Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54798250179942294141edb7/80
Foto: Screenshot Wikipedia

Mariborski sociolozi tvrde: "Jugoslavija nije bila totalitarna država"

Politički režim Titove Jugoslavije nije bilo totalitaran kako ga često prikazuju u javnom životu bivših republika premda je u početku imao elemente totalitarizma, tvrde slovenski sociolozi u međunarodnom znanstvenom časopisu.

Istraživanje za članak u specijaliziranom časopisu "Communist and Post-Communist Studies", koga izdaje vodeći svjetski izdavač znanstvene periodike "Elsevier", potaknuto je, kako autori kažu, neselektivnim etiketiranjem Titove Jugoslavije kao totalitarne države bez vremenske ili neke druge zadrške.

U dva slučaja tako su Jugoslaviju službeno obilježila nadležna tijela državnih vlasti Hrvatske i Slovenije, a da se niti jedno od njih nije pozvalo na neko sustavno promišljanje totalitarizma, niti su analizirala način prisutnosti navodnog sustava i vrijeme njegova trajanja, ističu sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek.

Hrvatski sabor 2006. usvojio je deklaraciju o "osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog sustava u Hrvatskoj, 1945-1990", a Ustavni sud Slovenije 2011. poništio odluku Gradske općine Ljubljane, koja je željela imenovati cestu u izgradnji po Josipu Brozu Titu.

U presudi, Ustavni sud Slovenije spomenuo je "Titovo simboličko značenje" povezano s "poslijeratnim totalitarnim komunističkim režimom", te ustvrdio da "Tito simbolizira totalitarni režim".

"Totalitarni diktator" je morao "usklađivati stavove"

Analizirajući povijest Titova režima u skladu s literaturom o totalitarizmu, autori zaključuju da Jugoslavija nije bila totalitarna u više od polovice njezina vijeka. Premda je bio promoviran Titov kult, njegova vlast bila je ograničena federalnom prirodom države, smatraju sociolozi.

To ne znači da nije postojala represija, koja je, osobito do 1953., bila usmjerena protiv vjerskih ustanova, imanentnih protivnika komunizma, političkih disidenata i općenito na kontrolu inteligencije, napominju Flere i Klanjšek.

Od sredine 60-ih godina republike su postale uglavnom samostalni igrači i brinule se za svoje vlastite interese, privatna poduzeća nisu poslovala pod kontrolom državne planske ekonomije, dok je bio vidljiv kulturni i vjerski pluralizam, ističu autori.

Multinacionalna stvarnost na kojoj je Avnojem utemeljena Jugoslavija, istaknula je različite ekonomske interese, a oni su proizvodili sukobe sve do raspada zemlje.

No, argumenti pokazuju da taj "totalitarni diktator" nije mogao samostalno imenovati članove tijela saveznih republika, nego je to bio dugotrajan proces postizanja "dogovora", usklađivanja i političkih manipulacija.

U svom iskrenom iskazu, početkom 70-ih, vojvođanski lider Stevan Doronjski govori o višemjesečnim "konzultacijama" oko imenovanja tamošnjih saveznih funkcionera, u kojima su sudjelovali članovi pokrajine, republike i savezne elite, kao i Tito, kažu sociolozi.

Udbe pod vlašću republika

Donošenje odluka ovisilo je o SKJ, ali ona je samo naizgled bila jedinstvena partija, jer se vodstvo svake republike i pokrajine vodilo partikularnim interesima. To je institucionalno dovršeno tako što su sve republike dobile svoje nacionalne banke, ministarstva vanjskih poslova i jedinice teritorijalne obrane, ističu autori.

Politička policija u "prvoj fazi" (1945-1953), tvrde autori, odigrala je tipičnu ulogu za totalitarne režime: zatvarala je pa čak i eliminirala opozicionere, potiskivala nezavisni tisak, pomagala provoditi poljoprivrednu kolektivizaciju i slično.

Padom nespornog šefa jugoslavenske političke policije Aleksandra Rankovića 1966., služba je reorganizirana na način koji je onemogućio djelovanje tipično za totalitarne sustave.

Špijunska mreža je radikalno smanjena, tako da je, primjerice, količina dosjea praćenih osoba u Sloveniji smanjena s 270 tisuća na jednu tisuću metara dužine.

Ono što određene krugove u Hrvatskoj posebno "svrbi" jest da Udba od 1967. nije bila više bila jedinstvena jugoslavenska organizacija nego u nadležnosti republika, kazao je Sergej Flere za Hinu i dodao: Nakon što su republike u 70-im vodile udbe svojim putevima, Stane Dolanc je posljednji put pokušao obnoviti federalno-republičku suradnju na području društvene samozaštite, kako se to tada zvalo.

Kulturni pluralizam

Premda je promovirano bratstvo i jedinstvo, proleterski internacionalizam i politika nesvrstanih, saveznoj državi nedostajalo je jugoslavenskog esencijalizma i originalnosti, što bi nužno bilo prisutno u totalitarnim verzijama ideologije.

Kulturni život, pogotovo nakon 60-ih godina, bio je vrlo raznolik i pluralan, što je potpuno strano totalitarnim sustavima. U kazalištu su redovito igrali avangardi zapadni dramatičari kao što su Ionesco, Miller, Camus, Osborne i Albee. Također, tiskane su knjige Camusa, Sartrea, Schumpetera i Marcusea, koje su negirale ulogu radničke klase kakvu je njegovala komunistička dogma, ističe se.

Represija prema vjerskim zajednicama bila je snažna do 1950-ih, do kada je režim potisnuo iz javnosti sve njihove aktivnosti i oduzeo im većinu vlasništva. No, prema podacima iz članka, već 1966. vjerske zajednice izdaju 65 novina s ukupno 3,59 milijuna primjeraka, a 1987. ukupno 99 novina s više od 3,7 milijuna primjeraka. Za usporedbu, u Sovjetskom Savezu do 1990. samo je Časopis Moskovske pravoslavne patrijaršije bio dostupan tamošnjoj javnosti.

Djelatnost vjerskih subjekata u medijskoj areni je stoga sasvim u suprotnosti s onim što teoretičari kažu o totalitarizmu, zaključuju slovenski sociolozi.

Sustav koji je teško klasificirati

Nema nikakve sumnje da su trijumfalistički raspoloženi jugoslavenski komunisti 1945. počeli uvoditi sustav s ključnim totalitarnim značajkama.

Takve namjere se vide iz ukidanja višestranačkog sustava, a posebice po uklanjanju političke oporbe i po uspostavi vladavine avangardne partije, tvrdi se u časopisu "Communist and Post-Communist Studies".

Također, vlast je odmah nakon rata smaknula veliki broj građana bez suđenja. Premda se takvo nešto događalo u i drugim zemljama, primjerice u Francuskoj, u Jugoslaviji je to postalo neka vrsta masovnog zastrašivanja i prvi korak u uvođenje moćne političke policije.

Pored toga, vlast je ukinula privatno vlasništvo u poljoprivredi, uvela kontrolu masovnih medija, uspostavila oružane snage podređene Partiji i uvela službenu komunističku ideologiju. Ta se ideologija predstavljala kao otkupiteljska ili "hilijastička", te je imala monopol u javnom životu.

Iako smatraju da Jugoslavija nije bila totalitarna, autori nailaze na nepremostive prepreke u klasificiranju njezina političkog sustava, i upućuju na različite teoretičare po kojima ona seže od režima slična Francovoj Španjolskoj do "pravne države".

Neodrživa država

Skloni smo tvrditi da se Titova Jugoslavija samo u svojoj prvoj fazi približila totalitarnom režimu, odnosno u razdoblju od 1945. do 1953. No, već od sredine 60-ih, nastaju elementi poliarhije u smislu razvijene predstavničke demokracije, u kojoj su značajni utjecaji interesnih grupa na proces vladanja bili prisutni. To ne znači da želimo reći da je Jugoslavija bila demokratska u svakom smislu, kažu Flere i Klanjšek.

Iako je Titova država pokazivala sve manje političke prisile prema građanima, država nije postala funkcionalnija, niti se približila održivom ekonomskom i političkom sustavu.

Važni procesi, koji su vodili njezinoj dezintegraciji, nastajali su kao rezultat spontanih snaga, a institucionalna politika sve više je bila utopija i izvan dodira sa stvarnošću, zaključuju sociolozi Sveučilišta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek u nedavnom broju časopisa "Communist and Post-Communist Studies".

hr Sat Nov 29 2014 09:23:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac2126d2af47f9e558b4883/80
Foto: makarska-info.hr

Treba li u Makarskoj zabraniti novogradnju? 'Brojne zgrade su na septičkim jamama'

Zamišljeno je kao luksuzna, atraktivna lokacija urbanih vila za odmor, a danas je sinonim za potpuni kaos i nered

Hrvatska se obala, a posebno  makarsko priobalje bori protiv betonizacije. U nekim djelovima grada više ne postoje zelene zone, šume, parkovi, ali ni primjerice kanalizacija ili nogostupi. 

Pitanje je stoga je li Makarska prvi grad u kojem treba potpuno zabraniti novu gradnju prije nego se uguši u betonu?

Urbanistička slika Makarske i šire okolice, danas je kaotična arhitektonska slika, a vrijeme je najbolji pokazatelj što se dogodilo s Velikim Brdom. Prvotno zamišljeno kao luksuzna, atraktivna lokacija urbanih vila za odmor, danas sinonim za potpuni kaos i nered.

- Postavlja se pitanje zbog čega, čemu i zašto ljudi ruše sami svoju vrijednost. Po meni je to jedan intelektualni poremećaj. Grade se objekti gdje bi trebali i gdje ne bi trebali. Tu nema nikakvih kriterija", kaže Ivan Šimić iz SOS Osejava.

Način na koji se grad razvija garantira vrlo skori kolaps. Makarska je na rubu katastrofe, kaže Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik GLAS-a koji u Makarskoj ljetuje preko 20 godina.

- Problem je što ti svi kvartovi novosagrađeni nemaju nikakve društvene sadržaje. Kako stvari stoje nisu ni građeni da bi se u njima živjelo, nego samo isključivo da bi se 20, 30 ili 50 dana u godini iznajmljivali", smatra Beus Richembergh.

- U kratkom roku je to sve upropašteno, upravo zbog te silne pohlepe oko gradnje zbog prevelike izgrađenosti, tako da se i te vile više ne mogu ni prodat, ni darovat", kaže Jagoda Martić, potpredsjednica Gradskog vijeća Makarske.

Gradonačelnik nije odgovarao na pozive, pa je tako i odgovor na pitanje koliko je izdano građevinskih dozvola u proteklih 5 godina, bilo nemoguće dobiti, piše vijesti.hr

- Prestrašno je. Ono što je još strašnije je to da su brojne zgrade na septičkim jamama, pa onda imate problem sa zagađenjem mora i svega ostaloga. Dakle, mi sami smo ti koji režemo granu na kojoj trenutno sjedimo, živimo, radimo", tvrdi Hloverka Novak Srzić, direktorica Turističke zajednice grada Makarske.

- Turistička zajednica kaže, ima slogan Makarska u zagrljaju prirode, ako ovako nastavimo vrlo brzo dolazimo do toga Makarska u zagrljaju betona", zaključuje Martić.

hr Sun Sep 22 2019 20:43:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d87932429111c7d8a8b46fb/80

Besplatna informatička edukacija u kotaru Lokve

Edukacija se održava ovog utorka, a ulaz je besplatan za sve zainteresirane.
Uz veliku pomoć Splitsko Dalmatinske županije i grada Splita Udruga za edukaciju građana organizira i poziva sve građane Splita i naše županije da se priključe tečaju informatike i rada na pametnom telefonu ovaj utorak  24.09.2019. u 09:00 u prostorijama gradskog kotara Lokve, Šižgorićeva 5, 21000 Split.

Tema edukacije je prijenos i spremanje fotografija s pametnog telefona na računalo kako bismo oslobodili prostor na pametnom telefonu. 

Ulaz je besplatan, svakog polaznika očekuje elektronsko izdanje skripte za starije "Rad na pametnom telefonu" koju daruje grad Split. 
hr Sun Sep 22 2019 17:28:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d8767e829111c838a8b469c/80
Foto: Facebook

Ministrica Divjak poslala poruku: Nitko ne zaslužuje nasilje, nitko ne smije trpjeti nasilje

Pogledajte video...
Danas se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Povodom toga, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak poslala je videoporuku naziva "Moram ti reći nešto važno, molim te poslušaj" putem svog Facebook profila. 

- Nitko ne zaslužuje nasilje, nitko ne smije trpjeti nasilje. Nemoj trpjeti nasilje, prijavi nasilnika i prekini šutnju. Kao društvo trebamo prestati šutjeti, svi trebamo dati podršku, a ti zaslužuješ bolje i vrijediš više. - poručila je ministrica.


hr Sun Sep 22 2019 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58947192b47398420c8b45a1/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Prije točno 20 godina na sudu su ubijene tri žene

U brojnim se gradovima obilježava mimohodima i prigodnima programima, a na mjestu tragedije položeni su vijenci i zapaljene svijeće
Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava u znak sjećanja na stravično ubojstvo tri žene na Općinskom sudu u Zagrebu prije 20 godina. U brojnim se gradovima obilježava mimohodima i prigodnima programima, a na mjestu tragedije položeni su vijenci i zapaljene svijeće. - piše HRT

Ivana Mašić, predsjednica Općinskog suda u Novom Zagrebu, kazala je da se svake godine okupljaju ispred vrata kako bi se sjetili nevinih žrtava, ali i zato da bi poslali jasnu i nedvosmislenu poruku da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira.

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, izjavio je da smo ove godine svjedočili tome da se u Đakovu u centru za socijalnu skrb dogodio manijakalni zločin.

- Na nama je da gradimo jedan bolji sustav, gdje ovakvih stvari neće biti. Uloga pravosuđa je da, kada se nažalost, tako nešto i dogodi, da budemo brzi u postupcima i da izričemo kazne koje će biti odvraćajuće, dodaje.

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, kazao je kako je u Hrvatskoj nažalost nasilje u porastu - nasilje prema drugačijima po bilo kojoj osnovi ili pak onima koji su slabiji. U Hrvatskoj su u pravilu uvijek to žene. Zbog toga smo zabrinuti jer se Istanbulska konvencija ne provodi.

Maja Sporiš, predsjednica Foruma žena SDP-a, izjavila je da je stopa nasilja izuzetno visoka. Forum žena SDP-a smatra da se moraju izdvojiti ozbiljna financijska sredstva za provedbu Istanbulske konvencije.

U znak sjećanja na nevine žrtve nasilja i u spomen na zločin koji se prije 20 godina dogodio u zgradi Općinskog suda u Zagrebu, u Uredu predsjednice Republike na Pantovčaku postavljeno je 20 ruža. 
hr Sun Sep 22 2019 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .