Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

ZL Split u plusu 117, a F. Tuđman u minusu 54 milijuna kuna

U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, koncesionaru u Zračnoj luci Franjo Tuđman, kažu da su njihovi poslovni prihodi lani rasli u odnosu na godinu prije
Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodio 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016. Pri tome je ostvario i rekordnu dobit od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. S druge strane, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koja je koncesionar na ZL-u Franjo Tuđman, za prošlu je godinu iskazala prihode od 462 milijuna kuna, dok su joj u 2016. prihodi bili 1,16 milijardi kuna. Usto, MZLZ je iskazao i gubitak od 54 milijuna kuna, dok je godinu prije imao dobit od 38 milijuna kuna. 

Takvi rezultati poslovanja koncesionara na najvećem hrvatskom aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili. 

U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od gradnje novog putničkog terminala u iznosu od 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS11) moraju priznavati u razdoblju građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu. 

Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i oni predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408,3 milijuna kuna . 

– Na taj je način jasno da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. godinu od 7,9 posto – poručuju koncesionari na ZL-u Franjo Tuđman. Dodaju da je posljedično onda i dobit znatno pala. 

Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli. 

Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine, odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017. 

– Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna – kažu u MZLZ-u. 

Kao drugi najvažniji razlog negativnog rezultata tvrtke navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su razlog znatni troškovi u 2017. vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabave specifične aerodromske opreme potrebne za upravljanje novim terminalom, piše vecernji.hr

– Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u idućim godinama imati stabilan i kontinuiran rast – poručuju iz MZLZ-a.   


hr Sun Sep 23 2018 10:17:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6c154b0e493800b48b45c4/80
Foto: PIXABAY

Dolazi nam talijanska trgovina i sve je puno jeftinije nego u Hrvatskoj

Trgovina Eurospin najavila je dolazak u Hrvatsku. To je diskontni dućan koji na svojim stranicama tvdi kako "prosječna obitelj u Italiji uštedi više od 32 tisuće kuna godišnje" ako kupuje kod njih
Za 150 eura napunimo gepek - nakupujemo tjestenine, ulja, riže, sredstva za čišćenje, deterdžente za pranje, pasiranu rajčicu... Ima i slatkiša. Sve je to puno jeftinije nego u Hrvatskoj.

Govori nam to Istranin koji se redovito “zaleti” autom u Sloveniju, u Kopar. Tamo je trgovina Eurospina, koja najavljuje dolazak i u Hrvatsku. To je talijanski lanac diskontnih trgovina koji još nije službeno potvrdio dolazak, ali je podignuo web stranicu na hrvatskom jeziku. Na njoj je poruka: “Još malo strpljenja... Stižemo”, te oglasima traže radnike u Zagrebu i Rijeci. Eurospin u Italiji i Sloveniji posluje godinama, tvrdi 24sata.hr.

Od 84 trgovine u te dvije države, u Sloveniji ih je 47, dok Spar, primjerice, u toj zemlji drži čak 101 dućan. Eurospin je diksontni dućan, što znači da može imati maksimalno 800 artikala. Supermarketi, usporedbe radi, smiju imati do 6000 proizvoda. Na svojim stranicama na hrvatskom jeziku navode podatke talijanske udruge potrošača Altroconsumo “kako prosječna obitelj u Italiji može uštedjeti 32.412 kuna na godinu ako kupuje u njihovu dućanu, a ne u klasičnom supermarketu”.

Eurospin najviše nudi proizvode vlastitih robnih marki i brojne talijanske marke koje nisu toliko poznate izvan domicilne Italije. Goran Pavlović, glavni urednik portala Ja TRGOVAC, objašnjava kako više od 90 posto asortimana Eurospina čine upravo takvi brendovi. Tako je, primjerice, u Eurospin diskontima u Sloveniji moguće kupiti kruh, tjesteninu i gotove obroke marke The Mulini, hrenovke Tobias, mliječne proizvode marke Land, deterdžente Dexal, toaletni papir, salvete te kuhinjski papir brenda Soft Dream. Puno proizvoda nude u velikim pakiranjima, često u ograničenim količinama. No naš sugovornik, kupac iz Istre, tvrdi da u slovenskim trgovinama imaju i poznate robne marke, kao što su Barilla i Rio Mare.

- Upravo su niske cijene njihova ključna prednost naspram ostalih - kaže Pavlović. Dodaje i kako će Eurospin navodno samostalno graditi poslovnice pa bi ih u prvome mahu mogli otvoriti čak dvadesetak. Opet, na svojim stranicama imaju oglase da traže poslovne prostore u gradovima u kojima živi više od 10.000 stanovnika. Kupuju zemljišta od oko 7000 kvadrata ili unajmljuju nekretnine s najmanje 100 parkirnih mjesta. Nagađa se čak i da bi Eurospin mogao preuzeti Plodine.

- Dobro je da na hrvatskom tržištu imamo konkurenciju, pogotovo za nas potrošače, jer onda imamo više izbora. Sigurno će morati ići s jačim akcijama da privuku građane. A mnogi potrošači paze na svaku lipu i sigurno će kupovati u Eurospinu, jer i sad marljivo prate akcije te obilaze više trgovačkih centara kako bi prošli što povoljnije - smatra Hana Jurić, predsjednica udruge Društvo za zaštitu potrošača Istre.

Novi igrači obično pripremaju svoj dolazak u tajnosti, kažu u HGK. Konkurencija je već sad jaka, a top 10 trgovaca prehranom drži 80% tržišta. Uz jake internacionalne brendove, postoje i jaki regionalni trgovci koji često jedni od drugih preuzimaju trgovinu, piše 24sata.hr

hr Tue Feb 19 2019 15:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c62b2ee0e4938dda38b46fc/80

Poljoprivrednicima ove godine na raspolaganju 360 milijuna eura za projekte ruralnog razvoja

Prošlu godinu zaključili su sa 150% (preko 4,1 milijarde kuna) ostvarenja ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2018. i već ostvarenih 69% ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2019. godinu

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. bilježi odlična postignuća u apsorpciji. Ministarstvo poljoprivrede ovu godinu započelo je s 87% programske alokacije u već pokrenutim postupcima dodjele sredstava, a više od 15,7 milijardi kuna stavljeno je na raspolaganje korisnicima, od čega je gotovo 66%, odnosno 10,3 milijardi kuna već ugovoreno. 

Korisnicima je isplaćeno preko 30%, odnosno 5,5 milijardi kuna. Prošlu godinu zaključili su sa 150% (preko 4,1 milijarde kuna) ostvarenja ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2018. i već ostvarenih 69% ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2019. godinu. Tijekom 2019. na raspolaganje će staviti ostatak alokacije kroz 30-ak natječaja ukupne vrijednosti oko 2,7 milijardi kuna, što znači da će cjelokupna programska sredstva biti aktivirana.

U 2019. MPS nastavlja s podrškom rastu i razvoju poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora putem financijskih instrumenata – novog oblik financiranja uvedenog prošle godine. Financijski instrumenti namijenjeni su subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru, za čije se održive investicije doprinosom iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj omogućavaju povoljniji uvjeti financiranja (niže kamatne stope, niže naknade, duži rokovi otplate i veća mogućnost počeka) uz smanjenje zahtjeva prema korisnicima financijskih instrumenata (manje instrumenata osiguranja).

Od jeseni 2018. započelo je podnošenje zahtjeva za Mikro i Male zajmove za ruralni razvoj, a do kraja siječnja 2019. odobreno je više od 80 zajmova ukupne vrijednosti 24 milijuna kuna. Tijekom cijele 2019. HAMAG-BICRO nastavlja zaprimati i obrađivati zahtjeve za zajmove za ruralni razvoj, a do kraja prvog tromjesečja 2019. bit će dostupna i Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj, kojima se osigurava pokriće glavnice kredita ili leasinga do najvišeg iznosa od 1,3 milijuna eura i to sa stopama jamstva od 70%, odnosno do čak 80% za projekte mladih poljoprivrednika i za ulaganja u mljekarski sektor. Navedena jamstva također omogućavaju financiranje obrtnih sredstava do 200.000 eura, odnosno do 30% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova kredita (ovisno koji iznos je viši tj. povoljniji za krajnjeg primatelja).

Informacije o natječajima iz Programa ruralnog razvoja za 2019., kao i o detaljima provedbe financijskih instrumenata za ruralni razvoj, možete pronaći  OVDJE.

hr Tue Feb 19 2019 10:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6319160e4938b7a78b460b/80
Foto: Facebook

Mladi solinski poduzetnik Ivan Mrvoš uvršten na Forbesovu listu '30 Under 30'

Mladi solinski poduzetnik i izumitelj prve pametne klupe u Europi, uvršten je na Forbesovu listu 30 Under 30 u Manufacturing & Industry kategoriji za 2019. godinu u Europi.
- Svaki put kad pomislim: 'Ok, osvojili smo sva priznanja koja su se mogla osvojiti. život kaže: Wroooooong!, napisao je Ivan Mrvoš na svojem Facebook profilu.

- Manufacturing & Industry kategoriji za 2019. godinu u Europi. Koliko vidim - najmlađi na gotovo svim listama i jedini iz Hrvatske (ako je još netko na listi - moje isprike). Apsolutno ogromno priznanje, ne samo za moj rad, nego i za rad cijelog tima u Include. Svaka čast ekipa.“

hr Tue Feb 12 2019 20:06:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6141830e4938b7a78b4571/80

Potrošnja ususret Valentinovu u Hrvatskoj rasla za 55% od 2016. – sve više trošimo na restorane, hotele, cvijeće i nakit

Istraživanje Mastercard Love Index koje se godišnje provodi od 11. do 14. veljače donosi analizu i trendove potrošačkih navika uoči i za vrijeme Valentinova u tri uzastopne godine (2016.-2018.)
Bez obzira radi li se o cvijeću, nakitu ili nekom nematerijalnom poklonu kao što je nezaboravno iskustvo, čini se da Hrvati za Dan zaljubljenih troše više nego ikad.

To pokazuju i rezultati istraživanja Mastercard Love Index prema kojem se potrošnja za kupnju poklona uoči i za vrijeme Valentinova povećala od 2016. do 2018. za 55%, dok je u istom razdoblju potrošnja za kupnju cvijeća porasla 72% te nakita za čak 76%.

Osim toga, sve su popularniji i nematerijalni pokloni u obliku iskustava, kao što su primjerice večera u restoranu ili odmor u hotelu. Tako se u tri godine uoči Dana zaljubljenih ukupna potrošnja u restoranima povećala za 34%, a u hotelima za 48%. Uz to, dosta se troši i na prijevoz koji čini 19% ukupne potrošnje u tom razdoblju.

Kupnja u zadnji čas

Pouzdajući se u stalnu dostupnost raznoraznih proizvoda i usluga, Hrvati sve češće poklone kupuju u zadnji trenutak. Podaci za 2017. i 2018. pokazuju da se najveći broj kupnji poklona (trećina) obavi tri dana unaprijed, odnosno 11. veljače. 

Još jedna zanimljivost je da je online kupnja poklona uoči Dana zaljubljenih, usprkos iznimno velikom povećanju od 202% u protekle tri godine, još uvijek puno manje zastupljena od one u klasičnim trgovinama. Tako se čak 95% transakcija uoči Valentinova obavlja na fizičkim prodajnim mjestima, a svega 5% online. Slična je situacija i na samo Valentinovo, kada se 96% poklona kupuje u trgovinama, a samo 3% online.

Sve češće plaćanje karticama

Još jedan trend koji je zabilježen je sve češće plaćanje poklona karticama. Općenito, broj kartičnih plaćanja oko Valentinova je u tri uzastopne godine porastao za 45%, dok se njihov broj značajno povećao i u restoranima (38%), hotelima (20%) te prilikom plaćanja prijevoza (159%) i kupnje cvijeća (57%).

- Štoviše, jedan od najuočljivijih trendova prilikom kupnje poklona uoči Valentinova je višestruko povećanje broja beskontaktnih transakcija, ali i povećanje ukupnog iznosa kupnje poklona plaćenih beskontaktnim karticama od čak 1453% u tri uzastopne godine. Među kartičnim plaćanjima, udio beskonatktnih transakcija oko Valentinova 2016. iznosio je 5%, a 2018. se popeo na 16%“, rekla je Gea Kariž iz Mastercarda.
hr Mon Feb 11 2019 10:34:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .