Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5760ec27d84d6491038b4627/80
Foto: Screenshot YouTube

Danas Amerika bira: Clinton ili Trump?

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Amerikanci će utorak popodne po srednjoeuropskom vremenu početi izlaziti na birališta na kojima će odlučiti tko će biti novi predsjednik Sjedinjenih Država, kako će izgledati novi saziv Kongresa i izjasniti se o nizu lokalnih inicijativa.

Najviše pozornosti, ne samo Amerikanaca nego i cijeloga svijeta, upereno je u predsjedničku utrku demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa.

Po posljednjim anketama Hillary Clinton ima nekoliko postotaka prednosti na nacionalnoj razini, ali taj podatak zapravo i nije presudan. O novome stanaru Bijele kuće odlučivat će se u nekoliko ključnih saveznih država, tzv. 'klackalica' ili "swing states", koje nisu čvrsto ni demoktratske niti republikanske nego su sklone od izbora do izbora mijenjati stranu.

Izborni kolegij

Iako Sjedinjene Države za sebe kažu da su najrazvijenija svjetska demokracija, narod svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira 'izbornike' koji će zapravo izabrati predsjednika. To tijelo zove se izborni kolegij ili elektorski koledž.

Svaka država u izborni kolegij delegira onoliko izbronika koliko joj pripada razmjerno broju stanovnika. Izbornika je ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresnika i senatora u američkom parlamentu.

Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Na drugom kraju spektra slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, aposlutnu većinu od 538.

Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

I demokrati i republikanci imaju savezne države koje su im  tradicionalna čvrsta uporišta i koje praktički ne mogu izgubiti. Izbrni rezultati tamo se znaju unaprijed.

Neizvjesnost se stoga svodi na tucet 'klackalica' (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.

Što više neizvjesna država ima izbornika to je za kandidate važnija pa ne čudi što su Trump i Clinton svako malo posjećivali Floridu (29 glasova), Pennsylvaniju (20), Ohio (18) ili Sjevernu Karolinu (15).

To je posebno bilo vidljivo u zadnjim danima kampanje kada je oboje kandidata doslovno 'letjelo' iz jedne države u drugu i održavalo skupove u nekoliko njih u jednom danu.

Teoretski, kandidati mogu doći do Bijele kuće ako osvoje dovoljno 'malih država' poput Nevade, Iowe ili New Hampshirea i usput preotmu neku od velikih suparničkih država.

Analitičari stoga procijenjuju izglede kandidata igrajući se brojnim kombinacijama - dodaju Ohio, oduzmu Iowu, prebace demokratsku državu na republikansku stranu i obrnuto.

Ali unatoč svim varijacijama mnogi vjeruju da je Florida, najveća 'swing' država, ključ izborne pobjede, a posebno za republikanskog kandidata koji bez Sunčane Države teško može do predsjedničkog mandata.

Izborna noć

Amerika se u međuvremenu priprila za jedinstvenu i dugu izbornu noć nakon koje će saznati tko će biti 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država - Hillary Clinton ili Donald Trump.

Amerikanci, naime, predsjednika biraju glasujući na golemom geografskom području podijeljenom u četiri vremenske zone i birališta se ne zatvaraju u identično vrijeme na nacionalnoj razini nego od istoka polako prema zapadu.

Prva će se zatvoriti u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu u nekim državama na istoku i jugu (Vermont, Virginia, Georgia, Južna Karolina, Indiana, Kentucky), a samo pola sata kasnije u Ohiu i Sjevernoj Karolini, koje su važne swing države, te u Zapadnoj Virginiji.

Rezultati iz tih država pratit će se diljem zemlje na velikim i malim ekranima. Kako će brojanje odmicati tako će se crvenim i plavim bojama, bojama republikanaca i demokrata, oslikavati izborna karta Amerike.

Ta interaktivna karta postaje svake četiri godine prava poslastica televizija i internetskih medija jer tijekom cijele večeri iz sata u sat nemilosrdno, kao na bojnom polju, prikazuje odnos snaga republikanaca i demokrata.

U vremenu između dva i tri sata iza ponoći (SEV) slijedi zatvaranje birališta u tridesetak država. Svi će nestrpljivo iščekivati vrlo važnu, možda i presudnu Floridu i važne Pennsylvaniju, Colorado i Michigan. Budu li rezultati tijesni, presudan bi mogao biti i maleni New Hampshire iako ima samo četiri elektora.

Iza tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu moguće je da će se znati i pobjednik bude li se po ranim rezultatima moglo utvrditi na čiju su stranu prevagnule swing države.

Ali ove godine, s obzirom na vrlo tijesnu utrku, izborna bi noć mogla potrajati jako dugo. Televizije, koje će objavljivati rezultate kako budu dolazili, uglavnom ne čekaju na 55 elektorskih glasova iz Kalifornije (5 sati ujutro po SEV-u), koja se već unaprijed pripisuju demokratima, kako bi objavili ime novog predsjednika SAD-a.

Kongres

Amerikanci 8. studenoga neće glasati samo o predsjedniku. Bira se i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa (435 zastupnika).

U postojećem sazivu većinu imaju republikanci s 246 kongresnika. Analitičari smatraju da demokrati neće vratiti kontrolu nad Kongresom, ali bi mogli smanjiti razliku u broju zastupnika. Mandat u Zastupničkom domu traje dvije godine.

Puno veća pažnja kada su parlamentarni izbori u pitanju uperena je u parcijalnu obnovu mandata u gornjem domu, Senatu. Mandat u Senatu, naime, traje šest godina, ali se svake izborne godine bira trećina njegova saziva.

Republikanci i u tom domu imaju većinu (54 od 100 senatora), ali se očekuju dobici demokrata. Analitičari su većim dijelom trajanja kamapanje očekivali da će demokrati uspijeti izboriti prevlast u Senatu, ali je to koncem listopada dovedeno u pitanje produženjem afere s privatnom elektroničkom poštom Hillary Clinton.

Demokrati se nadaju da će im biti dovoljno da preotmu četiri mandata jer u slučaju da omjer glasova u Senatu bude 50-50, prevagu nosi onaj američkog potpredsjednika, a to bi, nadaju se, trebao biti kandidat Hillary Clinton. Stoga se u pozadini predsjedničke kampanje vodi jednako žestoka senatska kampanja.

Marihuana

Diljem SAD-a održat će se i 157 raznih referenduma o različitim pitanjima. U Kaliforniji će se, primjerice, odlučivati hoće li pornografski glumci morati nositi kondome i o tome hoće li se ukinuti smrtna kazna, u nekim državama građani će se izjašnjavati o minimalnim plaćama, u drugima o o legalizaciji marihuane. Ovo zadnje pitanje medijima je i najzanimljivije.

Devet američkih država glasati o liberalizaciji zakona o marihuani, a očekivani pozitivni rezultati mogli bi potaknuti njezinu legalizaciju i na saveznoj razini.

Kalifornija, Arizona, Nevada, Massachusetts i Maine glasat će o legalizaciji marihuane za rekreativnu uporabu i regulaciji njezina uzgoja, proizvodnje i prodaje. Prihvaćanje incijative, koja je već na snazi u četiri države, značilo bi da će marihuana odraslima postati legalno dostupna za kupnju i konzumaciju.

Arkansas, Sjeverna Dakota i Florida odlučivat će o upotrebi marihuane u medicinske svrhe, što je prihvaćeno u već 25 američkih država.

Sjedinjene Države najveći su konzument droge u svijetu, pa zagovornici legalizacije marihuane tvrde da bi to pomoglo u suzbijanju ilegalnog tržišta narkotika.

Marihuana je najpopularnija droga u SAD-u, a 57 posto stanovnika, po istraživačkom centru Pew, zagovara njezino ozakonjenje. Prije samo deset godina taj je postotak bio znantno manji.

Očekuje se da će birači na referendumima u utorak proširiti legalno tržište marihuanom i stvoriti veliko područje na zapadu, uz nekoliko izoliranih država na istoku, gdje je ona legalno dostupna. Neki stručnjaci vjeruju da će time i eventualna legalizacija na nacionalnoj razini postati pitanje vremena.

Marihuana je za rekreativnu upotrebu ozakonjena na Aljasci, u državi Washington, u Oregonu i Coloradu te u saveznom distriktu glavnog grada Washingtona.

Međutim, njezino posjedovanje, upotreba ili prodaja i dalje je izvan zakona u većini država. U 2014. zabilježeno je 600 tisuća uhićenja zbog posjedovanje marihuane.

Istodobno, novi zakoni razvili su novo, sedam milijardi dolara vrijedno legalno tržište marihuane. To će narasti na 22 milijuna ako Kalifornija, savezna država s najviše ljudi i najvećim gospodarstvom, izglasa ozakonjenje. A očekuje se da hoće.

Zagovornici legalizacije kažu da su društveni i financijski troškovi provedbe prihibicije marihuane golemi, te da je njezina korist u ublažavanju patnji oboljelih od raka, epilepsije i drugih bolesti znatna.  

Argumenti protiv odnose se na to što bi legalizacija marihuanu učinila dostupnijom maloljetnicima i na zabrinutost zbog sjedanja za upravljač automobila pod njezinim utjecajem.

Po anketama, očekuje se da će uz Kaliforniju inicijativa proći u Massachusettsu i Maineu, dok su birači u Arizoni i Nevadi podijeljeni.

U Dixville Notchu počeli američki predsjednički izbori

Sedam birača iz Dixville Notcha, na krajnjem sjeveroistoku SAD-a, simbolično je otvorilo predsjedničke izbore glasujući u noći s ponedjeljka na utorak u Apalačkom gorju.

U ponoć u utorak (6 sati po hrvatskom vremenu), Clay Smith prvi je ubacio svoj glasački listić u glasačku kutiju. Poput njega još četiri birača i dvije biračice u toj zabačenoj kolibi u šumama New Hampshirea, vrlo blizu kanadske granice, izvelo je tu tradiciju ustanovljenu 1960., zbog koje Dixville Notch nosi naziv "First in the Nation".

Osim u još dva sela u toj saveznoj državi u području Nove Engleske, u kojima se također glasovalo po noći, izbori službeno počinju u 6 sati na istočnoj obali (12 sati po hrvatskom vremenu). Oko 225 milijuna Amerikanaca pozvano je da odluči tko će između demokratkinje Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa naslijediti Baracka Obamu u Bijeloj kući.

Posljednje poruke uoči izbora: dvije oprečne vizije budućnosti

Clinton i Trump ponudili su u ponedjeljak dvije oprečne vizije budućnosti, posljednjeg dana predsjedničke kampanje čiji su ekscesi i žestina iznenađivali i izvan američkih granica.

Koncert na otvorenom Brucea Springsteena okupio je približno 40.000 osoba tijekom večeri u, povijesnom gradu Philadelphiji, za Hillary Clinton.

Predsjednik Barack Obama, Michelle Obama, bivši predsjednik Bill Clinton i njegova kći Chelsea bili su u publici.

- Kladim se da ćete odbaciti strah i izabrati nadu - izjavio je predsjednik Obama pozdravljajući Hillary Clinton, najiskusniju kandidatkinju koja se ikada kandidirala za predsjednicu te osuđujući nekompetenciju njezina protivnika.

Clinton je istaknula potrebu okupljanja. "Moramo prebroditi podjele", izjavila je ona. "Duboko žalim zbog žestokog tona koji je poprimila kampanja", dodala je on.

Uvjerena je da najbolje tek dolazi za SAD, "ako odaberemo Ameriku velikog srca koja uključuje sve ljude". "Želim biti predsjednica svih Amerikanaca, demokrata, republikanaca, nezavisnih", naglasila je ranije tijekom dana Clinton na skupu u kampusu u Michiganu.

- Moramo staviti zemlju ispred stranke kad se radi o ovim izborima - dodala je ona, želeći pokazati da bi bila spremna raditi s republikancima ako je se izabere.

Demokratska predsjednička kandidatkinja pozvala je Amerikance, u svojem posljednjem javnom obraćanju uoči izbora, da prigrle njezinu viziju "uključive Amerike, koja daje nadu i koja je velikog srca".  "Osnovne vrijednosti našeg društva na testu su na ovim izborima, no moja vjera u našu budućnost nikada nije bila jača", kazala je Clinton okupljenima na skupu u Raleighu, kojim su dominirali mladi ljudi, u utorak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

- Ne moramo prihvatiti Ameriku tame i podjela. Sutra možete glasati za uključivu Ameriku, koja daje nadu i velikog je srca - poručila je Clinton završavajući svoju povijesnu kampanju u kojoj je jedna žena po prvi put kandidatkinja za predsjednicu SAD-a.

Kampanju Hillary Clinton zatvorila je pop diva Lady Gaga pozivom na pomirbu s pristašama Donalda Trumpa, nakon jedne od najžešćih kampanja u američkoj povijesti koja je snažno podijelila američke građane.

Obraćajući se pretežno mladim ljudima okupljenim usred noći samo par sati uoči otvaranja birališta u utorak , 30-ogodišnja pjevačica pozdravila je Clinton kao zagovornicu slabijih.

- Bez obzira koliko apsurdan i ograničen on (Trump) bio, ona se hrabro nasmije i nastavi dalje - kazala je Gaga u areni jedne od posebno važnih država, Sjeverne Karoline, pozdravljajući Clinton kao osobu "načinjenu od čelika". 

No pop zvijezda je pozvala na poštivanje Trumpovih pristaša, za kojega je rekla da je meksičke imigrante bez argumenata nazvao silovateljima, imao neprikladan odnos prema ženama i upozorio da možda neće prihvatiti rezultate izbora.

- Znam da je važno uputiti ovu poruku: ne smijemo mrziti njegove pristaše - kazala je Gaga čije su riječi popraćene pljeskom, te je dodala: "Ako smo pravi Amerikanci moramo na njih gledati ne kao na svoje protivnike nego kao na svoje saveznike".

Gaga je izvela svoja dva hita "Born This Way" i "Angel Down", a potom joj se pridružio Jon Bon Jovi u zajedničkoj izvedbi "Livin' on a Prayer".         

Svaki glas presudan u ključnim državama

Donald Trump (70) predvidio je završno pet skupova u drugim saveznim državama. Počeo je na Floridi, nastavio u Sj. Karolini, Pensilvaniji, New Hampshireu i trebao završiti u Michiganu na posljednjem skupu oko 23 sata, bez slavnih osoba u njegovu slučaju.

- Moj ugovor s američkim biračem počinje planom kako okončati korupciju vlade i vratiti zemlju iz ruku interesnih skupina - izjavio je on u Raleighu (Sj. Karolina). 

- Nisam političar, mogu to ponosno reći - dodao je milijarder.

 Donald Trump zaokružio je svoje posljednje obraćanje u predsjedničkoj utrci u utorak sa zahtjevom da se zemlja ujedini unutar njenih granica pod sloganom "Prvo Amerika".

- Samo zamislite što bi naša zemlja mogla postići da smo počeli raditi zajedno kao jedan narod, pod jednim Bogom, pozdravljajući jednu, američku zastavu - kazao je on svojim pristašama.

Nakon tjedana žestokih napada s obje strane, oboje kandidata uputili su pozive na glasovanje jer znaju da bi svaki glas mogao biti presudan u ključnim saveznim državama u kojima će se u utorak odlučivati ishod izbora.

Ankete su tijesne iako daju prednost demokratskoj kandidatkinji koja se nada u utorak postati prva predsjednica SAD-a. Pobjeda populističkog republikanca ne može se potpuno isključiti. No, izborna karta jasno ide u korist demokrata.

Vrlo su blizu, prema anketama, u nekoliko takvih država, među kojima New Hampshireu, Sj. Karolini i Floridi što upućuje na dugu izbornu noć. Sama Florida može odlučiti o predsjedničkim izborima ako je Donald Trump izgubi.

Na nacionalnoj razini, Clinton ima 3,2 boda prednosti, 45,4 posto spram 42,2 posto, prema prosjeku najnovijih anketa RealClearPolitics.

Facebook komentari

hr Tue Nov 08 2016 08:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5747f91dfe96fffb858b4647/80
Foto: Promotivne fotografije

Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol

Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli. Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete. 

Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Milijun eura skrivao u zidu

Na jugu Italije, u Bariju, policajci su tijekom prematačine pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama. Novac je skrivao lokalni šef bande osumnjičen za krijumčarenje droge i nekoliko zločina.
U vakumiranim plastičnim vrećicama koje su bile skriven iza dvostrukog zida pod prozorom, pronađena je svota od ukupno 936 000 eura.

Budući da nije pronađen legalan trag podrijetla novca, policija pretpostavlja da je zarađen krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

Kod istog sumnjivca je tijekom prematačine u svibnju pronađeno 60 000 eura koji su bili skriveni na isti način, u dvostrukim pregradama u zidu.

Lokalni mediji su izvjestili da muškarac u trenutku dolaska policije nije bio kod kuće, a potraga za njim još traje.
Protiv vlasnika stana otvorena je istraga.

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59be54d9b9e03e39698b45fb/80
Foto: FEDERICO RIOS

U Kolumbiji osuđene 32 osobe zbog nestanka 1000 ljudi

Osuđenici su pripadali pokretu ekstremne desnice (AUC) koja je raspuštena 2006. godine.
Kolumbijsko pravosuđe u subotu je osudilo 32 bivša pripadnika paravojnih postrojbi na osam godina zatvora, u sklopu povijesnog procesa zahvaljujući kojem je riješeno gotovo tisuću ubojstava i slučajeva nestalih osoba još od 2000. godine.
Svi osuđeni bili su pripadnici pokreta 
Ujedinjena samoobrana Kolumbije (AUC, ekstremna desnica), koja je stvorena 90-ih godina u svrhu borbe protiv ljevice.
-
Zahvaljujući "ovom povijesnom procesu" žrtvama oružanog sukoba u Kolumbiji "zajamčeno je poštivanje temeljnog prava na pravdu", stoji u priopćenju javnog ministarstva.
U velikim sukobima u Kolumbiji u kojima su sudjelovali gerilci, paravojne postrojbe i snage reda 
poginulo je više od 260.000 osoba, 60.000 ih se smatra nestalima, a 7,1 milijun ljudi je raseljen. 
-
Ova presuda je omogućila rješavanje 250 slučajeva ubojstva, 324 slučaja nestalih osoba, 213 prisilnih preseljenja, 173 ilegalnih novačenja i 14 slučajeva nasilja, pojasnilo je svoju odluku tužilaštvo.  AUC je odgovoran za 4.260 izravnih i neizravnih žrtava. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d6d34b0890d208008b4da4/80
Foto: FaH

Kratkom intenzivnom tjelovježbom protiv raka dojke

Vježbanje se već dugo povezuje s boljim izgledima za žene koje su oboljele od raka dojke ili su ga preboljele, a nedavno dansko istraživanje nudi i objašnjenje te veze.

Kratke vježbe koje su dovoljno intenzivne da ubrzaju rad srca i izazovu dublje disanje aktiviraju molekularne putove u tijelu koji potiču tvari zvane katekolamine, poput epinefrina, koji suzbijaju rast stanica raka dojke, otkrili su znanstvenici iz Danske. 

“Važno je istaknuti da vježbanje i epinefrin nisu u potpunosti spriječili formiranje tumora no izazvali su 50-postotno smanjivanje”, kazala je jedna od autorica istraživanja Pernille Hojman sa sveučilišta Kopenhagen.

“Stoga vježbanje nikad ne može zamijeniti liječenje raka, no može biti učinkovita potporna strategija koja je u dodatku na biološke učinke također pokazala i da povećava kvalitetu života pacijentica”.

Mnogo istraživanja pokazalo je da vježbe mogu smanjiti rizik od raka dojke kod žena, a kod onih koje ga već imaju može spriječiti povratak bolesti, ali malo je istraživanja nastojalo otkriti mehanizam djelovanja vježbanja. 

Danski tim istraživanje je proveo na miševima kojima su usađene stanice ljudskog raka dojke kao i na tumorskim stanicama u laboratorijskim uvjetima. Istražili su kako serum zdravih žena i onih oboljelih od raka dojke, prikupljen prije i poslije vježbanja, utječe na stanice raka dojke i koji su mehanizmi uključeni.

Otkrili su da uzorci seruma uzeti nakon vježbanja smanjuju sposobnost rasta tumorskih stanica kako u laboratoriju tako i kod miševa.

 Znanstvenici su povezali to protutumorsko djelovanje s porastom epinefrina ili norepinefrina uslijed umjereno intenzivnog vježbanja i njegovim učinkom na putove kojima se prenose signali genima koji, među ostalim, pomažu u suzbijanju rasta tumora.

Taj se učinak očitovao samo kod seruma uzetih nakon najmanje 15 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja, prema radu objavljenom u časopisu Cancer Research i nije bio povezan s tjelesnom težinom, razinom šećera u krvi ili imunitetom osobe kojoj je uzet uzorak seruma.

“U našoj studiji utvrdili smo da bolesnici s rakom dojke na kemoterapiji mogu izvoditi takve vježbe pa je izvedivo da oboljeli od raka rade takve vježbe”, kazala je Hojman.

“Može se zamisliti da mehanizam kojeg smo identificirali a u kojemu epinefrin regulira puteve kojima se prenose signali djeluje i kod drugih vrsta karcinoma", kazala je danska znanstvenica.

Facebook komentari

hr Sat Sep 16 2017 16:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .