Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56d0c3880dfb8ac1058b45c2/80

Hrvatska zdravstveno ne kontrolira većinu mesa koja ulazi na tržište

Velika većina mesa koje Hrvatska uveze, dolazi iz zemalja EU-a, dok je od našeg ulaska u Uniju značajno pala količina mesa koje nam pristiže iz trećih zemalja
Ulaskom u zonu slobodne, bescarinske trgovine, dobavljačima se uvoz mesa iz trećih zemalja zbog carinskog režima više ne isplati, no činjenica je da nam iz Brazila, Argentine, Južne Amerike općenito, ali i drugih zemalja, još uvijek dolaze na tone takvog mesa.

Prema službenim podacima iz Europske statističke baze podataka, u prvih sedam mjeseci prošle godine uvezli smo 25 tona mesa peradi iz trećih zemalja, dok nam je iz drugih zemalja EU-a pristiglo oko 20.000 tona, piše Novi list.

U usporedbi s tim, 25 tona djeluje kao minorna količina, no riječ je ipak o tonama mesa koje pristiže na stolove hrvatskih potrošača, a čiju nam zdravstvenu ispravnost uglavnom jamči samo nalaz inspekcije države iz koje meso dolazi.

Praksa je takva da, primjerice, neki hrvatski dobavljač ili trgovački lanac, kad želi određenu pošiljku piletine iz Brazila, robu ne naručuje u Brazilu, već preko agenata, na prekooceanskom brodu u čije su hladnjače već ukrcane ogromne količine zaleđenog mesa koje idu prema Europi. To meso, kako nam svjedoče upućeni, nema svoje odredište odmah, već ono ovisi o tome tko će, i za iskrcaj u kojim europskim lukama, meso kupiti.

Ono, pritom, sa sobom nema popratnu inspekcijsku dokumentaciju, budući da ona ne smije biti starija od deset dana, a mesu je za put iz Brazila morem potrebno oko dva tjedna. Tek kad se brod  približi EU vodama, započinje prava trgovina, na način da dobavljači i trgovci iz Europe, pa tako i Hrvatske, željene količine kupuju narudžbama brodu, a tek onda se u Brazilu, kad je poznato ime kupca, izdaju veterinarski certifikati te stižu u europske luke kad i brodovi s robom. Ako je u pitanju meso, primjerice zaleđena piletina kojoj brzo istječe rok trajanja, ona je na tržištima trećih zemalja vrlo jeftina, a europski će je kupci iskoristiti, nakon termičke obrade, za proizvodnju pašteta, hrenovki i sličnih proizvoda, koji će dobiti novi rok trajanja. Jednako tako, za proizvodnju pašteta i hrenovki uvoze se i zamrznuti pileći želuci i koža.

Po ulasku u Europu, takvo zaleđeno meso neće biti ponovno kontrolirano, zato što dolazi iz klaonica u trećoj zemlji koje imaju odobrenje Europske komisije za izvoz svojih proizvoda u Europu. Europski kupci moraju se, dakle, uzdati u certifikat veterinarske inspekcije iz neke treće zemlje, a kad roba dođe u hladnjake, odnosno zamrzivače europskih trgovina, dakle i hrvatskih, domaća će inspekcija u svojim redovitim pregledima uzorkovati samo dio te robe te napraviti vlastite analize. Drugim riječima, na salmonelu i druge mikroorganizme bit će testiran tek svaki peti proizvod, dok za ostala četiri jamči isključivo nalaz, primjerice, brazilske inspekcije.

Roba iz certificirane brazilske klaonice, drugim riječima, ima isti status kao i roba iz primjerice Poljske ili Italije, i domaći se potrošači mogu uzdati jedino u taj, prvi i jedini veterinarski nalaz. Hrvatske klaonice, certificirane od EU-a za izvoz na europsko tržište, svoju robu ne mogu izvoziti u SAD ili Rusiju, budući da su tamošnje kontrole puno rigoroznije, i nalik onima kakve su bile na snazi za vrijeme Jugoslavije, kad su domaći inspektori uzorkovali puno više hrane nego što je danas slučaj. I dok kod nas redoviti državni monitoring, u kojem se uzorkuje manji dio hrane, provode i 274 privatna ovlaštena inspektora, u SAD-u, primjerice, to obavljaju isključivo državni inspektori. Kod nas, pritom, privatne veterinarske stanice rade i dodatne monitoringe koje od njih naručuju trgovački lanci.

– Uvoz mesa iz trećih zemalja je značajno opao nakon ulaska Hrvatske u EU, zbog čega smo u prvih sedam mjeseci prošle godine, kažu dostupni podaci, uvezli samo 25 tona mesa peradi. Značajno je porastao, međutim, uvoz iz EU zemalja, jer dok smo tijekom 2012. uvezli 5.500 tisuća tona mesa peradi sa EU tržišta, to se učetverostručilo samo u prvih sedam mjeseci prošle godine –  kaže Branko Bobetić iz udruženja Croatiastočar. 

Nekad je, podsjeća, bilo dosta piletine iz Brazila na hrvatskim policama, s vrlo niskim cijenama, no to sad više nije slučaj – napominje.

Tijekom 2015. godine veterinarska inspekcija je pretražila ukupno 5.929 uzoraka hrane, od čega 2.191 uzorak na mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane. Od 2.191 uzoraka na mikrobiološki kriterij na salmonelu je pretražen 1.121 uzorak, od čega je bilo ukupno 18 pozitivnih nalaza – devet u mesu peradi, sedam u mljevenom mesu i dva u mesnim pripravcima koji ne sadrže meso peradi. U 2016. godini je, dosad, na mikrobiološke parametre uzorkovano i pretraženo ukupno 2.093 uzorka na prisutnost salmonele, od čega je 67 uzoraka hrane bilo pozitivno – izvijestilo je jučer Ministarstvo poljoprivrede.  

- Ministarstvo poljoprivrede upravo pojačano kontrolira subjekte u poslovanju s hranom i naše su veterinarske inspekcije na cijelom terenu RH još od prošlog tjedna. Uz kontrolne aktivnosti predviđene godišnjim planovima, ministar Tolušić je, već prvi tjedan svog mandata zatražio dodatne kontrole distributivnih centara trgovačkih lanaca te objavu svih informacija javnosti. Stoga Ministarstvo objavljuje svaku incidentnu, ali i potencijalno incidentnu situaciju  s terena i odmah o tome izvještavamo javnost priopćenjima, navodi se u priopćenju.

Tijekom 2015. godine od ukupno 21.980 provedenih službenih kontrola, veterinarski inspektori proveli su 4.902 službene kontrole u području hrane. Od toga, tijekom 1.686  službenih kontrola utvrđene su nesukladnosti. Tijekom 2015. godine veterinarski inspektori su ukupno izdali 1.933 rješenja (po jednom predmetu može biti više rješenja)  i 56 optužnih prijedloga.

Od 1. siječnja do 17. studenoga 2016.  od ukupno 16.642 provedene službene kontrole veterinarski inspektori su proveli 4.242 kontrole u području hrane. Od toga su tijekom 1.714 službenih kontrola utvrđene nesukladnosti. Izdano je ukupno 1.931 rješenje (po jednom predmetu može biti više rješenja) i 48 optužnih prijedloga. U Hrvatskoj  radi  200 veterinarskih inspektora u okviru Ministarstva poljoprivrede te 274 ovlaštenih veterinara u kontrolnim tijelima (akreditirane pravne osobe s delegiranim ovlastima), navodi se u priopćenju.

Facebook komentari

hr Sat Nov 19 2016 19:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a9be44b47398ee5d8b45c8/80
Foto: http://zeljko.kerum.hr

Kerum iskreno: Zaradim 50 milijuna kuna godišnje a da baš ništa ne moram raditi! A nisam znao što je rabat, žiroračun, prihod, rashod,...

Željko Kerum (56), bivši splitski gradonačelnik i posrnuli poduzetnik koji, iako je izgubio svoj trgovački lanac i vlasništvo nad splitskim hotelom Marjan, i danas uspješno posluje kao najmodavac i turistički djelatnik, te se posvetio obitelji, a prema nekim anketama uvjerljivo vodi kao kandidat za prvog čovjeka Splita
Opušten, samouvjeren i, u svojoj uobičajenoj maniri dobrog domaćina, Željko Kerum novinare Jutarnjeg lista je dočekao u svom luksuznom resortu Perla u Rogoznici. Sve ima pod kontrolom, priprema zakusku, donosi svoje vino koje, s pravom, hvali.

Atmosfera je opuštena, a iako u resortu u sunčanu nedjelju nema nikoga, strojevi su svuda okolo i radovi su u tijeku, jer sezona kreće u travnju, a do tada bi mogle niknuti i dvije nove vile koje će iznajmljivati turistima. Odmah će reći da je sve to djelo njegove Fani, jer Kerum je, prije svega, napominje, obiteljski čovjek, koji i tijekom intervjua daje upute kuharici oko ručka koji se priprema u Splitu. U četiri godine koliko ga nije bilo u medijima vodio je svoje poslove, otvorio resort u Rogoznici, a jedino na što je trenutno usmjeren su - izbori za gradonačelnika u svibnju. I siguran je - na čelu Splita naći će se ponovo. Nikad nije skrivao da će se ponovo kandidirati, a krajnju odluku donio je, priča, u razgovoru sa svojim sugrađanima koji su ga nagovorili, ali i gledajući što je u posljednje četiri godine napravio njegov nasljednik Ivo Baldasar.


Najveća prednost

- Zapravo, postoji knjiga od oko sto stranica onog što sam ja napravio u svom mandatu, a ona sadašnjeg gradonačelnika i svih ostalih u 24 godine, koliko je samostalna Hrvatska, nema ni deset. Više sam napravio u četiri godine, nego oni u 24. To su primijetili građani Splita, ljudi koji su mi vjerovali, koji su mi dali podršku prvi put, pa čak i drugi. U razgovoru sa mnom tražili su od mene da se kandidiram. S obzirom na sadašnje protivnike, jasno je da se radi o činovnicima, koji su živjeli ili na lokalnim, županijskim, gradskim ili državnim jaslama. Nitko od njih nikada nije imao obavezu i trošak, niti davao plaće. Da nisam uvjeren i da ne poznajem stanje na terenu, ne bih se uopće kandidirao, ali povodom onog što mi građani sugeriraju, to sam napravio - siguran je.

Ne krije da s medijima nikad nije bio u najboljim odnosima te da bi se teško moglo reći da ga favoriziraju.

- Slobodna Dalmacija, koja je prvi medij u Dalmaciji, radi anketu u kojoj ja imam 39 posto, a moj protukandidat Opara 32, a ostali su daleko ispod. Uvjerljivo vodim. Neću niti želim ulaziti u konflikte sa svojim protukandidatima jer sam uvjeren da ću nakon drugog kruga, za što sam uvjeren da ću ući i dobiti, opet morati s njima surađivati. Jer morat ćemo imati većinu u vijeću. Poštujem njihove želje i nakanu da budu gradonačelnik ili gradonačelnica, ali je činjenica druga. To su ljudi koji su u poslu koji sada rade uredni. Ali, je li to dovoljno za voditi grad koji ima više od milijardu eura kapitala i dnevnih i dugoročnih i kratkoročnih obaveza? Jedno je biti djelatnik u sustavu, a drugo rukovoditelj - tvrdi za jutarnji.

Za svoju najveću prednost smatra upravo činjenicu da je uspješan poduzetnik, za razliku od protukandidata koji, kaže, primaju plaću od države, grada ili županije.

- Oni su radili za plaću, nisu upravljali velikim firmama, sustavima, a grad Split je veliki sustav i drugi najveći grad u Hrvatskoj. A potencijala ima puno. Nije to jednostavno. Ne može to činovnik iz banke jer iz tog sektora ima sve krive predodžbe o životu. Banka školuje kadar, od vrha do dna, da se bave lihvarstvom i zelenaštvom. Zamislite da takav profil gradonačelnika dođe u Split, koji nema socijalnu osjetljivost, koji nikad nije podijelio plaće, koji ne zna što znači davat, nego samo uzimat. To je banka i ljudi koji rade u tom sektoru su totalno drugačiji. Kad završe školu, tamo gdje krenu u posao njih se dalje trenira kakvi će biti. I onda se stvori profil čovjeka, jer ljudi nisu zreli sa 25 godina, nego tek sa 35, 40 i u tom trenutku je došao u situaciju da radi ono što su ga naučili - kaže.

Osvrnuo se i na izjavu svog protukandidata Roberta Pauletića koji je nedavno rekao da je “Kerumovo vrijeme prošlo“.

- Reklo je to više njih. To je njegova želja, ali stvarnost je druga. Je li Pauletić ozbiljan kandidat ili ne, vidjet ćemo u svibnju, ali mislim da je teško da on i njegova opcija uopće uđu u gradsko vijeće. Činjenica je da se njega spominjalo kao kandidata desnice, a on je u TV intervjuu rekao da je agnostik, ateist. Tako da ja ne vidim desničara koji će dati ateistu, agnostiku glas. To je matematika, a ja sam matematiku imao pet. Praktički, na pravoj desnici, u ovom trenutku u Splitu, jedini kandidat sam ja. Nije samo tema desnica. Ako je on ateist, poštujem ga, kao i on mene kao vjernika. Bitno da je dobar čovjek, ali činjenica je da smo većina kao narod katolički vjernici, tako da ne znam u kojem biračkom tijelu Pauletić može dobiti glas - pita se Kerum.

Ozbiljnu konkurenciju ne vidi ni u drugim kandidatima.

- Gospođa Puljak iz Pametnog je ljevičarka, SDP je za nju centar koliko je ona lijevo orijentirana. I tko mi je konkurencija? Ima dvoje koji nisu bitni. I na kraju ostaje Krstulović Opara iz HDZ-a i ja. HDZ je velika stranka, mašinerija i njihova kandidata poštujem, ali činjenica jest da je on čitav život radio na državnoj sisi. Od njih je primao plaću i nije nikad ništa radio. Isto tako i kandidat iz SDP-a, gospođa Aida Batarelo. Cijeli život na državnoj sisi. S tim da SDP ima vrlo male šanse. Vidite što se, nažalost, dešava sa SDP-om - nabraja.


Jednoumlje

Ipak, smatra da za opstojnost i snagu Hrvatske trebaju opstati i HDZ i SDP.

- Ako je jedan sasvim jak, a drugi nikakav, to je jednoumlje. Šteta da je SDP došao na takve grane, zahvaljujući ljudima koje su oni, nažalost, predložili. Poput splitskoga gradonačelnika i ljudi koji ih gore sramote. To je loše. HDZ i SDP su dvije najjače stranke koje moraju opstati da bi držali političku kontrolu - naglašava.

Za jedinu pravu konkurenciju drži Andru Krstulovića Oparu.

- Pitanje je samo hoće li glasači HDZ-a dati glas Krstuloviću Opari ili Željku Kerumu. Ponavlja se zapravo 2009. s tri kandidata; HDZ, SDP i Kerum. Tada je SDP-ov kandidat Ostojić bio prejak, a ja sam ga pobijedio. A sad je kandidat HDZ-a puno jači od SDP-ove Aide Batarelo. Ja je poštujem, ali stranka joj je u lošoj situaciji. Praktički, ovdje se radi o utakmici između Keruma i Opare. Bez obzira na to što je HDZ ogromna stranka, mislim da će njihovi glasači više glasova dati meni. Jer opet se javlja taj antagonizam Splićani - Vlaji. Ja protiv Opare ne govorim, ali ovo je treći put da HDZ u Splitu pokušava pobijediti s gradonačelnikom koji je fetivi Splićanin. Splićani su radišni ljudi koji su nas primili u grad. Svi smo mi zapravo dođoši. U Splitu možda ima pet posto Splićana, a mi svi ostali smo doseljenici. Ali mi smo se uključili u kulturu Splita, razvoj i mi smo svi Splićani. Ja sam u Splitu 50 godina i ja ih poštujem i skidam im kapu. Ali, činjenica je da kad prozove Oparu Luka Podrug, koji je gradski vijećnik, da izjednačuje Smoju i Tuđmana, onda je problem glasačima HDZ-a za koga će glasovati. Mislim da ćemo, bez obzira na to tko dobio, surađivati, ali u ovom trenutku su svi ostali kandidati manje bitni - uvjeren je Kerum.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 17:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica se pohvalila: Reakcije na moj govor su sjajne

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, u Münchenu je novinarima kazala s kim se sve sastala u sklopu međunarodne konferencije te o čemu je razgovarala s američkim senatorima i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, kao i misli li da se treba promijeniti način izbora predsjednika u Hrvatskoj
- Danas sam se prvenstveno susrela s američkim kongresnicima koji su ovdje. S njima sam razgovarala još i sinoć tijekom večeri, kao i s nizom drugih gostiju, ali posebno sam detaljno sad razgovarala sa senatorima McCaineom, Lindsayjem i drugima o stanju na području jugoistoka Europe, naravno o odnosima između Hrvatske i SAD-a, kako ih i dalje unaprijediti, ali prije svega kako zadržati mir i stabilnost u našem susjedstvu - kazala je Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednica je novinarima otkrila o čemu je konkretno razgovarala s ruskim ministrom Lavrovom kad je u pitanju rafinerija u Bosanskom Brodu.

- Hrvatska je sa svoje strane odlučila omogućiti konekciju na plin kako bi se to pitanje riješilo, a gospodin Lavrov me uvjerava da vlasnici te rafinerije rade na tome da se i dalje unaprijede katalizatori i sve ostalo što se može u ovome trenutku kako bi se spriječilo zagađivanje zraka. Rekli su da su svjesni toga problema i da žele to riješiti što je moguće prije i u tom smislu su molili pomoć hrvatske Vlade - rekla je predsjednica, dodavši da s Lavrovom o rokovima nije razgovarala te da ona ne može u ime Vlade o tome govoriti.

S premijerom Andrejom Plenkovićem čut će se sutra, kazala je.

Upitana za sastanak s Trumpovom administracijom, do kojega nije došlo, predsjednica je kazala da bi voljela da je mogla sjesti i razgovarati malo dulje s američkim predstavnicima. 

- Međutim, sve vam je u tome kako racionalno koristite vrijeme i na koji način razgovarate s ljudima. Apsolutno razumijem da su u ovom trenutku, kao što vidite i po samom rasporedu minhenske konferencije, neke druge države, neka druga pitanja prioriteti i da je vrijeme bilo ograničeno, kako potpredsjedniku Penceu, tako i meni osobno. Jučer sam cijelo popodne i do kasno navečer imala bilateralne susrete koji su bili iznimno korisni - kazala je predsjednica.

Ipak, istaknula je da je doista zadovoljna postignutim na konferenciji u Münchenu.

- Kao prvo, 
reakcije su na moj govor o stanju na jugoistoku Europe sjajne i to sam čula s jako puno strana, što znači da uspijemo privlačiti tu pozornost na to kakvo je stanje na području jugoistoka Europe. I kao što ste vidjeli, sve više ljudi koristi taj izraz - jugoistok Europe, a ne Balkan - kazala je Grabar Kitarović.

- Drugo, Hrvatska se ovdje pozicionira kao doista aktivan čimbenik koji želi sudjelovati u rješavanju otvorenih pitanja, posebno u našem susjedstvu, ali i naravno vrlo čvrsto u povezivanju dvije strane Atlantika u našem transatlantskom partnerstvu - rekla je predsjednica.

- Kao treće, imala sam jako puno sastanaka, jako puno bilaterala, na kojima smo razgovarali o bilateralnim odnosima između nekoliko država, bilo je sve skupa deset službenih bilaterala i niz neslužbenih sastanaka, što s nogu, što sjedeći ovdje u prostorijama same konferencije. Jedna od bitnih tema bila je inicijativa triju mora, znači, projekti iz područja energetike, prometnog povezivanja, digitalizacije prostora, a naravno i sigurnosnih pitanja - kazala je predsjednica Republike Hrvatske.

Upitana za gospodarsku diplomaciju, koju često naglašava, predsjednica je otkrila što je postigla po tom pitanju.

- S Ruskom Federacijom, odnosno s gospodinom Lavrovom, razgovarala sam o pitanjima s kojima se susreću neke hrvatske tvrtke u ovome trenutku i on je obećao riješiti neke od prijepora koji su utjecali čak i na dionice nekih od naših tvrtki te smo dogovarali perspektive gospodarske suradnje, gospodarske forume i slično - rekla je Grabar Kitarović, javlja N1 televizija.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 17:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a9995cb473981e5d8b45eb/80
Foto: RTL

Hrvatska se sprema za ulazak u Schengen: Znate li što je to?

Do ostvarenja toga cilja pred Hrvatskom su još brojni zadaci. Iako Orepić tvrdi da će Hrvatska već iduće godine biti tehnički spremna za ulazak u Schengen, činjenica je da još uvijek postoji 98 primjedaba koje se moraju otkloniti

Premijer Andrej Plenković u pratnji svog najbližeg suradnika, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera, te ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića nedavno se pohvalio da je Hrvatska potrošila gotovo sva sredstva koja su joj dodijeljena za pripremu ulaska u Schengenski sporazum, označivši to važnim korakom prema cilju – članstvu u području slobodnog kretanja. Ulazak Hrvatske u Schengen označio je kao važan politički cilj aktualne vlade. - piše tportal

Međutim, ministar Vlaho Orepić, čije ministarstvo odrađuje glavninu posla oko pripreme za ulazak u Schengen, nije želio spekulirati s datumom ulaska. Orepić je kazao da treba ispuniti tehničke i političke uvjete, naglasivši da ćemo tehnički biti spremni iduće godine. Njegov oprez ne čudi jer se Rumunjska i Bugarska, koje su ušle u Europsku uniju još 2007., još uvijek nalaze pred vratima Schengenske zone slobode kretanja. Prigovori uglavnom stižu iz Njemačke i Nizozemske, a svode se na zabrinutost zbog rasprostranjene i duboko ukorijenjene korupcije. Iako su tehničke kriterije zadovoljile, Rumunjska i Bugarska suočene su s političkom blokadom. 

Uvrijeđena Rumunjska 2015. godine čak je povukla zahtjev za ulazak u Schengen. Hrvatska bi se mogla naći u sličnoj situaciji jer je, kao i dvije spomenute zemlje, visokokorumpirana, a premještanje vanjske granice EU-a na dugu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine dok još nije riješena migrantska kriza iluzorno je očekivati. Štoviše, Hrvatska se tijekom migrantske kriza našla na udaru Slovenije i Mađarske, koje su zaprijetile upravo blokadom ulaska u Schengen jer Zagreb nije poštovao europska pravila te im je slao izbjeglice a da ih nije je prethodno evidentirao.

Budućnost upitna, izgledan redizajn

Europske zemlje zasad su složne da Schengen treba opstati, ali  se može očekivati njegov temeljiti redizajn. Zato je osmišljen i projekt Europske granične i obalne straže, koja bi trebala osnažiti kontrolu zajedničkih vanjskih granica. Pripadnost Schengenskom prostoru uključuje i policijsku suradnju između svih članica u borbi protiv organiziranog kriminala ili terorizma, uz razmjenu podataka, poput Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala unutar država koje su dio Schengenskog prostora dodana je vrijednost koja će dati poticaj Hrvatskoj u razvoju širokog spektra gospodarskih, znanstvenih i ostalih djelatnosti koje će potencijalno imati pozitivan učinak na državljane tih država i čitavo društvo, mišljenje je državnih struktura koje propagiraju ulazak u Schengen.

Međutim, do ostvarenja toga cilja pred Hrvatskom su još brojni zadaci. Iako Orepić tvrdi da će Hrvatska već iduće godine biti tehnički spremna za ulazak u Schengen, činjenica je da još uvijek postoji 98 primjedaba koje se moraju otkloniti. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić  priznao je nespremnost dijela hrvatskih zračnih i pomorskih luka za ulazak u Schengen, kao i potpunu nespremnost željezničkih postaja.

Za ulazak u režim zemlje moraju ispuniti niz uvjeta, kao što su odgovornost za kontrolu vanjskih granica i izdavanja jedinstvene vize, kontrola kopnene, morske i zračne granice, policijska suradnja i zaštita podataka te korištenje Schengenskog informacijskog sustava. Zbog objektivnih razloga teško je očekivati da Hrvatska postane članica Schengena još nekoliko godina. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 14:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a98770b47398f75d8b4587/80
Foto: Facebook

"Žalost! Jad!": Netko nije znao cijeniti rad planinara pa je odlučio uništiti stazu u koju je uloženo mnogo truda i vremena

Staza je napravljena s ciljem da se olakša planinarenje svima onima koji to vole
Puno je truda i vremena uloženo kako bi se napravila staza Amižići Dom, a samo s jednim ciljem da se olakša planinarenje svima onima koji to vole. No, netko na zaista okrutan način to nije znao cijeniti pa je odlučio uništiti trud ekipe koja je provela sate i sate radeći je. 

- Uništena staza Amižići Dom! Netko je uništio naš rad na ovoj stazi. Ne mogu vam opisat kakav je osjećaj kad ovo vidite nakon što sate izgubite na njenom radu. Sprej je radio i po našim markacijama i po okolnom kamenju. Žalost! Jad! A ti, koji si ovo napravio znaj da ne bi znao ni kročit gore s tim sprejom da ti nije napravljen put od strane planinara. - napisala je ogorčena članica HPD "Mosor" uz fotografije koje je objavila na Facebook.  

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .