Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc1a6810e493813008b4619/80
Foto: Pixabay

Znate li kojih sedam stvari mogu promijeniti boju vaših očiju?!

Bez obzira na to imate li smeđe ili plave oči, vjerojatno ste se pitali kako biste izgledali sa zelenim očima.

Vrlo malo ljudi zna da postoje brojni čimbenici, uključujući hranu i osjećaje koji mogu promijeniti boju naših šarenica.

Prikupili smo najzanimljivije činjenice o tome kako i zašto osoba može promijeniti boju svojih očiju, piše portal Živim.

 

Kako raspoloženje utječe na boju očiju

Jake emocije su određeni šok za naše tijelo. Kada doživljavamo ozbiljan bijes ili veliku radost, učestalost našeg srčanog ritma se mijenja, disanje se ubrzava, ali se i boja šarenica mijenja. Može postati intenzivnija, ponekad tamnija, a ponekad svjetlija.

Melanin i dob

Ako se dijete rodilo sa sivkasto plavim očima, kasnije ćete se iznenaditi. Tajna plavih očiju nalazi se u niskom sadržaju melanina u šarenici koja raspršuje svjetlost i otkriva još svjetliju, plavu boju. Boja očiju mnogih beba u dobi od 3-18 mjeseci može postati tamnija ako se količina melanocita u njihovim šarenicama poveća. Na primjer, ljudi koji žive u planinskim područjima često su rođeni s plavim očima, koje se kasnije mijenjaju u boju lješnjaka, ali uglavnom ovise o boji očiju njihovih roditelja. Ponekad, konačna boja očiju nije gotova do dobi od 12 godina.

No, bebe koje su rođene sa smeđim očima ne doživljavaju promjene i imaju tu boju cijeli život. Zbog visokog sadržaja melanina, vanjski sloj irisa apsorbira i reflektira svjetlost što rezultira smeđom bojom.

Iako ljudi s tamnim očima rijetko pate od bolesti oka, još uvijek moraju nositi sunčane naočale. U skladu s istraživanjima provedenim u Češkoj, ljudi smeđih očiju obično se smatraju pouzdanijim, dok žene sa svijetlim očima imaju manje problema s depresijom. Najnovija istraživanja dokazala su da postoji čak 16 gena koji utječu na boju očiju, pa je teško predvidjeti boju prije rođenja.

Hrana

Postoji teorija alternativne medicine da su boja irisa i zdravlje unutarnjih organa povezani. Ovaj smjer u medicini zove se iridologija, ali budući da nema dovoljno dokaza, smatra se pseudoznanstvenom teorijom. No, Dr. Robert Morse kako puno voća i povrća može promijeniti boju očiju.

Tu navodi špinat koji oči može učiniti jačima i bistrijima, med svjetlijima, riba će pojačati jačinu boje, dok maslinovo ulje, kaže, može promijeniti nijansu boje očiju. Konzumacijom orašastih plodova, dodaje, naše oči mogu poprimiti svjetliju boju.

Šminka i odjeća

Žene sa smeđim očima mogu, zahvaljujući zlatnom, ružičastom i svijetlozelenom odjećom i šminkom učiniti svoje oči svjetlijima. One s plavim i zelenim očima mogu pojačati njihov intenzitet upotrebom tirkiza, smaragda i plave boje. Neutralne boje poput bijele, sive i crne mogu pomoći da naglasite vašu prirodnu boju očiju.

Sunce i mjesto stanovanja

Smeđe oči su najčešća boja i 70 posto stanovništva ih ima, a možete ih pronaći na svim kontinentima. U određenim regijama postotak ljudi smeđih očiju doseže 95 posto (Azija, Bliski istok, Južna Amerika, Južna Europa i Oceanija). U SAD-oko 50 posto populacije ima smeđe oči.

Plava oči su najčešće u Estoniji, Danskoj, Finskoj - 85 posto, Njemačkoj - 75 posto i VB - 50 posto. Ponekad, ova boja oka može se naći među ljudima na Bliskom istoku. Genetski istraživači sa Sveučilišta u Kopenhagenu otkrili su da su plave šarenice rezultat mutacije koja se dogodila prije oko 6-10 tisuća godina. Dr. Eiberg je spomenuo da je u početku svatko imao smeđe oči, ali da je mutacija smanjila proizvodnju melanina. Znanstvenici sugeriraju da se to prvi put dogodilo na područjima sjeverozapadno od Crnog mora.

 

Samo 2 posto stanovništva ima zelene oči. Ova boja nastala je zbog umjerenog sadržaja melanina i kombinacije žuto-smeđih pigmenata. Zelene su oči najčešće u Španjolskoj, Irskoj, Rusiji, Brazilu, Islandu i Pakistanu. Najrjeđa boja očiju je žuta. 

 

Produkcija melanina se pak može pojačati izlaganjem suncu, što znači da to može učiniti i vaše oči tamnijima.

 

Kameleonove oči

Neki ljudi imaju oči koje mogu promijeniti boju. Iako ovaj fenomen još nije temeljito istražen, svi znanstvenici i dalje se slažu da to nije bolest, već jedinstvena osobitost koju imaju samo neki ljudi. Boja njihovih očiju može se transformirati tijekom dana od plave do smeđe boje. To se događa ovisno o razini osvjetljenja, vremenskim uvjetima i emocionalnom stanju osobe.

Zdravstveno stanje

Oči također, kod određenih bolesti ili upala, mogu poprimiti žućkaste ili zelenkaste nijanse.

 

hr Sat Oct 13 2018 10:02:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce2cc0129111c69948b45a2/80

Dobitnici ulaznica za film 'Stockholmski sindrom'

Čestitamo sretnim dobitnicima
Dobitnici ulaznica su: 

Kristina Medvedović

Maja Prlić

Dea Koljanin

Joško Hrabar

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka, zaključno s datumom 05.06.2019. u CineStaru Split, Joker centar.

Dvojica naoružanih pljačkaša su 1973. godine u Stockholmu, u razdoblju od pet dana, držali četvero zaposlenika kao taoce. Tijekom tog vremena žrtve su se dobro upoznale s pljačkašima, a po završetku talačke krize su bili toliko emocionalno povezani da su čak stali u njihovu obranu. Događaj je izazvao pažnju tadašnje cjelokupne svjetske javnosti jer su se taoci zbližili sa pljačkašima i okrenuli protiv predstavnika vlasti, što je dovelo do psihološkog fenomena danas poznatog kao Stockholmski sindrom.
hr Mon May 20 2019 18:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce2c0c829111c69948b459a/80
Foto: Pixabay

PITAJTE NUTRICIONISTE: Osvrt na španjolsku gastronomiju

Nije riječ samo o vrsti hrane, već i o samoj kvaliteti te vrste hrane, učestalosti, načinu i tajmingu konzumacije istih

Znam da je edukativni najbolji epitet za opisati karakter većine mojih prijašnjih članaka, međutim ovaj će biti više informativnog karaktera jer ću pisati o tradicionalnoj španjolskoj hrani, mojim iskustvima, doživljajima na nekakav blogersko - novinarski način pa se nadam da će Vam biti zanimljivo, a možda i korisno.

Uglavnom proveo sam nešto manje od 4 mjeseca na stručnoj praksi (istraživanje u laboratoriju) u Španjolskoj, a za to vrijeme živio u zaista gradu nenadmašne ljepote, Sevilli, ali sam većinu slobodnog vremena putovao tako da sam stigao posjetiti Lisabon, Valenciu, Las Palmas... Usput stekao brojna iskustva, prijatelje, nematerijalna bogatstva, koja su iako je to već izlizana floskula, zaista neprocjenjiva. Osim toga, sam život u Andaluziji (jug Španjolske) zaista je svakome za preporučiti, odlična klima, veseli ljudi, izostanak užurbanog načina života i naravno šlag na kraju, fantastična“ španjolska kuhinja“.


Na spomen španjolske hrane većina će ljudi na prvi tren pomislit okej „tapasi“ i „paella“, netko upućeniji će se sjetiti možda maslinovog ulja, pršuta, dobrog vina i onda pomisliš „već viđeno“ pa to imaš i u Hrvatskoj, „neš ti te španjolske hrane“...

Međutim nije riječ samo o vrsti hrane, već i o samoj kvaliteti te vrste hrane, učestalosti, načinu i tajmingu konzumacije istih, tu se krije razlika koja je uvjetovana mentalitetom, geografskim područjem, klimom, povijesnim utjecajima, svašta nešto zar ne ?


Pa krenimo od toga što su zapravo ti tapasi ? Tapasi nisu vrsta hrane/jela, već način hranjenja, točnije tapa je mali tanjurić na kojem dobiješ , logičnu manju količinu hrane, a koja će hrana biti poslužena naravno gost bira. Ono što je kod nas otići na pizzu, u „fast food“ ili u neki oblik „street fooda“ za španjolce su to tapas barovi. Opisao bih ih kao neku vrstu „street slow food“ restorana koji su iznimno popularni, zapravo mjesta gdje se ljudi okupljaju, druže, opuštaju, a ukusnost hrane je samo dodatak na tu cijelu priču. Cijena jednog tapasa varira najčešće između 2 i 3 eura, što znači da ako naručiš 3 tapasa (uz koja ćeš dobiti i tradicionalne pšenične štapiće), za 60-ak kn možeš pojesti 3 različita vrhunska jela, a istovremeno bit sit. Osobno sam probao preko 15 različitih vrsta tapasa, dok su mi definitivno pobjednici, a jasno mi je da nisu slučajno andaluzijski specijaliteti, „cola de toro“ (rep od bika), fantasičan okus zavaljajući jedinstvenom spoju proteina, masti i želatine te „carillada“, (svinjski obrazi), mekano meso koje se topi u ustima... Ma za prste polizat !

Eto nas na paelli, zapravo ne pretjeranom kompliciranom jelu koje je dobilo naziv po velikoj tavi u kojoj se priprema, usudio bih se reć relativno sirotinjskom jelu za široke mase, koje se temelji na riži, šafranu i trećoj konkretnijoj namirnici, bilo to meso, morski plodovi ili mješavina povrća. Iako je okarakterizirana nacionalnim jelom, zapravo je simbol regije Valencie, gdje je prvi put i nastala originalna receptura, stoga kada sam posjetio i istoimeni glavni grad te regije, paella je bila „must try“. Lokalni stanovnici smatraju kako je originalna valencijanska paella ona koja se radi s plodovima mora, pa sam takvu i probao (3. ocijenjenu na trip advisoru) i zaista nije razočarala, kratko rečeno savršeno začinjeni rižot od plodova mora.


E sad meni najzanimljiviji dio gdje ću vam pokušati kroz hranu dočarati životni stil Andaluzije. Naime Andalužani su hedonisti, ljudi isključivo teže svakodnevnom uživanju, bilo tu u društvenim događanjima hrani, piću i sl., nažalost kao posljedica teško toga nemaju preveliki afinitet prema bavljenju sportom,  a bome nisu im ni prehrambene navike bog zna što, nažalost htio ne htio, primjetio sam kako ne jedu mnogo voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki i općenito cjelovitih žitarica. Rezultat toga je relativno velika prevalencija pretilih te ljudi prekomjerne tjelesne mase, a i oni koji bi prema indeksu tjelesne mase bili adekvatni imaju izrazito loš sastav tijela (veliki udio masnog, a mali udio mišićnog tkiva).

Eh, to ti je problem kad studiraš nutricionizam pa sve što ima veze s prehranom i zdravim načinom života automatski registriraš, analiziraš, zaključuješ...


E da maslinovo ulje, pršut... Kako u Španjolskoj Sunce izlazi 2 h sata kasnije nego kod nas, cijeli je životni ritam pomaknut 1 - 2 h sata kasnije pa se njihov doručak konzumira oko 9:30 - 10 h najčešće u popularnim tzv. „caffeteriama“ (neka varijanta kafića), kada u tim trenucima ne možeš proći pokraj caffeterie, a da ne vidiš mase ljudi kako uživaju u prvoj kavi i pazite sad njihovom tradicionalnima „bocadillu“ (sendviču) ili „tostadi“ (tostu) sastavljenih od maslinovog ulja, pršuta, svježe rajčice ili namaza od rajčice te ponekad sira. Španjolci se jednostavno dave u tome i stvarno moram priznati odlična kombinacija. (p.s. najbolji sam bocadillo pojeo u Valenciji zbog famoznog iberskog pršuta). 

I bome takav doručak uz kavu kao supresor apetita solidno zasiti, a koliko je dugoročno gledajući nutritivno dobar pa hmm ovisi, hoće li kruh biti integralni ili bijeli, je li kriška pršuta masnija ili mesnatija, hoće li se pretjerivati sa sirom ili ćemo dati prednost rajčici. Ali po mojoj intuiciji svakako bolji doručak od cornflakesa, krafni, kroasana, piroški ili slično. Što se tiče ručka, rijetko kuhaju kod kuće, najčešće otiđu ili u Tapas bar ili opet u caffeteriu na još jedan „bocadillo“, međutim kada kuhaju to su uglavnom večere i nerijetko se na meniju nađu tradicionalna „Sevillanska“ jela, „garbanzos“, (varivo od slanutka) te „gazpacho“ (juha od rajčice) i tu konačno dolazim na svoje jer ne samo što obaraju okusom već su i nutritivno „high quality“ jela koja pršte vitaminima, mineralnim tvarima, vlaknima... Da da znam odmah Vam je porastao apetit...

Došli smo i do našim okusnim pupoljcima najdražih, slastičarskih proizvoda s kojima me nažalost  Španjolska definitivno nije oduševila, jer kako volim više slatko nego slano možda sam mrvicu i pristrano razočaran. Iako sam imao priliku probati kolače koji su tradicionalni za njihov najvažniji tjedan u godini, tzv. „Semana santa“, jednostavno mi taj nekakav oblik i okus tijesta koji podsjeća na ostajali kruh preliven amrofnom masom šećera, meda i anisa nije bio po guštu... Kakogod u pekarama je situacija nešto bolja, ali i dalje ni blizu hrvatskim pekarama, osim što se gotovo svugdje mogu naći „američke“ šuplje krafnice, kroasani, iznimno su im popularni „napolitanas“ i „herraduras“, koje bih najlakše opisao kao specifično lisnato tijesto punjeno čokoladnim namazom i ajde to je fino, ali ništa posebno, dapače bolje su naše piroške, trokuti, buhtle...


I za kraj moj je konačni doživljaj španjolske kuhinje generalno pretežno pozitivan, njihova su tradicionalna jela gastronomski zgoditak te dobitna kombinacija za svačije nepce i nikoga neće ostaviti ravnodušnim. S nutricionističkog su gledišta pozitivne strane njihove prehrane, uporaba maslinovog ulja kao dominantnog medija za termičku obradu hrane te relativno česta konzumacija grahorica i mahunarki, relativno niska učestalost konzumacije mesnih prerađevina uz relativno učestalu konzumaciju ribe. S druge su strane negativne karakteristike, relativno mali unos povrća i orašastih plodova uz pretjerani unos soli, rafiniranih namirnica te slastičarskih proizvoda, najvjerojatnije kao posljedica utjecaja zapadnjačke kulture te manjka vremenan za kuhanje vlastite hrane.


Svakog ponedjeljka očekujte zanimljivu temu iz područja nutricionizma, a uz to Roku i Nikoli možete postaviti i pitanja u vezi prehrambenih navika na koja će vam vrlo rado odgovoriti. Pitanja možete postaviti u komentare na Facebook objavu ili poslati na mail info@dalmacijanews.hr
hr Mon May 20 2019 16:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce2adba29111c61938b45bf/80
Foto: PROMO

Dijelimo ulaznice za film 'Stockholmski sindrom'

Dobitnike ćemo objaviti oko 18 sati
Najbržim čitateljima dijelimo četiri puta po dvije ulaznice za film Stockholmski sindrom, a sve što trebate napraviti jest poslati osobne podatke s naslovom maila 'Stockholmski sindrom' na mail: info@dalmacijanews.hr

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka, zaključno s datumom 05.06.2019. u CineStaru Split, Joker centar.

Dvojica naoružanih pljačkaša su 1973. godine u Stockholmu, u razdoblju od pet dana, držali četvero zaposlenika kao taoce. Tijekom tog vremena žrtve su se dobro upoznale s pljačkašima, a po završetku talačke krize su bili toliko emocionalno povezani da su čak stali u njihovu obranu. Događaj je izazvao pažnju tadašnje cjelokupne svjetske javnosti jer su se taoci zbližili sa pljačkašima i okrenuli protiv predstavnika vlasti, što je dovelo do psihološkog fenomena danas poznatog kao Stockholmski sindrom.
hr Mon May 20 2019 15:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cd30da129111cb0768b45f2/80
Foto: PIXABAY

S oprezom na sunce: I ljubimci mogu oboljeti od raka kože

'Rak kože kod pasa i mačaka je u velikom postotku operativan, no isto tako može biti i smrtonosan ako se ne otkrije na vrijeme', kaže veterinarka

Psi i mačke nisu pošteđeni zloćudnih tumora kože. Štoviše obolijevaju od istih vrsta kao ljudi. Kod pasa i mačaka melanom je vrlo čest, a nesreća je veća time što se teško dijagnosticira, odnosno simtpomi mogu biti svakojaki - od bradavice do naizgled benigne masne nakupine pa do cista, grube kože, upala na koži ili predjela bez dlake.

Američka veterinarka dr. Jessica Ottond savjetuje svim vlasnicima pasa i mačaka da ih pregledavaju na tjednoj bazi i ako uoče kakvu promjenu na koži, odu na pregled s njima. 

"Nemojte se ograničiti samo na područja po kojima ih inače mazite. Pregledajte im noge, šape, trbuh, glavu, uši jer se rak kože može nalaziti bilo gdje na ljubimcu. 

"Rak kože kod pasa i mačaka je u velikom postotku operativan, no isto tako može biti i smrtonosan ako se ne otkrije na vrijeme. Ako ne želite stalno ći veterinaru, vodite bilješke o promjenama koje uočite na svom ljubimcu. Obratite pozornost na to je li, primjerice, bradavica raste, mijenja oblik ili boju. Ako se to događa, otiđite veterinaru", dodaje dr. Ottond. 

Na kraju naglašava da je važno kao i ljude, i životinje zaštititi od sunca. "Namažite im njuškicu i trbuh te ostala mjesta s malo dlake kremom sa zaštitnim faktorom i ne izlažite ih suncu kada je ono najjače. Isto tako, vrlo je bitno da ne koristite kremu koja sadrži cink jer je on otrovan za kućne ljubimce", upozorava veterinarka, piše zivotistil.hr

hr Mon May 20 2019 14:25:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .