Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5760ec27d84d6491038b4627/80
Foto: Screenshot YouTube

Danas Amerika bira: Clinton ili Trump?

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Amerikanci će utorak popodne po srednjoeuropskom vremenu početi izlaziti na birališta na kojima će odlučiti tko će biti novi predsjednik Sjedinjenih Država, kako će izgledati novi saziv Kongresa i izjasniti se o nizu lokalnih inicijativa.

Najviše pozornosti, ne samo Amerikanaca nego i cijeloga svijeta, upereno je u predsjedničku utrku demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa.

Po posljednjim anketama Hillary Clinton ima nekoliko postotaka prednosti na nacionalnoj razini, ali taj podatak zapravo i nije presudan. O novome stanaru Bijele kuće odlučivat će se u nekoliko ključnih saveznih država, tzv. 'klackalica' ili "swing states", koje nisu čvrsto ni demoktratske niti republikanske nego su sklone od izbora do izbora mijenjati stranu.

Izborni kolegij

Iako Sjedinjene Države za sebe kažu da su najrazvijenija svjetska demokracija, narod svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira 'izbornike' koji će zapravo izabrati predsjednika. To tijelo zove se izborni kolegij ili elektorski koledž.

Svaka država u izborni kolegij delegira onoliko izbronika koliko joj pripada razmjerno broju stanovnika. Izbornika je ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresnika i senatora u američkom parlamentu.

Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Na drugom kraju spektra slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, aposlutnu većinu od 538.

Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

I demokrati i republikanci imaju savezne države koje su im  tradicionalna čvrsta uporišta i koje praktički ne mogu izgubiti. Izbrni rezultati tamo se znaju unaprijed.

Neizvjesnost se stoga svodi na tucet 'klackalica' (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.

Što više neizvjesna država ima izbornika to je za kandidate važnija pa ne čudi što su Trump i Clinton svako malo posjećivali Floridu (29 glasova), Pennsylvaniju (20), Ohio (18) ili Sjevernu Karolinu (15).

To je posebno bilo vidljivo u zadnjim danima kampanje kada je oboje kandidata doslovno 'letjelo' iz jedne države u drugu i održavalo skupove u nekoliko njih u jednom danu.

Teoretski, kandidati mogu doći do Bijele kuće ako osvoje dovoljno 'malih država' poput Nevade, Iowe ili New Hampshirea i usput preotmu neku od velikih suparničkih država.

Analitičari stoga procijenjuju izglede kandidata igrajući se brojnim kombinacijama - dodaju Ohio, oduzmu Iowu, prebace demokratsku državu na republikansku stranu i obrnuto.

Ali unatoč svim varijacijama mnogi vjeruju da je Florida, najveća 'swing' država, ključ izborne pobjede, a posebno za republikanskog kandidata koji bez Sunčane Države teško može do predsjedničkog mandata.

Izborna noć

Amerika se u međuvremenu priprila za jedinstvenu i dugu izbornu noć nakon koje će saznati tko će biti 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država - Hillary Clinton ili Donald Trump.

Amerikanci, naime, predsjednika biraju glasujući na golemom geografskom području podijeljenom u četiri vremenske zone i birališta se ne zatvaraju u identično vrijeme na nacionalnoj razini nego od istoka polako prema zapadu.

Prva će se zatvoriti u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu u nekim državama na istoku i jugu (Vermont, Virginia, Georgia, Južna Karolina, Indiana, Kentucky), a samo pola sata kasnije u Ohiu i Sjevernoj Karolini, koje su važne swing države, te u Zapadnoj Virginiji.

Rezultati iz tih država pratit će se diljem zemlje na velikim i malim ekranima. Kako će brojanje odmicati tako će se crvenim i plavim bojama, bojama republikanaca i demokrata, oslikavati izborna karta Amerike.

Ta interaktivna karta postaje svake četiri godine prava poslastica televizija i internetskih medija jer tijekom cijele večeri iz sata u sat nemilosrdno, kao na bojnom polju, prikazuje odnos snaga republikanaca i demokrata.

U vremenu između dva i tri sata iza ponoći (SEV) slijedi zatvaranje birališta u tridesetak država. Svi će nestrpljivo iščekivati vrlo važnu, možda i presudnu Floridu i važne Pennsylvaniju, Colorado i Michigan. Budu li rezultati tijesni, presudan bi mogao biti i maleni New Hampshire iako ima samo četiri elektora.

Iza tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu moguće je da će se znati i pobjednik bude li se po ranim rezultatima moglo utvrditi na čiju su stranu prevagnule swing države.

Ali ove godine, s obzirom na vrlo tijesnu utrku, izborna bi noć mogla potrajati jako dugo. Televizije, koje će objavljivati rezultate kako budu dolazili, uglavnom ne čekaju na 55 elektorskih glasova iz Kalifornije (5 sati ujutro po SEV-u), koja se već unaprijed pripisuju demokratima, kako bi objavili ime novog predsjednika SAD-a.

Kongres

Amerikanci 8. studenoga neće glasati samo o predsjedniku. Bira se i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa (435 zastupnika).

U postojećem sazivu većinu imaju republikanci s 246 kongresnika. Analitičari smatraju da demokrati neće vratiti kontrolu nad Kongresom, ali bi mogli smanjiti razliku u broju zastupnika. Mandat u Zastupničkom domu traje dvije godine.

Puno veća pažnja kada su parlamentarni izbori u pitanju uperena je u parcijalnu obnovu mandata u gornjem domu, Senatu. Mandat u Senatu, naime, traje šest godina, ali se svake izborne godine bira trećina njegova saziva.

Republikanci i u tom domu imaju većinu (54 od 100 senatora), ali se očekuju dobici demokrata. Analitičari su većim dijelom trajanja kamapanje očekivali da će demokrati uspijeti izboriti prevlast u Senatu, ali je to koncem listopada dovedeno u pitanje produženjem afere s privatnom elektroničkom poštom Hillary Clinton.

Demokrati se nadaju da će im biti dovoljno da preotmu četiri mandata jer u slučaju da omjer glasova u Senatu bude 50-50, prevagu nosi onaj američkog potpredsjednika, a to bi, nadaju se, trebao biti kandidat Hillary Clinton. Stoga se u pozadini predsjedničke kampanje vodi jednako žestoka senatska kampanja.

Marihuana

Diljem SAD-a održat će se i 157 raznih referenduma o različitim pitanjima. U Kaliforniji će se, primjerice, odlučivati hoće li pornografski glumci morati nositi kondome i o tome hoće li se ukinuti smrtna kazna, u nekim državama građani će se izjašnjavati o minimalnim plaćama, u drugima o o legalizaciji marihuane. Ovo zadnje pitanje medijima je i najzanimljivije.

Devet američkih država glasati o liberalizaciji zakona o marihuani, a očekivani pozitivni rezultati mogli bi potaknuti njezinu legalizaciju i na saveznoj razini.

Kalifornija, Arizona, Nevada, Massachusetts i Maine glasat će o legalizaciji marihuane za rekreativnu uporabu i regulaciji njezina uzgoja, proizvodnje i prodaje. Prihvaćanje incijative, koja je već na snazi u četiri države, značilo bi da će marihuana odraslima postati legalno dostupna za kupnju i konzumaciju.

Arkansas, Sjeverna Dakota i Florida odlučivat će o upotrebi marihuane u medicinske svrhe, što je prihvaćeno u već 25 američkih država.

Sjedinjene Države najveći su konzument droge u svijetu, pa zagovornici legalizacije marihuane tvrde da bi to pomoglo u suzbijanju ilegalnog tržišta narkotika.

Marihuana je najpopularnija droga u SAD-u, a 57 posto stanovnika, po istraživačkom centru Pew, zagovara njezino ozakonjenje. Prije samo deset godina taj je postotak bio znantno manji.

Očekuje se da će birači na referendumima u utorak proširiti legalno tržište marihuanom i stvoriti veliko područje na zapadu, uz nekoliko izoliranih država na istoku, gdje je ona legalno dostupna. Neki stručnjaci vjeruju da će time i eventualna legalizacija na nacionalnoj razini postati pitanje vremena.

Marihuana je za rekreativnu upotrebu ozakonjena na Aljasci, u državi Washington, u Oregonu i Coloradu te u saveznom distriktu glavnog grada Washingtona.

Međutim, njezino posjedovanje, upotreba ili prodaja i dalje je izvan zakona u većini država. U 2014. zabilježeno je 600 tisuća uhićenja zbog posjedovanje marihuane.

Istodobno, novi zakoni razvili su novo, sedam milijardi dolara vrijedno legalno tržište marihuane. To će narasti na 22 milijuna ako Kalifornija, savezna država s najviše ljudi i najvećim gospodarstvom, izglasa ozakonjenje. A očekuje se da hoće.

Zagovornici legalizacije kažu da su društveni i financijski troškovi provedbe prihibicije marihuane golemi, te da je njezina korist u ublažavanju patnji oboljelih od raka, epilepsije i drugih bolesti znatna.  

Argumenti protiv odnose se na to što bi legalizacija marihuanu učinila dostupnijom maloljetnicima i na zabrinutost zbog sjedanja za upravljač automobila pod njezinim utjecajem.

Po anketama, očekuje se da će uz Kaliforniju inicijativa proći u Massachusettsu i Maineu, dok su birači u Arizoni i Nevadi podijeljeni.

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Sedam birača iz Dixville Notcha, na krajnjem sjeveroistoku SAD-a, simbolično je otvorilo predsjedničke izbore glasujući u noći s ponedjeljka na utorak u Apalačkom gorju.

U ponoć u utorak (6 sati po hrvatskom vremenu), Clay Smith prvi je ubacio svoj glasački listić u glasačku kutiju. Poput njega još četiri birača i dvije biračice u toj zabačenoj kolibi u šumama New Hampshirea, vrlo blizu kanadske granice, izvelo je tu tradiciju ustanovljenu 1960., zbog koje Dixville Notch nosi naziv "First in the Nation".

Osim u još dva sela u toj saveznoj državi u području Nove Engleske, u kojima se također glasovalo po noći, izbori službeno počinju u 6 sati na istočnoj obali (12 sati po hrvatskom vremenu). Oko 225 milijuna Amerikanaca pozvano je da odluči tko će između demokratkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa naslijediti Baracka Obamu u Bijeloj kući.

Posljednje poruke uoči izbora: dvije oprečne vizije budućnosti

Clinton i Trump ponudili su u ponedjeljak dvije oprečne vizije budućnosti, posljednjeg dana predsjedničke kampanje čiji su ekscesi i žestina iznenađivali i izvan američkih granica.

Koncert na otvorenom Brucea Springsteena okupio je približno 40.000 osoba tijekom večeri u, povijesnom gradu Philadelphiji, za Hillary Clinton.

Predsjednik Barack Obama, Michelle Obama, bivši predsjednik Bill Clinton i njegova kći Chelsea bili su u publici.

- Kladim se da ćete odbaciti strah i izabrati nadu - izjavio je predsjednik Obama pozdravljajući Hillary Clinton, najiskusniju kandidatkinju koja se ikada kandidirala za predsjednicu te osuđujući nekompetenciju njezina protivnika.

Clinton je istaknula potrebu okupljanja. "Moramo prebroditi podjele", izjavila je ona. "Duboko žalim zbog žestokog tona koji je poprimila kampanja", dodala je on.

Uvjerena je da najbolje tek dolazi za SAD, "ako odaberemo Ameriku velikog srca koja uključuje sve ljude". "Želim biti predsjednica svih Amerikanaca, demokrata, republikanaca, nezavisnih", naglasila je ranije tijekom dana Clinton na skupu u kampusu u Michiganu.

- Moramo staviti zemlju ispred stranke kad se radi o ovim izborima - dodala je ona, želeći pokazati da bi bila spremna raditi s republikancima ako je se izabere.

Demokratska predsjednička kandidatkinja pozvala je Amerikance, u svojem posljednjem javnom obraćanju uoči izbora, da prigrle njezinu viziju "uključive Amerike, koja daje nadu i koja je velikog srca".  "Osnovne vrijednosti našeg društva na testu su na ovim izborima, no moja vjera u našu budućnost nikada nije bila jača", kazala je Clinton okupljenima na skupu u Raleighu, kojim su dominirali mladi ljudi, u utorak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

- Ne moramo prihvatiti Ameriku tame i podjela. Sutra možete glasati za uključivu Ameriku, koja daje nadu i velikog je srca - poručila je Clinton završavajući svoju povijesnu kampanju u kojoj je jedna žena po prvi put kandidatkinja za predsjednicu SAD-a.

Kampanju Hillary Clinton zatvorila je pop diva Lady Gaga pozivom na pomirbu s pristašama Donalda Trumpa, nakon jedne od najžešćih kampanja u američkoj povijesti koja je snažno podijelila američke građane.

Obraćajući se pretežno mladim ljudima okupljenim usred noći samo par sati uoči otvaranja birališta u utorak , 30-ogodišnja pjevačica pozdravila je Clinton kao zagovornicu slabijih.

- Bez obzira koliko apsurdan i ograničen on (Trump) bio, ona se hrabro nasmije i nastavi dalje - kazala je Gaga u areni jedne od posebno važnih država, Sjeverne Karoline, pozdravljajući Clinton kao osobu "načinjenu od čelika". 

No pop zvijezda je pozvala na poštivanje Trumpovih pristaša, za kojega je rekla da je meksičke imigrante bez argumenata nazvao silovateljima, imao neprikladan odnos prema ženama i upozorio da možda neće prihvatiti rezultate izbora.

- Znam da je važno uputiti ovu poruku: ne smijemo mrziti njegove pristaše - kazala je Gaga čije su riječi popraćene pljeskom, te je dodala: "Ako smo pravi Amerikanci moramo na njih gledati ne kao na svoje protivnike nego kao na svoje saveznike".

Gaga je izvela svoja dva hita "Born This Way" i "Angel Down", a potom joj se pridružio Jon Bon Jovi u zajedničkoj izvedbi "Livin' on a Prayer".         

Svaki glas presudan u ključnim državama

Donald Trump (70) predvidio je završno pet skupova u drugim saveznim državama. Počeo je na Floridi, nastavio u Sj. Karolini, Pensilvaniji, New Hampshireu i trebao završiti u Michiganu na posljednjem skupu oko 23 sata, bez slavnih osoba u njegovu slučaju.

- Moj ugovor s američkim biračem počinje planom kako okončati korupciju vlade i vratiti zemlju iz ruku interesnih skupina - izjavio je on u Raleighu (Sj. Karolina). 

- Nisam političar, mogu to ponosno reći - dodao je milijarder.

 Donald Trump zaokružio je svoje posljednje obraćanje u predsjedničkoj utrci u utorak sa zahtjevom da se zemlja ujedini unutar njenih granica pod sloganom "Prvo Amerika".

- Samo zamislite što bi naša zemlja mogla postići da smo počeli raditi zajedno kao jedan narod, pod jednim Bogom, pozdravljajući jednu, američku zastavu - kazao je on svojim pristašama.

Nakon tjedana žestokih napada s obje strane, oboje kandidata uputili su pozive na glasovanje jer znaju da bi svaki glas mogao biti presudan u ključnim saveznim državama u kojima će se u utorak odlučivati ishod izbora.

Ankete su tijesne iako daju prednost demokratskoj kandidatkinji koja se nada u utorak postati prva predsjednica SAD-a. Pobjeda populističkog republikanca ne može se potpuno isključiti. No, izborna karta jasno ide u korist demokrata.

Vrlo su blizu, prema anketama, u nekoliko takvih država, među kojima New Hampshireu, Sj. Karolini i Floridi što upućuje na dugu izbornu noć. Sama Florida može odlučiti o predsjedničkim izborima ako je Donald Trump izgubi.

Na nacionalnoj razini, Clinton ima 3,2 boda prednosti, 45,4 posto spram 42,2 posto, prema prosjeku najnovijih anketa RealClearPolitics.

Facebook komentari

hr Tue Nov 08 2016 08:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a155a93b9e03e3d098b45a8/80

Haški sud proglasio Mladića krivim i osudio ga na doživotni zatvor

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Vijeće ga je oslobodilo krivnje za točku optužnice u kojoj ga se teretilo za genocid u nekoliko općina istočne BiH jer je zaključilo da počinjeni zločini nisu imali obilježje genocida.

Proglašen je krivim po svim ostalim točkama optužnice.

Mladić izricanje presude prati iz pokrajnje prostorije pošto je iz sudnice izbačen jer je ometao postupak.

"Zločini koji su počinjeni pripadaju najgnusnijima poznatima čovječanstvu i uključuju genocid i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti", poručio je predsjedavajući sudac Alphons Orie izričući Mladiću kaznu doživotnog zatvora.

"Djela optuženog bila su toliko presudna za počinjenje zločina da bez njih zločini ne bi bili takvi kakvi jesu", poručio je haški sudac.

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.

Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995. 

Mladić je izricanje presude do stanke pratio djelomično okrenut leđima sudskom vijeću i gledajući u sudsku galeriju te se povremeno smijući i odmahujući glavom.  Nakon stanke, određene zbog njegova povišenog krvnog tlaka, Mladić je izbačen iz sudnice zbog ometanja postupka vikanjem i prebačen u prostoriju unutar suda u kojoj je mogao dalje pratiti izricanje presude.

Vijeće je potvrdilo ranije presude ICTY-ija da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid ubojstvom tisuća muslimanskih muškaraca i da su pripadnici vojske bosanskih Srba imali namjeru njihova istrebljenja.

Raspravno je vijeće utvrdilo da su se u dijelu općina u BiH dogodila ubojstva koja predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prije, tijekom i nakon napada srpskih snaga na nesrpska sela mnogi su ubijeni, kazao je Orie.

 “Okolnosti su bile brutalne. Oni koji su pokušavali obraniti svoje domove bili su suočeni s bezobzirnom silom. Došlo je do masovnih pogubljenja i neke su žrtve podlegle premlaćivanju. Mnogi počinitelji koji su uhvatili bosanske muslimane pokazali su malo ili nimalo poštovanja prema ljudskom životu ili dostojanstvu”, kazao je Orie.

Predsjednik raspravnog vijeća, koji je čitao obrazloženje presude, navodio je primjere ubojstava i zlostavljanja u Sanskom Mostu, logoru Manjači.

Neki zločini predstavljali su istrebljenje, kazao je Orie navodeći primjer kada su snage bosanskih Srba u 25. srpnja 1992. u logoru Keratermu pucale u zatočenike automatskim oružjem, bačen je među njih neki kemijski plin i na kraju su pogubljeni - te noći njih između 190 i 220 zatočenika.

Vijeće je utvrdilo da su se događale deportacije i nehumani postupci prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva u nizu mjesta uključujući Banja Luku, Pale, Prijedor.

Vijeće je utvrdilo i da su mnoge žrtve bile nezakonito zatočene i izlagane pritom mučenjima, redovito su pretučene a uvjeti zatočenja bili su nehumani. Zatočene osobe bile su prisiljavane na ponižavajuće seksualne odnose a mnoge su žene silovane primjerice na području Foče, kazao je Orie. Među silovanima su bile i djevojčice stare tek 12 godina. Neki slučajevi zatočenja i mučenja završavali su smrtnim ishodima.

Vijeće je utvrdilo da su u šest bosanskih općina (Foča, Ključ, Kotor varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica) na istoku zemlje, za koje tužiteljstvo tvrdi da su žrtve genocida, muslimani i Hrvati bili žrtve ubojstava i zlostavljanja. Vijeće je većinom glasova zaključilo da su počinitelji u Sanskom Mostu, Vlasenici i Foči te u Prijedoru i Kotor Varošu namjeravali istrijebiti muslimane no istodobno je zaključilo da su ti muslimani predstavljali mali dio ciljane skupine. Stoga je vijeće zaključilo kako nije bilo namjere istrebljenja čitave zajednice pa time ni genocida. 

Mladić je uz genocid u Srebrenici bio optužen i za genocid u tih šest općina.

U pogledu zločina na području Sarajeva sud je utvrdio da su stanovnici glavnog grada BiH sustavno, dugotrajno i neselektivno napadani te da je grad bio žrtvom dugogodišnjeg terora snaga vojske bosanskih Srba s okolnih položaja.

Vijeće je utvrdilo i da su snage bosanskih Srba u svibnju i lipnju 1995. protuzakonito uzele za taoce pripadnike UN-a.

Vijeće je utvrdilo da su zločini počinjeni u okviru četiri udružena zločinačka pothvata, kako je navedeno u optužnici.  Cilj prvoga udruženog zločinačkog pothvata bio je od 1992. do 1995. počinjenjem zločina (progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim zločinima) prognati muslimansko i hrvatsko stanovništvo s područja BiH, cilj drugoga od 1992. do 1995. teroriziranje Sarajeva, cilj trećega genocid u Srebrenici u srpnju 1995. i četvrtoga u svibnju i lipnju 1995. uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

 Vijeće je u sažetku presude, koji je predsjedavajući sudac Alphons Orie čitao u sudnici, sudionike svakog od četiri udružena zločinačka pothvata ograničilo na političko i vojno vodstvo bosanskih Srba ne navodeći nijednog dužnosnika iz Srbije koji su bili navedeni u optužnici poput visokih dužnosnika srbijanske službe državne sigurnosti.  

Mladićeva uloga u svakom udruženom zločinačkom pothvatu i počinjenju zločina bila je presudna, ocijenilo je sudsko vijeće smatrajući da je dokazana njegova namjera sudjelovanja u ciljevima zločinačkih pothvata uključujući genocid u Srebrenici.  On je osobno naređivao napade, birao ciljeve, širio propagandu protiv nesrpskog stanovništva, nijekao zločine uključujući genocid u Srebrenici.

Mladić je uhićen u Srbiji 2011. gotovo 16 godina nakon izvorne optužnice. Suđenje je započelo 2012. i trajalo gotovo četiri godine. Pred sud izvedeno je više od 370 svjedoka. 

Optužen je u 11 točaka optužnice od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine.

 

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 12:09:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/586aa6861eea8febb68b4602/80
Foto: D.N.

Podaci 57 milijuna korisnika Ubera hakirani 2016.

Šef Ubera otkrio je u utorak da su podaci 57 milijuna korisnika te tvrtke u svijetu, među kojima 600.000 vozača Ubera, hakirani krajem 2016., ustvrdivši da je to tek "nedavno" saznao.

Imena korisnika kao i njihove elektronske adrese i brojevi mobilnih telefona ukradeni su, kazao je Dara Khosrowshahi u priopćenju. Imena i brojevi vozačkih dozvola vozača Ubera također su hakirani.

Na temelju vanjskih ekspertiza, vlasnik tvrtke VTC kazao je kako nisu hakirane rute prijevoza, brojevi kartica i bankovnih računa, osobni identifikacijski brojevi i datumi rođenja korisnika.

Khosrowshahi, koji je imenovan na čelo Ubera krajem kolovoza, naglasio je da je "nedavno" obaviješten o tom incidentu. "Ništa od toga se nije smjelo dogoditi i ne pronalazim nikakvo opravdanje", dodao je on.

Dvije osobe koje nisu dio tvrtke odgovorne su za to piratstvo, objavio je on. Prodrli su u "cloud" koji tvrtka koristi i preuzeli te informacije.

Dva pripadnika sigurnosnih službi Ubera, "zadužena za rješenje" problema, koji nisu upozorili korisnike da su im podaci hakirani, "više nisu dio tvrtke".

"Incident nije ugrozio sisteme tvrtke ni njezinu infrastrukturu", naglasio je Khosrowshahi.

Uber je navodno isplatio 100.000 dolara hakerima kako ne bi progovorili o incidentu te kako bi uništili skupljene podatke, po izvoru bliskom tom dosjeu.

"U trenutku incidenta, smjesta smo poduzeli mjere za osiguranje podataka i prekid nedopuštenog pristupa pojedinaca. Identificirali smo te osobe i dobili jamstva da će skupljeni podaci biti uništeni", objasnio je Khosrowshahi.

"Također smo uveli sigurnosne mjere za ograničeni pristup i pojačali kontrole računa iz naše baze podataka", dodao je on.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 08:34:22 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1525c1b9e03e26098b4580/80

ICTY danas izriče presudu srebreničkom krvniku Ratku Mladiću

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno će se danas suočiti s pravdom na koju se čeka više od dva desetljeća.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreći će iza 10 sati prvostupanjsku presudu Mladiću (75) koji je optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS).

Mladić je u Haagu optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine. U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi.

Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužiteljstvo podignulo još 25. srpnja 1995. godine i nakon toga je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini 

Mladić je godinama nakon podizanja prve optužnice bio neuhvatljiv, baš kao i njegov politički "šef" Radovan Karadžić, unatoč činjenici da su bili na vrhu popisa najtraženijih osoba, "rame uz rame" s Osamom Bin Ladenom.

Mladić se najprije skrivao na teritoriju BiH, a omiljeno boravište bio mu je podzemi bunker građen kao atomsko sklonište za vojni i politički vrh bivše SFRJ kod mjesta Han-Pijesak na Romaniji.

No suočen s jasnim nastojanjima pripadnika NATO-a da ga pronađu i uhite pobjegao je u Srbiju pod okrilje režima Slobodana Miloševića.

Ja sam onaj kojeg tražite

Preživio je i i Miloševićevo svrgnuće s vlasti 2000. godine pa se pod okolnostima koje još nisu u cijelosti razjašnjene, zahvaljujući mreži pomagača ali i potpori što su mu je otvoreno ili prikriveno još godinama nakon toga pružale vlasti u Beogradu, skrivao sve do 2011. godine.

Srbijanska policija pronašla ga je u selu Lazarevu kod Zrenjanina 26. svibnja te godine gdje se skrivao pod lažnim imenom Milorad Komadić.

"Našli ste onog koga tražite. Ja sam Ratko Mladić", kazao je policajcima bjegunac koji je tad imao izgled oronulog starca no ipak je kod sebe navodno imao dva pištolja iako ih nije pokušao koristiti

Srbijanske su vlasti Mladića ICTY-u izručile 31. svibnja 2011. godine, a dokazni postupak u Den Haagu počeo je godinu dana kasnije i trajao je do kolovoza 2016. godine. Svoje iskaze tijekom procesa dalo je 377 svjedoka obrane i optužbe. Sudsko vijeće u obzir je uzelo i pisane iskaze još 214 svjedoka.

Ključne točke optužnice temelje se na izravnom Mladićevom sudjelovanju u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. godine kada je ondje ubijeno osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, odgovornosti za široku kampanju progona, deportacija, mučenja i ubojstava nesrpskog stanovništa tijekom 1992. godine u najmanje sedam općina u BiH, osnivanje logora "Omarska", "Keratern", "Manjača" i "Trnopolje" u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati, teroru nad civilima tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine te uzimanju za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u svibnju i lipnju 1995. godine.

Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keratermu te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja.

U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis "bezobzirnog uništavanja" privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata.

U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada, spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994. godine kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.

Točno 10. svibnja 1992. godine Mladić je preuzeo dužnost zapovjednika Druge vojne oblasti tadašnje JNA, da bi samo dva dana kasnije i formalno postao zapovjednikom vojske bosanskih Srba. Ostat će zabilježeno kako je on u noći 28. svibnja izravno zapovjedio topnički napad na civilne ciljeve u Sarajevu.

"Tuci Velušiće (Velešiće - op.a.). tamo nema srpskog življa mnogo", zapovjedio je Mladić radio vezom podređenom časniku zaduženom za bitnicu iz čijih se topova tada gađalo Sarajevo. 

“Snage koje su sudjelovale u napadu na Sarajevo granatirale su i otvarale snajpersku vatru na civile dok su ovi obavljali svakodnevne aktivnosti. Ljudi su ranjavani i ubijani u vlastitim domovima. S obzirom da nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni izlaziti iz svojih domova čime se povećavao rizik od smrti”, jedan je od navoda iz dijela optužnice koji se odnosi na troipolgodišnju opsadu Sarajeva tijekom koje je ubijeno više od deset tisuća građana, među kojima i 1600 djece.

Golemo zanimanje u BiH

Najavljeno izricanje presude Mladiću izazvalo je ogromno zanimanje u Bosni i Hercegovini, a gotovo sve bitnije televizijske i radijske postaje najavile su posebne programe za 22. studenoga, odnosno izravne prijenose iz Den Haaga.

U udrugama koje okupljaju članove obitelji ratnih žrtava vjeruju kako je za Mladića jedino moguća doživotna zatvorska kazna, ali neki pritom upozoravaju kako i takva kazna nije dovoljna s obzirom na težinu počinjenih zločina.

"Toliko je zla počinjeno da nijedna zatvorska kazna nije dovoljna. Tim zločincima bolje je u zatvoru nego meni koja sam ostala potpuno sama", kazala je lokalnim medijima Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge Majke Srebrenice.

Među bosanskim Srbima i njihovim udrugama očekivanja su potpuno oprečna i svi očekuju kako će Mladić biti oslobođen.

Uvjeren u to je i Mladićev sin Darko koji tvrdi da krivnja njegova oca za ratne zločine na suđenju uopće nije dokazana.

“Bilo koja presuda osim oslobađajuće neće biti pravedna i za nas kao njegovu obitelj bit će potpuno neprihvatljiva. Sve pravne analize pokazuju da tužiteljstvo u Den Haagu nije uspjelo dokazati navode iz optužnice”, kazao je Darko Mladić za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

Bez optužnice za Škabrnju, osuđen za Kijevo

Iako je "najpoznatiji" po zločinima koji se vežu za njegovo ime u BiH, Ratko Mladić je svoj krvavi pohod počeo u Hrvatskoj, kao zapovjednik Kninskog korpusa JNA.

Njegove postrojbe napadale su Šibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i Škabrnju, u kojoj je 18. studenoga 1991., istoga dana kada je pao Vukovar, ubijeno 43 civila i 15 vojnika.

Kolonom sjećanja "Korak po korak", u kojoj se okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, u subotu je u Škabrnji obilježena 26. godišnjica tog masakra. 

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, kazao je tim povodom za HTV da je "Ratko Mladić u Škabrnji ispekao zanat". Haški sud, ali još niti hrvatsko pravosuđe, za to ga nisu optužili.

Mladić je, međutim, u Hrvatskoj ipak osuđen za dio svojih zločina.  

Temeljem optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku iz svibnja 1991. tadašnji Okružni sud u Šibeniku je u srpnju 1992. Mladića i još šest osoba osudio na zatvorsku kaznu od 20 godina. Na teret mu se stavljalo da je u kolovozu 1991. počinio zločine protiv civilnog stanovništva u Kijevu i Vrlici, od kolovoza do studenog iste godine napadao Sinj i okolicu, u rujnu 1991. Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar te područje Šibenika u rujnu 1991.

U prosincu 1995. županijsko državno odvjetništvo Mladića i još tri također odbjegle osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča, s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata te time ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 08:28:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a108371b9e03e91018b4667/80
Foto: Twitter

U Beogradu obljetnica pada Vukovara: "Osobe koje su činile zločine dio su javnog života umjesto da predstavljaju stup srama"

"Žrtve nisu dobile pravdu na institucionalnom nivou u vidu kaznene odgovornosti."

''Inicijativa mladih'' zajedno sa ''Ženama u crnom'' su obilježavanje obljetnice pada Vukovara organizirali u centru Beograda. Nosili su transparente na kojima je pisalo: "Žene u crnom za mir i pravdu", "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" i "Odgovornost" kao i crvene ruže u ruci. - prenosi Slobodna Europa.

Aktivist "Žena u crnom" Stefan Milosavljević rekao je da uličnom akcijom ta organizacija želi izraziti suosjećanje i solidarnost sa žrtvama te da će sutra prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.

Rekao je da i 26 godina nakon zločina Srbija u kontinuitetu opstruira suđenja za ratne zločine i da pokazuje kontinuitet politike koja je dovela do zločina na prostoru bivše Jugoslavije te da negira i relativizira zločine koji su se dogodili.

- Žrtve nisu dobile pravdu na institucionalnom nivou u vidu kaznene odgovornosti. Osobe koje su činile zločine i osuđene su pred Haškim sudom poput Veselina Šljivančanina dio su javnog života i umjesto da predstavljaju stup srama, predstavljaju nacionalne heroje. - rekao je  Stefan Milosavljević

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 20:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .