Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

“Iz mora smo počeli jesti organizme kojima je plastika u hranidbenom lancu“

Plastika je najzastupljenija vrsta otpada na kopnu pa, posljedično tome, najviše je završi u moru. Više od 80 posto otpada u moru je s kopna, tek 20-ak posto nastaje od aktivnosti na moru, bilo da je riječ o ribolovu, nautičkom turizmu ili brodskom prijevozu

More je svugdje u svijetu pod velikim pritiskom. Nikad prije čovjek nije iskorištavao morske resurse kao danas, a istodobno je onečišćenje okoliša na najvećoj razini, ističe dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, koja je u posljednjem broju Lanterne, glasnika Sveučilišta u Zadru, progovorila o svojim znanstvenim istraživanjima morskih cvjetnica, plastici i različitom otpadu u moru, kao i klimatskim promjenama koje su sve izraženije u morskom ekosustavu.

Područja zanimanja ove rođene Zadranke su mikroplastika i otpad u moru, „Ocean Literacy“, morske cvjetnice, „blue carbon“ klimatske promjene, obrazovanje o okolišu i popularizacija znanosti. 

Sva svjetska mora pogođena su plastičnim otpadom. Plastika je najzastupljenija vrsta otpada na kopnu pa, posljedično tome, najviše je završi u moru. Više od 80 posto otpada u moru je s kopna, tek 20-ak posto nastaje od aktivnosti na moru, bilo da je riječ o ribolovu, nautičkom turizmu ili brodskom prijevozu. 

- Problem je u tome što je plastika nerazgradiva. Osim velikih komada plastike, postoji i mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem velikih komada. To su čestice manje od pet milimetara. Mogu biti u obliku peleta i mikrozrnaca koji se industrijski proizvode u tako malim veličinama. Od peleta se proizvode svi plastični predmeti, a mikrozrnca najviše se koriste u kozmetičkoj industriji. Najčešće u more dospijevaju zbog gubitka tereta s brodova ih iz industrijskih postrojenja u kojima nastaju. Industrijska mikroplastika, koja se nalazi u kozmetici, pastama za zube, gelovima za tuširanje i kremama, također završava u moru. Te mikrogranule prolaze kroz sve moguće sustave za pročišćavanje i izravno ulaze u more. Živi organizmi mogu ih progutati. Mikroplastika je, na žalost, već prisutna u hranidbenom lancu u moru. Ona je u ribama, rakovima, školjkama... To je veliki problem, kao i ostali problemi u moru poput prelova, zagrijavanja, eutrofikacije i sl.

Velik dio svojeg znanstvenog interesa Mokos je posvetila globalnom zatopljenju.

- Kad o tome govorim studentima, pitam ih kolika je ljudska tjelesna temperatura? Dakle, 37 stupnjeva ili malo niža. Kad nam se temperatura povisi za jedan stupanj (38°C), mi smo bolesni. Temperatura 2 stupnja viša od normalne (39°C) i osjećamo se vrlo loše, a temperatura 3 stupnja viša (40°C) dovodi nas u stanje u kojem često završimo u bolnici. Ista stvar je s morem. I prirodom općenito. Samo jedan stupanj može poremetiti funkcioniranje tog živog sustava. Svi morski organizmi navikli su na temperaturni optimum, more je živa cjelina. Ovo što se događa je promjena u sto godina, što je geološki veoma kratko razdoblje i organizmi se teško mogu prilagoditi na velike promjene u tako kratkom razdoblju.

Iako više od 50 posto kisika ne dolazi s kopna nego iz mora, hrvatska djeca uče drukčije ?

- Da, više od 50 posto kisika dolazi iz mora od fitoplanktona, što na radionicama stalno ponavljam djeci. Neka istraživanja pokazuju da čak 70 posto kisika dolazi iz mora, a djeca nam u školama i dan-danas uče da kopnene šume stvaraju kisik. Istina, one stvaraju mnogo kisika, ali pluća su more. More je cjelina koja funkcionira sa svom svojom raznolikošću. Fitoplankton je pak temelj života u moru. Ako fitoplankton nestaje, dolazi do smanjenja proizvodnje kisika, smanjuje se koncentracija kisika i more postaje mrtvo.

Kao znanstvenica dr. Mokos je izrazito društveno angažirana.

- Svrha znanosti je istraživati svijet koji nas okružuje kako bismo ga što bolje razumjeli. Također, znanost pridonosi i dobrobiti čovječanstva i podizanju kvalitete života. Moramo pravilno i pametno upravljati resursima koji su ograničeni. Kad je na Zemlji bilo milijardu ljudi postojao je znatno manji učinak na okoliš nego danas. Ali sada nas ima 7 milijardi, a procjene su da će nas do 2050. biti 9,5 milijardi. Te ljude treba nahraniti, napojiti, osigurati im osnovna prava na život, a to su čist zrak, čista voda i zdrav okoliš u kojemu bi trebali živjeti. Smatram da se rezultati istraživanja sve više trebaju prenositi na šire društvo, kako bi ono shvatilo i razumjelo ulogu i važnost znanstvenih istraživanja. Koja je svrha svih istraživanja ako ostaju samo u znanstvenoj zajednici i ne prenose se u društvo? Hrvatska javnost ne percipira znanost kao nešto bitno i korisno, nego kao gubljenje vremena i državnih resursa. Bitno je progovarati o tome i na određeni način komunicirati s javnošću, bilo da su to radionice s djecom, počevši od vrtića i razredne nastave, do odraslih. S odraslima je teže jer imaju svoje stilove razmišljanja, okvire i ograde, no svi trebamo početi mijenjati svoje navike i ponašanje za bolje sutra.

Mokos najviše voli raditi s djecom jer su najpristupačnija, najotvorenija i najiskrenija, lako shvate i prihvate teme o kojima im govori. 

Danas je mnogo više otpada koji se ne razgrađuje. Prije godinu dana imali smo akciju prikupljanja otpada na Puntamici. Velik dio otpada na plažama, ne biste vjerovali, su štapići za uši. Nitko, naime, ne čisti uši na plaži - ti su štapići došli kroz WC školjke ili s odlagališta otpada jer su maleni i lagani i lako prenosivi kišom i oborinskim vodama. Štapići završe u moru ili zbog toga što nema sustava za pročišćavanje ili prođu sustav. Ti štapići jedna su od najzastupljenijih stvari koje možete naći na plažama, piše ezadar.hr

hr Fri Aug 17 2018 16:18:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d33295529111c58128b469b/80
Foto: Rino Stanić

Neobična vrsta hobotnice pojavila se u Jadranskom moru

Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra
Između otoka Hvara, Brača i Šolte odvija se invazija vrste plivajuće hobotnice. Radi se o bobuljku (Tremoctopus violaceus), izrazito rijetko viđenoj vrsti. Plivarice na tom području trenutno love na desetke primjeraka. 

Krakovi ove hobotnice povezani su tankom kožom koja nakon ulova nažalost pukne. 
Vrlo slične pojave poput ove zabilježene su već prije, vjerojatno su se pogodili određeni hidrografski uvjeti u moru što je pogodovalo trenutnoj invaziji.

Samo da dobijete predodžbu koliko je to rijetko u Jadranu, zadnja poznata pojava bobuljaka u ovakvom broju na malom prostoru je bila 1936. godine, nakon toga ulov bobuljaka bio je pojedinačan, a broj službeno zabilježenih se može izbrojiti prstima jedne ruke. - piše Podvodni.hr

Vrlo malo znamo o životu bobuljka koji je rasprostranjen i „rijedak“ u svim svjetskim morima. Tek 2002. godine otkriven je prvi mužjak i od tada znamo da je ovo životinja sa najvećom razlikom u veličini između spolova. Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra.
To što je mi ne možemo vidjeti i uloviti se ne odnosi na tune i iglune. Istraživanje hranjenja velikih grabežljivih riba u Sredozemlju 2015. godine pokazalo je da grabežljive ribe u svom želucu imaju ovu hobotnicu. To nam govori da ova hobotnica ne bi trebala biti toliko rijetka koliko mislimo da je, ali mi nismo ribe, ribe bolje poznaju podmorje od nas. Ukoliko uočite ili ulovite ovu vrstu obavezno nam javite da možemo službeno zabilježiti i vaš nalaz. - piše na Facebook stranici Podvodni.hr
hr Sat Jul 20 2019 16:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d301a4329111c22128b4592/80
Foto: Pixabay

Treći uzrok smrti u svijetu: Možemo li spriječiti moždani udar?

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti?
Još uvijek prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. U većini razvijenih zemalja moždani udar je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odnosno vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu. Različitim istraživanjima potvrđeno je da vrijeme najdjelotvornijeg učinka lijekova iznosi u najboljem slučaju 3 do 6 sati. 

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti, u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska su govorili Marina Roje Bedeković - specijalist neurolog i Tatjana Perić, prvostupnica sestrinstva. 

Roje Bedeković je kazala da, obzirom na uzrok, postoje 2 vrste moždanih udara, a češći je onaj koji nastaje zbog začepljenja krvne žile mozga - čak u 80 do 85% slučajeva se javlja. 

Govorila je o rizičnim čimbenicima, rekla je da na neke možemo utjecati, ali na neke ne, no posljednjih desetljeća je postignut veliki napredak u prevenciji i u liječenju moždanog udara. 

Rizični čimbenici nastanka moždanog udara su: povišen krvni tlak, određene srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka), šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi, pušenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, starija životna dob, nasljeđe, itd. 

Perić je govorila o ulozi medicinskih sestara u prevenciji moždanog udara, one zajedno s liječnicima educiraju građane kako bi spriječili nastanak moždanog udara. Kazala je da tijekom hospitalizacije pacijenta ostvaruju dobar odnos i podrška su im. 

Govorila je o tome kako je važna i dobra komunikacija s obitelji pacijenta, educiraju ih i savjetuju. Više pogledajte ovdje.
hr Thu Jul 18 2019 09:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2ef99029111c1d0f8b45e2/80

Novo cjepivo će jačati imunitet u borbi s rakom dojke i pluća

Genetskom modifikacijom imunosnih stanica pacijenta one 'prepoznaju' rak, a njihovim umnožavanjem i vraćanjem u organizam jača se imunitet u borbi protiv solidnih tumora, tvrde znanstvenici

Znanstvenici iz SAD-a su razvili cjepivo koje bi moglo ojačati imunološki sustav u borbi protiv raka, koje će biti primjenjivo prvenstveno u liječenju tzv. solidnih tumora koji ne sadrže ciste ili tekućinu, kao što su, na primjer, rak pluća ili dojke. Terapija je već poznata kao CAR-T, ili terapija kimeričnim antigenskim receptorima, a funkcionira tako da se imunosne stanice pacijenta genetski modificiraju i tako prepoznaju tumorske stanice te umnožene vraćaju u organizam, kako bi se mogle boriti protiv njega.

Istraživanje terapije provodi se na Institutu za biološku tehnologiju u Massachusettsu, a vodi ga Leyuan Ma, znanstveni suradnik na Koch Institutu za integrativna istraživanja raka.

Terapija podrazumijeva uzimanje T-stanica iz krvi pacijenta, koje se zatim u laboratoriju modificiraju da bi prepoznale tumorski gen te infuzijom vraćaju u krv pacijenta. Tako se imunološki sustav oboljelog 'reprogramira' kako bi prepoznao i uklonio tumore.

Kad je terapija testirana na miševima, u 60 posto životinja potpuno je eliminiran solidni tumor. Miševi su se mogli uspješnije boriti i s ponavljajućim tumorima mjesecima nakon terapije. Autor studije, biolog prof. dr. Darrell Irvine kaže kako se dobar odgovor postiže kod više od polovice tretiranih životinja.

Zanimljivo je da znanstvenici nisu bili sigurni da će terapija CAR-T stanicama biti učinkovita kod solidnih tumora, jer oni potiskuju imunološki sustav, odnosno 'razoružavaju' T-stanice prije nego dođu do receptora stanice raka. Zbog toga su započeli s istraživanjem pretpostavke da se cjepivom ciljanim u limfne čvorove u kojima se nalazi mnoštvo imunoloških stanica, može potaknuti njihova funkcionalnost.

- Naša je hipoteza bila da ćemo povezivanjem receptora T-stanica za CAR u limfnom čvoru doći do toga da postanu funkcionalnije. Tada bi mogle biti otporne na djelovanje solidnih tumora i još uvijek aktivne kad udu u solidni tumor - pojašnjava dr. Irvine. Prije nekoliko godina, isti znanstvenici su otkrili da mogu učinkovitije 'isporučivati' cjepivo limfnim čvorovima povezujući ih s masnom molekulom, što je bila osnova za novi uspjeh.

Inače, terapija CAR-T stanicama dostupna je u javnom zdravstvenom sustavu za djecu i osobe do 25 godina s akutnom limfoblastičnom leukemijom B-stanica u SAD-u i do sada je primijenjena kao eksperimentalna u samo nekoliko slučajeva. Tako američka Agencija za hranu i lijekove kaže da su 2017. odobrene dvije CAR-T terapije. Pretpostavlja se da je pogodna za ljude s uznapredovalim ili pogoršanim karcinomom krvi koji ne reagiraju na liječenje ili imaju relaps bolesti. Također, preporučuje se za odrasle osobe s difuznim limfomom velikih B-stanica i primarnim limfomom B-stanica medijastinalnog sustava.

Osim što liječe, CAR-T stanice sprečavaju povrat bolesti

CAR-T cjepivom eliminirani su tumori kod miševa s rakom dojke, melanomom i glioblastomom, koji započinje u mozgu ili kralježničnoj moždini, s tim da je liječenje spriječilo i ponovno pojavljivanje tumora. Naime, oko 75 dana nakon tretmana, istraživači su miševima ubrizgali stanice identične onima koje su tvorile izvorne tumore, i pokazalo se da ih imunološki sustav 'čisti', objavljeno je u časopisu Science. Štoviše, otprilike 50 dana nakon toga, istim su životinjama ubrizgane stanice tumora koji nisu bili u antigenu cjepiva i njihov imunosni sustav je eliminirao i ove tumore. To ukazuje na mogućnost da, nakon što CAR-T stanice počnu uništavati tumor, imunološki sustav stvara 'stanice memorije' koje eliminiraju ovu malignu masu ako se ponovno pojavi, prenosi Daily Mail.

- Ako uzmemo životinje koje se čine izliječenima i ponovno im ubrizgamo tumorske stanice, one će ih odbaciti - zaključuje dr. Irvine. Pritom je, kaže, važno imati T-stanice koje napadaju različite antigene, jer u protivnom tumor mora samo mutirati da bi izbjegao imunološki napad.

U drugom dijelu eksperimenta, istraživači su pokazali da ljudske stanice obložene antigenom CAR stimuliraju i ljudske CAR-T stanice, što ukazuje na mogućnost da bi isti princip liječenja mogao djelovati i kod ljudi, kažu istraživači.

Dr. Irvine procjenjuje da bi se djelovanje kod ljudi moglo ispitati u idućih godinu dana, piše 24sata.

hr Wed Jul 17 2019 12:34:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

"Broj studenata na studijima Ekonomskog fakulteta treba smanjiti, ne povećati"

Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorilo je na očitovanje Ekonomskog fakulteta o povećanju upisnih kvota u sljedećoj akademskoj godini.

S Ekonomskog fakulteta poručuju da je upisna kvota preraspodijeljena s upisnih kvota diplomskih sveučilišnih studija na druge studijske programe koje Fakultet izvodi te kako je ukupna upisna kvota u odnosu na akademsku godinu 2018./2019. smanjena za 50 studenata.

Nakon održanog sastanka predstavnika resornog ministarstva i Ekonomskog fakulteta, Ministarstvo je donijelo odluku da broj subvencija za prvu godinu studija koje će Ministarstvo odobriti Ekonomskom fakultetu ne može biti veći od upisne kvote za prvu godinu preddiplomskog studija u akademskoj godini 2018./2019, piše N1.

"Kada se preddiplomski i diplomski studiji provode kao integrirani studij, student nema obvezu steći kvalifikaciju na preddiplomskoj razini prije upisa diplomskog studija, već, u slučaju integriranog studija na Vašoj instituciji, 5. godinu studija upisuje nakon 4. godine studija, odnosno ispunjavanja uvjeta za upis više godine. S obzirom da ste započeli s izvođenjem integriranog studija u akademskoj godini 2015./2016., ove će godine studenti integriranog studija prvi puta upisati 5. godinu studija, odnosno godinu koja je prije bila zaseban diplomski studij. S obzirom na tu činjenicu i u subvencijama participacija u trošku studija pojavit će se studenti koji su stekli 55 i više ECTS bodova, a koji upisuju 5. godinu studija te će se ove godine za tu generaciju povećati broj subvencija na višim godinama", stoji u odgovoru resornog ministarstva.

'Broj upisanih studenata smanjiti, ne povećati'

"Slijedom svega navedenog, kvote za diplomski studij ne mogu se pribrojiti kvoti za preddiplomski studij jer diplomski studij u integriranom izvođenju studenti koji završavaju 4. godinu upisuju automatski. Povećanje kvote na preddiplomskom studiju stoga znači povećanje broja studenata i na višim godinama odnosno povećanje broja studenata koji završavaju studij.

Uvećanjem upisnih kvota, kao i povećanjem ukupnog broja studenata, ugrozit će se kvaliteta studiranja i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskih programa.

Nadalje, s obzirom na analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima koju, uz koordinaciju od strane Središnjeg ureda, redovito izdaju regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj upisanih studenata na sveučilišni studij Ekonomija, sveučilišni studij Poslovna ekonomija i stručni studij Poslovna ekonomija treba smanjiti, a ne povećati", tvrde u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo znanosti u odgovoru Ekonomskom fakultetu upućuje i na Odluku Vlade o programskom financiranju javnih visokih učilišta u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022.

"Točka XIV. propisuje se da su uvećanja sredstava potrebnih za subvenciju participacije u troškovima studija i sufinanciranje materijalnih troškova moguća samo na studijskim programima za koje postoji potreba na tržištu rada, odnosno gdje nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima najviše 30 posto od broja diplomiranih u prethodnoj godini."

Podsjetimo, prilikom gostovanja u Novom danu, savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček, izjavio je:

"Svima je jasno da imamo puno ekonomista i da nam ne treba povećanje kvota, ne znamo postoje li objektivni razlozi za takvo nešto ili gdje su uporišta na tržištu rada za tom potrebom."

U upravi Ekonomskog fakulteta ranije su objasnili da je riječ o pogrešnom interpretiranju: ne povećavaju, tvrde, upisnu kvotu, nego je samo riječ o preraspodjeli mjesta.

hr Wed Jul 10 2019 18:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .