Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović: Počast žrtvama najprimjerenije je odati u tišini

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u četvrtak kako je odlučila u tišini pokloniti se žrtvama ratnih zločina u Ahmićima i Križančevu selu u središnjoj Bosni jer je to, po njezinu sudu, najbolji način da se oda počast nedužno stradalima.
"Vjerujem da ste već primijetili da na takva mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini i jednostavno pokloniti se žrtvama, razmišljati o prošlosti no prije svega s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi", kazala je Grabar-Kitarović novinarima u Vitezu nakon nenajavljenog posjeta Ahmićima i Križančevu selu gdje je odala počast žrtvama i položila cvijeće na spomen obilježja.

Predsjednica je u Ahmićima odala počast Bošnjacima ubijenima u travnju 1993. godine u napadu HVO-a, a u Križančevu selu žrtvama napada Armije BiH u prosincu 1993. godine u kojemu su ubijena 44 Hrvata.

Predsjedničina je poruka kako bi nakon svega trebalo gledati ka budućnosti odnosno jačanju dobrih odnosa, ne samo između Hrvata i Bošnjaka nego i svih građana središnje Bosne i BiH.

Hrvatska se predsjednica nakon obilaska Nove Bile i posjeta tamošnjoj bolnici, gdje se gradi novo krilo uz financijsku potporu Hrvatske od 1,5 milijuna kuna, u Vitezu sastala s predstavnicima tijela vlasti u općinama središnje Bosne a nakon toga novinarima je kazala kako je zadovoljna jer vidi napredak u tom dijelu BiH.

"To je način da ljudima pomognemo kako bi ovdje ostali živjeti", kazala je predsjednica. Kazala je i kako Hrvatska mora nastaviti ulagati u ta područja te kako se nada da će gospodarski oporavak u Hrvatskoj omogućiti da ta ulaganja budu sve veća.

Istaknula je kako je njena temeljna poruka Hrvatima u tom ali i svim drugim krajevima BiH da je Hrvatska uz njih i to ne samo u smislu očuvanja njihovih političkih prava odnosno konstitutivnosti kao naroda nego i ravnopravnosti s drugim narodima.

Ocijenila je da je gospodarsko i socijalno stanje jamac opstojnosti Hrvata u BiH, ali da je važna je i politička dimenzija, odnosno reforme koje bi omogućile pravnu sigurnost hrvatskom narodu da bi se očuvala njegova konstitutivnost i ravnopravnost s drugim narodima a istodobno osigurao napredak BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji, u čemu je Hrvatska "apsolutno spremna pomoći".

Ulazak BiH  u EU je bitan, rekla je Grabar-Kitarović, jer će i to pomoći opstanku Hrvata u toj zemlji.

Iznoseći ukupni dojam o posjetu BiH predsjednica je kazala kako je ishodom veoma zadovoljna jer je dijalog ključni način rješavanja problema, posebice među zemljama koje su toliko vezane jedna za drugu. Potvrdila je kako je i na radnoj večeri s bosanskohercegovačkim dužnosnicima u srijedu u Sarajevu nastavila dijalog o otvorenim međudržavnim pitanjima.

"Nastavili smo prijateljski razgovor. Dogovorili smo se oko nekih otvorenih pitanja kako ćemo krenuti dalje", kazala je predsjednica no nije iznosila potankosti razgovora vođenih u srijedu navečer.

Dodala je kako je iznimno važno održati kontinuitet razgovora kako na političkoj tako i na tehničkoj razini.

"Važno je da ne šaljemo jedni drugima poruke preko medija nego da iskreno i otvoreno razgovaramo", istaknula je hrvatska predsjednica.

Ponovila je kako projekt Pelješkog mosta nije upitan.

"On će se graditi i on nije uperen protiv interesa BiH", kazala je.

Hrvatska je predsjednica nakon posjeta Vitezu otputovala u Žepče, Usoru i Derventu. U Derventi će se oko 17.30 sati sastati s predstavnicima HKD-a Napredak i razgovarati o položaju Hrvata u Republici Srpskoj.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:45:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8ea8fe2af47f32088b463f/80

Dvanaestgodišnjoj Petri Zrilić iz Zadra ponovno je potrebna pomoć!

Svi se sjećamo 12 -godišnje Petre Zrilić iz Zadra koja boluje od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde, izuzetno teškog tumora. Sada joj je ponovno potrebna naša pomoć!

Petra Zrilić, 12- godišnja djevojčica iz Zadra, široj javnosti je poznata od prošle godine kada je cijela Hrvatska u rekordnom skupila 110 tisuća eura za njeno liječenje u Španjolskoj od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde. 

Petra je u rujnu prošle godine sa svojom majkom Ljubicom otputovala u Španjolsku. Liječenje je polučilo rezultate i Petra je dobro podnijela taj ciklus terapija. 

Cijena jednog ciklusa imunoterapije iznosi 87 tisuća eura, a novi ciklus kojeg liječnici predlažu također bi se sastojao od pet tretmana. No, prvotan iznos koji je bio prikupljen za Petrino liječenje je potrošen, jer su uz cijenu samog liječenja njeni roditelji morali platiti avionske karte, prijevoz, smještaj i dodatne pretrage, te obradu nalaza liječnika u Španjolskoj. 

Za novi ciklus njeni roditelji više jednostavno nemaju novaca stoga i ovaj put trebaju nas. Petrina majka se također obratila raznim udrugama koje su rekle da će pomoći koliko god mogu. A Vas molimo da i ovaj put pomognete Petri da odradi i drugi dio terapije koja je prijeko potrebna za njeno ozdravljenje.

Kako možete pomoći Petri?

Svi koji žele pomoći hrabroj Petri Zrilić mogu to napraviti pozivom na humanitarni telefon 060 933 933 (cijena poziva s PDV-om 6,25 kn), a novac možete uplatiti na račun HR7123400091510643583. Za sve uplate koje dolaze iz inozemstva, međunarodni kod banke je SWIFT PBZGHR2X.


Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 12:27:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

VLADA Plenković: Povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se na početku Vladine sjednice osvrnuo na mjere demografske revitalizacije u sklopu kojih se planira povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića, kojima se šire smještajni kapaciteti i uvodi dvosmjenski rad.

Povećanje doplatka za djecu planira se od 1. srpnja, a za sufinanciranje izgradnje i prenamjene dječjih vrtića osigurano je 67 milijuna kuna, rekao je Plenković govoreći o mjerama koje su razmotrene na nedavnom sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju. 

"Na četvrtom sastanku Vijeća razmotreno je niz kvalitetnih mjera, dogovoreno je da će se u suradnji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija riješiti sve što je nužno za povećanje doplatka za djecu, i to s predviđenim stupanjem na snagu 1. srpnja", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju članovima Vlade.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će na Međunarodni dan žena 8. ožujka, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, raspisati natječaj u vrijednosti 300 milijuna kuna za zapošljavanje predškolskih odgajatelja i ostalog pratećeg osoblja potrebnog za dvosmjenski rad i kvalitetan boravak djece u vrtićima, što će se financirati sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Plenković je istaknuo kako je riječ o mjerama orijentiranim na demografsku politiku, a rad dječjih vrtića bit će produžen u većem broju gradova i jedninica lokalne samouprave.

"Očekujem da Ministarstvo za demografiju i ministrica nastave s konkretnim prijedlozima te da se i svi ostali resori uključe u razvoj demografske politike", poručio je Plenković.

Pritom nije spomenuo ostavku koju je državni tajnik za demografiju Marin Strmota podnio pred zaprepaštenom ministricom Nadom Murganić tijekom konferencije za novinare koja bila održana nakon sjednice Vijeća  za demografsku revitalizaciju.

Strmota je izjavio da podnosi ostavku jer mjere koje su usvojene na sjednici Vijeća smatra "folklorom" i nedovoljno ozbiljnim za rješavanje demografskih problema zbog kojih nam "država izumire".

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:50:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Očajni otac teško bolesne kćeri nazvao ured hrvatske predsjednice, na kraju završio u zatvoru

Muškarac (44) iz Koprivnice jučer je u očaju nazvao ured hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčaku kako bi zatražio pomoć za teško bolesnu kćer (14). Javila mu se tajnica zamolila ga da predsjednici pošalje dopis.
Očajni otac potom je zaprijetio da će baciti bombu na zagrebački Klinički bolnički centar Rebro, a liječnika zaklati. Zbog tih prijetnji danas je uhićen i određeno mu je mjesec dana istražnog zatvora, neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora bliskih policiji, piše podravski.hr.

Ojađeni muškarac pokušao je telefonski predsjednicu države izravno zamoliti za pomoć, ali dalje od tajnice nije stigao. Kad je, umjesto razgovora s predsjednicom, dobio odgovor koji nije htio čuti, rekao je: “Ma, najbolje bi bilo da ja odem na Rebro, bacim bombu i zakoljem doktora”.

Prema službenom protokolu, slučaj je prijavljen državnim službama koje su nakon kraće istrage predmet ‘spustile’ koprivničkoj policiji na postupanje. Oni su odmah uhitili 44-godišnjaka. Priveden je tužiteljima na ispitivanje, a navodno se branio kako je sve bila nepromišljena i očajna reakcija na stanje kćeri (14) koja boluje od vrlo rijetke bolesti.

Nesretna djevojčica prošla je desetak operacija, a sljedeća koju mora obaviti u Hrvatskoj je preskupa. Zbog toga je 44-godišnjak, kako tvrdi, odlučio predsjednicu zamoliti za pomoć za operaciju izvan zemlje. Ta bi joj operacija, koja je očito kvalitetnija nego kod nas, navodno iznimno olakšala život.

Sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu nije imao razumijevanja prema obrani privedenog mu 44-godišnjaka. Prihvatio je prijedlog tužitelja i izrekao mu mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. U pritvoru će tužitelji vjerojatno zatražiti vještačenje psihijatra i psihologa. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:44:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .