Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5760ec27d84d6491038b4627/80
Foto: Screenshot YouTube

Danas Amerika bira: Clinton ili Trump?

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Amerikanci će utorak popodne po srednjoeuropskom vremenu početi izlaziti na birališta na kojima će odlučiti tko će biti novi predsjednik Sjedinjenih Država, kako će izgledati novi saziv Kongresa i izjasniti se o nizu lokalnih inicijativa.

Najviše pozornosti, ne samo Amerikanaca nego i cijeloga svijeta, upereno je u predsjedničku utrku demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa.

Po posljednjim anketama Hillary Clinton ima nekoliko postotaka prednosti na nacionalnoj razini, ali taj podatak zapravo i nije presudan. O novome stanaru Bijele kuće odlučivat će se u nekoliko ključnih saveznih država, tzv. 'klackalica' ili "swing states", koje nisu čvrsto ni demoktratske niti republikanske nego su sklone od izbora do izbora mijenjati stranu.

Izborni kolegij

Iako Sjedinjene Države za sebe kažu da su najrazvijenija svjetska demokracija, narod svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira 'izbornike' koji će zapravo izabrati predsjednika. To tijelo zove se izborni kolegij ili elektorski koledž.

Svaka država u izborni kolegij delegira onoliko izbronika koliko joj pripada razmjerno broju stanovnika. Izbornika je ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresnika i senatora u američkom parlamentu.

Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Na drugom kraju spektra slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, aposlutnu većinu od 538.

Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

I demokrati i republikanci imaju savezne države koje su im  tradicionalna čvrsta uporišta i koje praktički ne mogu izgubiti. Izbrni rezultati tamo se znaju unaprijed.

Neizvjesnost se stoga svodi na tucet 'klackalica' (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.

Što više neizvjesna država ima izbornika to je za kandidate važnija pa ne čudi što su Trump i Clinton svako malo posjećivali Floridu (29 glasova), Pennsylvaniju (20), Ohio (18) ili Sjevernu Karolinu (15).

To je posebno bilo vidljivo u zadnjim danima kampanje kada je oboje kandidata doslovno 'letjelo' iz jedne države u drugu i održavalo skupove u nekoliko njih u jednom danu.

Teoretski, kandidati mogu doći do Bijele kuće ako osvoje dovoljno 'malih država' poput Nevade, Iowe ili New Hampshirea i usput preotmu neku od velikih suparničkih država.

Analitičari stoga procijenjuju izglede kandidata igrajući se brojnim kombinacijama - dodaju Ohio, oduzmu Iowu, prebace demokratsku državu na republikansku stranu i obrnuto.

Ali unatoč svim varijacijama mnogi vjeruju da je Florida, najveća 'swing' država, ključ izborne pobjede, a posebno za republikanskog kandidata koji bez Sunčane Države teško može do predsjedničkog mandata.

Izborna noć

Amerika se u međuvremenu priprila za jedinstvenu i dugu izbornu noć nakon koje će saznati tko će biti 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država - Hillary Clinton ili Donald Trump.

Amerikanci, naime, predsjednika biraju glasujući na golemom geografskom području podijeljenom u četiri vremenske zone i birališta se ne zatvaraju u identično vrijeme na nacionalnoj razini nego od istoka polako prema zapadu.

Prva će se zatvoriti u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu u nekim državama na istoku i jugu (Vermont, Virginia, Georgia, Južna Karolina, Indiana, Kentucky), a samo pola sata kasnije u Ohiu i Sjevernoj Karolini, koje su važne swing države, te u Zapadnoj Virginiji.

Rezultati iz tih država pratit će se diljem zemlje na velikim i malim ekranima. Kako će brojanje odmicati tako će se crvenim i plavim bojama, bojama republikanaca i demokrata, oslikavati izborna karta Amerike.

Ta interaktivna karta postaje svake četiri godine prava poslastica televizija i internetskih medija jer tijekom cijele večeri iz sata u sat nemilosrdno, kao na bojnom polju, prikazuje odnos snaga republikanaca i demokrata.

U vremenu između dva i tri sata iza ponoći (SEV) slijedi zatvaranje birališta u tridesetak država. Svi će nestrpljivo iščekivati vrlo važnu, možda i presudnu Floridu i važne Pennsylvaniju, Colorado i Michigan. Budu li rezultati tijesni, presudan bi mogao biti i maleni New Hampshire iako ima samo četiri elektora.

Iza tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu moguće je da će se znati i pobjednik bude li se po ranim rezultatima moglo utvrditi na čiju su stranu prevagnule swing države.

Ali ove godine, s obzirom na vrlo tijesnu utrku, izborna bi noć mogla potrajati jako dugo. Televizije, koje će objavljivati rezultate kako budu dolazili, uglavnom ne čekaju na 55 elektorskih glasova iz Kalifornije (5 sati ujutro po SEV-u), koja se već unaprijed pripisuju demokratima, kako bi objavili ime novog predsjednika SAD-a.

Kongres

Amerikanci 8. studenoga neće glasati samo o predsjedniku. Bira se i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa (435 zastupnika).

U postojećem sazivu većinu imaju republikanci s 246 kongresnika. Analitičari smatraju da demokrati neće vratiti kontrolu nad Kongresom, ali bi mogli smanjiti razliku u broju zastupnika. Mandat u Zastupničkom domu traje dvije godine.

Puno veća pažnja kada su parlamentarni izbori u pitanju uperena je u parcijalnu obnovu mandata u gornjem domu, Senatu. Mandat u Senatu, naime, traje šest godina, ali se svake izborne godine bira trećina njegova saziva.

Republikanci i u tom domu imaju većinu (54 od 100 senatora), ali se očekuju dobici demokrata. Analitičari su većim dijelom trajanja kamapanje očekivali da će demokrati uspijeti izboriti prevlast u Senatu, ali je to koncem listopada dovedeno u pitanje produženjem afere s privatnom elektroničkom poštom Hillary Clinton.

Demokrati se nadaju da će im biti dovoljno da preotmu četiri mandata jer u slučaju da omjer glasova u Senatu bude 50-50, prevagu nosi onaj američkog potpredsjednika, a to bi, nadaju se, trebao biti kandidat Hillary Clinton. Stoga se u pozadini predsjedničke kampanje vodi jednako žestoka senatska kampanja.

Marihuana

Diljem SAD-a održat će se i 157 raznih referenduma o različitim pitanjima. U Kaliforniji će se, primjerice, odlučivati hoće li pornografski glumci morati nositi kondome i o tome hoće li se ukinuti smrtna kazna, u nekim državama građani će se izjašnjavati o minimalnim plaćama, u drugima o o legalizaciji marihuane. Ovo zadnje pitanje medijima je i najzanimljivije.

Devet američkih država glasati o liberalizaciji zakona o marihuani, a očekivani pozitivni rezultati mogli bi potaknuti njezinu legalizaciju i na saveznoj razini.

Kalifornija, Arizona, Nevada, Massachusetts i Maine glasat će o legalizaciji marihuane za rekreativnu uporabu i regulaciji njezina uzgoja, proizvodnje i prodaje. Prihvaćanje incijative, koja je već na snazi u četiri države, značilo bi da će marihuana odraslima postati legalno dostupna za kupnju i konzumaciju.

Arkansas, Sjeverna Dakota i Florida odlučivat će o upotrebi marihuane u medicinske svrhe, što je prihvaćeno u već 25 američkih država.

Sjedinjene Države najveći su konzument droge u svijetu, pa zagovornici legalizacije marihuane tvrde da bi to pomoglo u suzbijanju ilegalnog tržišta narkotika.

Marihuana je najpopularnija droga u SAD-u, a 57 posto stanovnika, po istraživačkom centru Pew, zagovara njezino ozakonjenje. Prije samo deset godina taj je postotak bio znantno manji.

Očekuje se da će birači na referendumima u utorak proširiti legalno tržište marihuanom i stvoriti veliko područje na zapadu, uz nekoliko izoliranih država na istoku, gdje je ona legalno dostupna. Neki stručnjaci vjeruju da će time i eventualna legalizacija na nacionalnoj razini postati pitanje vremena.

Marihuana je za rekreativnu upotrebu ozakonjena na Aljasci, u državi Washington, u Oregonu i Coloradu te u saveznom distriktu glavnog grada Washingtona.

Međutim, njezino posjedovanje, upotreba ili prodaja i dalje je izvan zakona u većini država. U 2014. zabilježeno je 600 tisuća uhićenja zbog posjedovanje marihuane.

Istodobno, novi zakoni razvili su novo, sedam milijardi dolara vrijedno legalno tržište marihuane. To će narasti na 22 milijuna ako Kalifornija, savezna država s najviše ljudi i najvećim gospodarstvom, izglasa ozakonjenje. A očekuje se da hoće.

Zagovornici legalizacije kažu da su društveni i financijski troškovi provedbe prihibicije marihuane golemi, te da je njezina korist u ublažavanju patnji oboljelih od raka, epilepsije i drugih bolesti znatna.  

Argumenti protiv odnose se na to što bi legalizacija marihuanu učinila dostupnijom maloljetnicima i na zabrinutost zbog sjedanja za upravljač automobila pod njezinim utjecajem.

Po anketama, očekuje se da će uz Kaliforniju inicijativa proći u Massachusettsu i Maineu, dok su birači u Arizoni i Nevadi podijeljeni.

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Sedam birača iz Dixville Notcha, na krajnjem sjeveroistoku SAD-a, simbolično je otvorilo predsjedničke izbore glasujući u noći s ponedjeljka na utorak u Apalačkom gorju.

U ponoć u utorak (6 sati po hrvatskom vremenu), Clay Smith prvi je ubacio svoj glasački listić u glasačku kutiju. Poput njega još četiri birača i dvije biračice u toj zabačenoj kolibi u šumama New Hampshirea, vrlo blizu kanadske granice, izvelo je tu tradiciju ustanovljenu 1960., zbog koje Dixville Notch nosi naziv "First in the Nation".

Osim u još dva sela u toj saveznoj državi u području Nove Engleske, u kojima se također glasovalo po noći, izbori službeno počinju u 6 sati na istočnoj obali (12 sati po hrvatskom vremenu). Oko 225 milijuna Amerikanaca pozvano je da odluči tko će između demokratkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa naslijediti Baracka Obamu u Bijeloj kući.

Posljednje poruke uoči izbora: dvije oprečne vizije budućnosti

Clinton i Trump ponudili su u ponedjeljak dvije oprečne vizije budućnosti, posljednjeg dana predsjedničke kampanje čiji su ekscesi i žestina iznenađivali i izvan američkih granica.

Koncert na otvorenom Brucea Springsteena okupio je približno 40.000 osoba tijekom večeri u, povijesnom gradu Philadelphiji, za Hillary Clinton.

Predsjednik Barack Obama, Michelle Obama, bivši predsjednik Bill Clinton i njegova kći Chelsea bili su u publici.

- Kladim se da ćete odbaciti strah i izabrati nadu - izjavio je predsjednik Obama pozdravljajući Hillary Clinton, najiskusniju kandidatkinju koja se ikada kandidirala za predsjednicu te osuđujući nekompetenciju njezina protivnika.

Clinton je istaknula potrebu okupljanja. "Moramo prebroditi podjele", izjavila je ona. "Duboko žalim zbog žestokog tona koji je poprimila kampanja", dodala je on.

Uvjerena je da najbolje tek dolazi za SAD, "ako odaberemo Ameriku velikog srca koja uključuje sve ljude". "Želim biti predsjednica svih Amerikanaca, demokrata, republikanaca, nezavisnih", naglasila je ranije tijekom dana Clinton na skupu u kampusu u Michiganu.

- Moramo staviti zemlju ispred stranke kad se radi o ovim izborima - dodala je ona, želeći pokazati da bi bila spremna raditi s republikancima ako je se izabere.

Demokratska predsjednička kandidatkinja pozvala je Amerikance, u svojem posljednjem javnom obraćanju uoči izbora, da prigrle njezinu viziju "uključive Amerike, koja daje nadu i koja je velikog srca".  "Osnovne vrijednosti našeg društva na testu su na ovim izborima, no moja vjera u našu budućnost nikada nije bila jača", kazala je Clinton okupljenima na skupu u Raleighu, kojim su dominirali mladi ljudi, u utorak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

- Ne moramo prihvatiti Ameriku tame i podjela. Sutra možete glasati za uključivu Ameriku, koja daje nadu i velikog je srca - poručila je Clinton završavajući svoju povijesnu kampanju u kojoj je jedna žena po prvi put kandidatkinja za predsjednicu SAD-a.

Kampanju Hillary Clinton zatvorila je pop diva Lady Gaga pozivom na pomirbu s pristašama Donalda Trumpa, nakon jedne od najžešćih kampanja u američkoj povijesti koja je snažno podijelila američke građane.

Obraćajući se pretežno mladim ljudima okupljenim usred noći samo par sati uoči otvaranja birališta u utorak , 30-ogodišnja pjevačica pozdravila je Clinton kao zagovornicu slabijih.

- Bez obzira koliko apsurdan i ograničen on (Trump) bio, ona se hrabro nasmije i nastavi dalje - kazala je Gaga u areni jedne od posebno važnih država, Sjeverne Karoline, pozdravljajući Clinton kao osobu "načinjenu od čelika". 

No pop zvijezda je pozvala na poštivanje Trumpovih pristaša, za kojega je rekla da je meksičke imigrante bez argumenata nazvao silovateljima, imao neprikladan odnos prema ženama i upozorio da možda neće prihvatiti rezultate izbora.

- Znam da je važno uputiti ovu poruku: ne smijemo mrziti njegove pristaše - kazala je Gaga čije su riječi popraćene pljeskom, te je dodala: "Ako smo pravi Amerikanci moramo na njih gledati ne kao na svoje protivnike nego kao na svoje saveznike".

Gaga je izvela svoja dva hita "Born This Way" i "Angel Down", a potom joj se pridružio Jon Bon Jovi u zajedničkoj izvedbi "Livin' on a Prayer".         

Svaki glas presudan u ključnim državama

Donald Trump (70) predvidio je završno pet skupova u drugim saveznim državama. Počeo je na Floridi, nastavio u Sj. Karolini, Pensilvaniji, New Hampshireu i trebao završiti u Michiganu na posljednjem skupu oko 23 sata, bez slavnih osoba u njegovu slučaju.

- Moj ugovor s američkim biračem počinje planom kako okončati korupciju vlade i vratiti zemlju iz ruku interesnih skupina - izjavio je on u Raleighu (Sj. Karolina). 

- Nisam političar, mogu to ponosno reći - dodao je milijarder.

 Donald Trump zaokružio je svoje posljednje obraćanje u predsjedničkoj utrci u utorak sa zahtjevom da se zemlja ujedini unutar njenih granica pod sloganom "Prvo Amerika".

- Samo zamislite što bi naša zemlja mogla postići da smo počeli raditi zajedno kao jedan narod, pod jednim Bogom, pozdravljajući jednu, američku zastavu - kazao je on svojim pristašama.

Nakon tjedana žestokih napada s obje strane, oboje kandidata uputili su pozive na glasovanje jer znaju da bi svaki glas mogao biti presudan u ključnim saveznim državama u kojima će se u utorak odlučivati ishod izbora.

Ankete su tijesne iako daju prednost demokratskoj kandidatkinji koja se nada u utorak postati prva predsjednica SAD-a. Pobjeda populističkog republikanca ne može se potpuno isključiti. No, izborna karta jasno ide u korist demokrata.

Vrlo su blizu, prema anketama, u nekoliko takvih država, među kojima New Hampshireu, Sj. Karolini i Floridi što upućuje na dugu izbornu noć. Sama Florida može odlučiti o predsjedničkim izborima ako je Donald Trump izgubi.

Na nacionalnoj razini, Clinton ima 3,2 boda prednosti, 45,4 posto spram 42,2 posto, prema prosjeku najnovijih anketa RealClearPolitics.

hr Tue Nov 08 2016 08:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e4ff92af47fd3478b45c4/80
Foto: YouTube / Screenshot

Svećenik ošamario bebu na krštenju, crkva ga suspendirala

Prije nekoliko dana internetom se proširila snimka na kojoj svećenik pokušava smiriti dijete koje neumorno plače tijekom krštenja...

Francuski svećenik koji je prije nekoliko dana šokirao svijet ošamarivši dijete prilikom krštenja jer ga je iznerviralo njegovo plakanje skupo će platiti svoj nepromišljeni potez. 

Prije nekoliko dana internetom se proširila snimka na kojoj stariji svećenik Jacques Lacroix pokušava smiriti dijete koje neumorno plače tijekom krštenja. Kako mu to nije pošlo za rukom, svećenik se poslužio "srednjovjekovnom metodom", ošamarivši dijete. - prenosi RTL

- Ispričavam se roditeljima. Završavam moju službu danas, to mi je bilo zadnje krštenje. - izjavio je svećenik nakon što ga je crkva suspendirala.


hr Sat Jun 23 2018 15:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e277c2af47f57488b4585/80
Foto: Vedran Strukar

Pokrenut disciplinski postupak protiv BiH tužitelja koji se u Rusiji grlio sa Sanaderom

Slika Sanadera u zagrljaju muškaraca u hrvatskim dresovima proteklih je dana obišla regiju, a jučer je objavljeno kako je protiv jednog od njih pokrenut i disciplinski postupak.

Naime, upravo onaj koji grli Ivu Sanadera, koji s VIP akreditacijom prati utakmice hrvatske reprezentacije, je Ivan Matešić, tužitelj Tužilaštva BiH! Tužilaštvo BiH potvrdilo je za Oslobođenje kako je Ured disciplinskog tužitelja po službenoj dužnosti pokrenuo postupak protiv Matešića.

"Ured može potvrditi da je registrirao pritužbu po službenoj dužnosti na osnovu nedavnih medijskih objava o tužitelju Matešiću", odgovor je koji je Oslobođenje dobilo u kojemu se ne navodi o kojim se medijskim objavama radi.

No, Oslobođenje doznaje kako se radi upravo o fotografiji koju je na svom Facebook profilu objavio PR-ovac Vedran Strukar.

Tko je Matešić?

Ivan Matešić rođen je 07. 02. 1975. godine u Prozoru, u općini Prozor-Rama, u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u januaru 2000. godine.

Zasnovao je radni odnos u studenom iste godine, prvo u svojstvu pripravnika, a kasnije i kao sudac Općinskog suda za prekršaje u Prozoru, koju dužnost je obavljao do lipnja 2007. godine.

Pravosudni ispit je položio 2004. godine pred komisijom Federalnog ministarstva pravde. Od 2007. godine je obavljao dužnost savjetnika federalnog ministra pravde, Feliksa Vidovića, da bi dana 01. 12. 2008. godine bio postavljen na radno mjesto pomoćnika federalnog ministra pravde za oblast uprave. Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u studenom 2013. godine je imenovan za tužioca Tužilaštva BiH, gdje je stupio na dužnost dana 01. 12. 2013. godine.

Bio je i jedan od kandidata za glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Mediji su ga ranije dovodili u vezu čelnicima stranke HDZBiH, piše index.hr

hr Sat Jun 23 2018 12:57:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af968e02af47f6bc78b45b9/80
Foto: Screenshot / YouTube

Sud BiH ponovno će razmatrati izručenje Mamića Hrvatskoj?

O Mamićevu izručenju odlučivat će izvanraspravno vijeće Suda BiH nakon što je prihvaćena tužiteljska žalba zbog činjenice da je odluku donijela sutkinja Tatjana Kosović, a ne sudsko vijeće

Sud Bosne i Hercegovine ponovo će odlučivati o zahtjevu Hrvatske za izručenje Zdravka Mamića jer je prihvaćena žalba Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na prvostupanjsku odluku kojom je taj zahtjev odbijen prošlog tjedna, objavio je u subotu sarajevski "Dnevni avaz".

O Mamićevu eventualnom izručenju Hrvatskoj odlučivat će izvanraspravno vijeće Suda BiH nakon što je kao utemeljena prihvaćena tužiteljska žalba zbog činjenice da je odluku u tom predmetu sama donijela sutkinja Tatjana Kosović, a ne sudsko vijeće.

Nakon pravomoćne odluke Sud BiH o njoj će izvjestiti Ministarstvo pravosuđa s obzirom na činjenicu da konačnu odluku o tome hoće li Mamić biti izručen donosi ministar Josip Grubeša

Županijski sud u Osijeku za Mamićem je raspisao međunarodnu tjeralicu pošto je pobjegao iz Hrvatske uoči izricanja prvostupanjske presude kojom je osuđen na šet i pol godina zatvora.

Mamić je u međuvremenu ishodio bosanskohercegovačke dokumente i pozvao se na državljanstvo te zemlje kao zapreku izručenju što je Sud BiH i potvrdio 15. lipnja, dan pošto je po zahtjevu iz Hrvatske Mamić priveden i saslušan.

Mamićev bosanskohercegovački odvjetnik Zdravko Rajić drži da ni novi postupak neće promijeniti prvobitnu odluku jer su činjenice nepromijenjene.

- Mislim da, u biti, od toga nema ništa, jer je ovdje sve jasno - izjavio Rajić. 


hr Sat Jun 23 2018 12:40:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9fe20a2af47fdc138b4ab3/80
Foto: Rimac automobili

Porsche kupio 10 posto dionica tvrtke 'Rimac Automobili': Osjećamo da su Rimčeve ideje i pristup jako obećavajući'

Njemačka tvrtka Porsche AG kupila je manjinski udio u tehnološkoj tvrtki Rimac Automobili i njegovoj sestrinskoj tvrtki Greyp Bikes, a osnivač Mate Rimac i dalje ostaje većinski vlasnik navedenih tvrtki, objavile su u srijedu te kompanije. Poznati proizvođač automobila kupio je deset posto dionica hrvatske kompanije, potvrdili su iz Porschea.

Kako se navodi u priopćenju Rimac Automobila, tehnološke tvrtke za razvoj i proizvodnju ključnih komponenti i sustava električnog pogona te razvoj i proizvodnju električnih automobila visokih performansi sa sjedištem u Svetoj Nedjelji, cilj ovog partnerstva je suradnja na području razvoja električnih vozila te pružanje podrške Rimac Automobilima i Greyp Bikes prema ostvarivanju cilja, a to je "postati vodeći dobavljač tehnoloških rješenja za tržište za električnih automobila visokih performansi te proizvođač najuzbudljivijih sportskih električnih automobila".


"Ulaganje tvrtke Posche AG, uz ulaganje tvrtke Camel Group u rujnu 2017., zaključuje drugu rundu investicija za tvrtke Rimac Automobili i Greyp Bikes. Novo partnerstvo će dati dodatni vjetar u leđa budućim poslovnim pothvatima tvrtki Rimac i Greyp, kao i potporu za njihovo širenje na globalnoj razini. S lipnjem 2018. godine, osnivač i izvršni direktor Mate Rimac i dalje ostaje većinski vlasnik navedenih tvrtki", navodi se u priopćenju, u kojem nije navedena vrijednost Porscheova ulaganja.


Kako ističe osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac, u manje od desetljeća prikupili su značajno znanje u području razvoja automobilskih pogona visokih performansi te baterijskih tehnologija, inovativnih infotainmenta i telemetrijskih sustava, kao i drugih ključnih automobilskih sustava.

Pritom kaže da njihovi automobili predstavljaju vrhunac tehnologije i iznova određuju samu definiciju super-sportskog automobila, no kako je ipak stvaranje ozbiljnog dobavljača u automobilskoj industriji i proizvođača sportskih automobila cjeloživotni izazov.

"Ulazak u razvojnu suradnju s Porscheom je važan korak za naš strateški plan kako bismo postali značajan dobavljač velikim proizvođačima automobila. Drago nam je što smo uspjeli pridobiti veliko povjerenje naših investitora, partnera i klijenata te se radujemo što ćemo moći i dalje raditi na uzbudljivim projektima za razne klijente iz cijele automobilske industrije", poručio je Rimac.


Zamjenik predsjednika izvršnog odbora Porschea Lutz Meschke izjavio je da je Rimac svojim impresivnim znanjem i razvojem potpuno električnih super-sportskih automobila Concept_One i C_Two te brojnih drugih ključnih sustava, koristeći najsuvremeniju tehnologiju za razne druge proizvođače u automobilskoj industriji, potvrdio svoju poziciju u svijetu elektromobilnosti.

"Smatramo kako su ideje i pristup Rimac Automobila izuzetno obećavajući, zbog čega se nadamo da će ovo partnerstvo u razvoju biti odličan uvod za našu blisku suradnju”, poručio je Meschke.

Rimac je rastuća tehnološka tvrtka koja pruža inovativna rješenja za električna vozila mnogim proizvođačima automobila, uz vlastiti razvoj i proizvodnju električnih vozila visokih performansi. Vizija Mate Rimca započela je kao projekt u garaži 2009. godine koji je izrastao u tvrtku sa više od 400 zaposlenika u okolici Zagreba. Istovremeno se razvijala i tvrtka Greyp Bikes, sestrinska tvrtka Rimac Automobila, koja nudi napredne električne bicikle. Obje tvrtke rastu velikom brzinom kako bi ostvarile svoje ciljeve, stoji u priopćenju.


O svemu se na Facebooku oglasio i Mate Rimac.

"Naš tim je postigao mnoge nevjerojatne stvari u našoj kratkoj, ali zanimljivoj (ponekad čak i burnoj) povijesti. Ovo je jedna od stvari s kojom se najviše ponosim - Porsche je uložio u Rimac Automobili i Greyp! Naporno smo radili za ovo - ne samo mi u Rimcu. To je bio zajednički napor s Porscheovim menadžerskim timom koji nas je impresionirao svojim timskim duhom, stavom, pragmatizmom i osobnošću. Ovo nije "samo" financijsko ulaganje "samo" investitora.

Porsche je jedna od najnaprednijih automobilskih tvrtki na svijetu, na čelu razvoja hibridnih, električnih i naravno sportskih automobila. Porsche se uvijek oslanjao na vlastiti razvoj i obično nije ulagao u druge tvrtke. Ovo je jedna od prvih Porscheovih investicija i prva u proizvodnji električnih automobila.

Prošle su gotovo 3 godine otkad smo prvi put razgovarali o ovoj ideji. Dvije riječi: Due Diligence! Trebalo je više od uobičajene dodatne milje. Posebno zahvaljujem Gordonu (voditelju pravnih poslova), Marku (voditelj poslovnog razvoja), Damiru (voditelj akumulacijskog istraživanja i razvoja), Kristapsu, Matiji i desetine drugih ljudi koji su bili uključeni u proces. Svi smo uzbuđeni što ćemo blisko surađivati s Porscheovim timom kako bismo stvorili uzbudljive buduće tehnologije i automobile!", napisao je, piše Jutarnji.hr







hr Wed Jun 20 2018 14:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .