Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56d0c3880dfb8ac1058b45c2/80

Hrvatska zdravstveno ne kontrolira većinu mesa koja ulazi na tržište

Velika većina mesa koje Hrvatska uveze, dolazi iz zemalja EU-a, dok je od našeg ulaska u Uniju značajno pala količina mesa koje nam pristiže iz trećih zemalja
Ulaskom u zonu slobodne, bescarinske trgovine, dobavljačima se uvoz mesa iz trećih zemalja zbog carinskog režima više ne isplati, no činjenica je da nam iz Brazila, Argentine, Južne Amerike općenito, ali i drugih zemalja, još uvijek dolaze na tone takvog mesa.

Prema službenim podacima iz Europske statističke baze podataka, u prvih sedam mjeseci prošle godine uvezli smo 25 tona mesa peradi iz trećih zemalja, dok nam je iz drugih zemalja EU-a pristiglo oko 20.000 tona, piše Novi list.

U usporedbi s tim, 25 tona djeluje kao minorna količina, no riječ je ipak o tonama mesa koje pristiže na stolove hrvatskih potrošača, a čiju nam zdravstvenu ispravnost uglavnom jamči samo nalaz inspekcije države iz koje meso dolazi.

Praksa je takva da, primjerice, neki hrvatski dobavljač ili trgovački lanac, kad želi određenu pošiljku piletine iz Brazila, robu ne naručuje u Brazilu, već preko agenata, na prekooceanskom brodu u čije su hladnjače već ukrcane ogromne količine zaleđenog mesa koje idu prema Europi. To meso, kako nam svjedoče upućeni, nema svoje odredište odmah, već ono ovisi o tome tko će, i za iskrcaj u kojim europskim lukama, meso kupiti.

Ono, pritom, sa sobom nema popratnu inspekcijsku dokumentaciju, budući da ona ne smije biti starija od deset dana, a mesu je za put iz Brazila morem potrebno oko dva tjedna. Tek kad se brod  približi EU vodama, započinje prava trgovina, na način da dobavljači i trgovci iz Europe, pa tako i Hrvatske, željene količine kupuju narudžbama brodu, a tek onda se u Brazilu, kad je poznato ime kupca, izdaju veterinarski certifikati te stižu u europske luke kad i brodovi s robom. Ako je u pitanju meso, primjerice zaleđena piletina kojoj brzo istječe rok trajanja, ona je na tržištima trećih zemalja vrlo jeftina, a europski će je kupci iskoristiti, nakon termičke obrade, za proizvodnju pašteta, hrenovki i sličnih proizvoda, koji će dobiti novi rok trajanja. Jednako tako, za proizvodnju pašteta i hrenovki uvoze se i zamrznuti pileći želuci i koža.

Po ulasku u Europu, takvo zaleđeno meso neće biti ponovno kontrolirano, zato što dolazi iz klaonica u trećoj zemlji koje imaju odobrenje Europske komisije za izvoz svojih proizvoda u Europu. Europski kupci moraju se, dakle, uzdati u certifikat veterinarske inspekcije iz neke treće zemlje, a kad roba dođe u hladnjake, odnosno zamrzivače europskih trgovina, dakle i hrvatskih, domaća će inspekcija u svojim redovitim pregledima uzorkovati samo dio te robe te napraviti vlastite analize. Drugim riječima, na salmonelu i druge mikroorganizme bit će testiran tek svaki peti proizvod, dok za ostala četiri jamči isključivo nalaz, primjerice, brazilske inspekcije.

Roba iz certificirane brazilske klaonice, drugim riječima, ima isti status kao i roba iz primjerice Poljske ili Italije, i domaći se potrošači mogu uzdati jedino u taj, prvi i jedini veterinarski nalaz. Hrvatske klaonice, certificirane od EU-a za izvoz na europsko tržište, svoju robu ne mogu izvoziti u SAD ili Rusiju, budući da su tamošnje kontrole puno rigoroznije, i nalik onima kakve su bile na snazi za vrijeme Jugoslavije, kad su domaći inspektori uzorkovali puno više hrane nego što je danas slučaj. I dok kod nas redoviti državni monitoring, u kojem se uzorkuje manji dio hrane, provode i 274 privatna ovlaštena inspektora, u SAD-u, primjerice, to obavljaju isključivo državni inspektori. Kod nas, pritom, privatne veterinarske stanice rade i dodatne monitoringe koje od njih naručuju trgovački lanci.

– Uvoz mesa iz trećih zemalja je značajno opao nakon ulaska Hrvatske u EU, zbog čega smo u prvih sedam mjeseci prošle godine, kažu dostupni podaci, uvezli samo 25 tona mesa peradi. Značajno je porastao, međutim, uvoz iz EU zemalja, jer dok smo tijekom 2012. uvezli 5.500 tisuća tona mesa peradi sa EU tržišta, to se učetverostručilo samo u prvih sedam mjeseci prošle godine –  kaže Branko Bobetić iz udruženja Croatiastočar. 

Nekad je, podsjeća, bilo dosta piletine iz Brazila na hrvatskim policama, s vrlo niskim cijenama, no to sad više nije slučaj – napominje.

Tijekom 2015. godine veterinarska inspekcija je pretražila ukupno 5.929 uzoraka hrane, od čega 2.191 uzorak na mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane. Od 2.191 uzoraka na mikrobiološki kriterij na salmonelu je pretražen 1.121 uzorak, od čega je bilo ukupno 18 pozitivnih nalaza – devet u mesu peradi, sedam u mljevenom mesu i dva u mesnim pripravcima koji ne sadrže meso peradi. U 2016. godini je, dosad, na mikrobiološke parametre uzorkovano i pretraženo ukupno 2.093 uzorka na prisutnost salmonele, od čega je 67 uzoraka hrane bilo pozitivno – izvijestilo je jučer Ministarstvo poljoprivrede.  

- Ministarstvo poljoprivrede upravo pojačano kontrolira subjekte u poslovanju s hranom i naše su veterinarske inspekcije na cijelom terenu RH još od prošlog tjedna. Uz kontrolne aktivnosti predviđene godišnjim planovima, ministar Tolušić je, već prvi tjedan svog mandata zatražio dodatne kontrole distributivnih centara trgovačkih lanaca te objavu svih informacija javnosti. Stoga Ministarstvo objavljuje svaku incidentnu, ali i potencijalno incidentnu situaciju  s terena i odmah o tome izvještavamo javnost priopćenjima, navodi se u priopćenju.

Tijekom 2015. godine od ukupno 21.980 provedenih službenih kontrola, veterinarski inspektori proveli su 4.902 službene kontrole u području hrane. Od toga, tijekom 1.686  službenih kontrola utvrđene su nesukladnosti. Tijekom 2015. godine veterinarski inspektori su ukupno izdali 1.933 rješenja (po jednom predmetu može biti više rješenja)  i 56 optužnih prijedloga.

Od 1. siječnja do 17. studenoga 2016.  od ukupno 16.642 provedene službene kontrole veterinarski inspektori su proveli 4.242 kontrole u području hrane. Od toga su tijekom 1.714 službenih kontrola utvrđene nesukladnosti. Izdano je ukupno 1.931 rješenje (po jednom predmetu može biti više rješenja) i 48 optužnih prijedloga. U Hrvatskoj  radi  200 veterinarskih inspektora u okviru Ministarstva poljoprivrede te 274 ovlaštenih veterinara u kontrolnim tijelima (akreditirane pravne osobe s delegiranim ovlastima), navodi se u priopćenju.

Facebook komentari

hr Sat Nov 19 2016 19:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80
Foto: Hina

Prosječna mjesečna neto plaća premašila iznos od 6000 kuna

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca te je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 6022 kune što je 128 kuna više nego u veljači

Ožujak je četvrti mjesec zaredom u kojem neto plaća raste brže od bruto plaće i u kojem nominalan rast plaća nadmašuje njihov realan rast. Tako je prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 109 kuna, što je 179 kuna više nego u veljači te 284 kune ili 3,6% više nego u ožujku 2016. godine, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila 6 022 kune i bila je 128 kuna veća nego u veljači ove godine te 300 kuna ili 5,2% viša nego u ožujku 2016. godine. Uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, u realnom je izrazu bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,5%, a neto plaća za 4,1%.

Rast će se nastaviti

- Tendencija rasta plaća nastavit će se i u narednom razdoblju zbog uspostavljenoga gospodarskog rasta, povoljnijih kretanja na tržištu rada i utvrđenog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 7 983 kune, što je 2,9% više nego u prvom kvartalu 2016. godine. 

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 937 kuna, što je nominalno 4,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. 

I u drugim zemljama Europske unije gospodarski je rast popraćen porastom plaća i time poduprt povećanjem domaće potrošnje. Pritom se, među sličnim zemljama, proširio krug zemalja koje ostvaruju prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura pa su uz već uobičajenu Sloveniju (1 624 euro) i Hrvatsku (1 093 eura) u tu skupinu zemalja u ožujku ušle Poljska (1 067 eura) i Slovačka (1 033 eura). 

Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (963 eura), Crna Gora (762 eura), Bosna i Hercegovina (678 eura), Rumunjska (724 eura), Makedonija (536 eura) te Srbija i Bugarska (530 eura). 

Pri utjecaju izmjena u porezu na dohodak tijekom ove godine bilježit će se viša dinamika rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, dok će zbog povratka inflacije realan rast plaća biti niži od nominalno izraženog, napominju iz HGK. 

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca, s tim da se od prosinca prošle godine bilježe promjene u dinamici kretanja bruto i neto plaće te u odnosu realne i nominalne plaće. Naime, od početka ove godine na snazi su promjene u oporezivanju dohotka koje su omogućile porast neto plaće, uključujući tu i plaću za prosinac prošle godine koja je isplaćena u siječnju ove godine prema novim poreznim propisima. Zbog toga dinamika rasta neto plaće, koja je do prosinca prošle godine zaostajala za bruto plaćom, ponovno nadmašuje rast bruto plaće, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Barišić: Izbor Buljan Culej najbolja demonstracija stručnog izbora do sada

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH

 Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izjavio je u utorak da je način izbora nove voditeljice kurikularne reforme dr. Jasminke Buljan Culej bio najbolja demonstracija stručnog izbora u pojedinim tijelima do sada, te da uopće ne bi govorio o "nekakvoj pobjedi politike nad strukom". 

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH da se članovi Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme (ERS) biraju na temelju javnog natječaja. To se, ocijenio je, nije dogodilo pri prošlom izboru voditelja ERS-a na temelju javnoga poziva a, kako je rekao "koliko mi je poznato, bio je samo jedan kandidat za voditelja i on je izabran".  

Prvi voditelj kurikularne reforme bio je dr. Boris Jokić.

Podsjetio je da su na javni natječaj za voditelja i članove ERS-a stigle prijave 125 kandidata za članove i 11 kandidata za voditelja, da je riječ o trasparentnom načinu odabira po šest propisanih kriterija koje su razmatrali članovi Povjerenstva za odabir voditelja i članova ERS-a i Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.

Povjerenstva su 'došla' do izvrsnih kandidata, za njihov rad samo pohvale

Ministar Barišić ocijenio je da su oba povjerenstva došla do izvrsnih kandidata te da može samo izreći pohvale za njihov rad jer su dugo i detaljno raspravljali o kandidatima i zauzeli već poznato stajalište koje kao resorni ministar itekako poštuje, te dodao da je na čelu  Povjerenstva za odabir voditelja i članova bila akademkinja Milena Žic-Fuchs.

Jedna od novinarskih primjedaba bila je kako su navodno članovima povjerenstava na raspolaganju bila samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata te da je Josip Milat, koji je u utorak podnio neopozivu ostavku na mjesto člana PSP-a, ocijenio da je "izbor voditelja i članova ekspertne skupine rezultat, formalno održivih, ali ipak pravnih proceduralnih makinacija".

"Ne mogu komentirati njegove (Milatove) izjave", tek je kratko odgovorio Barišić prekinut novinarskim potpitanjem je li istinit podatak o samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata. Ministar je odgovorio da su, prema podatcima koji su njemu dostupni, neki materijali bili objavljeni prije nekoliko dana, te dodao kako "u to uopće ne bi ulazio". Napomenuo je kako je povjerenstvo raspravljalo na temelju materijala koje su članovi dobili, životopisa kandidata što je, rekao je, uobičajena procedura.

Svi kriteriji postavljeni za Buljan Culej najkvalitetniji, nema govora o pobjedi politike nad strukom

Na pitanje o tomu da je Buljan Culej izabrana, a bila je njegova savjetnica, Barišić je rekao "kako na to ne bi utjecao" te da pretpostavlja kako su se svi kriteriji, postavljeni u vezi kandidatkinje Buljan Culej, pokazali kao najkvalitetniji.

Odgovarajući na primjedbu da je riječ o "pobjedi politike nad strukom", Barišić je rekao kako "uopće ne bi govorio ni o kakvoj pobjedi politike nad strukom" te ustvrdio da "ako je igdje onda je ovdje struka bila poštovana i kriteriji po kojima su kandidati birani - sudjelovanje u vođenju procesa projekata, uspješnosti u realizaciji, obrazovanost, komunikacijske sposobnosti, radno iskustvo.  

Na primjedba HNS-a da je "Culej povezana s udrugom 'U ime obitelji' gdje je održala i neka predavnja", ministar je rekao da "o tome ne zna ništa", ali i da ne vidi ništa pogrešno ni sporno ako je netko stručnjak u svome području i održi predavanje. Dodao je kako je i sam imao priliku slušati gospođu Buljan Culej na skupovima ravnatelja, programima Nacionalnoga vijeća za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koliko mu je poznato izlagala je i u Europskom parlamentu.

Barišić je najavio da će danas biti raspisan novi natječaj za one članove koji još nedostaju u ERS-u (imenovano je sedam od ukupno 12 članova, plus voditeljica) te da vrlo brzo biti i konstituranje izabranih članova ERS-a.

Ministar Barišić to je izjavio na marginama Foruma o dualnom strukovnom obrazovanju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591983e7b9e03e290d8b457c/80
Foto: D.N.

Toni Garac(HSLS): Ne dozvoljavam da mi lekcije o političkoj kulturi dijeli HDZ

Iz izbornog stožera Tonija Garca (HSLS) čija lista konkurira na izborima u Prološcu, poslali su nam priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

- U Prološcu izborna utakmica još uvijek nije završile. Naime, zbog viška listića u glasačkim kutijama na biračkom mjestu Lug, Općinsko izborno povjerenstvo poništilo je rezultate izbora te će se na istom biračkom mjestu u nedjelju 28.05. održati ponovljeno glasovanje. Na službenoj facebook stranici kandidat HDZ-a Mate Lasić optužio je stranačke konkurente za izborne malverzacije. U isto vrijeme od strane nositelja liste HDZ-a Josipa Stojića prema meni kao kandidatu stigle su optužbe za nedostatak političke kulture.

Ovim putem želim jasno i nedvosmisleno poručiti Mati Lasiću i HDZ-u:

Prvo, nisam izborni manipulator već upravo suprotno. Reakcijom mog člana biračkog odbora utvrđena je nepravilnost na temelju koje je Izborno povjerenstvo poništilo izbore.

Drugo, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji su me bez razloga i argumenata optužili za izbornu krađu i malverzaciju. Ali, veliki je napredak da o izbornim malverzacijama govori  HDZ.

Treće, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili spremni na javno sučeljavanje.

Četvrto, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili sposobni predstaviti svoj izborni program.

Peto, Proložac još uvijek nije izabrao načelnika niti su izbori u Prološcu gotovi. Onog trenutka kada budu poznati potpuni rezultati izbora i kada se izborni proces završi, meni će najmanji problem biti čestitati pobjedniku. Nažalost, do moje čestitke prema Mati Lasiću neće doći iz jednostavnog razloga što ću izborni pobjednik biti ja, a ne Mate Lasić.

Gospodo iz HDZ-a, nema potrebe za dizanjem tenzija i nervozom. Pozivam vas da ovu izbornu utakmicu završimo u demokratskom duhu kako i priliči – navode u priopćenju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5924212ab9e03ea6188b4592/80
Foto: Screenshot / YouTube

Napad u Manchesteru: Uhićen 23-godišnjak, još se ne zna ima li ozlijeđenih Hrvata

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno

Policija je u utorak priopćila da je uhitila 23-ogodišnjeg muškarca u velikom trgovačkom središtu Arndale u Manchesteru koji je nakratko bio zatvoren, ali zasad ne vjeruje da je ta osoba povezana sa sinoćnjim napadom u Manchester Areni u kojem su poginule 22 osobe.

 "Muškarac je uhićen u centru Arndale - zasad ne vjerujemo da je to povezano sa sinoćnjim napadom", napisala je policija na Twitteru.

Trgovački centar Arndale u središtu Manchestera bio je nakratko evakuiran a veliki broj ljudi istrčao je iz centra, javila je ranije agencija Reuters, dodajući da joj je jedan očevidac kazao da je čuo jaku eksploziju.

Centar je ponovno otvoren nakon što je policija uklonila kordon a radnici su se počeli polako vraćati na posao.

"Još ne se zna ima li ozlijeđenih Hrvata"

Hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji kazao je u utorak kako se pretpostavlja da među stradalima na koncertu u Manchesteru gdje su poginule 22 osobe nema hrvatskih državljana, ali da to ne može sa sigurnošću potvrditi dok ne dobije konačnu informaciju.

"Mi smo se upravo čuli s britanskim vlastima. Oni još nemaju informacija o državljanstvima stradalih u napadu u Manchesteru. Pretpostavljamo da nema hrvatskih državljana ali ne možemo biti sigurni dok ne dobijemo konačnu potvrdu. Britanske vlasti su nas obećale obavijestiti čim nešto saznaju", rekao je za Hinu hrvatski veleposlanik Ivan Grdešić.

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 13:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .