Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56d0c3880dfb8ac1058b45c2/80

Hrvatska zdravstveno ne kontrolira većinu mesa koja ulazi na tržište

Velika većina mesa koje Hrvatska uveze, dolazi iz zemalja EU-a, dok je od našeg ulaska u Uniju značajno pala količina mesa koje nam pristiže iz trećih zemalja
Ulaskom u zonu slobodne, bescarinske trgovine, dobavljačima se uvoz mesa iz trećih zemalja zbog carinskog režima više ne isplati, no činjenica je da nam iz Brazila, Argentine, Južne Amerike općenito, ali i drugih zemalja, još uvijek dolaze na tone takvog mesa.

Prema službenim podacima iz Europske statističke baze podataka, u prvih sedam mjeseci prošle godine uvezli smo 25 tona mesa peradi iz trećih zemalja, dok nam je iz drugih zemalja EU-a pristiglo oko 20.000 tona, piše Novi list.

U usporedbi s tim, 25 tona djeluje kao minorna količina, no riječ je ipak o tonama mesa koje pristiže na stolove hrvatskih potrošača, a čiju nam zdravstvenu ispravnost uglavnom jamči samo nalaz inspekcije države iz koje meso dolazi.

Praksa je takva da, primjerice, neki hrvatski dobavljač ili trgovački lanac, kad želi određenu pošiljku piletine iz Brazila, robu ne naručuje u Brazilu, već preko agenata, na prekooceanskom brodu u čije su hladnjače već ukrcane ogromne količine zaleđenog mesa koje idu prema Europi. To meso, kako nam svjedoče upućeni, nema svoje odredište odmah, već ono ovisi o tome tko će, i za iskrcaj u kojim europskim lukama, meso kupiti.

Ono, pritom, sa sobom nema popratnu inspekcijsku dokumentaciju, budući da ona ne smije biti starija od deset dana, a mesu je za put iz Brazila morem potrebno oko dva tjedna. Tek kad se brod  približi EU vodama, započinje prava trgovina, na način da dobavljači i trgovci iz Europe, pa tako i Hrvatske, željene količine kupuju narudžbama brodu, a tek onda se u Brazilu, kad je poznato ime kupca, izdaju veterinarski certifikati te stižu u europske luke kad i brodovi s robom. Ako je u pitanju meso, primjerice zaleđena piletina kojoj brzo istječe rok trajanja, ona je na tržištima trećih zemalja vrlo jeftina, a europski će je kupci iskoristiti, nakon termičke obrade, za proizvodnju pašteta, hrenovki i sličnih proizvoda, koji će dobiti novi rok trajanja. Jednako tako, za proizvodnju pašteta i hrenovki uvoze se i zamrznuti pileći želuci i koža.

Po ulasku u Europu, takvo zaleđeno meso neće biti ponovno kontrolirano, zato što dolazi iz klaonica u trećoj zemlji koje imaju odobrenje Europske komisije za izvoz svojih proizvoda u Europu. Europski kupci moraju se, dakle, uzdati u certifikat veterinarske inspekcije iz neke treće zemlje, a kad roba dođe u hladnjake, odnosno zamrzivače europskih trgovina, dakle i hrvatskih, domaća će inspekcija u svojim redovitim pregledima uzorkovati samo dio te robe te napraviti vlastite analize. Drugim riječima, na salmonelu i druge mikroorganizme bit će testiran tek svaki peti proizvod, dok za ostala četiri jamči isključivo nalaz, primjerice, brazilske inspekcije.

Roba iz certificirane brazilske klaonice, drugim riječima, ima isti status kao i roba iz primjerice Poljske ili Italije, i domaći se potrošači mogu uzdati jedino u taj, prvi i jedini veterinarski nalaz. Hrvatske klaonice, certificirane od EU-a za izvoz na europsko tržište, svoju robu ne mogu izvoziti u SAD ili Rusiju, budući da su tamošnje kontrole puno rigoroznije, i nalik onima kakve su bile na snazi za vrijeme Jugoslavije, kad su domaći inspektori uzorkovali puno više hrane nego što je danas slučaj. I dok kod nas redoviti državni monitoring, u kojem se uzorkuje manji dio hrane, provode i 274 privatna ovlaštena inspektora, u SAD-u, primjerice, to obavljaju isključivo državni inspektori. Kod nas, pritom, privatne veterinarske stanice rade i dodatne monitoringe koje od njih naručuju trgovački lanci.

– Uvoz mesa iz trećih zemalja je značajno opao nakon ulaska Hrvatske u EU, zbog čega smo u prvih sedam mjeseci prošle godine, kažu dostupni podaci, uvezli samo 25 tona mesa peradi. Značajno je porastao, međutim, uvoz iz EU zemalja, jer dok smo tijekom 2012. uvezli 5.500 tisuća tona mesa peradi sa EU tržišta, to se učetverostručilo samo u prvih sedam mjeseci prošle godine –  kaže Branko Bobetić iz udruženja Croatiastočar. 

Nekad je, podsjeća, bilo dosta piletine iz Brazila na hrvatskim policama, s vrlo niskim cijenama, no to sad više nije slučaj – napominje.

Tijekom 2015. godine veterinarska inspekcija je pretražila ukupno 5.929 uzoraka hrane, od čega 2.191 uzorak na mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane. Od 2.191 uzoraka na mikrobiološki kriterij na salmonelu je pretražen 1.121 uzorak, od čega je bilo ukupno 18 pozitivnih nalaza – devet u mesu peradi, sedam u mljevenom mesu i dva u mesnim pripravcima koji ne sadrže meso peradi. U 2016. godini je, dosad, na mikrobiološke parametre uzorkovano i pretraženo ukupno 2.093 uzorka na prisutnost salmonele, od čega je 67 uzoraka hrane bilo pozitivno – izvijestilo je jučer Ministarstvo poljoprivrede.  

- Ministarstvo poljoprivrede upravo pojačano kontrolira subjekte u poslovanju s hranom i naše su veterinarske inspekcije na cijelom terenu RH još od prošlog tjedna. Uz kontrolne aktivnosti predviđene godišnjim planovima, ministar Tolušić je, već prvi tjedan svog mandata zatražio dodatne kontrole distributivnih centara trgovačkih lanaca te objavu svih informacija javnosti. Stoga Ministarstvo objavljuje svaku incidentnu, ali i potencijalno incidentnu situaciju  s terena i odmah o tome izvještavamo javnost priopćenjima, navodi se u priopćenju.

Tijekom 2015. godine od ukupno 21.980 provedenih službenih kontrola, veterinarski inspektori proveli su 4.902 službene kontrole u području hrane. Od toga, tijekom 1.686  službenih kontrola utvrđene su nesukladnosti. Tijekom 2015. godine veterinarski inspektori su ukupno izdali 1.933 rješenja (po jednom predmetu može biti više rješenja)  i 56 optužnih prijedloga.

Od 1. siječnja do 17. studenoga 2016.  od ukupno 16.642 provedene službene kontrole veterinarski inspektori su proveli 4.242 kontrole u području hrane. Od toga su tijekom 1.714 službenih kontrola utvrđene nesukladnosti. Izdano je ukupno 1.931 rješenje (po jednom predmetu može biti više rješenja) i 48 optužnih prijedloga. U Hrvatskoj  radi  200 veterinarskih inspektora u okviru Ministarstva poljoprivrede te 274 ovlaštenih veterinara u kontrolnim tijelima (akreditirane pravne osobe s delegiranim ovlastima), navodi se u priopćenju.
hr Sat Nov 19 2016 19:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5abbb8ce2af47f5b528b4613/80
Foto: Facebook

Neurokirurga Paladina angažirala SKB Mostar

Ugledni hrvatski neurokirurg Josip Paladino petnaest dana mjesečno će raditi na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru, objavljeno je u četvrtak.
Kako su za medije potvrdili iz SKB-a, upravno vijeće je donijelo odluku o angažiranju toga stručnjaka. 

"Paladino osobno može raditi kao što je radio u Zagrebu, odnosno u iznimno visokom ritmu. Fizički i stručno je i više nego spreman za ovaj posao", rekao je ravnatelj mostarske bolnice Ante Kvesić.

Dodao je kako će Paladino mjesečno boraviti u Mostaru dva puta po tjedan dana. Iz SKB-a Mostar planiraju uz njega uspostaviti tim ljudi koji će učiti od tog vrhunskog stručnjaka.

"To je velika stvar za ovu bolnicu", dodao je Kvesić.  

Rekao je kako će hrvatski neurokirurg početi s radom tek kada u bolnici opreme operacijsku dvoranu, a za što je potrebno izdvojiti više od pola milijuna konvertibilnih maraka (oko 250.000 eura).

Josip Paladino, jedan od vodećih neurokirurga u Hrvatskoj s prestižnom europskom i svjetskom karijerom, je donedavno radio u KBC-u Zagreb, koji je potkraj ožujka odlučio da mu više neće produljiti ugovor o radu nakon što mu je istekao šestomjesečni ugovor o radu na četiri sata dnevno. Ubrzo ga je angažirala bolnica Sveta Katarina, a potom je postao i članom stručnog tima Radiochirurgije Zagreb, poliklinike iz Svete Nedelje.
hr Thu Apr 26 2018 19:11:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae206a02af47fbe948b46c9/80

Završena sjednica Gradskog vijeća: Usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita

Gradsko vijeće je na današnjoj sjednici prihvatilo prijedloge Komisije za javna priznanja i dodijelilo nagrade Grada Splita za životno djelo, osobne i skupne nagrade za 2017. godinu.

Nagrade za životno djelo prof. prim.dr.sci. Ivanu Urliću, dr. medicine i profesoru Frani Barasu dodijeljene su jednoglasno dok je nagrada Ivici Luetiću dodijeljena većinom od 17 glasova prisutnih vijećnika. Osobne nagrade Dini Levačić i prof. Vladi Sunku te skupne nagrade Jedriličarskom klubu „Mornar“ i Dječjem zboru „Srdelice“ dodijeljene su glasovima svih prisutnih vijećnika".

Natječaj za dodjelu nagrada je objavljen 15. siječnja ove godine u dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ i na internetskim stranicama Grada Splita i trajao je do 15. veljače. Kako je iznio predsjednik Gradskog vijeća Jure Šundov, u navedenom razdoblju zaprimljena su 24 prijedloga, od čega 14 njih za nagradu za životno djelo; 5 za osobne nagrade i 5 za skupne nagrade. Komisija je provela tajno glasovanje o predloženim kandidatima te je nakon prebrojavanja za svaku kategoriju nagrada, utvrđeno da su tri kandidata za nagradu za životno djelo, dva kandidata za osobne i dva kandidata za skupne nagrade dobila najveći broj, odnosno natpolovičnu većinu svih članova Komisije. Nagrade će laureatima biti dodijeljene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 4. svibnja u povodu Dana grada.

Prethodno su, u okviru rasprave o izmjenama i dopunama dnevnog reda, povučene točke o odobravanju izvođenja radova na hotelima „Ambasador“, „Villa Harmony“ i „Gospa od Žnjana“, a na prijedlog gradonačelnika uvrštena je rasprava o izmjenama i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava. Također, na inicijativu gradonačelnika, a prijedlog Komisije za imena ulica i trgova, kojeg je obrazložio njen predsjednik Petar Škorić, u dnevni red je uvršten prijedlog da se postavljanjem spomen ploče obilježi spaljivanje židovske baštine, događaj koji se zbio 12. lipnja 1942. godine.

Odgovarajući, u okviru vijećničkih pitanja, na upit vijećnika Tomislava Prljevića (HDZ) o predstojećoj sjednici Vlade i što treba od nje očekivati, gradonačelnik Andro Krstulović Opara je kazao da se posljednja četiri mjeseca intenzivno radi na njenoj pripremi te da je javnost djelomično s tim upoznata temeljem informacija tokom nedavnih ministarskih posjeta Splitu i razgovora u pripremi same sjednice. 

„To je proces koji se vrti cijelo vrijeme. Riječ je o aktiviranju vertikale, ali ne po stranačkoj liniji, nego po liniji funkcioniranja vlasti što se već pokazalo učinkovitom po pitanju Žnjana, Karepovca, Hajduka... Pripremaju se kvalitetni materijali kako bi se donijele odluke za splitsku aglomeraciju“, kazao je gradonačelnik. 

Naglasio je kako će se najvažniji blok tema na sjednici odnositi na infrastrukturu vezanih uz vodu i odvodnju, zaobilaznicu Solin – Split, odnosno Strožanac te željezničku prugu koja treba povezati Split, odnosno trajektnu luku sa zračnom lukom. Također i prostor Korešnice, gdje bi se na 200.000 m2 trebao urediti prostor za stanove POS-a i branitelje i kako se nada da bi dijeljenje ključeva moglo biti za tri i pol godine i prostor Dračevca koji bi se trebao prenamijeniti u tehnološki park. 

„Vjerujem da imamo razloga biti optimistični i da neće biti kao sa učinkom sjednica vlada koje su u Splitu održavali premijeri Valentić, Račan, Sanader i Kosor nakon kojih se nije dogodilo ništa“, rekao je gradonačelnik.

Na upit Ante Jukića (HDZ) kako napreduju radovi na Žnjanskom platou gradonačelnik je kazao da je natječaj od početka bio transparentan. 

„Praksa ove uprave je transparentno provođenje natječaja. Do sada je to bilo neposrednom pogodbom. Uveli smo natječaj mada to propisi ne traže. Proveden je po strogim uvjetima. Ni jedan od 12 natjecatelja nije platio dug gradu. Jedan samo 35 kuna i svi su eliminirani. Već sam ranije pozvao bivše koncesionare da podmire dugovanja prema gradu za 2015. i 2016. Samo je jedna trećina platila. Tako smo poslali tri poruke: da treba dostaviti čistu dokumentaciju; da je svatko tko podmiri dugove dobrodošao i da nema namještanja. To je ključno za pokazati u kojem smjeru ide Grad, nema popuštanja. Nema cijene da postignemo te ciljeve. Žnjan će biti uređen kako je javnim natječajem određeno i ovo ljeto imat ćemo privremeno rješenje“, rekao je gradonačelnik.

Goran Kotur (SDP) je upitao što se radi na provedbi zaključka Gradskog vijeća da se promijeni zakon i osim državnih i privatnih šuma utvrdi i status lokalnih, kako bi Split mogao upravljati Marjanom. Spomenuo je da je razgovarao sa stranačkim zastupnicima koji su obećali podršku. Zahvalivši na ponovljenoj inicijativi, gradonačelnik je kazao kako je i on sam davno rekao da će Marjan biti splitski. Dodao je kako se na tome intenzivno radi i da će o svemu više reći nakon sjednice Vlade u Splitu, podržavši Kotura u uvjerenju da će i ovaj put vijećnici u vezi Marjana postići konsenzus.

Na upit Mirne Kovačić (HNS) što grad radi na provedbi EU projekata i dobivanju bespovratnih sredstava, koji su projekti u toku za Grad i Aglomeraciju, opširno je odgovorila Ana Jerkunica, ovlaštena pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte istaknuvši da je Grad prijavio više od 160 projekata, ukupne vrijednosti 442 milijuna eura, od kojih je 60 odobrenih u vrijednosti 90 milijuna eura. Njih 26, u vrijednosti 9,4 milijuna eura su realizirani, a oko 20 ih je u provedbi. 

Jedan od projekata koji je trenutno u provedbi je onaj za pomoćnike u nastavi vrijedan 16 milijuna kuna, od kojih je 10 bespovratnih i odnosi se na 113 učenika s teškoćama. Potom, Split - mjesto dodira sporta i kulture, vrijedan 6,3 milijuna kuna od kojih je pet bespovratno, a zahvaljujući kojima će se izraditi tehnička dokumentacija za saniranje krovišta stadiona na Poljudu i brendirati grad kao grad sporta i kulture. Pred potpisivanjem smo za projekt Zaželi vrijedan 8,3 bespovratnih milijuna kuna, pomoću kojih će se zaposliti 50 žena koje će skrbiti o 200 starih i nemoćnih osoba. Također, očekuje se potpisivanje za projekt „Otpad nije smeće!“, za kojeg se očekuju bespovratnih 2,3 milijuna kuna, pomoću kojih će se iduće dvije godine građani educirati o odvojenom prikupljanju otpada. Isto tako se za uređenje plaže Kaštelet očekuje bespovratnih 5 milijuna kuna, kao i projekt Look@ - postavljanja foto stupova na turistički atraktivnim lokacijama u gradu vrijedan 236 tisuća kuna. 

Kroz ITU mehanizam ove godine će se financirati biciklističke staze na području Urbane aglomeracije Split (bespovratnih 16 milijuna kn), nabava 18 autobusa za „Promet“ d.o.o. (bespovratnih 35 milijuna kn), za ticketing – naplate i kontrole u „Prometu“ (11 bespovratnih milijuna kn); savjetovanje poduzetnika (bespovratnih 26 milijuna kn); integrirani projekt Dioklecijanove palače (bespovratnih 18 milijuna kn); za Tehnološki park Dračevac (bespovratnih 61 milijun kn) i preseljenje garaže „Prometa“ (bespovratna 54 milijuna); Regionalni transfuzijski centar KBC (bespovratno 32 milijuna). Za financiranje svih troškova ITU ureda i zaposlenika do 2023. godine dobilo se 16,2 milijuna bespovratnih kuna.

U nastavku sjednice, nakon duge i polemične rasprave usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje 2017. - 2022. godine. Nacrt Plana izradila je tvrtka ECOINA d.o.o. iz Zagreba, koja je odabrana u postupku javne nabave usluge izrade Plana gospodarenja otpadom Grada Splita, a obrazloženje je dao jedan od izrađivača Plana Mirko Buduša. 

O prijedlogu Plana vrlo kritički su progovorili predstavnici stranaka Pametno i Most, a Kristina Vidan (Pametno) je čak predložila da se usvajanje odgodi do iduće sjednice, da se formira radna skupina za izradu novog prijedloga, u koju bi se uključili predstavnici civilnih udruga i zainteresirani građani. Takav prijedlog nisu prihvatili predstavnici vladajuće koalicija. Tako je Petar Škorić prijedlog ocijenio dobrim, a Mirna Kovačić je rekla kako je bilo dovoljno 40 dana javne rasprave da se daju primjedbe. Ona se složila i s vijećnikom Antom Zoričićem da bi odgađanje rezultiralo ozbiljnim posljedicama odgađanja projekta i mogućnosti apliciranja na fondove.

Nakon kraće rasprave izglasana je odluka o imenovanju Branke Brekalo novom ravnateljicom Muzeja grada Splita. U okviru rasprave u potpunosti je povučen prijedlog zaključka o participaciji Grada Splita u troškovima „Televizije Jadran“, a u vezi proizvodnje, emitiranja programa, praćenja sjednica Gradskoga vijeća. Prijedlog zaključka povučen je na zahtjev direktorice „Televizije Jadran“. 

„Ova točka dnevnog reda nije nužno trebala doći na Gradsko vijeće. Mogla se sprovesti odlukom gradonačelnika, ali smo to učinili radi transparentnosti“, naglasio je nakon trominutne pauze Petar Škorić (HDZ). 

Po izlaganju izvjestitelja ovl. pročelnika Službe za gospodarenje gradskom imovinom  Ivana Leke usvojeno je više zaključaka o odricanju prava prvokupa: za suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-1), čest.zgr. 1888 Z.U. 2408 K.O. Split, površine 78,55 m2,  na adresi Bajamontijeva 7., zatim za 1/3 dijela čest.zgr. 2393 Z.U. 2826 K.O. Split, u naravi poslovni prostori u na adresi Kraj sv. Marije 1, te za suvlasnički dio s neodređenim omjerom čest.zgr. 2656/2 Z.U. 2345 K.O. Split, u naravi poslovni prostor B, površine 29,32 m2, orijentacije sjever, na Obali HNP 6. Također, izglasani su zaključci o odricanju prava prvokupa za nekretnine u zgradi na adresi Teutina 3. i 5., sagrađenoj na čest.zgr. 965 Z.U. 860 K.O. Split, te za dio čest. zem. 9082/2 Z.U. 10995 K.O. Split u naravi stan površine 54,63 m2 označen brojem 4 na I. katu zgrade u Bihaćkoj 13. 

Vijećnici su danas jednoglasno izglasali odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora i članove vijeća gradskih kotareva na području Grada, a za dan izbora određen je 17. lipanj 2018. Prihvaćen je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava i dr.



hr Thu Apr 26 2018 19:05:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1fa3c2af47fc4988b459f/80

Partnerstvo s Jadrolinijom u jačanju prometne infrastrukture

Jadrolinija je strateški partner Grada Splita i svih ostalih sudionika u podizanju kvalitete infrastrukture i realizaciji projekta gradske željeznice od Zračne luke do Trajektne luke te spajanja hrvatskih otoka s autocestom preko nove brze ceste do čvora Vučevica, zaključili su danas na sastanku u gradskoj upravi gradonačelnik Andro Krstulović Opara i predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta.

Gradonačelnik Krstulović Opara predstavio je projekt željeznice od Zračne do Trajektne luke rekavši kako su poticaj za nju upravo brojke koje proteklih godina ostvaruju ova dva snažna subjekta, prvenstveno Trajektna luka sa svojih pet i pol milijuna putnika u 2017. godini. Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta zahvalio je na podršci i pozivu te izrazio spremnost za suradnju rekavši kako je Jadroliniji Split od velike važnosti i zbog broja putnika i zbog veza s hrvatskim otocima i Italijom.

Zajedničkoj političkoj platformi koju čine četiri grada Split, Solin, Kaštela i Trogir te Splitsko-dalmatinska županija zatim drugi sudionici HŽ putnički prijevoz i HŽ infrastruktura te Trajektna luka i Zračna luka pozivom gradonačelnika Andre Krstulovića Opare tako se pridružila i Jadrolinija, kao glavni koncesionar obalnog linijskog prometa koji u splitsku luku dovede najveći broj putnika. Realizacija gradske željeznice, ali još važnije veza trajektne luke na autocestu preko mosta svetog Duje i tunela Kozjak omogućit će lakšu prometu komunikaciju putnicima prema otocima, ali i stvoriti uvjete za neke druge oblike poslovanja kao što je teretni promet.

Na okruglom stolu pod nazivom ''Razvoj željezničke infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji - vlakom od zračne luke do Splita'' kojeg u ponedjeljak, 30. travnja 2018. godine organizira Hrvatska gospodarska komora sudionici u ovom projektu potpisat će partnerski sporazum za realizaciju željeznice od Zračne luke u Kaštelima do Trajektne luke u Splitu, a to će biti uvod u točku dnevnog reda na sjednici Vlade u Splitu idućeg petka.

Današnjem sastanku u Gradu Splitu nazočili su i ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović i ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević.

hr Thu Apr 26 2018 18:14:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1ef322af47fde928b4757/80

Split slavi svoju najveću feštu – blagdan Svetog Duje!

Misno slavlje i svečana procesija, koncerti, prigodne kazališne predstave, filmske projekcije i izložbe, fešta na Marjanu, izložba cvijeća u splitskom parku Đardinu i podrumima Dioklecijanove palače, raznovrsni sportski turniri, priredbe za djecu, nastupi kulturno-umjetničkih društava, Gastro get – fešta spize i pića, već tradicionalno najiščekivanija tomobola i večernji koncert na Rivi te veliki vatromet, tek su dio bogatog programa događanja koji nas očekuje u sklopu ovogodišnje Sudamje.

Iz programa izdvajamo koncert legendarnog škotskog benda Simple Minds koji nakon nedavno objavljenog sedamnaestog albuma Walk Between Worlds te rasprodanih koncerata diljem Europe, dolaze i u Split! Koncert će se održati na plaži Žnjan, u subotu 05. svibnja u čast blagdana Svetog Duje i Dana grada, a bit će ovo prvo veliko događanje na plaži koja će uskoro dobiti novo i moderno ruho te brojne atraktivne sadržaje.

U nedjelju, 06.svibnja  održava se veliki tradicionalni sportski događaj, veslačka utrka osmeraca legendi: Oxford-Cambridge – Split.

Višestoljetni tradicionalni blagdan svetog Dujma ili fjera svetog Duje, slavi se i ove godine tradicionalno 7. svibnja. Posvećena je Sv. Dujmu, salonitanskom biskupu, koji je živio u doba cara Dioklecijana kada je i pogubljen. Sveti Dujam je zaštitnik grada. Ranim jutrom počinje Sudamja, pučka fešta u čast sv. Dujma, bogati crkveni dio programa sa središnjom svečanošću – procesijom s moćima Svetoga Dujma koja kreće iz katedrale sv. Dujma, preko Rive do oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana gdje se održava misa. Fešta obuhvaća mnoštvo događanja; od koncerta limene glazbe, klapa, prodaje tradicionalnih suvenira, delicija i raznih hrvatskih proizvoda, drvenih leptira i sličnih igračaka za djecu do drvenog posuđa za one nešto starije.

Što dodatno izdvojiti iz bogatog rasporeda?

U sklopu proslave obilježiti će se i Praznik rada na Marjanu, uslijedit će tradicionalna fešta u Varošu – Fešta Sv. Križa, Sudamja fest- koncert duhovne glazbe u čast sv. Dujma, cjelovečernji nastupi popularnih  splitskih KUD-ova Filip Dević, KUD-a  Brodosplit i KUD-a  Jedinstvo na splitskoj Rivi. 3.svibnja u HNK Split održat će se koncert klapa pod nazivom Susret dalmatinskih klapa, a 5. svibnja na Peristilu očekuje nas Sudamja fest- koncert duhovne glazbe u čast sv. Dujma.

U splitskom parku Đardinu i podrumima Dioklecijanove palače, 4. svibnja otvara se 43. Praznik cvijeća.  Proslava završava 13. svibnja u Park šumi Marjan, proslavom Dana Marjana. 6. svibnja u Đardinu imate priliku izraditi tradicionalnu splitsku tortu. Ove godine proslava je bogatija za još jedan hvale vrijedan projekt, Gastro Get festival Sudamja u organizaciji TZ grada Splita i ugostitelja iz Geta. Na Gastro Get festivalu Sudamja, svaki će od osam splitskih restorana ponuditi različite menije sa zadanim namirnicama.

I ove godine na sam dan proslave, 07.svibnja Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER) organizira „Feštu o spize i pića“ na kojoj će besplatno dijeliti jela sugrađanima i posjetiteljima grada Splita. 

Opereta Spli’ski akvarel Ive Tijardovića vraća se na scenu HNK Split izvedbama 4. i 5. svibnja. Spli’ski akvarel je uz Malu Floramye najpopularnija predstava o Splitu, a njen glavni lik je “splitski mali puk“ kojem je autor i posvetio svoje besmrtno djelo.

hr Thu Apr 26 2018 17:25:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .