Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

ZL Split u plusu 117, a F. Tuđman u minusu 54 milijuna kuna

U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, koncesionaru u Zračnoj luci Franjo Tuđman, kažu da su njihovi poslovni prihodi lani rasli u odnosu na godinu prije
Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodio 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016. Pri tome je ostvario i rekordnu dobit od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. S druge strane, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koja je koncesionar na ZL-u Franjo Tuđman, za prošlu je godinu iskazala prihode od 462 milijuna kuna, dok su joj u 2016. prihodi bili 1,16 milijardi kuna. Usto, MZLZ je iskazao i gubitak od 54 milijuna kuna, dok je godinu prije imao dobit od 38 milijuna kuna. 

Takvi rezultati poslovanja koncesionara na najvećem hrvatskom aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili. 

U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od gradnje novog putničkog terminala u iznosu od 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS11) moraju priznavati u razdoblju građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu. 

Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i oni predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408,3 milijuna kuna . 

– Na taj je način jasno da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. godinu od 7,9 posto – poručuju koncesionari na ZL-u Franjo Tuđman. Dodaju da je posljedično onda i dobit znatno pala. 

Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli. 

Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine, odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017. 

– Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna – kažu u MZLZ-u. 

Kao drugi najvažniji razlog negativnog rezultata tvrtke navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su razlog znatni troškovi u 2017. vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabave specifične aerodromske opreme potrebne za upravljanje novim terminalom, piše vecernji.hr

– Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u idućim godinama imati stabilan i kontinuiran rast – poručuju iz MZLZ-a.   


hr Sun Sep 23 2018 10:17:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d60d69129111c09598b45f4/80

6. Međunarodni festival pršuta: Titula šampiona pripala pršutani iz Dugopolja

Nakon proglašenja pobjednika, posjetitelji su krenuli u obilazak štandova izlagača, degustaciju i kupnju izvornih gastronomskih proizvoda naših sela

Nebo se smilovalo, kiša je stala i otvoren je 6. Međunarodni festival pršuta u Drnišu. Dobrodošlicu su svim izaslanicima, izlagačima, posjetiteljima i sponzorima poželjeli gradonačelnik Drniša, Josip Begonja, predsjednik Udruge Drniški pršut, Drago Pletikosa i župan Goran Pauk. 

Potom su se posjetiteljima obratili visoki uzvanici, izaslanici resornih ministarstava, predsjednice i premijera RH. Festival je otvoren revijalnim natjecanjem uzvanica u rizanju pršuta.

Objava rezultata ocjenjivanja i dodjela nagrada proizvođačima

Odmah po otvorenju, uslijedio je i najsvečaniji dio – objava rezultata ocjenjivanja i dodjela nagrada proizvođačima. Predsjednica ocjenjivačke komisije, Sandra Petričević iz Veterinarskog zavoda u Splitu  izrazila je zadovoljstvo stalnim rastom kvalitete pršuta koja se jasno vidi iz godine u godinu. Svake godine sve je više zlatnih medalja i sve je teže uočiti fine razlike među vrhunskim proizvodima. Natjecao se ukupno dvadeset i jedan proizvođač u dvije kategorije – dimljeni i certificirani pršut.  

U kategoriji dimljenih pršuta, dodijeljene su dvije brončane medalje, četiri srebrne i sedam zlatnih medalja.  U kategoriji certificiranih Drniških, Dalmatinskih, Istarskih i Krčkih pršuta ocjene su bile još bolje, a razlike u kvaliteti još manje. Brončanih medalja nije bilo, srebro su osvojili Mujkić prom, Drniške delicije Maran i MI Braća Pivac. Zlatne medalje zaslužili su Crnogorski pršuti Klastera Crnogorskog pršuta, proizvođači Drniškog pršuta DIM – MES i BEL CRO i mesnica Žužić sa svojim Krčkim pršutom. Zlatnu medalju i titulu šampiona festivala ponio je Dalmatinski pršut tvrtke Smjeli d.o.o. iz Dugopolja.


Nakon proglašenja pobjednika, posjetitelji su krenuli u obilazak štandova izlagača, degustaciju i kupnju izvornih gastronomskih proizvoda naših sela. Među njima i brojni strani turisti koji su iskoristili priliku i ponijeli sa sobom vrhunske gastro suvenire kao najljepši podsjetnik na ovogodišnje ljetovanje. Uz pršut, našlo se tu i domaće pancete, pečenice, sira, vina, kruha ispod peke, soparnika, meda, kolača, rakije i drugih domaćih delicija.  Drniško kulturno stvaralaštvo predstavilo se kroz nastupe gradskog zbora Neuma, stihove  Frane Bilića, zvuke tamburaškog orkestra „Krsto Odak“ i pismu klape Drniš. A onda smo se svi skupa zabavili na koncertu klape Kampanel.


hr Sat Aug 24 2019 08:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9b7a5dcb557a8ea08b47e9/80
Foto: PIXABAY

Subvencije za stanove i kuće produžuje se u slučaju rađanja djece s pet na sedam ili više godina

Uskoro kreće novi, treći poziv mladima za subvencioniranje stambenih kredita koji će biti otvoren od 10. rujna 2019. godine. Najavio je to potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
- 10. rujna banke predaju APN-u zahtjeve koje su prije obradile s građanima i obiteljima koje imaju potrebu za domom, odnosno riješiti svoje stambeno pitanje. Već sada se sve može dogovarati s bankama - poručio je ministar jutros u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska", dodavši da su kamatne stope u prosjeku od 2,19 posto (koja je najniža kamatna stopa Hrvatske poštanske banke) do 3,75 posto. Popis je dostupan na stranicama ministarstva.

- Mislim da nikad dosad u povijesti Hrvatske nisu bile toliko niske kamatne stope za stambene kredite - dodao je ministar graditeljstva. 

Pojasnio je i što sve zainteresirani za stambene kredite mogu učiniti, kako prikupiti dokumentaciju te koju.

- Prvi uvjet je da su mlađi od 45 godina. Zatim potreba za stanom, ako nemate riješeno stambeno pitanje, ili ako imate a premali vam je stan ili kuća, možete tražiti. Onda se u roku od dvije godine taj stan ili kuća u kojoj trenutno živite treba prodati - pojasnio je za HRT.

Objašnjava i proceduru:

- Idete najprije u banku vidjeti koliko ste kreditno sposobni, tražite stan, tražite kuću koju želite kupiti. Ako želite graditi kuću treba imati građevinsku dozvolu - napomenuo je, pojasnivši da je uvjet za kupnju stana uporabna dozvola, a za kuću građevinska. Sve ostalo dogovara se u banci.

- Pet godina država subvencionira vašu ratu kredita od 30 do 51 posto, ovisno gdje gradite kuću, gdje ste kupili kuću. Za svaku mjesečnu ratu koju plaćate, ako ju plaćate 3.000 kuna, a imate 30 posto subvencije, znači oko 1.000 kuna daje država, a oko 2.000 kuna vi. I to vam pet godina plaća država. Ukoliko se rodi dijete u obitelji za vrijeme plaćanja te subvencije, subvencija se produžuje za dvije godine, s pet na sedam, za dvoje djece na devet. A ako već imate dijete, onda se produljuje s pet na šest. Ako je troje djece, onda osam godina mi plaćamo tu subvenciju od 30 do 51 posto - rekao je Štromar, dodavši da je to prava demografska mjera. 

Rekao je i da se do sada u 5.300 obitelji koje su riješile svoje stambeno pitanje na ovaj način 2017. i 2018. već rodilo više od 750 djece.
hr Mon Aug 19 2019 16:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1539200e4938784a8b462f/80
Foto: Pixabay

Ugostitelji o sezoni: 'Više nitko ne jede ribu, to najbolje govori o kvaliteti gostiju'

- Naručuju se samo riblji fileti, a vidjet ćemo kako će s ribom ići u rujnu kad dolaze nautičari. Oni su kvalitetniji gosti, pogotovo ako su vlasnici brodova i znaju uživati u ribi te u pravoj domaćoj hrani - kaže Joso Smolić, dugogodišnji ugostitelj.
Unatoč "srpanjskoj rupi" koja se često spominje u hrvatskom javnom prostoru u posljednje vrijeme, prema podacima HTZ-a u Hrvatsku je od 1. siječnja do 10. kolovoza došlo 13,3 milijuna turista, koji su ostvarili 68,3 milijuna noćenja, što je za 5 odnosno jedan posto više nego u istom razdoblju lani.

 Dakle, turizam je kumulativno do 10. kolovoza u plusu. No čini se da rast broja turista ne prati i rast njihove potrošnje, piše Večernji.hr

- Vremena kad su i domaći i strani gosti ulazili u restoran, sjedali za stol, pogledali jelovnik i naručivali hranu ne pitajući za cijenu, odavno su iza nas. Gosti su danas vrlo obazrivi i u pravilu, i prije nego sjednu, pogledaju cjenik. Puno puta se dogodi da dođu i traže jelo koje mi ne pripremamo. Primjerice pizzu, zahvale se i odu. Uglavnom se za ručak naručuje jedno jelo, jedan pijat što bismo rekli, i gledaju da sve stane u 10 eura po osobi, uključujući i piće. Za večeru se uglavnom naručuje predjelo, glavno jelo i desert i cijena ovisno o jelovniku, varira od 15, 20 do 25 eura po osobi s pićem - rekao je za Šibenski Joso Smolić, predsjednik obrtničke komore šibensko-kninske županije te predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.

Smolić je i sam vlasnik restorana na šibenskoj obali, a ugostiteljstvom se bavi već desetljećima.

- Ovo što se nam događa je karakteristika masovnog turizma. Previše je ležaja u privatnom smještaju, velika je konkurencija i iznajmljivači spuštaju cijene. A upravo to su gosti koji dolaze na ručak ili večeru u naše restorane. Zato ne možete očekivati da gost koji je smještaj platio 20 ili 30 eura, dnevno potroši 50 eura na hranu - kaže Smolić.

Ove godine u svom restoranu još nije imao gosta koji je naručio kilogram ribe i općenito ju nikad manje nisu prodali, otkriva ovaj ugostitelj dodajući da to najbolje govori o kvaliteti gostiju. 

 - Naručuju se samo riblji fileti, a vidjet ćemo kako će s ribom ići u rujnu kad dolaze nautičari. Oni su kvalitetniji gosti, pogotovo ako su vlasnici brodova i znaju uživati u ribi te u pravoj domaćoj hrani i tu možemo odraditi dobar posao - smatra.

 Trenutno u njegov restoran najviše zalaze Nijemci, Mađari, Francuzi, a ima i Talijana. Dolaze i domaći gosti, a upravo oni su šibenskim ugostiteljima i najdraži jer, kako kažu, vole jesti i uživati u hrani. 


hr Fri Aug 16 2019 10:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590af37fb47398a1718b4594/80
Foto: Pixabay

Veliko istraživanje: Evo na kojim bankomatima ćete najjeftinije proći pri podizanju novca u drugim državama

Njemačka udruga za zaštitu potrošača objavila je veliko istraživanje.
Dok su u Hrvatskoj, putnici će najbolje proći podižu li novac na bankomatima Agram, Partner ili Podravske banke, a svakako treba izbjegavati bankomate mreže Euronet, preporuka je njemačke udruge za zaštitu potrošača Stiftung Warentest, koja je nedavno napravila veliko testiranje bankomata u čak 29 svjetskih država.

Rezultate tog istraživanja ovih je dana prenijela slovenska udruga za zaštitu potrošača Zveza potrošnikov Slovenije, a u njemu stoji kako ime poznate, komercijalne banke potrošaču ne garantira i najjeftinije podizanje novca, što je vidljivo i na hrvatskim rezultatima.

Isto istraživanje zatim je pokazalo da je u Češkoj najbolje koristiti bankomate Air bank i Pharro, a treba izbjegavati Česku sporitelnu i Moneta money bank, dok tijekom posjeta Mađarskoj novac valja podizati na bankomatima CIB Bank, Erste banke i KDB Bank, ali nikako Euroneta, piše novac.hr

Tijekom posjeta Velikoj Britaniji čovjek će najbolje proći na aparatima Barclays, Nationwide, Natwest, Santander, ali nikako se ne preporučuje koristiti bankomate Raphaels Banka, a u Sjedinjenim Američkim Državama preporučuje se Citizens Bank, ali ne i Wells Fargo.

Za podizanje gotovine u Srbiji najbolje su Banka Intesa, Komercijalna banka, Poštanska štedionica ili Sberbank, a treba izbjegavati Raiffeisen i AIK bank.

Kad ste u Turskoj, izbjegavajte Garanti Banksai i Akbank, a novac slobodno podižite na Halkbank, Yapi Kredi i Ziraat Bank. Tijekom posjeta Tajlandu ne treba pretjerano razbijati glavu jer je istraživanje pokazalo da ovdje nema značajnih razlika među podignutim iznosima.

hr Thu Aug 15 2019 20:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .