Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5760ec27d84d6491038b4627/80
Foto: Screenshot YouTube

Danas Amerika bira: Clinton ili Trump?

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Amerikanci će utorak popodne po srednjoeuropskom vremenu početi izlaziti na birališta na kojima će odlučiti tko će biti novi predsjednik Sjedinjenih Država, kako će izgledati novi saziv Kongresa i izjasniti se o nizu lokalnih inicijativa.

Najviše pozornosti, ne samo Amerikanaca nego i cijeloga svijeta, upereno je u predsjedničku utrku demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa.

Po posljednjim anketama Hillary Clinton ima nekoliko postotaka prednosti na nacionalnoj razini, ali taj podatak zapravo i nije presudan. O novome stanaru Bijele kuće odlučivat će se u nekoliko ključnih saveznih država, tzv. 'klackalica' ili "swing states", koje nisu čvrsto ni demoktratske niti republikanske nego su sklone od izbora do izbora mijenjati stranu.

Izborni kolegij

Iako Sjedinjene Države za sebe kažu da su najrazvijenija svjetska demokracija, narod svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira 'izbornike' koji će zapravo izabrati predsjednika. To tijelo zove se izborni kolegij ili elektorski koledž.

Svaka država u izborni kolegij delegira onoliko izbronika koliko joj pripada razmjerno broju stanovnika. Izbornika je ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresnika i senatora u američkom parlamentu.

Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Na drugom kraju spektra slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, aposlutnu većinu od 538.

Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

I demokrati i republikanci imaju savezne države koje su im  tradicionalna čvrsta uporišta i koje praktički ne mogu izgubiti. Izbrni rezultati tamo se znaju unaprijed.

Neizvjesnost se stoga svodi na tucet 'klackalica' (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.

Što više neizvjesna država ima izbornika to je za kandidate važnija pa ne čudi što su Trump i Clinton svako malo posjećivali Floridu (29 glasova), Pennsylvaniju (20), Ohio (18) ili Sjevernu Karolinu (15).

To je posebno bilo vidljivo u zadnjim danima kampanje kada je oboje kandidata doslovno 'letjelo' iz jedne države u drugu i održavalo skupove u nekoliko njih u jednom danu.

Teoretski, kandidati mogu doći do Bijele kuće ako osvoje dovoljno 'malih država' poput Nevade, Iowe ili New Hampshirea i usput preotmu neku od velikih suparničkih država.

Analitičari stoga procijenjuju izglede kandidata igrajući se brojnim kombinacijama - dodaju Ohio, oduzmu Iowu, prebace demokratsku državu na republikansku stranu i obrnuto.

Ali unatoč svim varijacijama mnogi vjeruju da je Florida, najveća 'swing' država, ključ izborne pobjede, a posebno za republikanskog kandidata koji bez Sunčane Države teško može do predsjedničkog mandata.

Izborna noć

Amerika se u međuvremenu priprila za jedinstvenu i dugu izbornu noć nakon koje će saznati tko će biti 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država - Hillary Clinton ili Donald Trump.

Amerikanci, naime, predsjednika biraju glasujući na golemom geografskom području podijeljenom u četiri vremenske zone i birališta se ne zatvaraju u identično vrijeme na nacionalnoj razini nego od istoka polako prema zapadu.

Prva će se zatvoriti u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu u nekim državama na istoku i jugu (Vermont, Virginia, Georgia, Južna Karolina, Indiana, Kentucky), a samo pola sata kasnije u Ohiu i Sjevernoj Karolini, koje su važne swing države, te u Zapadnoj Virginiji.

Rezultati iz tih država pratit će se diljem zemlje na velikim i malim ekranima. Kako će brojanje odmicati tako će se crvenim i plavim bojama, bojama republikanaca i demokrata, oslikavati izborna karta Amerike.

Ta interaktivna karta postaje svake četiri godine prava poslastica televizija i internetskih medija jer tijekom cijele večeri iz sata u sat nemilosrdno, kao na bojnom polju, prikazuje odnos snaga republikanaca i demokrata.

U vremenu između dva i tri sata iza ponoći (SEV) slijedi zatvaranje birališta u tridesetak država. Svi će nestrpljivo iščekivati vrlo važnu, možda i presudnu Floridu i važne Pennsylvaniju, Colorado i Michigan. Budu li rezultati tijesni, presudan bi mogao biti i maleni New Hampshire iako ima samo četiri elektora.

Iza tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu moguće je da će se znati i pobjednik bude li se po ranim rezultatima moglo utvrditi na čiju su stranu prevagnule swing države.

Ali ove godine, s obzirom na vrlo tijesnu utrku, izborna bi noć mogla potrajati jako dugo. Televizije, koje će objavljivati rezultate kako budu dolazili, uglavnom ne čekaju na 55 elektorskih glasova iz Kalifornije (5 sati ujutro po SEV-u), koja se već unaprijed pripisuju demokratima, kako bi objavili ime novog predsjednika SAD-a.

Kongres

Amerikanci 8. studenoga neće glasati samo o predsjedniku. Bira se i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa (435 zastupnika).

U postojećem sazivu većinu imaju republikanci s 246 kongresnika. Analitičari smatraju da demokrati neće vratiti kontrolu nad Kongresom, ali bi mogli smanjiti razliku u broju zastupnika. Mandat u Zastupničkom domu traje dvije godine.

Puno veća pažnja kada su parlamentarni izbori u pitanju uperena je u parcijalnu obnovu mandata u gornjem domu, Senatu. Mandat u Senatu, naime, traje šest godina, ali se svake izborne godine bira trećina njegova saziva.

Republikanci i u tom domu imaju većinu (54 od 100 senatora), ali se očekuju dobici demokrata. Analitičari su većim dijelom trajanja kamapanje očekivali da će demokrati uspijeti izboriti prevlast u Senatu, ali je to koncem listopada dovedeno u pitanje produženjem afere s privatnom elektroničkom poštom Hillary Clinton.

Demokrati se nadaju da će im biti dovoljno da preotmu četiri mandata jer u slučaju da omjer glasova u Senatu bude 50-50, prevagu nosi onaj američkog potpredsjednika, a to bi, nadaju se, trebao biti kandidat Hillary Clinton. Stoga se u pozadini predsjedničke kampanje vodi jednako žestoka senatska kampanja.

Marihuana

Diljem SAD-a održat će se i 157 raznih referenduma o različitim pitanjima. U Kaliforniji će se, primjerice, odlučivati hoće li pornografski glumci morati nositi kondome i o tome hoće li se ukinuti smrtna kazna, u nekim državama građani će se izjašnjavati o minimalnim plaćama, u drugima o o legalizaciji marihuane. Ovo zadnje pitanje medijima je i najzanimljivije.

Devet američkih država glasati o liberalizaciji zakona o marihuani, a očekivani pozitivni rezultati mogli bi potaknuti njezinu legalizaciju i na saveznoj razini.

Kalifornija, Arizona, Nevada, Massachusetts i Maine glasat će o legalizaciji marihuane za rekreativnu uporabu i regulaciji njezina uzgoja, proizvodnje i prodaje. Prihvaćanje incijative, koja je već na snazi u četiri države, značilo bi da će marihuana odraslima postati legalno dostupna za kupnju i konzumaciju.

Arkansas, Sjeverna Dakota i Florida odlučivat će o upotrebi marihuane u medicinske svrhe, što je prihvaćeno u već 25 američkih država.

Sjedinjene Države najveći su konzument droge u svijetu, pa zagovornici legalizacije marihuane tvrde da bi to pomoglo u suzbijanju ilegalnog tržišta narkotika.

Marihuana je najpopularnija droga u SAD-u, a 57 posto stanovnika, po istraživačkom centru Pew, zagovara njezino ozakonjenje. Prije samo deset godina taj je postotak bio znantno manji.

Očekuje se da će birači na referendumima u utorak proširiti legalno tržište marihuanom i stvoriti veliko područje na zapadu, uz nekoliko izoliranih država na istoku, gdje je ona legalno dostupna. Neki stručnjaci vjeruju da će time i eventualna legalizacija na nacionalnoj razini postati pitanje vremena.

Marihuana je za rekreativnu upotrebu ozakonjena na Aljasci, u državi Washington, u Oregonu i Coloradu te u saveznom distriktu glavnog grada Washingtona.

Međutim, njezino posjedovanje, upotreba ili prodaja i dalje je izvan zakona u većini država. U 2014. zabilježeno je 600 tisuća uhićenja zbog posjedovanje marihuane.

Istodobno, novi zakoni razvili su novo, sedam milijardi dolara vrijedno legalno tržište marihuane. To će narasti na 22 milijuna ako Kalifornija, savezna država s najviše ljudi i najvećim gospodarstvom, izglasa ozakonjenje. A očekuje se da hoće.

Zagovornici legalizacije kažu da su društveni i financijski troškovi provedbe prihibicije marihuane golemi, te da je njezina korist u ublažavanju patnji oboljelih od raka, epilepsije i drugih bolesti znatna.  

Argumenti protiv odnose se na to što bi legalizacija marihuanu učinila dostupnijom maloljetnicima i na zabrinutost zbog sjedanja za upravljač automobila pod njezinim utjecajem.

Po anketama, očekuje se da će uz Kaliforniju inicijativa proći u Massachusettsu i Maineu, dok su birači u Arizoni i Nevadi podijeljeni.

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Sedam birača iz Dixville Notcha, na krajnjem sjeveroistoku SAD-a, simbolično je otvorilo predsjedničke izbore glasujući u noći s ponedjeljka na utorak u Apalačkom gorju.

U ponoć u utorak (6 sati po hrvatskom vremenu), Clay Smith prvi je ubacio svoj glasački listić u glasačku kutiju. Poput njega još četiri birača i dvije biračice u toj zabačenoj kolibi u šumama New Hampshirea, vrlo blizu kanadske granice, izvelo je tu tradiciju ustanovljenu 1960., zbog koje Dixville Notch nosi naziv "First in the Nation".

Osim u još dva sela u toj saveznoj državi u području Nove Engleske, u kojima se također glasovalo po noći, izbori službeno počinju u 6 sati na istočnoj obali (12 sati po hrvatskom vremenu). Oko 225 milijuna Amerikanaca pozvano je da odluči tko će između demokratkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa naslijediti Baracka Obamu u Bijeloj kući.

Posljednje poruke uoči izbora: dvije oprečne vizije budućnosti

Clinton i Trump ponudili su u ponedjeljak dvije oprečne vizije budućnosti, posljednjeg dana predsjedničke kampanje čiji su ekscesi i žestina iznenađivali i izvan američkih granica.

Koncert na otvorenom Brucea Springsteena okupio je približno 40.000 osoba tijekom večeri u, povijesnom gradu Philadelphiji, za Hillary Clinton.

Predsjednik Barack Obama, Michelle Obama, bivši predsjednik Bill Clinton i njegova kći Chelsea bili su u publici.

- Kladim se da ćete odbaciti strah i izabrati nadu - izjavio je predsjednik Obama pozdravljajući Hillary Clinton, najiskusniju kandidatkinju koja se ikada kandidirala za predsjednicu te osuđujući nekompetenciju njezina protivnika.

Clinton je istaknula potrebu okupljanja. "Moramo prebroditi podjele", izjavila je ona. "Duboko žalim zbog žestokog tona koji je poprimila kampanja", dodala je on.

Uvjerena je da najbolje tek dolazi za SAD, "ako odaberemo Ameriku velikog srca koja uključuje sve ljude". "Želim biti predsjednica svih Amerikanaca, demokrata, republikanaca, nezavisnih", naglasila je ranije tijekom dana Clinton na skupu u kampusu u Michiganu.

- Moramo staviti zemlju ispred stranke kad se radi o ovim izborima - dodala je ona, želeći pokazati da bi bila spremna raditi s republikancima ako je se izabere.

Demokratska predsjednička kandidatkinja pozvala je Amerikance, u svojem posljednjem javnom obraćanju uoči izbora, da prigrle njezinu viziju "uključive Amerike, koja daje nadu i koja je velikog srca".  "Osnovne vrijednosti našeg društva na testu su na ovim izborima, no moja vjera u našu budućnost nikada nije bila jača", kazala je Clinton okupljenima na skupu u Raleighu, kojim su dominirali mladi ljudi, u utorak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

- Ne moramo prihvatiti Ameriku tame i podjela. Sutra možete glasati za uključivu Ameriku, koja daje nadu i velikog je srca - poručila je Clinton završavajući svoju povijesnu kampanju u kojoj je jedna žena po prvi put kandidatkinja za predsjednicu SAD-a.

Kampanju Hillary Clinton zatvorila je pop diva Lady Gaga pozivom na pomirbu s pristašama Donalda Trumpa, nakon jedne od najžešćih kampanja u američkoj povijesti koja je snažno podijelila američke građane.

Obraćajući se pretežno mladim ljudima okupljenim usred noći samo par sati uoči otvaranja birališta u utorak , 30-ogodišnja pjevačica pozdravila je Clinton kao zagovornicu slabijih.

- Bez obzira koliko apsurdan i ograničen on (Trump) bio, ona se hrabro nasmije i nastavi dalje - kazala je Gaga u areni jedne od posebno važnih država, Sjeverne Karoline, pozdravljajući Clinton kao osobu "načinjenu od čelika". 

No pop zvijezda je pozvala na poštivanje Trumpovih pristaša, za kojega je rekla da je meksičke imigrante bez argumenata nazvao silovateljima, imao neprikladan odnos prema ženama i upozorio da možda neće prihvatiti rezultate izbora.

- Znam da je važno uputiti ovu poruku: ne smijemo mrziti njegove pristaše - kazala je Gaga čije su riječi popraćene pljeskom, te je dodala: "Ako smo pravi Amerikanci moramo na njih gledati ne kao na svoje protivnike nego kao na svoje saveznike".

Gaga je izvela svoja dva hita "Born This Way" i "Angel Down", a potom joj se pridružio Jon Bon Jovi u zajedničkoj izvedbi "Livin' on a Prayer".         

Svaki glas presudan u ključnim državama

Donald Trump (70) predvidio je završno pet skupova u drugim saveznim državama. Počeo je na Floridi, nastavio u Sj. Karolini, Pensilvaniji, New Hampshireu i trebao završiti u Michiganu na posljednjem skupu oko 23 sata, bez slavnih osoba u njegovu slučaju.

- Moj ugovor s američkim biračem počinje planom kako okončati korupciju vlade i vratiti zemlju iz ruku interesnih skupina - izjavio je on u Raleighu (Sj. Karolina). 

- Nisam političar, mogu to ponosno reći - dodao je milijarder.

 Donald Trump zaokružio je svoje posljednje obraćanje u predsjedničkoj utrci u utorak sa zahtjevom da se zemlja ujedini unutar njenih granica pod sloganom "Prvo Amerika".

- Samo zamislite što bi naša zemlja mogla postići da smo počeli raditi zajedno kao jedan narod, pod jednim Bogom, pozdravljajući jednu, američku zastavu - kazao je on svojim pristašama.

Nakon tjedana žestokih napada s obje strane, oboje kandidata uputili su pozive na glasovanje jer znaju da bi svaki glas mogao biti presudan u ključnim saveznim državama u kojima će se u utorak odlučivati ishod izbora.

Ankete su tijesne iako daju prednost demokratskoj kandidatkinji koja se nada u utorak postati prva predsjednica SAD-a. Pobjeda populističkog republikanca ne može se potpuno isključiti. No, izborna karta jasno ide u korist demokrata.

Vrlo su blizu, prema anketama, u nekoliko takvih država, među kojima New Hampshireu, Sj. Karolini i Floridi što upućuje na dugu izbornu noć. Sama Florida može odlučiti o predsjedničkim izborima ako je Donald Trump izgubi.

Na nacionalnoj razini, Clinton ima 3,2 boda prednosti, 45,4 posto spram 42,2 posto, prema prosjeku najnovijih anketa RealClearPolitics.

Facebook komentari

hr Tue Nov 08 2016 08:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/592af2e8b9e03e54178b484b/80

Kad si gladan nisi svoj, znaju to i neki suci

Predsjedavajući palestinskih islamskih sudova u nedjelju je odredio sucima da tijekom mjeseca ramazana ne izriču presude o razvodima jer cjelodnevno suzdržavanje od hrane i cigareta u sklopu strogog posta koji nalaže vjera, može rezultirati naglim i nepromišljenim odlukama.

U priopćenju vrhovnog suca Mahmuda Al Habaša stoji da se njegova odluka temelji na "iskustvu iz ranijih godina". 

Tijekom muslimanskoga svetog mjeseca, koji je započeo u subotu, "neki vjernici, jer ne jedu i ne puše, stvaraju probleme u braku te nerijetko donose ishitrene odluke", objasnio je. 

Da bi se izbjegli takvi slučajevi, zahtjevi za razvodom braka tijekom ramazanskog mjeseca neće se razmatrati. O njima će se odlučivati nakon što post završi. 

Po sudskim podacima, razvodi su među Palestincima sve češći, većinom zbog teških ekonomskih prilika na okupiranim teritorijima gdje su siromaštvo i nezaposlenost gotovo pravilo.

Po službenim podacima tijekom 2015. na području Zapadne obale i u Pojasu Gaze sklopljeno je više od 50.000 brakova, a više od 8000 ih je razvrgnuto. 

O sklapanjima i razvodima brakova na Palestinskim teritorijima odluke smiju donositi isključivo vjerski sudovi. 

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 18:00:37 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/592ab79bb9e03e54178b482a/80

Od 1. siječnja 2018. Talijani ukidaju kovanice od 1 i 2 centa

Od 1. siječnja 2018. Talijani više neće koristiti kovanice od jednog i dva centa, odlučio je u subotu parlamentarni odbor za financije.

Ukidanje sitnih kovanica rezultirat će godišnjom uštedom od oko 20.000 eura.

Nacionalna agencija Ansa podsjeća da je od uvođenja eura 2004. talijanska vlada potrošila milijune na proizvodnju sitnih novčića te da će zahvaljujući ovom potezu sve cijene u Italiji biti zaokružene na najbližu svotu koja završava na nula ili na pet centi. 

I ostale članice EU-a, uključujući Njemačku, razmatraju mogućnost ukidanja kovanica od jednog i od dva centa. 

U Belgiji, Finskoj, Nizozemskoj i Irskoj cijene se često zaokružuju kako bi se izbjeglo korištenje sitnih kovanica, iako one i dalje postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja. 

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 13:47:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/592a9d6bb9e03eb41c8b45d4/80

Bježeći od pauka iskočila iz automobila

Švicarska vozačica završila je u bolnici s ozljedama nogu nakon što je u strahu od pauka iskočila iz auta.

Vozačica stara 24 godine vozila je unazad pokušavajući parkirati automobil na nakošenom parkiralištu u gradu Churu kada je primijetila osmeronogog stvora u vozilu.

U panici je ostavila upravljač, iskočila van i pobjegla iza automobila, koji se i dalje kretao. 

Vozilo ju je priklještilo uza zid.

Policija je priopćila da je primljena u mjesnu bolnicu s ozljedama nogu.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 11:52:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5927f35bb9e03e7c1b8b459c/80

Tri Hrvata među 30 najinteligentnijih ljudi koji danas žive na svijetu

Naši genijalci navedeni su u šarolikom društvu u kojem ima uspješnih znanstvenika, matematičara, novinara, šahista, inženjera i bogatih poslovnih ljudi.
Na popisu 30 najinteligentnijih ljudi koji danas žive u svijetu, prema stranici Super Scholar, našlo se čak troje Hrvata, prenosi Index.

Naši genijalci navedeni su u šarolikom društvu u kojem ima uspješnih znanstvenika, matematičara, novinara, šahista, inženjera i bogatih poslovnih ljudi.

Neki na popisu već su potvrdili svoju genijalnost fascinantnim uspjesima, otkrićima i karijerama, no neki su još vrlo mladi pa za to još imaju vremena. 

Naravno, ovaj popis ne znači da u svijetu nema nekih drugih ljudi koji možda imaju viši IQ; kod navedenih je on jednostavno potvrđen. Također, zastupljenost određene nacije ne govori ništa o prosječnom IQ-u opće populacije u toj zemlji.  

1)    Stephen Hawking

Najpoznatiji britanski astrofizičar svijeta rođen je 1942. Već 1959., kao 17-godišnjak dobio je stipendiju za studij kemije i fizike na Oxfordu. Diplomirao je 1962., a doktorirao 1965. u 23. godini života. Najpoznatiji je po svojim istraživanjima crnih rupa, ali i po znanstvenopopularnim knjigama i po nastupima u brojnim TV serijama kao što su Simpsoni, Futurama, Teorija velikog praska i sl.

2)    Edward Witten

Američki fizičar poznat je po svojim doprinosima teoriji struna, M-teoriji, kvantnoj gravitaciji i supersimetriji. Mada je prvenstveno fizičar, snažno je utjecao i na razvoj matematike. Među brojnim njegovim priznanjima i nagradama posebno se ističe Fieldsova medalja, koja je svojevrsni Nobel za matematiku. 

3)    Andrew Wiles

Nagrađivani engleski matematičar, rođen 1953. najpoznatiji je po tome što je 1995. službeno dokazao posljednji Fermatov teorem. Prije nego što ga je riješio, taj je teorem, star 358 godina Guinessova knjiga rekorda smatrala najtežim matematičkim problemom. Dobitnik je brojnih nagrada, a trenutno radi na Oxfordu.

4)    Grigori Perelman


Ekscentrični ruski matematičar, rođen 1966. proslavio se 2002. godine kada je riješio jedan od najsloženijih matematičkih problema tzv. Poincaréovu konjekturu. 2006. dobio je Fieldsovu medalju za svoje zasluge u matematici, međutim, nikada je nije primio. 'Nisam zainteresiran za novac ili slavu; ne želim biti izložen poput životinja u zoološkom vrtu', izjavio je tom prigodom. 2010. godine dodijeljena mu je nagrada Clay Millennium Prize od milijun dolara za rješenje Poincaréove konjekture, međutim i nju je odbio uz obrazloženje: 'Znam kako kontrolirati svemir. Zašto bih trčao da dobijem milijun dolara?'

5)    Ruth Lawrence

Britanska matematičarka, čudo od djeteta, rođena je 1971. Na naslovnicama medija našla se 1985. jer je već s 13 godina diplomirala matematiku na Oxfordu. Drugu diplomu, iz fizike, dobila je već 1986., a 1989. je doktorirala matematiku. Već 1990. zaposlila se na Harvardu. Trenutno predaje na Einstein Institute of Mathematics u Jeruzalemu i razvija matematiku koja je toliko složena da će trebati proći godine prije nego što se nađe primjena za nju.

6)    Saul Kripke

Ovaj američki logičar i filozof poznat je po tome što je sudjelovao u razvoju tzv. Kripke-Platekove teorije kao i po teoriji koja je dobila naziv Kripkensteinovom jer predstavlja vrlo originalno tumačenje Wittgensteinove teorije značenja. Radio je na filozofiji jezika kao i na filozofiji matematike, metafizici i epistemologiji. Glasi za sedmog najvažnijeg filozofa u prošla dva stoljeća. Predavao je na više ponajboljih američkih sveučilišta.

7)    Akshay Venkatesh

Indijski matematičar, rođen 1981. slovio je za čudo od djeteta. Već s 11 godina osvojio je brončanu medalju na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike. 1997. dobio je počasnu diplomu kao najmlađa osoba koja je ikada studirala na University of Western Australia. Već sa 20 godina doktorirao je matematiku na Princetonu. Trenutno predaje na matematičkom odsjeku na Stanfordu.

8)    Shahriar Afshar

Američki fizičar iranskog podrijetla dobitnik je brojnih nagrada za mnoge briljantne izume. Posebno je poznat po svojem optičkom eksperimentu koji je, kako tvrdi, u kontradikciji s nekim svojstvima kvantne mehanike. Predavao je na brojnim poznatim sveučilištima, a poznat je, među ostalim, i po izumu minijaturnog zvučnika “4D” Soundkix. 

9)    Magnus Carlsen

Norveški šampion u šahu rođen, 1990. godine, postao je velemajstor već s 13 godina. Sa 19 je postao najmlađi šahist svijeta koji je ikada rangiran na prvom mjestu. 2013. službeno je pobijedio prvaka svijeta Viswanathana Ananda i postao svjetski šampion. Do sada je osvojio četiri šahovska Oskara, sedam manje od Kasparova.

10)    Evangelos Katsioulis

Grčki liječnik postao je slavan 2013. kada je dobio nagradu Genius of the Year Awards kao osoba s IQ-om 198. Prema Cattellovoj ljestvici IQ mu je čak 258. Doktorirao je psihofarmakologiju, a član je 28 udruga ljudi s visokim IQ-om.

11)    Noam Chomsky

Američki filozof, kognitivni znanstvenik i politički analitičar, često se naziva ocem suvremene lingvistike. Njegov rad utjecao je na brojna znanstvena područja od umjetne inteligencije do teorije glazbe. Na sveučilište je krenuo već sa 16 godina. Napisao je više od 100 knjiga, a predaje na glasovitom MIT-ju. Proglašen je najvećim svjetskim intelektualcem.

12)    Donald Knuth

Američki računalni znanstvenik i matematičar, najpoznatiji je kao autor sveska knjiga pod nazivom The Art of Computer Programming. Smatra se ocem algoritamske analize. Među ostalim, dobitnik je nagrade A.M. Turing Award.

13)    Alan Guth

Američki fizičar, rođen 1947. preskočio je jednu školsku godinu i izravno se upisao na prestižni MIT na kojem je i doktorirao. Najpoznatiji je po svojoj kozmološkoj teoriji o inflaciji, odnosno o tome da je svemir u najranijim fazama velikog praska prošao kroz naglo, eksponencijalno širenje. Predavao je na najuglednijim američkim sveučilištima, a trenutno je na MIT-ju.

14)    Nikola Poljak

Prema World Genius Directory, hrvatski fizičar, rođen 1982. ima IQ 183. Poljak trenutno radi na PMF-u kao docent, a član je tima koji je radio na eksperimentu ALICE Velikog hadronskog sudarača u CERN-u. Također radi na Brookhaven National Laboratory u New Yorku, na istraživanjima detektora STAR u sudaraču Relativistic Heavy Ion Collider.

15)    Scott Aaronson

Američki računalni znanstvenik predaje na MIT-ju, a bavi se istraživanjima kvantnih računala. Dobitnik je brojnih nagrada, a najpoznatiji je posvojim doprinosima u novim računalnim teorijama te po algebrizaciji apstraktnog kvantnog Turingova stroja.

16)    Terence Tao

Rođen je u Australiji 1975, a da je čudo od djeteta pokazao je već u drugoj godini života izvodeći neke jednostavnije aritmetičke operacije. Već s devet učio je sveučilišnu razinu matematike. Sa 13 godina 1988. postao je najmlađi dobitnik zlatne medalje na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. Doktorirao je sa 20 na Princetonu, a dobitnik je brojnih nagrada, među ostalim i Fieldsove medalje, koja je, kao što smo već rekli, svojevrsni Nobel za Matematiku. Predaje matematiku na University of California u Los Angelesu.

17)    Garry Kasparov

Rođen 1963. u današnjem Azerbejdžanu, a najslavniji je šahist svih vremena. Već sa sedam ušao je Young Pioneer Palace u Bakuu, a 1980. je postao velemajstor. Pet godina kasnije postao je najmlađi svjetski šampion ikada. Titulu je zadržao do 1993. 1996. je pobijedio IBM-ovo računalo Deep Blue, no godinu dana kasnije izgubio je od mnogo naprednije verzije istog računala. Navodno ima IQ 190.

18)    Ivan Ivec

Hrvatski matematičar Ivan Ivec, rođen 1976. također je i stručnjak za rješavanje IQ testova. Prema World Genius Directory ima IQ 174. Doktor je matematike, a predaje na Višoj školi A.G. Matoša u Samoboru. Zajedno s matematičarom Mislavom Predavecom razvio je IQ testove koji se mogu naći na njegovoj web stranici. Smatra da testovi inteligencije koje su razvili psiholozi nisu prikladni za svakoga jer imaju kratka vremenska ograničenja, dok ima ljudi koji su sposobni rješavati vrlo složene zadatke ali u tome nisu osobito brzi.

19)    Steven Pinker

Kanadski stručnjak za vizualnu kogniciju i psiholingvistiku rođen je 1954. Poznat je po svojim brojnim znanstvenopopularnim djelima, a trenutno predaje na Harvardu. Na MIT-ju je vodio centar za kognitivnu neuroznanost. 2004. časopis Time ga je uvrstio na popis 100 najutjecajnijih ljudi svijeta. Dobitnik je brojnih nagrada, a najpoznatije knjige su mu The Blank Slate: The Modern Denial of Human Nature i The Better Angels of Our Nature: Why Violence Has Declined.

20)    Chris Hirata

Astrofizičar Chris Hirata rođen je u Americi 1982., a već sa 13 postao je najmlađi Amerikanac koji je dobio zlatnu medalju na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike. Sa 14 je počeo studirati na California Institute of Technology, a diplomirao je sa 19. U 16. godini života s izmjerenim IQ-om od 225, počeo je raditi za NASA-u. 2005. je doktorirao fiziku na Princetonu, a bavi se istraživanje tamne energije, gravitacijskih leća, kozmičkog pozadinskog mikrovalnog zračenja i općom relativnosti.

21)    Richard Rosner

Richard Rosner se proslavio kao američka TV zvijezda, no do sada je imao vrlo neobičnu karijeru za genijalca s IQ-om 192. Kaže da je bio striper, vratar, modni model i konobar. Priznanje Genius of the Year Awards dobio je 2013. s IQ-om 192, čime se svrstao na drugo mjesto, odmah iza Grka Evangelosa Katsioulisa. Navodno je vježbao 20 sati dnevno čitajući knjige kako bi pobijedio Katsioulisa, no do sada nije uspio.

22)    Manahel Thabet

2008. godine Jemenka Manahel Thabet postala je najmlađa osoba koja je dobila počasni doktorat magna cum laude u financijama. Trenutno radi na doktoratu iz kvantne mehanike. 2012. smislila je revolucionarnu formulu razloženu na 350 stranica za računanje svemirskih udaljenosti bez upotrebe svjetla zvijezda. Ima IQ viši od 168. 

23)    Mislav Predavec

Hrvatski profesor matematike ima IQ 190. Rođen je u Zagrebu 1967., a već u djetinjstvu je pokazivao znake natprosječnih sposobnosti. Predaje na Schola Medica Zagrabiensis, a ima i tvrtku Preminis. Kaže da su mu teški testovi inteligencije omiljeni hobi. World Genius Directory ga je 2012. proglasio trećim najinteligentnijim čovjekom na svijetu.

24)    Kim Ung-Yong

Prije nego što je Guinessova knjiga rekorda ukinula svoju kategoriju najinteligentnijih ljudi na svijetu, Južnokoreanac Kim Ung-Yong je bio pobjednik s IQ-om 210. Rodio se 1963, a već s tri godine mogao je čitati korejski, japanski, engleski i njemački. S osam godina odselio je u SAD i počeo raditi za NASA-u. Navodno je u SAD-u doktorirao fiziku, no to nije potvrđeno. Kasnije je doktorirao u Južnoj Koreji, nakon što se vratio u domovinu.

25)    Neil deGrasse Tyson

Američki astrofizičar Neil deGrasse Tyson radi na Američkom prirodoslovnom muzeju, a svjetsku slavu ostvario je svojim znanstvenopopularnim emisijama. Diplomirao je fiziku na Harvardu, a doktorirao astrofiziku na Sveučilištu Columbia. Dobitnik je brojnih znanstvenih priznanja.

26)    John H. Sununu

S IQ-om 180 John H. Sununu je postao član društva visoko inteligentnih ljudi Mega Society. Rođen je na Kubi 1939., studirao je mehaničko inženjerstvo na MIT-ju gdje je doktorirao 1966. Predavao je na Sveučilištu Tufts, a bio je i guverner New Hampshirea. Bio je i član osoblja Bijele kuće, no podnio je ostavku zbog optužbi za zloporabu putnih troškova.

27)    Marilyn vos Savant

Američka kolumnistica i spisateljica Marilyn vos Savant proslavila se 1946. kada je ušla u Guinesovu knjigu rekorda kao osoba s najvišim IQ-om od 228 prema Stanford-Binetovom testu. Članica je društva najinteligentnijih ljudi svijeta Mega Society. Časopis New York je 1989. nju i njezinog supruga, izumitelja umjetnog srca, imenovao je najpametnijim bračnim parom.

28)    Judit Polgár

Mađarica Judit Polgár najbolja je žena šahistica svih vremena. Rođena je 1976. a s 11 godina pobijedila je prvog velemajstora. Pobijedila je devet svjetskih šampiona, među kojima i Garryja Kasparova i Anatolija Karpova. 1991. postala je najmlađa velemajstorica zasjenivši čak i Bobbyja Fischera. Njezin IQ je 170.

29)    Christopher Langan

Amerikanac Christopher Langan još je jedan neobičan genijalac na popisu 30. Nije ostvario akademsku karijeru. Studij na Montana State University je prekinuo, a radio je kao vratar. Razvio je svoj kognitivno-teorijski model svemira, a neuropsiholog Robert Novelly ocijenio je da mu je IQ između 195 i 210. 

30)    Paul Allen

Američki milijarder Paul Allen ima IQ između 160 i 170. Studirao je na Washington State University, no napustio je studij. Družio se s Billom Gatesom i uspio ga je uvjeriti da i on napusti Harvard. Njih dvojica su godinu dana kasnije utemeljili Microsoft. Danas ondje obnaša tek savjetodavnu funkciju, a poznat je po svojim velikodušnim donacijama u humanitarne svrhe koje prelaze 1,5 milijardi dolara. 2003. utemeljio je Allen Institute for Brain Science, a 2011. kompaniju za svemirski prijevoz Stratolaunch Systems.


Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 13:19:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .