Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54798250179942294141edb7/80
Foto: Screenshot Wikipedia

Mariborski sociolozi tvrde: "Jugoslavija nije bila totalitarna država"

Politički režim Titove Jugoslavije nije bilo totalitaran kako ga često prikazuju u javnom životu bivših republika premda je u početku imao elemente totalitarizma, tvrde slovenski sociolozi u međunarodnom znanstvenom časopisu.

Istraživanje za članak u specijaliziranom časopisu "Communist and Post-Communist Studies", koga izdaje vodeći svjetski izdavač znanstvene periodike "Elsevier", potaknuto je, kako autori kažu, neselektivnim etiketiranjem Titove Jugoslavije kao totalitarne države bez vremenske ili neke druge zadrške.

U dva slučaja tako su Jugoslaviju službeno obilježila nadležna tijela državnih vlasti Hrvatske i Slovenije, a da se niti jedno od njih nije pozvalo na neko sustavno promišljanje totalitarizma, niti su analizirala način prisutnosti navodnog sustava i vrijeme njegova trajanja, ističu sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek.

Hrvatski sabor 2006. usvojio je deklaraciju o "osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog sustava u Hrvatskoj, 1945-1990", a Ustavni sud Slovenije 2011. poništio odluku Gradske općine Ljubljane, koja je željela imenovati cestu u izgradnji po Josipu Brozu Titu.

U presudi, Ustavni sud Slovenije spomenuo je "Titovo simboličko značenje" povezano s "poslijeratnim totalitarnim komunističkim režimom", te ustvrdio da "Tito simbolizira totalitarni režim".

"Totalitarni diktator" je morao "usklađivati stavove"

Analizirajući povijest Titova režima u skladu s literaturom o totalitarizmu, autori zaključuju da Jugoslavija nije bila totalitarna u više od polovice njezina vijeka. Premda je bio promoviran Titov kult, njegova vlast bila je ograničena federalnom prirodom države, smatraju sociolozi.

To ne znači da nije postojala represija, koja je, osobito do 1953., bila usmjerena protiv vjerskih ustanova, imanentnih protivnika komunizma, političkih disidenata i općenito na kontrolu inteligencije, napominju Flere i Klanjšek.

Od sredine 60-ih godina republike su postale uglavnom samostalni igrači i brinule se za svoje vlastite interese, privatna poduzeća nisu poslovala pod kontrolom državne planske ekonomije, dok je bio vidljiv kulturni i vjerski pluralizam, ističu autori.

Multinacionalna stvarnost na kojoj je Avnojem utemeljena Jugoslavija, istaknula je različite ekonomske interese, a oni su proizvodili sukobe sve do raspada zemlje.

No, argumenti pokazuju da taj "totalitarni diktator" nije mogao samostalno imenovati članove tijela saveznih republika, nego je to bio dugotrajan proces postizanja "dogovora", usklađivanja i političkih manipulacija.

U svom iskrenom iskazu, početkom 70-ih, vojvođanski lider Stevan Doronjski govori o višemjesečnim "konzultacijama" oko imenovanja tamošnjih saveznih funkcionera, u kojima su sudjelovali članovi pokrajine, republike i savezne elite, kao i Tito, kažu sociolozi.

Udbe pod vlašću republika

Donošenje odluka ovisilo je o SKJ, ali ona je samo naizgled bila jedinstvena partija, jer se vodstvo svake republike i pokrajine vodilo partikularnim interesima. To je institucionalno dovršeno tako što su sve republike dobile svoje nacionalne banke, ministarstva vanjskih poslova i jedinice teritorijalne obrane, ističu autori.

Politička policija u "prvoj fazi" (1945-1953), tvrde autori, odigrala je tipičnu ulogu za totalitarne režime: zatvarala je pa čak i eliminirala opozicionere, potiskivala nezavisni tisak, pomagala provoditi poljoprivrednu kolektivizaciju i slično.

Padom nespornog šefa jugoslavenske političke policije Aleksandra Rankovića 1966., služba je reorganizirana na način koji je onemogućio djelovanje tipično za totalitarne sustave.

Špijunska mreža je radikalno smanjena, tako da je, primjerice, količina dosjea praćenih osoba u Sloveniji smanjena s 270 tisuća na jednu tisuću metara dužine.

Ono što određene krugove u Hrvatskoj posebno "svrbi" jest da Udba od 1967. nije bila više bila jedinstvena jugoslavenska organizacija nego u nadležnosti republika, kazao je Sergej Flere za Hinu i dodao: Nakon što su republike u 70-im vodile udbe svojim putevima, Stane Dolanc je posljednji put pokušao obnoviti federalno-republičku suradnju na području društvene samozaštite, kako se to tada zvalo.

Kulturni pluralizam

Premda je promovirano bratstvo i jedinstvo, proleterski internacionalizam i politika nesvrstanih, saveznoj državi nedostajalo je jugoslavenskog esencijalizma i originalnosti, što bi nužno bilo prisutno u totalitarnim verzijama ideologije.

Kulturni život, pogotovo nakon 60-ih godina, bio je vrlo raznolik i pluralan, što je potpuno strano totalitarnim sustavima. U kazalištu su redovito igrali avangardi zapadni dramatičari kao što su Ionesco, Miller, Camus, Osborne i Albee. Također, tiskane su knjige Camusa, Sartrea, Schumpetera i Marcusea, koje su negirale ulogu radničke klase kakvu je njegovala komunistička dogma, ističe se.

Represija prema vjerskim zajednicama bila je snažna do 1950-ih, do kada je režim potisnuo iz javnosti sve njihove aktivnosti i oduzeo im većinu vlasništva. No, prema podacima iz članka, već 1966. vjerske zajednice izdaju 65 novina s ukupno 3,59 milijuna primjeraka, a 1987. ukupno 99 novina s više od 3,7 milijuna primjeraka. Za usporedbu, u Sovjetskom Savezu do 1990. samo je Časopis Moskovske pravoslavne patrijaršije bio dostupan tamošnjoj javnosti.

Djelatnost vjerskih subjekata u medijskoj areni je stoga sasvim u suprotnosti s onim što teoretičari kažu o totalitarizmu, zaključuju slovenski sociolozi.

Sustav koji je teško klasificirati

Nema nikakve sumnje da su trijumfalistički raspoloženi jugoslavenski komunisti 1945. počeli uvoditi sustav s ključnim totalitarnim značajkama.

Takve namjere se vide iz ukidanja višestranačkog sustava, a posebice po uklanjanju političke oporbe i po uspostavi vladavine avangardne partije, tvrdi se u časopisu "Communist and Post-Communist Studies".

Također, vlast je odmah nakon rata smaknula veliki broj građana bez suđenja. Premda se takvo nešto događalo u i drugim zemljama, primjerice u Francuskoj, u Jugoslaviji je to postalo neka vrsta masovnog zastrašivanja i prvi korak u uvođenje moćne političke policije.

Pored toga, vlast je ukinula privatno vlasništvo u poljoprivredi, uvela kontrolu masovnih medija, uspostavila oružane snage podređene Partiji i uvela službenu komunističku ideologiju. Ta se ideologija predstavljala kao otkupiteljska ili "hilijastička", te je imala monopol u javnom životu.

Iako smatraju da Jugoslavija nije bila totalitarna, autori nailaze na nepremostive prepreke u klasificiranju njezina političkog sustava, i upućuju na različite teoretičare po kojima ona seže od režima slična Francovoj Španjolskoj do "pravne države".

Neodrživa država

Skloni smo tvrditi da se Titova Jugoslavija samo u svojoj prvoj fazi približila totalitarnom režimu, odnosno u razdoblju od 1945. do 1953. No, već od sredine 60-ih, nastaju elementi poliarhije u smislu razvijene predstavničke demokracije, u kojoj su značajni utjecaji interesnih grupa na proces vladanja bili prisutni. To ne znači da želimo reći da je Jugoslavija bila demokratska u svakom smislu, kažu Flere i Klanjšek.

Iako je Titova država pokazivala sve manje političke prisile prema građanima, država nije postala funkcionalnija, niti se približila održivom ekonomskom i političkom sustavu.

Važni procesi, koji su vodili njezinoj dezintegraciji, nastajali su kao rezultat spontanih snaga, a institucionalna politika sve više je bila utopija i izvan dodira sa stvarnošću, zaključuju sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek u nedavnom broju časopisa "Communist and Post-Communist Studies".

hr Sat Nov 29 2014 09:23:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d3317ed29111c94168b45ab/80
Foto: Pixabay

Velike gužve i kolone diljem zemlje, u prometnoj nesreći život izgubila jedna osoba

Zbog prevrtanja vozila i istjecanja goriva na kolnik na državnoj cesti DC76 Poljica-Zagvozd vozi se jednim trakom, naizmjence, a kolone su u oba smjera oko 1 km

Pojačan je promet na cestama u smjeru mora i obrnuto u smjeru unutrašnjosti, osobito na autocestu A1 Zagreb-Split-Ploče, na A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka, A2 Zagreb-Macelj u smjeru Zagreba, na većini cesta u priobalju i na graničnim prijelazima gdje su zabilježena duža čekanja. Povremeno se vozi u kolonama u pokretu. 

Vozačima HAK savjetuje da održavaju sigurnosni razmak između vozila i te mole za strpljenje.

Teška prometna nesreća

Jutros na autocesti između čvorova Otočac i Perušić u smjeru Zagreba, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri automobila. Smrtno je stradao jedan austrijski državljanin, a nekoliko osoba je prevezeno u bolnicu u Gospić. Težina njihovih ozljeda, za sada, nije poznata. 

Promet je tom dionicom bio usporen. Naime, kolona je bila dugačka 18 kilometara, međutim, oko 13,40 sati kolona je smanjena na oko 10 kilometara. 

Prometne informacije

A1 Zagreb-Split-Ploče

Kod naplatnih postaja Lučko i Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanjapovećana je gustoća prometa na između naplatne postaje Lučko i Karlovac u oba smjera.

U smjeru Dubrovnika na dionici od čvora Jastrebarsko do čvora Karlovac povremeno dolazi do stvaranja kolona u pokretu sa zastojima.između čvorova Gospić i tunela Grič u smjeru Zagreba kolona je duga oko 13 km;zbog povećane gustoće prometa između čvora Gornja Ploča i čvora Zadar II u smjeru Dubrovnika vozi se usporeno u koloni vozila uz povremene zastoje

A7 GP Rupa-Diračje i čvor Draga-čvor Šmrika

Usporen promet između čvorova Sv. Kuzam i Šmrika u smjeru otoka Krka (vozila se povremeno zaustavljaju kod tunela Burlica);

Kod čvora Matulji pojačan je priljev vozila u oba smjera.

Most Krk

Vrlo gust promet u smjeru otoka Krka. Kolona vozila proteže se oko 500 m.

Prevrtanje vozila

Zbog prevrtanja vozila i istjecanja goriva na kolnik na državnoj cesti DC76 Poljica-Zagvozd vozi se jednim trakom, naizmjence, a kolone su u oba smjera oko 1 km
hr Sat Jul 20 2019 15:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32fc0e29111c78158b4614/80

Duće: Brod se usidrio preblizu plaže, kupači ogorčeni i revoltirani

U vrlo kratkom roku reagirali su iz Lučke kapetanije
U blizini plaže Duće, kod konobe Bracera, usidravanje višemetarskog broda izazvao je revolt građana.

Niti 150 metara od plaže usidrilo se luksuzno izdanje broda, a zabrinuta čitateljica upozorila je na problem koji, ruku na srce, nema zabranu sidrenja, ali kulturno ponašanje vozača ipak ima veliki teret u ovoj priči.

Odgovor smo pokuašli dobiti u Lučkoj kapetaniji, ali rečeno nam je kako je, do zaključka ovog teksta, vozač broda upozoren te kako je plaža ostala bez "limene nemani". 


hr Sat Jul 20 2019 13:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32f37a29111cef158b45d6/80

Ministar branitelja o ćirilici u Vukovaru: "Vijećnici to najbolje znaju! Vukovar je žrtva, treba poštovanje!"

Ministar branitelja Tomo Medved je na komemoraciji za šest žrtava iz Drugog svjetskog rata koje su prošle godine ekshumirane iz Propadne jame na Drgomlju u Brodu na Kupi komentirao odluku Ustavnog suda o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru
Upitan o odluci Ustavnog suda prema kojoj bi pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara koji se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma trebale biti ukinute, kao i o stavu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, ministar Tomo Medved kazao je da Gradsko vijeće Vukovara najbolje poznaje stanje u gradu, javlja N1

Mislim da je gradonačelnik Vukovara vrlo jasno dao svoj stav u vezi poštivanja stava Ustavnog suda, a posebno predsjednik Vlade. Moj stav je da je Vukovar žrtva, zaslužuje posebnu pozornost, posebno razmatranje stanja i u tom pogledu je odredba koja stoji u statutu grada Vukovara, a na koju se Ustavni sud nije referirao, odnosno ona je na snazi, da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere.
Mislim da je to najbolje rješenje jer vukovarski vijećnici najbolje znaju stanje u gradu i u skladu s tim donose zaključke -  zaključio je Medved. 

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protivi se odluci Ustavnoga suda o vraćanju ćirilice u Vukovar. Ipak, poručio je da će poštovati odluku suda.

Nije sporno da ćemo poštivati odluku suda - kazao je Penava i dodao: 
Zakon nije sam sebi svrha, mora biti u službi naroda, čovjeka, dok je tako, problema nema. Kad netko pokuša sebi podrediti građane iz vlastitog interesa, onda narod reagira. Nama su ovo preduboke emocije i nama ovo nije igra - rekao je vukovarski gradonačelnik.

hr Sat Jul 20 2019 12:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32d89f29111c78158b45fa/80

Kolaps zdravstva na Lošinju: "Od tuge mi se stislo grlo. Pregled traje minutu, a ispis recepta 20!"

Otok Lošinj brendirao se kao otok vitalnosti na kojem je zdravstveni turizam započeo prije gotovo 130 godina, međutim od čitateljice, porijeklom s Malog Lošinja, doznajemo kako je zdravstvo na tom otoku daleko od idiličnog. Ispričala nam je kako je izgledao posjet tamošnjoj hitnoj.

"Pregled je trajao minutu, a ispisivanje recepta 20 minuta"

- Kći je boljelo grlo pa smo išli na Hitnu, a meni se pak na Hitnoj stislo grlo od tuge. Doktorici se sramotna krntija od računala na Hitnoj lomila i padao je sustav, trivijalni pregled trajao je minutu, a ispisivanje recepta za antibiotik trajalo je 20 minuta jer joj se sustav stalno rušio. U ordinaciji u kojoj minute mogu značiti nečiji život, u trci za polazak u Rijeku helikopterom, ljudi imaju računalo za otpis - ispričala je čitateljica.


"Ranije smo imali bolnicu i rodilište, a sad žene rađaju u helikopterima"

Navodi kako se pacijenti šalju u Rijeku za svašta, dok su ranijih godina imali i bolnicu i rodilište. Danas, govori nam, žene nerijetko rode u helikopteru na putu s Lošinja u Rijeku.

- Desetljećima smo imali bolnicu, rodilište, taman je sve to bilo obnovljeno i onda su sve zatvorili i danas se pacijenti za svaku glupost šalju u Rijeku koja nam je daleko. Kao da su svi tu helikopteri koji lete u Rijeku i ambulantna vozila koja jure zavojima i hitni gliseri i izvanredni trajekti jeftiniji od održavanja bazičnog doma zdravlja za otočane. U helikopteru nije ugodno ni kad si zdrav. Niti na trajektu. Ni kroz sate vožnje po buri i zavojima otoka - ispričala je za Index.


Ljeti imaju 35.000 ljudi na otoku, ali nisu dobili ispomoć na hitnoj

Prema informacijama koje smo dobili od Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (PGŽ), u ispostavi Mali Lošinj zaposleno je pet liječnika, pet medicinskih sestara/tehničara i pet vozača, a ispostava ima na raspolaganju 3 sanitetska vozila te skrbi o stanovništvu otoka Malog Lošinja, otoka Ilovik, Unije i Susak i Srakane i dio otoka Cresa.

Ljeti uz postojeće stanovništvo skrbi i o brojnim turistima koji ondje ljetuju, međutim, kako doznajemo, u pomoć im ne pristiže dodatno medicinsko osoblje.

- Ljeti se Ispostava Mali Lošinj ne pojačava kadrovski, a osim domicilnom stanovništvu hitna medicinska skrb se pruža i svim ostalima koji se zateknu na tom području -  rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu PGŽ.


Samo u 2019. helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta

Budući da se u Malom Lošinju pacijentima često ne može pružiti adekvatna medicinska pomoć te moraju ići hitno u Rijeku, redovito se angažira izvanredni trajektni prijevoz te helikopteri, ponajviše tijekom ljetnih mjeseci kad na otoku boravi najviše ljudi.

- U 2019. godini do današnjeg dana, helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta, od toga 20 puta u lipnju i 16 puta u srpnju. Također, ove godine je do današnjeg dana ostvareno 9 izvanrednih trajektnih vožnji, od toga jedna u lipnju i jedna u srpnju - rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić.

Tijekom 2018. helikopterski prijevoz je, kaže nam, zatražen ukupno 118 puta, od toga 17 puta u lipnju, 12 puta u srpnju i 18 puta u kolovozu, dok je izvanredni trajektni prijevoz ostvaren 36 puta, od čega 3 puta u lipnju, 5 puta u srpnju i 5 puta u kolovozu.


Dom zdravlja tijekom ljeta dobiva 2 tima s liječnikom i medicinskom sestrom

U Domu zdravlja u Malom Lošinju ukupno radi 48 zdravstvenih djelatnika - 16 liječnika, 22 medicinske sestre, 1 magistar medicinske biokemije i 3 laboratorijska tehničara, 1 fizioterapeut, 1 tehničar radioloških sustava te 4 djelatnika u sanitetu. U odnosu na ostali dio godine tijekom ljeta, u periodu od 1. srpnja do 15. rujna kroz Turističke ambulante (TA) Doma zdravlja PGŽ-a, uz postojeći kadar priključuju se dva tima koji čine liječnik i medicinska sestra.

Te smo informacije dobili iz Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, gdje su nam rekli da se u Domu zdravlja na Malom Lošinju osim opće/obiteljske medicine pružaju usluge medicinsko-biokemijskog laboratorija, radiologije, interne medicine, dijalize, stacionarnog liječenja, kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, stomatološke usluge, usluge patronažne službe, ginekologije, pedijatrije, te oftalmologije.

U slučaju hitnih situacija poput srčanih ili moždanih udara, kažu kako reagiraju sukladno pravilima struke te u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu pružaju potrebnu pomoć.


Čak se i ministar turizma žalio na probleme sa zdravstvom na Malom Lošinju

Prije tri i pol godine se na zdravstvenu skrb na Malom Lošinju požalio i tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli koji danas obnaša dužnost ministra turizma.

Tako je Cappelli u siječnju 2016. godine na sastanku s predstavnicima Doma zdravlja Primorsko-goranske županije iznio probleme koje Mali Lošinj ima sa sustavom zdravstvene skrbi, navodeći kako "grad dosta ulaže u županijske ustanove te da se nada da će njihova ulaganja prepoznati i Primorsko-goranska županija, te da će im znati vratiti jednakim iznosom kada budu tražili za potrebe koje imaju".


"Ne uzima nas se dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste"

- Prije nekoliko godina nam je ukinuto rodilište u Malom Lošinju, imamo otežane uvjete vezane uz patronažnu skrb, a odnedavno i u laboratoriju. Dugo vremena nismo imali ni Medicinu rada. Postoji i bojazan od odlaska pojedinih liječnika. Ukinuta nam je i hitna helikopterska skrb. Počinjem vjerovati kako se nas na otocima ne uzima dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste, zatvarati trajekte i protestirati u medijima - rekao je tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja koji je danas ministar turizma Gari Capelli.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .