Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54798250179942294141edb7/80
Foto: Screenshot Wikipedia

Mariborski sociolozi tvrde: "Jugoslavija nije bila totalitarna država"

Politički režim Titove Jugoslavije nije bilo totalitaran kako ga često prikazuju u javnom životu bivših republika premda je u početku imao elemente totalitarizma, tvrde slovenski sociolozi u međunarodnom znanstvenom časopisu.

Istraživanje za članak u specijaliziranom časopisu "Communist and Post-Communist Studies", koga izdaje vodeći svjetski izdavač znanstvene periodike "Elsevier", potaknuto je, kako autori kažu, neselektivnim etiketiranjem Titove Jugoslavije kao totalitarne države bez vremenske ili neke druge zadrške.

U dva slučaja tako su Jugoslaviju službeno obilježila nadležna tijela državnih vlasti Hrvatske i Slovenije, a da se niti jedno od njih nije pozvalo na neko sustavno promišljanje totalitarizma, niti su analizirala način prisutnosti navodnog sustava i vrijeme njegova trajanja, ističu sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek.

Hrvatski sabor 2006. usvojio je deklaraciju o "osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog sustava u Hrvatskoj, 1945-1990", a Ustavni sud Slovenije 2011. poništio odluku Gradske općine Ljubljane, koja je željela imenovati cestu u izgradnji po Josipu Brozu Titu.

U presudi, Ustavni sud Slovenije spomenuo je "Titovo simboličko značenje" povezano s "poslijeratnim totalitarnim komunističkim režimom", te ustvrdio da "Tito simbolizira totalitarni režim".

"Totalitarni diktator" je morao "usklađivati stavove"

Analizirajući povijest Titova režima u skladu s literaturom o totalitarizmu, autori zaključuju da Jugoslavija nije bila totalitarna u više od polovice njezina vijeka. Premda je bio promoviran Titov kult, njegova vlast bila je ograničena federalnom prirodom države, smatraju sociolozi.

To ne znači da nije postojala represija, koja je, osobito do 1953., bila usmjerena protiv vjerskih ustanova, imanentnih protivnika komunizma, političkih disidenata i općenito na kontrolu inteligencije, napominju Flere i Klanjšek.

Od sredine 60-ih godina republike su postale uglavnom samostalni igrači i brinule se za svoje vlastite interese, privatna poduzeća nisu poslovala pod kontrolom državne planske ekonomije, dok je bio vidljiv kulturni i vjerski pluralizam, ističu autori.

Multinacionalna stvarnost na kojoj je Avnojem utemeljena Jugoslavija, istaknula je različite ekonomske interese, a oni su proizvodili sukobe sve do raspada zemlje.

No, argumenti pokazuju da taj "totalitarni diktator" nije mogao samostalno imenovati članove tijela saveznih republika, nego je to bio dugotrajan proces postizanja "dogovora", usklađivanja i političkih manipulacija.

U svom iskrenom iskazu, početkom 70-ih, vojvođanski lider Stevan Doronjski govori o višemjesečnim "konzultacijama" oko imenovanja tamošnjih saveznih funkcionera, u kojima su sudjelovali članovi pokrajine, republike i savezne elite, kao i Tito, kažu sociolozi.

Udbe pod vlašću republika

Donošenje odluka ovisilo je o SKJ, ali ona je samo naizgled bila jedinstvena partija, jer se vodstvo svake republike i pokrajine vodilo partikularnim interesima. To je institucionalno dovršeno tako što su sve republike dobile svoje nacionalne banke, ministarstva vanjskih poslova i jedinice teritorijalne obrane, ističu autori.

Politička policija u "prvoj fazi" (1945-1953), tvrde autori, odigrala je tipičnu ulogu za totalitarne režime: zatvarala je pa čak i eliminirala opozicionere, potiskivala nezavisni tisak, pomagala provoditi poljoprivrednu kolektivizaciju i slično.

Padom nespornog šefa jugoslavenske političke policije Aleksandra Rankovića 1966., služba je reorganizirana na način koji je onemogućio djelovanje tipično za totalitarne sustave.

Špijunska mreža je radikalno smanjena, tako da je, primjerice, količina dosjea praćenih osoba u Sloveniji smanjena s 270 tisuća na jednu tisuću metara dužine.

Ono što određene krugove u Hrvatskoj posebno "svrbi" jest da Udba od 1967. nije bila više bila jedinstvena jugoslavenska organizacija nego u nadležnosti republika, kazao je Sergej Flere za Hinu i dodao: Nakon što su republike u 70-im vodile udbe svojim putevima, Stane Dolanc je posljednji put pokušao obnoviti federalno-republičku suradnju na području društvene samozaštite, kako se to tada zvalo.

Kulturni pluralizam

Premda je promovirano bratstvo i jedinstvo, proleterski internacionalizam i politika nesvrstanih, saveznoj državi nedostajalo je jugoslavenskog esencijalizma i originalnosti, što bi nužno bilo prisutno u totalitarnim verzijama ideologije.

Kulturni život, pogotovo nakon 60-ih godina, bio je vrlo raznolik i pluralan, što je potpuno strano totalitarnim sustavima. U kazalištu su redovito igrali avangardi zapadni dramatičari kao što su Ionesco, Miller, Camus, Osborne i Albee. Također, tiskane su knjige Camusa, Sartrea, Schumpetera i Marcusea, koje su negirale ulogu radničke klase kakvu je njegovala komunistička dogma, ističe se.

Represija prema vjerskim zajednicama bila je snažna do 1950-ih, do kada je režim potisnuo iz javnosti sve njihove aktivnosti i oduzeo im većinu vlasništva. No, prema podacima iz članka, već 1966. vjerske zajednice izdaju 65 novina s ukupno 3,59 milijuna primjeraka, a 1987. ukupno 99 novina s više od 3,7 milijuna primjeraka. Za usporedbu, u Sovjetskom Savezu do 1990. samo je Časopis Moskovske pravoslavne patrijaršije bio dostupan tamošnjoj javnosti.

Djelatnost vjerskih subjekata u medijskoj areni je stoga sasvim u suprotnosti s onim što teoretičari kažu o totalitarizmu, zaključuju slovenski sociolozi.

Sustav koji je teško klasificirati

Nema nikakve sumnje da su trijumfalistički raspoloženi jugoslavenski komunisti 1945. počeli uvoditi sustav s ključnim totalitarnim značajkama.

Takve namjere se vide iz ukidanja višestranačkog sustava, a posebice po uklanjanju političke oporbe i po uspostavi vladavine avangardne partije, tvrdi se u časopisu "Communist and Post-Communist Studies".

Također, vlast je odmah nakon rata smaknula veliki broj građana bez suđenja. Premda se takvo nešto događalo u i drugim zemljama, primjerice u Francuskoj, u Jugoslaviji je to postalo neka vrsta masovnog zastrašivanja i prvi korak u uvođenje moćne političke policije.

Pored toga, vlast je ukinula privatno vlasništvo u poljoprivredi, uvela kontrolu masovnih medija, uspostavila oružane snage podređene Partiji i uvela službenu komunističku ideologiju. Ta se ideologija predstavljala kao otkupiteljska ili "hilijastička", te je imala monopol u javnom životu.

Iako smatraju da Jugoslavija nije bila totalitarna, autori nailaze na nepremostive prepreke u klasificiranju njezina političkog sustava, i upućuju na različite teoretičare po kojima ona seže od režima slična Francovoj Španjolskoj do "pravne države".

Neodrživa država

Skloni smo tvrditi da se Titova Jugoslavija samo u svojoj prvoj fazi približila totalitarnom režimu, odnosno u razdoblju od 1945. do 1953. No, već od sredine 60-ih, nastaju elementi poliarhije u smislu razvijene predstavničke demokracije, u kojoj su značajni utjecaji interesnih grupa na proces vladanja bili prisutni. To ne znači da želimo reći da je Jugoslavija bila demokratska u svakom smislu, kažu Flere i Klanjšek.

Iako je Titova država pokazivala sve manje političke prisile prema građanima, država nije postala funkcionalnija, niti se približila održivom ekonomskom i političkom sustavu.

Važni procesi, koji su vodili njezinoj dezintegraciji, nastajali su kao rezultat spontanih snaga, a institucionalna politika sve više je bila utopija i izvan dodira sa stvarnošću, zaključuju sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek u nedavnom broju časopisa "Communist and Post-Communist Studies".

hr Sat Nov 29 2014 09:23:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce2905b29111c20948b457f/80

U subotu se održava treće izdanje splitskog „Hoda za život”

Građanska inicijativa Hod za život najavila je na današnjoj press konferenciji treće izdanje splitskog „Hoda“, koje će se održati u subotu 25. svibnja.

Okupljanje sudionika je u 10:30 na Rivi, a povorka će se Zapadnom obalom kretati prema parku Zvončac, gdje građane uz okrjepu očekuje zabavno-glazbeni program, u sklopu kojeg će nastupiti Petar Dragojević.

Član inicijative Miro Vuković istaknuo je kako je Hod za život miroljubivi hod građana u znak potpore svakom djetetu – rođenom i nerođenom, njegovoj majci, ocu i svakoj obitelji. 

- Cilj Hoda za život je skretanje pozornosti na poštivanje svakoga ljudskog života – od začeća do prirodne smrti.“ Vuković je naglasio kako se ovogodišnji „Hod“ odvija se pod motom: zaštitimo najugroženiju manjinu u Hrvatskoj - nerođenu djecu.

- Svi smo jednom bili tamo gdje su oni sad - hodamo za njih, kojima se otuđuje pravo da prohodaju“.

Antonia Drnas istaknula je da Hodom za život građani štite pravo na život svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti i pružaju podršku svakoj trudnici. Drnas je dodala kako se hoda i za sve druge ugrožene skupine ljudi, bolesne, beskućnike, osamljene te za sve koji ne žive životom dostojnim čovjeka.

Ovogodišnje izdanje Hoda za život video porukama su podržale brojene poznate ličnosti, među kojima su Marko Perković Thompson, nogometaši Franko Andrijašević i Toma Bašić te splitski glumac Pere Eranović.

hr Mon May 20 2019 13:32:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce28e6d29111c4a948b4571/80
Foto: Youtube/Screenshot

Kći hrvatske predsjednice postaje studentica glasovitog Harvarda

Katarina Kitarović primljena je na sva četiri najbolja američka sveučilišta, a na kraju je odabrala Harvard.
Katarina Kitarović, kći hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, od jeseni će postati studentica glasovitog američkog sveučilišta Harvard. 

Uz to što je vrhunska sportašica, Katarina završava i četvrti razred međunarodnog IB programa XV. Gimnazije u Zagrebu (MIOC). 

Inače, primljena je na sva četiri najbolja američka sveučilišta (sva četiri ''Ivy league''), polagala je S.A.T. testove te je bila među jedan posto studenata u svijetu. Na kraju je odabrala Harvard. 

Na uspješan rezultat utjecalo je i to što je odlična klizačica, a preporuke su dali i profesori iz škola u Zagrebu i Bruxellesu.

Stipendiju su joj ponudila sva četiri sveučilišta, a iznosi dvostruko više nego godišnja plaća hrvatske predsjednice.  

– Harvard i Stanford ponudili su najbolje uvjete, a nikakvih troškova za Hrvatsku neće biti jer će se Katarina odreći osiguranja – rečeno nam je u Uredu predsjednice Grabar-Kitarović. Kako doznajemo, Katarina, koja je odnedavno punoljetna, predsjednici i obitelji jasno je dala do znanja da više ne želi život pod policijskom pratnjom.  

Iako je Stanford ponudio možda i najbolje uvjete, predsjednica je navijala da Katarina na kraju odabere upravo Harvard.

Dodajmo i kako je Katarina Kitarović tijekom srednje škole napisala zbirku kratkih priča kojom želi pomoći suicidalnima, a nastala je na temelju istinitih iskustava njezinih kolega. Jedan od mentora prilikom priprema za Harvard bio joj je i glasoviti dramaturg Miro Gavran.

Na Harvard ide i još jedna Hrvatica, Eva Goluža, kći donedavnog predsjednika Hrvatske liječničke komore Trpimira Goluže, piše vecernji.hr


hr Mon May 20 2019 13:24:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce283a829111c20948b4575/80

Žnjan-Pazdigrad: Tribina o održivom gospodarenju otpadom

Tribina je namijenjena svim građanima Splita, a cilj je educirati ih o tematici otpada, načinima kako smanjiti količinu otpada i kako ga pravilno odvajati.

U sklopu projekta „Otpad nije smeće“ u utorka, 21. svibnja s početkom u 18 sati u prostorijama Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad (Pazdigradska 1) održat će se javna tribina na temu „Održivo gospodarenje otpadom“ koju provodi Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. 

Tribina je namijenjena svim građanima Splita, a cilj je educirati ih o tematici otpada, načinima kako smanjiti količinu otpada i kako ga pravilno odvajati. Građani će imati mogućnost pitati sve što ih zanima o sustavu gospodarenja otpadom u gradu te iznijeti probleme i savjete.

Organizacija javnih tribina je sufinancirana u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 2.861.524,75 kn, a iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava Gradu Splitu je 2.325.521,78 kn.



hr Mon May 20 2019 12:38:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce2469929111c41938b458f/80
Foto: HRT/Screenshot

Opet će sjati Knežev dvor: Nakon obnove bit će otvoren za javnost

Društvo prijatelja dubrovačke starine otkupilo je zemljište i ruševinu nekadašnjeg Kneževog dvora na otoku Lopudu. Četvrti je to u nizu kneževih dvorova na području nekadašnje Dubrovačke Republike, koje su članovi Društva dosad preuzeli, s ciljem da ih obnove i otvore javnosti.
- Radi se o najljepšem kneževom dvoru, daleko najljepšem od svih ostalih. Građen je polovicom 15. stoljeća, kako se zasad smatra, iako nema izravnog dokaza, osim stila i karakteristike gradnje - govori Niko Kapetanić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine.

Knežev dvor je zanimljiv po tome što ujedno predstavlja upravnu zgradu, ali i ljetnikovac. Jedan je od rijetkih primjera, gdje se može vidjeti kako se u isto vrijeme odvijao privatan život kneza i njegove javne obveze. Živio je na katu kneževa dvora, a već u dvorištu se nalazio zatvor.

Otok Lopud u 15. i 16. stoljeću bio je jedan od najrazvijenijih dijelova Dubrovačke Republike i druga luka po važnosti, nakon samog grada. Stoga ne čudi što se knežev dvor na Lopudu odlikuje izrazitim luksuzom za to doba. Na zidovima njegovih ostataka i danas se mogu vidjeti kamena ognjišta i raskošni umivaonici.

- Od svih Kneževih dvorova, a ima ih dosta na teritoriju Dubrovačke Republike nekadašnje, on je najkvalitetniji, najimpozantniji, što se same njegove arhitekture tiče i svega što u njoj ujedinjava, jer ipak, kad promislite da je to jednokatnica, koja je u sebi, u ovoj kuli pokrajnjoj, morala ujediniti i kancelariju i knežev stan i cisterne i zatvor - objašnjava Maja Nodari, povjesničarka umjetnosti.

Propadanje rezidencije lopudskog kneza traje već nekoliko stoljeća. Od dodatne devastacije i odnošenja kamenog materijala čuvalo ga je upravo mediteransko zelenilo.

- Na austrijskoj katastarskoj mapi iz 1837. knežev dvor pronalazimo već kao ruševinu. Sukladno tome, otada se malo što tu diralo i nije se mijenjalo, jer to je bio jedan knežev dvor iz kojega je izbijalo zelenilo, on je bio uokoljen mediteranskim biljem, nasadima naranača, narančina i svega onoga što je Ilija Crijević za Lopud rekao: gdje se zima proljećem ovjenčava - dodaje Nodari.

- Mi ga želimo obnoviti tako da bude javni prostor, da Lopud dobije kulturno-povijesni sadržaj. Lopud ima dovoljno kreveta, smještajnih kapaciteta, barem zasad. Ima i lijepe plaže i sve, ali nema kulturnih sadržaja - kaže predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Kapetanić.

Članovi Društva prijatelja dubrovačke starine imaju želju obnoviti sve kneževe dvorove na području nekadašnje Dubrovačke Republike. No, do svih jedanaest nemoguće je doći. Neki su potpuno uništeni, neki od privatnih vlasnika nisu zainteresirani za prodaju, no članovi Društva ističu da imaju strpljenja. Sve u nadi da će uspjeti sačuvati ovaj dio bogate dubrovačke povijesti od zaborava, piše HRT.
hr Mon May 20 2019 08:18:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .