Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5760ec27d84d6491038b4627/80
Foto: Screenshot YouTube

Danas Amerika bira: Clinton ili Trump?

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Amerikanci će utorak popodne po srednjoeuropskom vremenu početi izlaziti na birališta na kojima će odlučiti tko će biti novi predsjednik Sjedinjenih Država, kako će izgledati novi saziv Kongresa i izjasniti se o nizu lokalnih inicijativa.

Najviše pozornosti, ne samo Amerikanaca nego i cijeloga svijeta, upereno je u predsjedničku utrku demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa.

Po posljednjim anketama Hillary Clinton ima nekoliko postotaka prednosti na nacionalnoj razini, ali taj podatak zapravo i nije presudan. O novome stanaru Bijele kuće odlučivat će se u nekoliko ključnih saveznih država, tzv. 'klackalica' ili "swing states", koje nisu čvrsto ni demoktratske niti republikanske nego su sklone od izbora do izbora mijenjati stranu.

Izborni kolegij

Iako Sjedinjene Države za sebe kažu da su najrazvijenija svjetska demokracija, narod svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira 'izbornike' koji će zapravo izabrati predsjednika. To tijelo zove se izborni kolegij ili elektorski koledž.

Svaka država u izborni kolegij delegira onoliko izbronika koliko joj pripada razmjerno broju stanovnika. Izbornika je ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresnika i senatora u američkom parlamentu.

Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Na drugom kraju spektra slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, aposlutnu većinu od 538.

Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

I demokrati i republikanci imaju savezne države koje su im  tradicionalna čvrsta uporišta i koje praktički ne mogu izgubiti. Izbrni rezultati tamo se znaju unaprijed.

Neizvjesnost se stoga svodi na tucet 'klackalica' (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.

Što više neizvjesna država ima izbornika to je za kandidate važnija pa ne čudi što su Trump i Clinton svako malo posjećivali Floridu (29 glasova), Pennsylvaniju (20), Ohio (18) ili Sjevernu Karolinu (15).

To je posebno bilo vidljivo u zadnjim danima kampanje kada je oboje kandidata doslovno 'letjelo' iz jedne države u drugu i održavalo skupove u nekoliko njih u jednom danu.

Teoretski, kandidati mogu doći do Bijele kuće ako osvoje dovoljno 'malih država' poput Nevade, Iowe ili New Hampshirea i usput preotmu neku od velikih suparničkih država.

Analitičari stoga procijenjuju izglede kandidata igrajući se brojnim kombinacijama - dodaju Ohio, oduzmu Iowu, prebace demokratsku državu na republikansku stranu i obrnuto.

Ali unatoč svim varijacijama mnogi vjeruju da je Florida, najveća 'swing' država, ključ izborne pobjede, a posebno za republikanskog kandidata koji bez Sunčane Države teško može do predsjedničkog mandata.

Izborna noć

Amerika se u međuvremenu priprila za jedinstvenu i dugu izbornu noć nakon koje će saznati tko će biti 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država - Hillary Clinton ili Donald Trump.

Amerikanci, naime, predsjednika biraju glasujući na golemom geografskom području podijeljenom u četiri vremenske zone i birališta se ne zatvaraju u identično vrijeme na nacionalnoj razini nego od istoka polako prema zapadu.

Prva će se zatvoriti u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu u nekim državama na istoku i jugu (Vermont, Virginia, Georgia, Južna Karolina, Indiana, Kentucky), a samo pola sata kasnije u Ohiu i Sjevernoj Karolini, koje su važne swing države, te u Zapadnoj Virginiji.

Rezultati iz tih država pratit će se diljem zemlje na velikim i malim ekranima. Kako će brojanje odmicati tako će se crvenim i plavim bojama, bojama republikanaca i demokrata, oslikavati izborna karta Amerike.

Ta interaktivna karta postaje svake četiri godine prava poslastica televizija i internetskih medija jer tijekom cijele večeri iz sata u sat nemilosrdno, kao na bojnom polju, prikazuje odnos snaga republikanaca i demokrata.

U vremenu između dva i tri sata iza ponoći (SEV) slijedi zatvaranje birališta u tridesetak država. Svi će nestrpljivo iščekivati vrlo važnu, možda i presudnu Floridu i važne Pennsylvaniju, Colorado i Michigan. Budu li rezultati tijesni, presudan bi mogao biti i maleni New Hampshire iako ima samo četiri elektora.

Iza tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu moguće je da će se znati i pobjednik bude li se po ranim rezultatima moglo utvrditi na čiju su stranu prevagnule swing države.

Ali ove godine, s obzirom na vrlo tijesnu utrku, izborna bi noć mogla potrajati jako dugo. Televizije, koje će objavljivati rezultate kako budu dolazili, uglavnom ne čekaju na 55 elektorskih glasova iz Kalifornije (5 sati ujutro po SEV-u), koja se već unaprijed pripisuju demokratima, kako bi objavili ime novog predsjednika SAD-a.

Kongres

Amerikanci 8. studenoga neće glasati samo o predsjedniku. Bira se i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa (435 zastupnika).

U postojećem sazivu većinu imaju republikanci s 246 kongresnika. Analitičari smatraju da demokrati neće vratiti kontrolu nad Kongresom, ali bi mogli smanjiti razliku u broju zastupnika. Mandat u Zastupničkom domu traje dvije godine.

Puno veća pažnja kada su parlamentarni izbori u pitanju uperena je u parcijalnu obnovu mandata u gornjem domu, Senatu. Mandat u Senatu, naime, traje šest godina, ali se svake izborne godine bira trećina njegova saziva.

Republikanci i u tom domu imaju većinu (54 od 100 senatora), ali se očekuju dobici demokrata. Analitičari su većim dijelom trajanja kamapanje očekivali da će demokrati uspijeti izboriti prevlast u Senatu, ali je to koncem listopada dovedeno u pitanje produženjem afere s privatnom elektroničkom poštom Hillary Clinton.

Demokrati se nadaju da će im biti dovoljno da preotmu četiri mandata jer u slučaju da omjer glasova u Senatu bude 50-50, prevagu nosi onaj američkog potpredsjednika, a to bi, nadaju se, trebao biti kandidat Hillary Clinton. Stoga se u pozadini predsjedničke kampanje vodi jednako žestoka senatska kampanja.

Marihuana

Diljem SAD-a održat će se i 157 raznih referenduma o različitim pitanjima. U Kaliforniji će se, primjerice, odlučivati hoće li pornografski glumci morati nositi kondome i o tome hoće li se ukinuti smrtna kazna, u nekim državama građani će se izjašnjavati o minimalnim plaćama, u drugima o o legalizaciji marihuane. Ovo zadnje pitanje medijima je i najzanimljivije.

Devet američkih država glasati o liberalizaciji zakona o marihuani, a očekivani pozitivni rezultati mogli bi potaknuti njezinu legalizaciju i na saveznoj razini.

Kalifornija, Arizona, Nevada, Massachusetts i Maine glasat će o legalizaciji marihuane za rekreativnu uporabu i regulaciji njezina uzgoja, proizvodnje i prodaje. Prihvaćanje incijative, koja je već na snazi u četiri države, značilo bi da će marihuana odraslima postati legalno dostupna za kupnju i konzumaciju.

Arkansas, Sjeverna Dakota i Florida odlučivat će o upotrebi marihuane u medicinske svrhe, što je prihvaćeno u već 25 američkih država.

Sjedinjene Države najveći su konzument droge u svijetu, pa zagovornici legalizacije marihuane tvrde da bi to pomoglo u suzbijanju ilegalnog tržišta narkotika.

Marihuana je najpopularnija droga u SAD-u, a 57 posto stanovnika, po istraživačkom centru Pew, zagovara njezino ozakonjenje. Prije samo deset godina taj je postotak bio znantno manji.

Očekuje se da će birači na referendumima u utorak proširiti legalno tržište marihuanom i stvoriti veliko područje na zapadu, uz nekoliko izoliranih država na istoku, gdje je ona legalno dostupna. Neki stručnjaci vjeruju da će time i eventualna legalizacija na nacionalnoj razini postati pitanje vremena.

Marihuana je za rekreativnu upotrebu ozakonjena na Aljasci, u državi Washington, u Oregonu i Coloradu te u saveznom distriktu glavnog grada Washingtona.

Međutim, njezino posjedovanje, upotreba ili prodaja i dalje je izvan zakona u većini država. U 2014. zabilježeno je 600 tisuća uhićenja zbog posjedovanje marihuane.

Istodobno, novi zakoni razvili su novo, sedam milijardi dolara vrijedno legalno tržište marihuane. To će narasti na 22 milijuna ako Kalifornija, savezna država s najviše ljudi i najvećim gospodarstvom, izglasa ozakonjenje. A očekuje se da hoće.

Zagovornici legalizacije kažu da su društveni i financijski troškovi provedbe prihibicije marihuane golemi, te da je njezina korist u ublažavanju patnji oboljelih od raka, epilepsije i drugih bolesti znatna.  

Argumenti protiv odnose se na to što bi legalizacija marihuanu učinila dostupnijom maloljetnicima i na zabrinutost zbog sjedanja za upravljač automobila pod njezinim utjecajem.

Po anketama, očekuje se da će uz Kaliforniju inicijativa proći u Massachusettsu i Maineu, dok su birači u Arizoni i Nevadi podijeljeni.

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Sedam birača iz Dixville Notcha, na krajnjem sjeveroistoku SAD-a, simbolično je otvorilo predsjedničke izbore glasujući u noći s ponedjeljka na utorak u Apalačkom gorju.

U ponoć u utorak (6 sati po hrvatskom vremenu), Clay Smith prvi je ubacio svoj glasački listić u glasačku kutiju. Poput njega još četiri birača i dvije biračice u toj zabačenoj kolibi u šumama New Hampshirea, vrlo blizu kanadske granice, izvelo je tu tradiciju ustanovljenu 1960., zbog koje Dixville Notch nosi naziv "First in the Nation".

Osim u još dva sela u toj saveznoj državi u području Nove Engleske, u kojima se također glasovalo po noći, izbori službeno počinju u 6 sati na istočnoj obali (12 sati po hrvatskom vremenu). Oko 225 milijuna Amerikanaca pozvano je da odluči tko će između demokratkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa naslijediti Baracka Obamu u Bijeloj kući.

Posljednje poruke uoči izbora: dvije oprečne vizije budućnosti

Clinton i Trump ponudili su u ponedjeljak dvije oprečne vizije budućnosti, posljednjeg dana predsjedničke kampanje čiji su ekscesi i žestina iznenađivali i izvan američkih granica.

Koncert na otvorenom Brucea Springsteena okupio je približno 40.000 osoba tijekom večeri u, povijesnom gradu Philadelphiji, za Hillary Clinton.

Predsjednik Barack Obama, Michelle Obama, bivši predsjednik Bill Clinton i njegova kći Chelsea bili su u publici.

- Kladim se da ćete odbaciti strah i izabrati nadu - izjavio je predsjednik Obama pozdravljajući Hillary Clinton, najiskusniju kandidatkinju koja se ikada kandidirala za predsjednicu te osuđujući nekompetenciju njezina protivnika.

Clinton je istaknula potrebu okupljanja. "Moramo prebroditi podjele", izjavila je ona. "Duboko žalim zbog žestokog tona koji je poprimila kampanja", dodala je on.

Uvjerena je da najbolje tek dolazi za SAD, "ako odaberemo Ameriku velikog srca koja uključuje sve ljude". "Želim biti predsjednica svih Amerikanaca, demokrata, republikanaca, nezavisnih", naglasila je ranije tijekom dana Clinton na skupu u kampusu u Michiganu.

- Moramo staviti zemlju ispred stranke kad se radi o ovim izborima - dodala je ona, želeći pokazati da bi bila spremna raditi s republikancima ako je se izabere.

Demokratska predsjednička kandidatkinja pozvala je Amerikance, u svojem posljednjem javnom obraćanju uoči izbora, da prigrle njezinu viziju "uključive Amerike, koja daje nadu i koja je velikog srca".  "Osnovne vrijednosti našeg društva na testu su na ovim izborima, no moja vjera u našu budućnost nikada nije bila jača", kazala je Clinton okupljenima na skupu u Raleighu, kojim su dominirali mladi ljudi, u utorak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

- Ne moramo prihvatiti Ameriku tame i podjela. Sutra možete glasati za uključivu Ameriku, koja daje nadu i velikog je srca - poručila je Clinton završavajući svoju povijesnu kampanju u kojoj je jedna žena po prvi put kandidatkinja za predsjednicu SAD-a.

Kampanju Hillary Clinton zatvorila je pop diva Lady Gaga pozivom na pomirbu s pristašama Donalda Trumpa, nakon jedne od najžešćih kampanja u američkoj povijesti koja je snažno podijelila američke građane.

Obraćajući se pretežno mladim ljudima okupljenim usred noći samo par sati uoči otvaranja birališta u utorak , 30-ogodišnja pjevačica pozdravila je Clinton kao zagovornicu slabijih.

- Bez obzira koliko apsurdan i ograničen on (Trump) bio, ona se hrabro nasmije i nastavi dalje - kazala je Gaga u areni jedne od posebno važnih država, Sjeverne Karoline, pozdravljajući Clinton kao osobu "načinjenu od čelika". 

No pop zvijezda je pozvala na poštivanje Trumpovih pristaša, za kojega je rekla da je meksičke imigrante bez argumenata nazvao silovateljima, imao neprikladan odnos prema ženama i upozorio da možda neće prihvatiti rezultate izbora.

- Znam da je važno uputiti ovu poruku: ne smijemo mrziti njegove pristaše - kazala je Gaga čije su riječi popraćene pljeskom, te je dodala: "Ako smo pravi Amerikanci moramo na njih gledati ne kao na svoje protivnike nego kao na svoje saveznike".

Gaga je izvela svoja dva hita "Born This Way" i "Angel Down", a potom joj se pridružio Jon Bon Jovi u zajedničkoj izvedbi "Livin' on a Prayer".         

Svaki glas presudan u ključnim državama

Donald Trump (70) predvidio je završno pet skupova u drugim saveznim državama. Počeo je na Floridi, nastavio u Sj. Karolini, Pensilvaniji, New Hampshireu i trebao završiti u Michiganu na posljednjem skupu oko 23 sata, bez slavnih osoba u njegovu slučaju.

- Moj ugovor s američkim biračem počinje planom kako okončati korupciju vlade i vratiti zemlju iz ruku interesnih skupina - izjavio je on u Raleighu (Sj. Karolina). 

- Nisam političar, mogu to ponosno reći - dodao je milijarder.

 Donald Trump zaokružio je svoje posljednje obraćanje u predsjedničkoj utrci u utorak sa zahtjevom da se zemlja ujedini unutar njenih granica pod sloganom "Prvo Amerika".

- Samo zamislite što bi naša zemlja mogla postići da smo počeli raditi zajedno kao jedan narod, pod jednim Bogom, pozdravljajući jednu, američku zastavu - kazao je on svojim pristašama.

Nakon tjedana žestokih napada s obje strane, oboje kandidata uputili su pozive na glasovanje jer znaju da bi svaki glas mogao biti presudan u ključnim saveznim državama u kojima će se u utorak odlučivati ishod izbora.

Ankete su tijesne iako daju prednost demokratskoj kandidatkinji koja se nada u utorak postati prva predsjednica SAD-a. Pobjeda populističkog republikanca ne može se potpuno isključiti. No, izborna karta jasno ide u korist demokrata.

Vrlo su blizu, prema anketama, u nekoliko takvih država, među kojima New Hampshireu, Sj. Karolini i Floridi što upućuje na dugu izbornu noć. Sama Florida može odlučiti o predsjedničkim izborima ako je Donald Trump izgubi.

Na nacionalnoj razini, Clinton ima 3,2 boda prednosti, 45,4 posto spram 42,2 posto, prema prosjeku najnovijih anketa RealClearPolitics.

Facebook komentari

hr Tue Nov 08 2016 08:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56fcf6660dfb8a183f8b4e49/80
Foto: YouTube

Šešelj: Samo ja mogu pobjediti Vučića, Srbija se treba okrenuti Rusiji, a ne EU

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju"

Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji Vojislav Šešelj poručio je u subotu da samo on može pobijediti Aleksandra Vučića i da će, ako postane predsjednik, pokušati skrenuti Srbiju s puta pridruživanja Europskoj uniji i usmjeriti je na integraciju s Rusijom.

- Samo integracija s Rusijom nama pruža ozbiljne šanse za izlazak iz krize, socijalne bijede i rješava nam probleme obrane. Europska unija nas je učinila golima i bosima. - rekao je Šešelj na predizbornom skupu radikala u Beogradu.

- Rusija se vraća na Balkan", a EU će kao uvjet Srbiji za članstvo tražiti da prizna Kosovo, "a Srbija to nikad ne smije uraditi. - rekao je.

- Ako uđemo u EU bit će to bez Vojvodine, Republike Srpske i Raške (Sandžaka), a ako uđemo u savez sa Rusijom, onda jednog dana možemo vratiti ono što je izgubljeno, prije svega mislim na Kosovo, Republiku Srpsku, Crnu Goru. - rekao je Šešelj i poručivši da će, postane li predsjednik, ponovno otvoriti "pitanje okupacije Srpske krajine".

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju".

- Ja ću se kao čuvar ustava maksimalno zalagati da se naše granice osiguraju. Bodljikavom žicom nije dovoljno, minskim poljima, ali nitko ne može protuzakonito ući na teritorij Srbiju. - citiraju beogradski mediji Šešeljev govor pristašama na predizbornom skupu u središtu Beograda.

Vojislav Šešelj jedan je od 11 kandidata za predsjednika Srbije, a dosadašnje ankete najveće izglede u pobjedu daju aktualnom premijeru Aleksandaru Vučiću, kandidatu vladajuće koalicija predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) koje je Vučić predsjednik.

Na predsjedničkim izborima 2. travnja sigurno bi glasovalo 53,8 posto birača, a po istraživanju provedenom od 8. do 18. ožujka polovicu ukupnog broja glasova osvojio bi kandidat vladajuće koalicije na čelu sa Srpskom naprednom strankom i njezin predsjednik Aleksandar Vučić.

Prema zadnjim objavljenim istraživanjima, Vučić bi na predsjedničkim izborima u Srbiji pobijedio i u slučaju da bude potreban drugi izborni krug, a najbolje plasirani protukandidat s 12,5 posto glasova bio bi donedavni pučki pravobranitelj Saša Janković kojeg je kandidirala skupina građana "Za Srbiju bez straha".

Slijedi u javnosti najatraktivniji pretendent na mjesto šefa države Luka Maksimović alijas Ljubiša Preletačević Beli s 11,9 posto glasova. Za bivšeg šefa diplomacije Vuka Jeremića glasovalo bi 7,2 posto birača, a za vođu radikala Vojislava Šešelja 7,1. Ostali kandidati osvojili bi manje od pet posto glasova.

U izbornoj utrci za predsjedničke izbore 2. travnja sudjeluje 11 kandidata, a za 6.724.172 birača, koliko ih je na službenom popisu, bit će tiskano  6.757.793 glasačka listića. 

Petogodišnji mandat aktualnom šefu države Tomislavu Nikoliću istječe u svibnju.
 

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 20:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/585fd7061eea8f28928b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Papa: Europa bi mogla propasti bez ideala kao što je solidarnost

Europa bi "mogla umrijeti" ne vrati li se idealima svojih osnivača, kao što je "solidarnost", rekao je u petak papa Franjo pred 27 čelnika EU-a okupljenih u Vatikanu.

Papa rođen u Argentini ocijenio je da ona i dalje mora "pokazivati put", dan uoči proslave 60 godina Rimskih ugovora.

"Svako tijelo koje ne zna kamo ide, svako tijelo kojem nedostaje pogled prema naprijed, prvo pati od regresije i na kraju mu prijeti smrt", upozorio je u svečanoj dvorani Regia u Apostolskoj palači.

Sveti Otac je kazao da "Europa ponovo nalazi nadu u solidarnosti koja je i najdjelotvorniji lijek za suvremene populizme".

"Ako pati jedan, pate svi", istaknuo je Papa. "Tako i mi danas zajedno s Velikom Britanijom oplakujemo žrtve napada u Londonu prije dva dana".

"Europa nalazi nadu kada se ne zatvara u strah i u lažnu sigurnost", istaknuo je, podsjetivši na temu "multikulturnog identiteta" koja je kod njega česta.

U prigodi potpisivanja ugovora o osnivanju Europske gospodarske zajednice prije 60 godina, "bilo je jasno kako je važno raditi na jedinstvenoj i otvorenoj Europi", rekao je Papa, podsjetivši koliko je teškoća Europa podnijela kako bi srušila zid koji ju je dijelio popola.

Još jednom je istaknuo potrebu "dijaloga" sa stotinama tisuća migranata koji stižu u EU. "Ne možemo se zadovoljiti time da tešku migrantsku krizu rješavamo kao da je tek brojčani, gospodarski ili sigurnosni problem", dodao je.

Europa mora misliti i na mlade, nudeći im "ozbiljne mogućnosti za školovanje, stvarne mogućnosti za uključivanje u svijet rada", kao i na obitelj koja je "prva i temeljna stanica društva".

Usto mora "jamčiti mogućnost rađanja djece, bez straha da ih se ne može prehranjivati" i "braniti život", ocijenio je Papa.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 23:06:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4d359b473989dd08b4592/80
Foto: Wikipedija

Summit 27-orice u povodu 60. obljetnice EU-a; jedinstvo ključna riječ

"Europa je naša zajednička budućnost"

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica. 
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom). 
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.


"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj. 
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.


Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.


"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.
"Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.


Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta - jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.


I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.


Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 09:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4160ab4739841d08b45a0/80
Foto: Getty Images

Policija objavila da je napad u Londonu izvršio Khalid Masood

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba

Britanska policija objavila je identitet muškarca koji je ubio tri osobe nedaleko od parlamenta prije nego što ga je ustrijelila policija, priopćivši da se radi o Khalidu Masoodu koji je poznat policiji jer je bio osuđivan. 

Masood (52) je britanski državljanin rođen u Kentu na jugoistoku Engleske, a u posljednje vrijeme je živio u središnjoj Engleskoj, navodi londonska policija.

"Masood trenutačno nije bio ni pod jednom istragom i nema ranijih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da kani izvršiti teroristički napad", stoji u priopćenju.

"Međutim, bio je poznat policiji i imao je niz ranijih osuda za napade, uključujući nanošenje teških tjelesnih ozljeda te za posjedovanje oružja i prekršaje vezane uz kršenje javnog reda".

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba MI5 u vezi s "nasilnim ekstremizmom", no u toj je istrazi proglašen "nebitnom osobom".

Po riječima britanske premijerke Therese May, prije napada u srijedu nije bilo nikakvih dojava o takvoj namjeri ili zavjeri.

Britanska policija uhitila je sedam osoba u istrazi napada u kojem je u srijedu poginulo četvero ljudi, a ranjeno ih je više od 40. Uz 12 Britanaca, među žrtvama je i troje francuske djece, dvoje Rumunja, četvero građana Južne Koreje te državljani Njemačke, Poljske, Irske, Kine, Italije, Grčke i SAD-a.

Među poginulima je četrdesetgodišnjakinja koja je smrtno stradala na Westminsterskom mostu na kojemu se počinitelj napada vozilom zaletio u mnoštvo. Riječ je o Ayshi Frade (43), britanskoj državljanki španjolskog porijekla, majci dvoje djece, rekao je novinarima zapovjednik odjela za protuterorizam Scotland Yarda Mark Rowley. 

I druga je žrtva stradala na Westminsterskom mostu. Radi se o pedesetčetverogodišnjem američkom turistu Kurtu Cochranu koji je u Londonu bio sa suprugom proslavljajući ondje 25 godišnjicu braka.

Treća žrtva je policajac Keith Palmer (48) koji se u trenutku napada nalazio na ulazu u zgradu parlamenta. Napadač ga je više puta izbo nožem, zadavši mu smrtonosne ozljede. Palmer nije bio naoružan, a u policiji je radio 15 godina, kazao je Rowley. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .