Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54798250179942294141edb7/80
Foto: Screenshot Wikipedia

Mariborski sociolozi tvrde: "Jugoslavija nije bila totalitarna država"

Politički režim Titove Jugoslavije nije bilo totalitaran kako ga često prikazuju u javnom životu bivših republika premda je u početku imao elemente totalitarizma, tvrde slovenski sociolozi u međunarodnom znanstvenom časopisu.

Istraživanje za članak u specijaliziranom časopisu "Communist and Post-Communist Studies", koga izdaje vodeći svjetski izdavač znanstvene periodike "Elsevier", potaknuto je, kako autori kažu, neselektivnim etiketiranjem Titove Jugoslavije kao totalitarne države bez vremenske ili neke druge zadrške.

U dva slučaja tako su Jugoslaviju službeno obilježila nadležna tijela državnih vlasti Hrvatske i Slovenije, a da se niti jedno od njih nije pozvalo na neko sustavno promišljanje totalitarizma, niti su analizirala način prisutnosti navodnog sustava i vrijeme njegova trajanja, ističu sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek.

Hrvatski sabor 2006. usvojio je deklaraciju o "osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog sustava u Hrvatskoj, 1945-1990", a Ustavni sud Slovenije 2011. poništio odluku Gradske općine Ljubljane, koja je željela imenovati cestu u izgradnji po Josipu Brozu Titu.

U presudi, Ustavni sud Slovenije spomenuo je "Titovo simboličko značenje" povezano s "poslijeratnim totalitarnim komunističkim režimom", te ustvrdio da "Tito simbolizira totalitarni režim".

"Totalitarni diktator" je morao "usklađivati stavove"

Analizirajući povijest Titova režima u skladu s literaturom o totalitarizmu, autori zaključuju da Jugoslavija nije bila totalitarna u više od polovice njezina vijeka. Premda je bio promoviran Titov kult, njegova vlast bila je ograničena federalnom prirodom države, smatraju sociolozi.

To ne znači da nije postojala represija, koja je, osobito do 1953., bila usmjerena protiv vjerskih ustanova, imanentnih protivnika komunizma, političkih disidenata i općenito na kontrolu inteligencije, napominju Flere i Klanjšek.

Od sredine 60-ih godina republike su postale uglavnom samostalni igrači i brinule se za svoje vlastite interese, privatna poduzeća nisu poslovala pod kontrolom državne planske ekonomije, dok je bio vidljiv kulturni i vjerski pluralizam, ističu autori.

Multinacionalna stvarnost na kojoj je Avnojem utemeljena Jugoslavija, istaknula je različite ekonomske interese, a oni su proizvodili sukobe sve do raspada zemlje.

No, argumenti pokazuju da taj "totalitarni diktator" nije mogao samostalno imenovati članove tijela saveznih republika, nego je to bio dugotrajan proces postizanja "dogovora", usklađivanja i političkih manipulacija.

U svom iskrenom iskazu, početkom 70-ih, vojvođanski lider Stevan Doronjski govori o višemjesečnim "konzultacijama" oko imenovanja tamošnjih saveznih funkcionera, u kojima su sudjelovali članovi pokrajine, republike i savezne elite, kao i Tito, kažu sociolozi.

Udbe pod vlašću republika

Donošenje odluka ovisilo je o SKJ, ali ona je samo naizgled bila jedinstvena partija, jer se vodstvo svake republike i pokrajine vodilo partikularnim interesima. To je institucionalno dovršeno tako što su sve republike dobile svoje nacionalne banke, ministarstva vanjskih poslova i jedinice teritorijalne obrane, ističu autori.

Politička policija u "prvoj fazi" (1945-1953), tvrde autori, odigrala je tipičnu ulogu za totalitarne režime: zatvarala je pa čak i eliminirala opozicionere, potiskivala nezavisni tisak, pomagala provoditi poljoprivrednu kolektivizaciju i slično.

Padom nespornog šefa jugoslavenske političke policije Aleksandra Rankovića 1966., služba je reorganizirana na način koji je onemogućio djelovanje tipično za totalitarne sustave.

Špijunska mreža je radikalno smanjena, tako da je, primjerice, količina dosjea praćenih osoba u Sloveniji smanjena s 270 tisuća na jednu tisuću metara dužine.

Ono što određene krugove u Hrvatskoj posebno "svrbi" jest da Udba od 1967. nije bila više bila jedinstvena jugoslavenska organizacija nego u nadležnosti republika, kazao je Sergej Flere za Hinu i dodao: Nakon što su republike u 70-im vodile udbe svojim putevima, Stane Dolanc je posljednji put pokušao obnoviti federalno-republičku suradnju na području društvene samozaštite, kako se to tada zvalo.

Kulturni pluralizam

Premda je promovirano bratstvo i jedinstvo, proleterski internacionalizam i politika nesvrstanih, saveznoj državi nedostajalo je jugoslavenskog esencijalizma i originalnosti, što bi nužno bilo prisutno u totalitarnim verzijama ideologije.

Kulturni život, pogotovo nakon 60-ih godina, bio je vrlo raznolik i pluralan, što je potpuno strano totalitarnim sustavima. U kazalištu su redovito igrali avangardi zapadni dramatičari kao što su Ionesco, Miller, Camus, Osborne i Albee. Također, tiskane su knjige Camusa, Sartrea, Schumpetera i Marcusea, koje su negirale ulogu radničke klase kakvu je njegovala komunistička dogma, ističe se.

Represija prema vjerskim zajednicama bila je snažna do 1950-ih, do kada je režim potisnuo iz javnosti sve njihove aktivnosti i oduzeo im većinu vlasništva. No, prema podacima iz članka, već 1966. vjerske zajednice izdaju 65 novina s ukupno 3,59 milijuna primjeraka, a 1987. ukupno 99 novina s više od 3,7 milijuna primjeraka. Za usporedbu, u Sovjetskom Savezu do 1990. samo je Časopis Moskovske pravoslavne patrijaršije bio dostupan tamošnjoj javnosti.

Djelatnost vjerskih subjekata u medijskoj areni je stoga sasvim u suprotnosti s onim što teoretičari kažu o totalitarizmu, zaključuju slovenski sociolozi.

Sustav koji je teško klasificirati

Nema nikakve sumnje da su trijumfalistički raspoloženi jugoslavenski komunisti 1945. počeli uvoditi sustav s ključnim totalitarnim značajkama.

Takve namjere se vide iz ukidanja višestranačkog sustava, a posebice po uklanjanju političke oporbe i po uspostavi vladavine avangardne partije, tvrdi se u časopisu "Communist and Post-Communist Studies".

Također, vlast je odmah nakon rata smaknula veliki broj građana bez suđenja. Premda se takvo nešto događalo u i drugim zemljama, primjerice u Francuskoj, u Jugoslaviji je to postalo neka vrsta masovnog zastrašivanja i prvi korak u uvođenje moćne političke policije.

Pored toga, vlast je ukinula privatno vlasništvo u poljoprivredi, uvela kontrolu masovnih medija, uspostavila oružane snage podređene Partiji i uvela službenu komunističku ideologiju. Ta se ideologija predstavljala kao otkupiteljska ili "hilijastička", te je imala monopol u javnom životu.

Iako smatraju da Jugoslavija nije bila totalitarna, autori nailaze na nepremostive prepreke u klasificiranju njezina političkog sustava, i upućuju na različite teoretičare po kojima ona seže od režima slična Francovoj Španjolskoj do "pravne države".

Neodrživa država

Skloni smo tvrditi da se Titova Jugoslavija samo u svojoj prvoj fazi približila totalitarnom režimu, odnosno u razdoblju od 1945. do 1953. No, već od sredine 60-ih, nastaju elementi poliarhije u smislu razvijene predstavničke demokracije, u kojoj su značajni utjecaji interesnih grupa na proces vladanja bili prisutni. To ne znači da želimo reći da je Jugoslavija bila demokratska u svakom smislu, kažu Flere i Klanjšek.

Iako je Titova država pokazivala sve manje političke prisile prema građanima, država nije postala funkcionalnija, niti se približila održivom ekonomskom i političkom sustavu.

Važni procesi, koji su vodili njezinoj dezintegraciji, nastajali su kao rezultat spontanih snaga, a institucionalna politika sve više je bila utopija i izvan dodira sa stvarnošću, zaključuju sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek u nedavnom broju časopisa "Communist and Post-Communist Studies".

hr Sat Nov 29 2014 09:23:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e75bc2929111c62908b4572/80
Foto: Pixabay

Iz Vladina Znanstvenog savjeta najavljuju: ‘Maske ćemo najesen nositi i na otvorenome‘

‘Treba što prije razgovarati o mjerama koje će se morati primijeniti ostane li virus prisutan zimi‘

Ljeto je pri kraju, čeka nas povratak radnika na radna mjesta i učenika u škole, a to znači da se treba pripremiti na “suživot” s koronavirusom tijekom zime i učiniti ga što manje opasnim.

Jedini način da se epidemija drži pod kontrolom jest da se i dalje održava distanca od najmanje metar i pol i na otvorenom, a kad je to nemoguće, bit će sasvim sigurno nužne i maske. Potvrdio je to za Jutarnji list i epidemiolog iz Vladinog Znanstvenog savjeta za Covid-19, dr. Branko Kolarić.

Dodaje da se treba što prije početi razgovarati o mogućim mjerama koje će se morati primijeniti ostane li virus i dalje prisutan tijekom zimskog razdoblja. Naime, zatvoreni prostori, hladno vrijeme i gužve učinit će koronavirus još opasnijim. Francuzi su ovih dana zabilježili povećanje broja zaraženih, što su pripisali većem broju turista u Parizu.

Zbog toga su uveli obvezno nošenje maski i na otvorenom u čak stotinjak ulica u kojima vladaju najveće gužve. Za nepoštivanje epidemioloških mjera uvedene su kazne. U Hrvatskoj Nacionalni stožer, barem zasad, ne pribjegava kažnjavanju.

Za dr. Kolarića vrlo je izgledno da će se u zaštiti od virusa i dalje primjenjivati preporuke za rad od kuće. Što se, pak, tiče mogućeg novog zatvaranja, drži kako do njega generalno neće doći, ali je moguće povremeno zatvaranje nekih prostora, odnosno djelatnosti. - Pokaže li se da su, primjerice, restorani izvor povećanja zaraženih ili, pak, noćni klubovi, Stožer će morati donositi mjere kojima će se obuzdati širenje koronavirusa.

Hoće li to biti i zatvaranje, ovisit će o tome jesu li neke blaže mjere bile nedovoljne - objašnjava. I na otvorenim prostorima, na kojima ljudi borave na udaljenosti manjoj od metra i pol duže od petnaestak minuta, također je moguće uvesti obvezne maske, piše Jutarnji list.

hr Mon Aug 10 2020 21:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc2cc3f29111cfc5b8b45e9/80

Na području osam lučkih kapetanija od jutros utvrđeno 120 prekršaja naplaćenih više od 200 tisuća kuna

Prvenstveni cilj ove akcije bio je edukativnog karaktera, kako bi se nautičarima ukazalo na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe

Pojačani nadzor sigurnosti plovidbe u okviru središnje godišnje akcije „Sigurna plovidba 2020“ je započeo jutros i trajao je do 19.00 sati na području svih osam lučkih kapetanija.

Provedba akcije koordinirana je sa Službom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), čiji službenici su osigurali podršku dojavama o uočenim područjima pojačanog prometa plovila, prekršajima u plovidbi, (ne)identificiranim pomorskim objektima, a naročito u slučajevima glisiranja na manje od 300 metara od obale, odnosno, u područjima pojačane gustoće pomorskoga prometa.

U sklopu Akcije obavljeno je ukupno 397 pregleda različitih kategorija plovila, pri čemu je utvrđeno 120 prekršaja naplaćenih u ukupnom iznosu od 203.850,00 kuna, dok su za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene. 

Prvenstveni cilj ove akcije bio je edukativnog karaktera, kako bi se nautičarima ukazalo na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe. Poseban naglasak nautičarima je stavljen na obavezu tehničke opremljenosti i ispravnosti plovila kojima upravljaju, kako zbog sigurnosti njih samih i njihovih posada, tako i u cilju osiguravanja uvjeta opće sigurnosti za sve sudionike u pomorskome prometu.

Iako je ovu godinu obilježila pandemija koronavirusa, zbog koje je na početku turističke sezone bilježen smanjen pomorski promet, danas je ta brojka dosegla gotovo 70% uobičajenog pomorskog prometa, posebice u protekla dva tjedna. Stoga, jedna od osnovnih zadaća današnje akcije je djelovati edukativno i preventivno kako bi upozorili sve sudionike u pomorskom prometu na upozorili na opasnosti koje proizlaze iz neodgovornog ponašanja na moru.

Kao najčešći, ujedno i najopasniji prekršaj na moru, utvrđeno je glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe, što je iznimno opasna radnja za kupače i druge sudionike u pomorskom prometu. Stoga se gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne, bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem.

Stoga, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, prema svim sudionicima u pomorskom prometu upućuje ključne poruke, kako bi zaštitili vlastite, ali i živote ostalih sudionika u pomorskom prometu, pridržavanjem propisanih pravila:

  • prije isplovljavanja i tijekom plovidbe nužno je pratiti redovita i izvanredna vremenska izviješća;
  • u slučaju nezgode na moru kontaktirati besplatan broj 195, hitne službe traganja i spašavanja na moru MRCC Rijeka;
  • ne upravljati plovilom pod utjecajem alkohola i drugih opijata,
  • ne udaljavati se plovilom od obale više nego li je konkretnom plovilu dopušteno,
  • ne prekrcavati plovilo iznad utvrđenog ograničenja po najvećem broju putnika,
  • prije isplovljenja provjerite stanje plovila i opreme, te potrebnu količinu goriva,
  • svi podaci bitni za sigurnu plovidbu i boravak na moru dostupni su 24 sata na dan, putem mobilne nIS aplikacije,
  • te konačno, nužno je poštivati uvjete na moru te paziti na osobnu sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u plovidbi morem.
hr Mon Aug 10 2020 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f318a22daf72d4a658b4569/80

Kolovoz nadmašio očekivanja, Hrvatska stoji bolje od konkurencije

Da bi se neočekivano dobar turistički trend usred pandemije nastavio, potrebno je držati se propisanih mjera
Snimke Stožera civilne zaštite iz Novalje dokaz su da se epidemiološke mjere na Zrću provode. Redovito vrše inspekcije i kontrole među preostalim klubovima koji rade. Partija kažu, svega petstotinjak mladih, redovito ih se popisuje i mjeri temperatura.

Prigovore iz drugih zemalja, ali i Nacionalnog stožera da jedan klub puni autobuse i dovodi mlade na pjena-party kažu nema veze sa Zrćem, javlja RTL.

Marijan Šuljić, načelnik Stožera civilne zaštite Novalje, objašnjava da je ''to klub napravljen pored plaže Zrće. Radi se o klubu koji je u općini Kolan, u Zadarskoj županiji''.

Novalja je na 70 posto rezultata od lani, većinom dolaze obitelji. Zaraženih turista nemaju, osim jednog koji je došao zaražen, a na to što ih zbog koronavirusa spominju u stranim medijima odgovara Šuljić: ''Stvarno pokušavamo se truditi. Naravno ako tražite konobara koji je na trenutak spustio masku, naći ćete ga. Mediji su i stvorili Zrće, mediji ga sada i zatvaraju''.

Od 45 novih slučajeva koronavirusa u Hrvatskoj, najviše je u Zagrebu 17, njih 10 povezuje se s noćnim klubovima na obali, a Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, kaže: ''Imali smo slučajeve povezane s Makarskom, Vodicama i Pagom''.

Natpisi po stranim medijima da su turisti zaraženi kod nas za mnoge turističke djelatnike je rezultat ljubomore konkurencije prema hrvatskom uspjehu i borba za svakog turista, koji pronose glas gdje su bili, a turisti primjećuju da je dio turista taj koji u trgovinama ne nose maske i ne drže razmak.

Među najpoželjnijim destinacijama je i Novalja, iako prednjače istarska mjesta - Rovinj, Poreč, Medulin. Prepune plaže u Medulinu to i dokazuju, a turisti kažu da se ovdje osjećaju sigurno iako ih prepune plaže znaju prepasti.

U Hrvatskoj je u kolovozu došlo više od milijun turista. Ostvareno je 7,2 milijuna noćenja, i to najviše u Istri milijun i 700.000, slijedi Kvarner, a preko milijun ima i Splitsko dalmatinska i zadarska županija, dok tradicionalno jaka Dubrovačko- neretvanska zaostaje s 392.000 noćenja.

Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko- neretvanske županije, napominje za RTL da ''kad se uspoređujemo s drugim zemljama na Mediteranu, rezultat koji ostvarujemo i mi ovdje i ostatak Hrvatske je bolji nego konkurencija''.

Najviše turista u kolovozu stiglo je iz Njemačke - 225.000 što je šest posto više nego lani za isto razdoblje. Bilježi se i rast domaćih turista, kao i Slovenaca i Poljaka koji je 16 posto više nego lani. Da bi ih bilo više, najvažnija je epidemiološka situacija, a Istarska županija do sada se vrlo dobro nosi, posebno oko noćnih klubova.

Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije kaže za RTL: ''Mi se tu što se tiče zabrana, ne vidimo, a ako vidimo da nešto eskalira da postane žarište - ne želimo da se virus proširi u domicilnom stanovništvu, turisti će otići''.

Cilj im je nakon neočekivano dobre turističke sezone imati i podnošljivu korona situaciju u rujnu.
hr Mon Aug 10 2020 19:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e99601729111c14ee8b45b2/80
Foto: Screenshot / YouTube

Capak: ''Ako situacija bude kao danas, djeca na jesen mogu i moraju u školu''

'Imamo dobru epidemiološku situaciju i trend brojeva nam je u padu', rekao je Capak

Već nekoliko dana broj novozaraženih koronavirusom je u padu i prema posljednjim podacima, riječ je o 45 osoba, ali i jednoj koja je preminula u Osijeku.

Kako to analiziraju u Nacionalnom stožeru civilne zaštite otkrila je za RTL Amela Čilić kroz razgovor s gostom Krunoslavom Capakom, ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Brojke nam uistinu idu u prilog, ali problem su noćni klubovi. Inspekcije su redovito na terenu, kako ste zadovoljni situacijom na terenu?

"Moram priznati da osobno nisam bio na terenu tako da nisam vidio, ali prema fotografijama, većina tih klubova su u većoj mjeri prazni. Ima nekih u kojima je gužva i inspekcija je zatekla takve situacije na terenu pa s organizatorima i zaposlenicima dogovara da se mjere pojačaju, gužva smanji i da se pokušaju pridržavati mjera. S obzirom da nam je to trenutno jedan od glavnih izvora zaraze, aktivnosti su se intenzivirale i masovno su inspektori na terenu i kontroliraju."

Ako ostane situacija kao danas, djeca idu u školu?

"Djeca će ići u školu. Imamo dobru epidemiološku situaciju i trend brojeva nam je u padu pa bi djeca mogla i morala ići u školu."

Dubrovnik je zatražio pristajanje kruzera, hoće li dobiti dopuštenje i pod kojim uvjetima?

"Pogledali smo pažljivo mjere koje je firma koja se bavi krstarenjem na Mediteranu, a to su dvije talijanske firme, na papiru zvuče jako dobro. Ako se stvarno toga pridržavaju, da je to moguće i da ih treba pustiti da pristanu. Imamo sitne dileme ukoliko bi imali zaraženu osobu na brodu, gdje bi trebala ta osoba, u matičnu zemlju ili Italiju. Kod nas ne dolazi u obzir. Ako to riješimo na zadovoljavajuć način, mislimo da bi ih trebalo pustiti", rekao je Capak za RTL.


hr Mon Aug 10 2020 19:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .