Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

“Iz mora smo počeli jesti organizme kojima je plastika u hranidbenom lancu“

Plastika je najzastupljenija vrsta otpada na kopnu pa, posljedično tome, najviše je završi u moru. Više od 80 posto otpada u moru je s kopna, tek 20-ak posto nastaje od aktivnosti na moru, bilo da je riječ o ribolovu, nautičkom turizmu ili brodskom prijevozu

More je svugdje u svijetu pod velikim pritiskom. Nikad prije čovjek nije iskorištavao morske resurse kao danas, a istodobno je onečišćenje okoliša na najvećoj razini, ističe dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, koja je u posljednjem broju Lanterne, glasnika Sveučilišta u Zadru, progovorila o svojim znanstvenim istraživanjima morskih cvjetnica, plastici i različitom otpadu u moru, kao i klimatskim promjenama koje su sve izraženije u morskom ekosustavu.

Područja zanimanja ove rođene Zadranke su mikroplastika i otpad u moru, „Ocean Literacy“, morske cvjetnice, „blue carbon“ klimatske promjene, obrazovanje o okolišu i popularizacija znanosti. 

Sva svjetska mora pogođena su plastičnim otpadom. Plastika je najzastupljenija vrsta otpada na kopnu pa, posljedično tome, najviše je završi u moru. Više od 80 posto otpada u moru je s kopna, tek 20-ak posto nastaje od aktivnosti na moru, bilo da je riječ o ribolovu, nautičkom turizmu ili brodskom prijevozu. 

- Problem je u tome što je plastika nerazgradiva. Osim velikih komada plastike, postoji i mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem velikih komada. To su čestice manje od pet milimetara. Mogu biti u obliku peleta i mikrozrnaca koji se industrijski proizvode u tako malim veličinama. Od peleta se proizvode svi plastični predmeti, a mikrozrnca najviše se koriste u kozmetičkoj industriji. Najčešće u more dospijevaju zbog gubitka tereta s brodova ih iz industrijskih postrojenja u kojima nastaju. Industrijska mikroplastika, koja se nalazi u kozmetici, pastama za zube, gelovima za tuširanje i kremama, također završava u moru. Te mikrogranule prolaze kroz sve moguće sustave za pročišćavanje i izravno ulaze u more. Živi organizmi mogu ih progutati. Mikroplastika je, na žalost, već prisutna u hranidbenom lancu u moru. Ona je u ribama, rakovima, školjkama... To je veliki problem, kao i ostali problemi u moru poput prelova, zagrijavanja, eutrofikacije i sl.

Velik dio svojeg znanstvenog interesa Mokos je posvetila globalnom zatopljenju.

- Kad o tome govorim studentima, pitam ih kolika je ljudska tjelesna temperatura? Dakle, 37 stupnjeva ili malo niža. Kad nam se temperatura povisi za jedan stupanj (38°C), mi smo bolesni. Temperatura 2 stupnja viša od normalne (39°C) i osjećamo se vrlo loše, a temperatura 3 stupnja viša (40°C) dovodi nas u stanje u kojem često završimo u bolnici. Ista stvar je s morem. I prirodom općenito. Samo jedan stupanj može poremetiti funkcioniranje tog živog sustava. Svi morski organizmi navikli su na temperaturni optimum, more je živa cjelina. Ovo što se događa je promjena u sto godina, što je geološki veoma kratko razdoblje i organizmi se teško mogu prilagoditi na velike promjene u tako kratkom razdoblju.

Iako više od 50 posto kisika ne dolazi s kopna nego iz mora, hrvatska djeca uče drukčije ?

- Da, više od 50 posto kisika dolazi iz mora od fitoplanktona, što na radionicama stalno ponavljam djeci. Neka istraživanja pokazuju da čak 70 posto kisika dolazi iz mora, a djeca nam u školama i dan-danas uče da kopnene šume stvaraju kisik. Istina, one stvaraju mnogo kisika, ali pluća su more. More je cjelina koja funkcionira sa svom svojom raznolikošću. Fitoplankton je pak temelj života u moru. Ako fitoplankton nestaje, dolazi do smanjenja proizvodnje kisika, smanjuje se koncentracija kisika i more postaje mrtvo.

Kao znanstvenica dr. Mokos je izrazito društveno angažirana.

- Svrha znanosti je istraživati svijet koji nas okružuje kako bismo ga što bolje razumjeli. Također, znanost pridonosi i dobrobiti čovječanstva i podizanju kvalitete života. Moramo pravilno i pametno upravljati resursima koji su ograničeni. Kad je na Zemlji bilo milijardu ljudi postojao je znatno manji učinak na okoliš nego danas. Ali sada nas ima 7 milijardi, a procjene su da će nas do 2050. biti 9,5 milijardi. Te ljude treba nahraniti, napojiti, osigurati im osnovna prava na život, a to su čist zrak, čista voda i zdrav okoliš u kojemu bi trebali živjeti. Smatram da se rezultati istraživanja sve više trebaju prenositi na šire društvo, kako bi ono shvatilo i razumjelo ulogu i važnost znanstvenih istraživanja. Koja je svrha svih istraživanja ako ostaju samo u znanstvenoj zajednici i ne prenose se u društvo? Hrvatska javnost ne percipira znanost kao nešto bitno i korisno, nego kao gubljenje vremena i državnih resursa. Bitno je progovarati o tome i na određeni način komunicirati s javnošću, bilo da su to radionice s djecom, počevši od vrtića i razredne nastave, do odraslih. S odraslima je teže jer imaju svoje stilove razmišljanja, okvire i ograde, no svi trebamo početi mijenjati svoje navike i ponašanje za bolje sutra.

Mokos najviše voli raditi s djecom jer su najpristupačnija, najotvorenija i najiskrenija, lako shvate i prihvate teme o kojima im govori. 

Danas je mnogo više otpada koji se ne razgrađuje. Prije godinu dana imali smo akciju prikupljanja otpada na Puntamici. Velik dio otpada na plažama, ne biste vjerovali, su štapići za uši. Nitko, naime, ne čisti uši na plaži - ti su štapići došli kroz WC školjke ili s odlagališta otpada jer su maleni i lagani i lako prenosivi kišom i oborinskim vodama. Štapići završe u moru ili zbog toga što nema sustava za pročišćavanje ili prođu sustav. Ti štapići jedna su od najzastupljenijih stvari koje možete naći na plažama, piše ezadar.hr

hr Fri Aug 17 2018 16:18:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f8cedbb9e03e48948b4786/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Znanstvenici dokazali da je naše tijelo prepuno plastike

Plastika je sveprisutna, a porast proizvodnje plastike u svijetu kontinuirano raste od 70-ih godina 20. stoljeća

Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču predstavili su u okviru Gastroenterološkog kongresa održanom ovih dana u Beču rezultate svoje nove studije koji potvrđuju da mikroplastika završava u ljudskom organizmu tj. crijevima i izmetu. - prenosi Morski.hr

Ono što se čini jako lako dokazati zapravo je istraživanje koje Sveučilište skupa s austrijskim Saveznim zavodom za okoliš provodi još od 2014. godine.

- Svoju smo metodu uspjeli toliko usavršiti da smo u stanju razlikovati devet vrsta plastike, što nam uopće omogućava dokazivanje postojanja mikroplastike u ljudskom organizmu. Mikroplastika je definitivno zagađivač okoliša. Mi smo napravili prvi korak, a kakve posljedice ovaj rezultat ima na ljudsko tijelo pokazat će tek dodatna istraživanja. - ističu znanstvenici.

Istraživanje je provedeno na pet žena i tri muškaraca u dobi između 33 i 65 godina života iz Finske, Nizozemske, Velike Britanije, Italije, Poljske, Rusije, Japana i Austrije. Oni su tjedan dana vodili dnevnik prehrane, a po završetku istraživanja znanstvenicima su predali uzorke stolice. Svi ispitanici konzumirali su hranu zapakiranu u plastiku i kod svih je osam osoba zabilježena prisutnost plastike u stolici, u prosjeku 20 čestica mikroplastike na 10 grama stolice.

Plastika je sveprisutna, a porast proizvodnje plastike u svijetu kontinuirano raste od 70-ih godina 20. stoljeća. Dok je proizvodnja plastike 1950. iznosila 1,5 megatona godišnje, već se 2015. popela na nevjerojatnih 400 megatona.

Davno utvrđeno da plastika iz mora i oceana putem morskih plodova i ribe dolazi u hranu, ali mikroplastika u hranidbeni lanac dolazi i drugim putem, jer ona je prisutna i prilikom berbe, proizvodnje i pakiranja prehrambenih proizvoda.

Rezultat istraživanja iznenadio je bečke znanstvenike, no oni ga za sada ne smatraju zabrinjavajućim, budući da je plastika inertan materijal, a ljudskog ga tijelo kako se čini filtrira i izlučuje.  No pitanje može li se prisutnost mikroplastike dokazati i u ljudskoj krvi, limfnoj tekućini ili čak u jetrima još ostaje neistraženo. - piše Morski.hr

hr Tue Oct 23 2018 17:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1e924b2af47ff8298b45b2/80

Hrvatska zadovoljava sva tri uvjeta za ulazak u CERN, Puljak: "Ovo je izvanredno dobra vijest"

Ministrica znanosti i obrazovanja primilo je pismo Vijeća CERN-a u kojem je naglašeno kako je Hrvatska po prvi put zadovoljila sva tri uvjeta za ulazak u najveći svjetski znanstveni laboratorij

Detalje primanja Hrvatske u CERN, pojasnit će ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u 11 sati u Dubrovniku. U pismu Vijeća CERN-a u naglašeno je da je Hrvatska po prvi put zadovoljila sva tri uvjeta za ulazak u najveći svjetski znanstveni laboratorij.

Ovu je vijest za portal Dnevnik.hr komentirao ugledni hrvatski znanstvenik, fizičar, profesor i suradnik na više međunarodnih znanstvenih projekata,Ivica Puljak.

''Prihvaćanje hrvatske kandidature za članstvo u CERN-u je izvrsna vijest za našu znanost. To još treba ratificirati naš parlament i Hrvatska će postati pridruženi član jedne od najprestižnijih svjetskih znanstvenih organizacija. Sve je to zajedno priznanje za inženjere i fizičare koji već sudjeluju u CERN-ovim eksperimentima, te velika prilika našim tvrtkama, studentima, učenicima, znanstvenicima, nastavnicima da što bolje iskoriste mogućnosti koje to članstvo pruža. A one su uistinu velike: razvoj vrhunskihtehnologija s najboljim svjetskim znanstvenicima i inženjerima, doktorske i postdoktorske stipendije i usavršavanja, veliki broj programa za edukacijuna svim razinama ... Sve u svemu, izgledno članstvo Hrvatske u CERN-u je izvanredno dobra vijest'', kaže Puljak.

Podsjetimo, u Zagrebu u je u svibnju boravila peteročlana komisija CERN-a. Gledali su ima li Hrvatska sve što je potrebno da bi postala njihov pridruženi član, prenosi Dnevnik.hr

Godišnja članarina u CERN-u je milijun švicarskih franaka. Osim znanstvenog usavršavanja, to donosi i niz prilika za domaće tvrtke.

hr Sun Oct 21 2018 08:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc764db0e493802018b47da/80
Foto: Facebook/Dragan Primorac

Testiranje sline omogućit će uzimanje lijeka s najmanje štetnim posljedicama

Novi uspjeh hrvatske medicine. U suradnji s američkom korporacijom, razvijen je najsofisticiraniji test koji će pomoći liječnicima u odabiru najboljeg lijeka za pacijenta te pritom svesti mogućnost neželjenih nuspojava na minimum.

Podaci koje je prije niz godina objavio vodeći američki medicinski časopis JAMA uznemirili su javnost, jer navode da godišnje samo u SAD-u više od 2 milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova imaju ozbiljne štetne i neželjene učinke lijekova, dok njih 128.000 zbog toga i umre. Samo u SAD-e zdravstveni sustav izdvaja 136 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova. Propisivanje lijekova sukladno genskom profilu pojedinca znatno smanjuje vjerojatnost pojave štetnih i neželjenih učinaka istodobno smanjujući i vjerojatnost predoziranja u odnosu na tipičnu situaciju gdje se lijek propisuje sukladno bolesnikovoj tjelesnoj težini, dobi, spolu ili starosti. Sukladno navedenom, nedvojbeno je da će farmakogenomika postati nezamjenjiva u izboru najboljeg mogućeg lijeka kao i njegove doze, istodobno umanjujući rizik popratnih pojava, predoziranja i nepovoljnih posljedica interakcije lijekova.

- Pacijentu se tijekom provođenje testa ne vadi krv već se uzma bris usne šupljine (bukalne sluznice) koja sadrži dovoljan broj stanica iz kojih će se izdvojiti DNA u svrhu analize enzima uključenih u metabolizam lijekova. Nekoliko dana nakon uzimanja uzorka pacijent se poziva u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina kada se pacijentu predoče molekularni rezultati i radi interpretacija testa (utvrđuje se genotip). Istodobno liječnik informira pacijenta o kliničkom značenju dobivenog nalaza te sukladno tome ukidaju lijekovi koji su za dotičnog pacijenta štetni iili ako je to potrebno uvode se novi lijekovi. U najvećem broju slučajeva preporuke liječnika se temelje na smjernicama Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortium i imaju najvišu kliničku razinu dokaza 1A", pojašnjava prof. dr. Dragan Primorac.

Laboratorijski nalazi se prikazuju kao:

- genotip pacijenta koji ima značajan utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima umjeren utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima minimalni utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga ne postoji značajan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka

- Svjedočimo povijesnom iskoraku implementacije inovativnog farmakogenomskog testa koji je razvijen u suradnji s Mayo Clinic i čini me ponosnim da primjena ovog testa koji istodobno 'pokriva' 27 gena odgovornih za metabolizam više od 360 lijekova ide iz Hrvatske prema cijeloj Europi. Danas još jednom svjedočimo Hrvatsku izvrsnosti u zdravstva i ovom prilikom posebno čestitam prof. Primorcu i timu Specijalne bolnice Sv. Katarina na ovom značajnom iskoraku", poručio je prof.dr. Milan Kujundžić, ministar zdravstva Republike Hrvatske.

Nakon više godina suradnje te nakon što je u razvoj ovog inovativnog farmakogenetskog testa uloženo više od 20 milijuna dolara, američka korporacija OneOme i Specijalna bolnica Sv. Katarina su započeli stratešku suradnju na globalnoj razini. Ovakva suradnja snažno promovira zdravstveni sustav Republike Hrvatske u svijetu, a kako je istaknuo prof. dr. Dragan Primorac, Hrvatska ima sjajne znanstvenike i stručnjake koji u nekoliko hrvatskih zdravstvenih institucija već godinama promoviraju vrijednost i potrebu farmakogenetičkih testiranja i treba im odati priznanje.

- Specijalna bolnica Sv. Katarina ima svjetsku prepoznatljivost, prvenstveno zbog izvrsnosti u pružanju zdravstvene skrbi ali iz zbog uvođenja inovativnih postupaka zasnovanih na konceptu personalizirane medicine te smo je zbog toga odabrali kao našeg strateškog partnera" rekao je Paul Owen, predsjednik Uprave OneOme.

Prema riječima američkih stručnjaka pokretanjem ove suradnje, sustavno započinje uvođenje do sada najsveobuhvatnijeg farmakogenomskog testa (analizira 27 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za metabolizam 350 lijekova) što ima golemi značaj u mijenjanju postojeće paradigme zdravstvene skrbi, a dodatan značaj leži u činjenici da se najmoderniji sustav testiranja upravo uvodi u jednoj hrvatskoj zdravstvenoj instituciji. Osim toga ovakav dijagnostički postupak je ključan za goleme uštede u zdravstvenom sustavu koje su vezane uz propisivanje lijekova kao i posljedično liječenje komplikacija izazvanih neželjenim učincima lijekova. Navedeni farmakogenomski test je razvijen sukladno smjernicama Konzorcija za kliničku primjenu farmakogenetike (CPIC).

- U sustav farmakogenomskog testiranja kojeg pokrećemo u suradnji s našim američkim kolegama uložene su godine rada i golema financijska sredstva i danas predstavlja najsofisticiraniji oblik farmakogenomskog testiranja u svijetu. Čini me sretnom i ponosnim što ćemo zajedno, uvođenjem ovakvog oblika farmakogenomskog testiranja za područje cijele Europe, još jednom Hrvatsku pozicionirati u sam vrh izvrsnosti u području znanosti i zdravstva", istaknuo je prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina.

"Čestitam timu Specijalne bolnice Sv. Katarine i njihovom strateškom partneru iz SAD-a koji danas svjedoče izvrsnost hrvatskog zdravstvenog sustava. Hrvatsko zdravstvo samo u sinergiji javnog i privatnog može napraviti značajan iskorak, a ovaj sjajan tim Specijalne bolnice Sv. Katarina ima punu potporu Hrvatske liječničke komore", rekao je prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimir Luetić.

Farmakogenomika, zapravo spaja znanje farmakologije (znanost o lijekovima) i genetiku (znanost o naslijeđivanju svojstava) te na temelju sposobnosti metaboliziranja (procesuiranja) lijekova genetski poliformizam (mutacije unutar molekula DNA) povezuje s četiri vrste tzv. fenotipova: fenotip dobro izraženog metabolizma lijekova (normalna populacija), fenotip slabog (sporog) metabolizma lijekova (ima svojstvo nagomilavanja lijekova ili supstrata) te fenotip pojačanog metabolizma koji dovodi do uzbrazne razgranje lijekova, a postoji i tzv. intermedijarni fenotip metaboliziranja lijekova. Ono što je znakovito je da svaka osoba pripada jednoj od navedenih skupina što u konačnici određuje i njenu reakciju na lijekove, piše dnevnik.hr

hr Wed Oct 17 2018 18:35:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/532ee404179942c65947df42/80
Foto: Pixabay

Ovo je ozbiljno upozorenje: “Imamo samo još samo 12 godina za zaustavljanje katastrofe“

Nakon izvještaja i analiza stručnjaci su zaključili da imamo još samo nekoliko godina, odnosno do 2030. da zaustavimo katastrofalne klimatske promjene.

UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je izvještaj u kojem se navodi da će planet doseći krucijalni prag od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine do 2030. godine, nakon čega smo u visokom riziku od ekstremnih suša, divljih požara, poplava i nedostatka hrane za stotine milijuna ljudi.

Do ovog su zaključka došli na temelju sadašnjih podataka o emisiji stakleničkih plinova.

Stoga bi, napominju, Vlade diljem svijeta trebale poduzeti ''brze, sveobuhvatne i promjene bez presedana na svim razinama društva'' kako bi se izbjegla katastrofalne razine globalnog zagrijavanja.

Globalna temperatura viša je za jedan stupanj. - Ovo je zabrinjavajuće, jer znamo da postoji mnogo problema ako dosegnemo zagrijavanje od 1,5 stupnja, uključujući toplinske valove, vruća ljeta, više razine more i za velik dio svijeta najgore suše i razdoblja s ekstremnim količinama oborina - rekao je Andrew King, predavač klimatske znanosti na Sveučilištu Melbourne.

Do 2030. godine globalna emisija ugljičnog dioksida trebala bi pasti za 45% s razine iz 2010. i dosegnuti nulu do 2050. da bi se zagrijavanje zadržalo na oko 1,5 stupnja.

Za smanjivanje emisije plinova na tu razinu bilo bi potrebne široko rasprostranjene promjene u energiji, industriji, gradnji, transportu i općenito životu u gradovima, naglašeno je u izvještaju.

- Prozor za zadržavanje globalnog zagrijavanja ispod 1,5 stupanj, brzo se zatvara i trenutačne obveze koje su na sebe preuzele potpisnice Pariškog sporazuma nisu dovoljne da bi se postigao taj cilj - dodaje King.

Promjene su tu, ali posljedice će biti još katastrofalnije

U izvještaju je jasno navedeno da se klimatske promjene događaju upravo sada, a ono što dolazi sljedeće moglo bi biti mnogo gore, ako se nešto hitno ne poduzme na međunarodnoj političkoj sceni.

- Jedna od ključnih poruka koja proizlazi veoma snažno iz ovog izvještaja jest da već vidimo posljedice zagrijavanja zbog porasta prosječne temperature od jednog stupnja. Vidimo je kroz ekstremne vremenske prilike, podizanje razina mora, smanjivanje arktičkog leda - kazao je Panmao Zhai, supredsjedatelj radne grupe za klimatske promjene.

Čak i ako se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stupnja, utjecaj će biti široko rasprostranjen i značajan. Može se očekivati da će temperature tijekom ljetnih toplinskih valova, poput onih koji su se događali u Europi ovog ljeta, povećati za tri stupnja.

Češće i intenzivnije suše, poput onih koje su zahvatile Južnu Afriku, kao i češći uragani, također su među posljedicama koje ćemo osjetiti nakon što pređemo taj prag zagrijavanja.

U izvještaju je navedeno da će klimatske promjene najviše pogoditi stanovnike južne hemisfere, što će imati i ekonomske posljedice.

- Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnja je moguće s obzirom na zakone kemije i fizike, ali da bi se to dogodilo moramo napraviti promjene bez presedana - ističe Jim Skea, supredsjedatelj radne skupine za klimatske promjene .

- Apsolutni imperativ za to je međunarodna suradnja. Sljedećih nekoliko godina bit će kritično u primjeni ovih napora - rekla je Sarah Perkins-Kirkpatrick, suradnica u Istraživačkom centru za klimatske promjene na Sveučilištu New South Wales, piše CNN.

Glavni problem je smanjenje ugljika iz atmosfere. Prema izvještaju dva su glavna načina da se manji ugljik u atmosferi: povećanje prirodnih procesa koji to rade i eksperimentalne tehnologije za skladištenje ugljika.

- Vodeći svjetski stručnjaci kolektivno naglašavaju ono što nam je priroda već dala do znanja - da moramo poduzeti hitne i brze transformacije za globalno čiste ekonomije energije - zaključuje bivši američki potpredsjednik Al Gore, piše dnevnik.hr

hr Mon Oct 08 2018 11:15:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .