Tek otvorena prometnica na Pazdigradu uz novu školu jutros je blokirana. 

Članovi obitelji Treursić spore se s Gradom za gotovo pet tisuća kvadrata zemljišta koje je oduzeto prije pola stoljeća njihovom djedu. 

Jedan od nasljednika, Frane Treursić, kaže da se s Gradom postigao dogovor koji nije, međutim, realiziran. 

- Radi se o 4922 kvadrata. Ovdje nisu sporne presude, već dogovor koji nisu ispoštovali. Imali smo niz sastanaka u Banovini proteklih par mjeseci i ništa nisu ispoštovali. Dogovor je bio minimalna cijena i da jedan dio ustupamo. - za Index kaže Treursić.  

"Zbijaju redove, kreću u kontraofenzivu"

Upitan je je li i jutros razgovarao s ljudima iz Banovine. 

- Sada mi nisu ništa odgovorili. Zbijaju redove, idu u kontraofenzivu, a mi ćemo biti spremni. To znači da ćemo ih zatvoriti opet. - kazao je Treursić.

Komentirao je i jutrošnju akciju.  

- Stavili smo ogradu i par natpisa. To je bio jedan performans da vide da ih se ne bojim i da me nije briga za njih. Nije me briga hoće li vratiti ili neće, ali nećeš me guliti. I nećete mi skidati gaće. Policija je došla, sve smo im objasnili, da se radi o postupku povrata zemljišta. Bili smo sat vremena i onda se dogovorili da ćemo pustiti cestu. - kazao je Treursić. - piše Index

"Sredozemna medvjedica ugrožena je vrsta, jer su ljudi uništili njezin dom, bacali su puno smeća i sad ih ima jako malo", "U more se ni slučajno ne smije bacati plastični otpad, jer se životinje mogu otrovati i nasukati" – sve to moglo se čuti u subotu ujutro iz dječjih usta nakon radionice Udruge Mala filozofija, pod nazivom "Anuška, sredozemna medvjedica", koja je održana u Strossmayerovu perivoju (park Đardin), u sklopu obilježavanja Mediteranskog dana obale. Za najmlađe, koji su svojim pitanjima, maštovitim dosjetkama i zanimljivim zaključcima oživjeli Strossmayerov perivoj, upriličeno je više radionica ovisno o dobi, a zajedničke teme bile su biljni i životinjski svijet mediteranskog podneblja i očuvanje okoliša. 

Aktivisti Male filozofije tako su se pobrinuli da polaznicima kroz zabavu pruže vrijedne informacije, pa su održali još tri različite radionice: "Photo hunting" za tinejdžere – interaktivnu igru traženja i fotografiranja zadanih objekata kroz šetnju po gradu, edukativni kviz "Što znam o Mediteranu" i turnir "Mediteran" za djecu školske dobi.

„Udruga se najviše bavi razvojem kritičkog mišljenja, a u pripremi je i istraživački projekt o zastupljenosti tema od ekološkog značaja kroz školski program“ – kazao je predsjednik Male filozofije i profesor na splitskom Filozofskom fakultetu Bruno Ćurko. Najavio je i da uskoro izlazi knjiga s pedeset fotografija Stipe Suraća, čiju je izložbu "Legende Mediterana" moguće vidjeti u Galeriji Muzeja grada Splita i kojom je otvoren ovogodišnji Mediteranski dan obale. Svaka od fotografija bit će popraćena pričom. 

ReCan fondacija predstavila je projekt "ReCan bicikl: pedaliranjem do prvog stadija reciklaže limenki", a mogli su ga isprobati svi zainteresirani posjetitelji. Namjera projekta je postati spona između proizvođača limenki, distributera pića, potrošača, komunalnih tvrtki i centara za otkup recikliranog materijala, pojasnila je Milica Vujović, koordinatorica projekta za Crnu Goru. Ona nam je otkrila i da se aluminijske limenke mogu sto posto reciklirati, dok je primjerice, za razgradnju samo jedne limenke potrebno više od dvjesta godina. 

Živo je bilo i na promotivnom štandu Sveučilišnog odjela za studije mora, na kojem se kroz lupu moglo vidjeti teksturu ježeva, školjki i rakova, kao i upoznati se s morskim vrstama u akvariju. Zbog sve većih temperatura i podmorski ekosustav se mijenja, pa je tako uz dosadašnje morske jedinke, zadnjih godina zabilježena i pojava invazivnih vrsta, kao što su primjerice invazivne kamenice, pojasnila nam je stručna suradnica na Odjelu nastave Jelena Nejašmić.

Svoje aktivnosti na promotivnim štandovima predstavili su organizator Mediteranskog dana obale – Centar za upravljanje obalom (PAP/RAC) te partneri: Hrvatski hidrografski institut, RERA SD, Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, Ekonomski fakultet, Pomorski fakultet te Institut Plavi svijet, Udruga Sunce, CEDRA, Muzej grada Kaštela, Gimnazija Vladimir Nazor i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. 

Za one koji nisu stigli u subotu prošetati Strossmayerovim perivojem, svi štandovi bit će ponovno otvoreni u nedjelju, 23. rujna od 16.00 do 19.30 sati te u utorak, 25. rujna od 14.00 do 17.00 sati. Točne satnice početka radionica provjerite u programu događanja na www.coastday.org. 

Muralom "Galeb i ja" splitskog umjetnika Senkone završeno je oslikavanje istočnog ulaza u Split u sklopu xSTaticJam 2018. Na suprotnoj strani nadvožnjaka na križanju Ulice Zbora narodne garde i Poljičke, mural "Nocturno" oslikao je američki graffiti umjetnik EWOK. 

xSTaticJAM - Graffiti okupljanje započelo je 27. kolovoza školom grafita za mlade i njihovim oslikavanjem pothodnika na Skalicama, nastavio se dvodnevnim okupljanjem međunarodnih graffitera na Turskoj kuli i kulminirao prošlih 10 dana na ulazu u grad. 

S više od 76 tisuća zaposlenih poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije drugi su u državi, a treće im je mjesto pripalo gledaju li se prihodi ostvareni u protekloj godini. Iznosili su, pokazuje analiza Financijske agencije, ukupno 46 milijardi kuna, dok je neto dobit za svih 13.211 poduzetnika dosegnula 1,7 milijardi kuna. Najlošiji status na nacionalnoj ljestvici za 2017. dalmatinski su poduzetnici “zaradili” kada su u pitanju ekonomičnosti poslovanja po kojoj su na 8. mjestu, produktivnost rada mjerena odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih u kojoj zauzimaju 9. poziciju, te produktivnost mjerena odnosom neto dobiti i broja zaposlenih u čemu su 10.

“Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske”, stoji u analizi Fine.

Uvjerljivo najjači igrač gleda li se po prihodima trgovački je lanac Tommy s više od 2,7 milijardi kuna u protekloj godini. Prvi je i s 2700 zaposlenih i dobiti od 148 milijuna kuna. Još jedan trgovac - Poljacima nedavno prodani Studenac lani je imao 1,65 milijardi kuna prihoda, 2580 zaposlenih i 86 milijuna kuna dobiti. Mesna industrija Braća Pivac također spada u regionalne pokretače, s prihodima većim od 1,1 milijardu kuna, 1111 djelatnika i 18,6 milijuna kuna dobiti., piše Poslovni

Među velikanima je, naravno, i solinski AD plastik s 894 milijuna kuna prihoda u 2017. te 53 milijuna kuna dobiti.

Ronioci Udruge podmorskih aktivnosti Rostrum, skupa s članovima Ronilačko-ekološkog kluba Solin, u nedjelju, 23. rujna čistit će podmorje u Vranjicu. U akciji čiji je cilj podizanje ekološke svijesti, pomoć će pružiti i članovi lokalnog vatrogasnog društva, kao i volonteri zaduženi za prihvat i odvoženje otpada, a ronioci pozivaju sve zainteresirane da ih podrže. Okupljanje počinje u 9:00 sati, a uron se očekuje oko 10:15 sati. 

Vranjičko čišćenje podmorja samo je jedno od dvadesetak akcija godišnje, koliko ih volonteri UPA Rostrum imaju običaj provesti tijekom godine. Osim fascinantnih prizora iz zeleno modrih morskih dubina, podmorski svijet, nažalost, krije i nezanemarive količine otpada. Glavni krivac za to, kako ističe tajnik Rostruma Marko Lete, je ljudski faktor. Upravo zato neophodno je kontinuirano raditi na edukaciji i podizanju svijesti o važnosti očuvanja obale i mora. U vranjičkoj akciji nakon koje će 

podmorje poluotoka – Male Venecije u splitskoj okolici zablistati novim sjajem, sudjeluje ukupno pedesetak zaljubljenika u ronjenje.

„Prije dva mjeseca proveli smo podvodna istraživanja te napravili kartu Splita na koju smo ucrtali sve kritične točke po pitanju otpada u moru. Vranjic je jedna od tih točaka, kojima je potrebna akcija čišćenja. Cilj nam je apelirati na lokalno stanovništvo – a dosadašnje iskustvo pokazalo je upravo da su lokalci, a ne strani turisti, najveći krivci po pitanju onečišćenja mora i obale – da zaista treba povesti računa o očuvanju flore i faune“ – naglašava tajnik UPA Rostruma.

Marko Lete podsjeća da je naš dio Mediterana dom brojnim eko-vrstama, pa je tako samo u jednu šaku moguće uhvatiti stotinjak različitih jedinki. Uz brojne akcije čišćenja podmorja, volonteri UPA Rostrum redovito provode podvodno-arheološka istraživanja, kao i ronilačke tečajeve i edukacije.

U sklopu obilježavanja Mediteranskog dana obale ronioci UPA Rostrum sinoć su u Pomorskom muzeju održali predavanje i projekciju pod nazivom "Hrvatsko podmorje – čega sve nema – Arheologija, ekologija, malakologija", a danas u 10:00 sati, također u Pomorskom muzeju, radionicu za djecu "Tajne jadranskog podmorja". Najmlađi polaznici mogu isprobati suvremenu ronilačku opremu te naučiti brojne zanimljivosti o ronjenju nekad i danas, dok će se na drugom dijelu radionice imati priliku i kreativno izraziti na teme vezane uz podmorje i ronjenje. 

Po završetku akcije čišćenja, ronioci UPA Rostrum pridružit će se proslavi u Đardinu.