Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/568288e84b3a46986e8b466a/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

"Nećemo natrag na ilegalan pobačaj"

Ženska mreža Hrvatske predala dopis Ustavnom sudu protiv zabrane prava na pobačaj

 Povodom najave da će Ustavni sud nakon 24 godine raspravljati o ustavnosti zakona o pravu na pobačaj iz 1978., Ženska mreža Hrvatske predala je u utorak dopis tom sudu u kojem ga upozorava da je taj zakon usklađen sa svim međunarodnim dokumentima, a posebno s Konvencijom UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena te preporukama koje je ove godine dao odbor UN-a za praćenje Konvencije.

"Dopisom želimo upozoriti Ustavni sud da je imenovani zakon usklađen sa svim međunarodnim dokumentima, a posebno s Konvencijom UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena te preporukama koje je ove godine dao odbor UN-a za praćenje Konvencije na četvrto i peto izvješće za Hrvatsku. Odbor, između ostalog, u svom uvodu kao jednu od glavnih preporuka naglašava potrebu da zakonodavna i ostala vlast u Hrvatskoj osigura primat Konvencije nad Vatikanskim ugovorima, odnosno da se osigura zaštita prava žena, tj. sloboda odlučivanja žena posebno u području reproduktivnih i seksualnih prava od negativnih utjecaja Katoličke crkve kojima je izložena", kazala je jedna od pet koordinatorica Ženske mreže Hrvatska Mirjana Kučer. 

Cilj im je, dodala je, upozoriti i na članak Ustava koji upozorava na sekularnost države. 
Zahtjev o ocjeni ustavnosti, kako mu je puno ime, Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece podnio je 1991. Hrvatski pokret za život i obitelj, a Ženska mreža Hrvatske dobila je informacije iz medija da je Ustavni sud spreman za raspravu o tom prijedlogu.

U dopisu se iz Ženske mreže pozivaju na Rezoluciju Vijeća Europe 1464  "Žene i religije u Europi" u kojem se države upozorava na jačanje fundamentalističkih pokreta i na bojazan za ostvarivanje ljudskih prava žena. Rezolucija poziva države da kroz zakonodavstvo i praksu zaštite ljudska prava žena. Ženska mreža u dopisu podsjeća na zadnje preporuke iz 2015. Odbora UN-a o sprečavanju svih oblika diskriminacije žena gdje se izrijekom kaže da država mora osigurati pravo na siguran i besplatan pobačaj i kontracepciju te da mora voditi brigu o prevenciji na način da se seksualna edukacija uvede u škole kako bi se osiguralo da se problem pobačaja ne svodi na kontracepciju.

To što se zahtjev udruge Hrvatski pokret za život i obitelj 24 godine nalazi na sudu, Kučer je ocijenila kao nešto što je politički indicirano. "Svjedoci smo da se opetovano, u valovima, uvijek otvara pitanje prava na prekid trudnoće.  Zadnjih godina je to intenzivirano, ne samo u Hrvatskoj, već je povezano s jačim utjecajem desnice i konzervativnog katolicizma i katoličkog fundamentalizma", ustvrdila je.

Upitana kako vidi promjenu vlasti i politički trenutak u Hrvatskoj za ovo pitanje, Kučar je kazala da nije na njima da presumiraju što će biti, već samo da upozore na obvezu Hrvatske da bude usklađena s međunarodnim dokumentima čija je potpisnica.

Iz Ženske mreže Hrvatske koji su zajedno s inicijativom Glas Razuma - Pokret za sekularnu Hrvatsku pred Ustavnim sudom razvili transparente "Nećemo natrag na ilegalan pobačaj", "Crkva država - raskid" i "Raskid vatikanskih ugovora", očekuju da će prijedlog o ocjeni ustavnosti biti odbačen.

"Očekujemo da se odbaci prijedlog udruge o ocjeni ustavnosti zakona kojim se regulira pravo na raspolaganje tijelom i odlučivanje o broju djece. On je što se nas tiče sasvim u redu jer je usklađen s konvencijama i ljudskim pravima", kazala je jedna od pet koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Biserka Momčinović. Dodala je da ovom akcijom žele poručiti ženama u Hrvatskoj da vode brigu o svojim ljudskim pravima i njihovom ostvarivanju "jer nam se čini da su različite poruke i šumovi u porukama i od Katoličke crkve i od političkih stranaka takve da žene moraju voditi računa o porukama i voditi brigu da zaštite svoja ljudska prava".

hr Tue Dec 29 2015 14:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1d529daf72d110e8b4572/80
Foto: Pixabay

Analiza Gospodarske komore: U kojoj je mjeri koronavirus utjecao na gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije?

Tijekom prošlog mjeseca poslodavci su putem HZZ-a tražili ukupno 991 radnika, što je 72,6 posto više nego u svibnju ove godine, ali 19,8 posto manje nego u lipnju 2019.

U kojoj je mjeri pandemija koronavirusa utjecala na gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije pokazuje najnovija analiza HGK – Županijske komore Split za mjesec lipanj te za prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

''Iako je vrijednost fiskaliziranih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji u lipnju ove godine, koja je iznosila 1.207.775.324,12 kuna, za 31,7 posto manja u odnosu na prošlogodišnji lipanj, ona je porasla za 28,1 posto u odnosu na mjesec prije. Pozitivan pomak u odnosu na svibanj, kada je došlo do popuštanja mjera i otvaranja gospodarstva, predstavlja i blago smanjenje broja nezaposlenih'' poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Najveći pad vrijednosti fiskaliziranih računa u lipnju ove godine, viši od 70 posto u odnosu na prošlogodišnji, bilježe djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; prijevoz i skladištenje; poslovanje nekretninama te djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Rast vrijednosti fiskaliziranih računa, od 45,3 posto, ostvaren je pak u djelatnosti informacija i komunikacija.

Kada usporedimo prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, vrijednost fiskaliziranih računa u prvoj polovici ove godine iznosila je 5.823.185.177,31 kuna te ja za 14,8 posto manja od prošlogodišnje, dok je broj izdanih računa manji za 22,7 posto. Pritom je najveći pad vrijednosti fiskaliziranih računa u prvoj polovici 2020., od 76,5 posto, registriran u djelatnosti poslovanja nekretninama.

Registrirana nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji u lipnju se blago smanjila u odnosu na svibanj ove godine. Tako je krajem lipnja pri Regionalnom uredu HZZ-a u Splitu bilo evidentirano ukupno 25.049 nezaposlenih osoba, odnosno 6,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu, ali za 44,4 posto više nego u lipnju 2019. godine.

I dalje raste broj novoprijavljenih osoba na HZZ-u te je tijekom lipnja evidentirano 1.847 novoprijavljenih osoba u županiji, što je za 21,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec, a za 23,6 posto više u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Pritom je najveći broj novoprijavljenih na evidenciju Zavoda, njih 1.407, došao direktno iz radnog odnosa.

Tijekom prošlog mjeseca poslodavci su putem HZZ-a tražili ukupno 991 radnika, što je 72,6 posto više nego u svibnju ove godine, ali 19,8 posto manje nego u lipnju 2019.

Većina analiziranih pokazatelja poslovanja županijskog gospodarstva u lipnju, odnosno nastavak pada broja i vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na isti mjesec prošle godine  te rast broja novoprijavljenih nezaposlenih u odnosu na mjesec prije, pokazuje očekivani pad gospodarske aktivnosti uslijed koronakrize. Istovremeno, popuštanje mjera ograničenja, otvaranje gospodarstva i dolazak turista, koliko god skromniji bio, pokazuju efekte te svakako raduje blago smanjenje broja nezaposlenih i povećani broj potraživanja radnika u odnosu na svibanj.


hr Tue Jul 14 2020 14:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1fe3fdaf72d890d8b45d6/80
Foto: DalmacijaNews

U posljednja 24 sata 52 nova slučaja, preminuo muškarac

U državi je pet osoba na respiratoru
Danas je 141. dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj.

U posljednja 24 sata 52 novozaražena 3827 ukupno, a preminuo je jedan muškarac 51. godište. Nije bio na respiratoru, a ukupno je u državi 5 osoba na respiratoru.
hr Tue Jul 14 2020 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0d9ddedaf72d9d348b4577/80

Kaštela dobila 'pametnu kantu' za zbrinjavanje otpada

Spremnik je antivandalski, sprječava prekopavanje po smeću, izlazak neugodnih mirisa, a preko softvera javlja stanje popunjenosti. U postavljanju spremnika sudjelovao je i Vlastiti pogon Grada Kaštela.

Kaštela su dobila „pametnu kantu“ i tako obogatila komunalnu infrastrukturu za jedno moderno inovativno rješenje. Riječ je o najsuvremenijem spremniku za otpad kojeg je na Kamberovom šetalištu u Kaštel Starom postavila gradska komunalna tvrtka Zeleno i modro.

Riječ je o kompaktoru na solarni pogon marke Procopress za sakupljanje manjih otpadaka na javnim površinama. Omogućuje ručno otvaranje otvora za ubacivanje otpadaka kao i higijensko nožno otvaranje.

Ovakva „pametna kanta“ je rješenje za urbana i turistička područja. Osigurava prikupljanje čak i do osam puta više otpada nego ostale kante jer je opremljena prešom na solarni pogon koja sabija otpad – ističe direktor tvrtke Zeleno i Modro, Alen Lučić.

Spremnik je antivandalski, sprječava prekopavanje po smeću, izlazak neugodnih mirisa, a preko softvera javlja stanje popunjenosti. U postavljanju spremnika sudjelovao je i Vlastiti pogon Grada Kaštela.

hr Tue Jul 14 2020 13:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0d9b0bdaf72d75338b4642/80

Domovinski pokret traži javnu raspravu i referendum prije uvođenja eura

Miroslav Škoro vjeruje da u Hrvatskoj postoje daleko važniji problemi od uvođenja eura

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro danas je s konferencije za medije poručio kako iz nepoznatog razloga srljamo u uvođenje eura i pri tome gubimo monetarni suverenitet Hrvatske pa se založio za raspisivanje referenduma na kojem će građani imati pravo odlučiti žele li sada ući u eurozonu ili ne. 

Članica gospodarskog tima Domovinskog pokreta i izabrana saborska zastupnica Vesna Vučemilović dodala je kako su svjesni da uvođenje eura donosi neke pozitivne promjene, ali i upozorila kako se nedovoljno govori o opasnostima, izazovima i negativnim aspektima preranog ulaska u eurozonu.

„Vjerujemo da je uvođenje eura vrlo važno pitanje koje zahtijeva široku javnu raspravu predstavnika akademske zajednice, nevladinih organizacija te političkih stranaka kako bi građani dobili što kvalitetniju informaciju što ono donosi. Govori se o prosječnom povećanju cijena nakon konverzije od 0,25 posto, ali svi znamo da je prosjek jedno, a stvarnost nešto drugo i da će sigurno pasti životni standard naših građana“, ocijenila je Vesna Vučemilović. Podsjeća i kako prema istraživanjima koje svake godine provodi agencija Ipsos plus, samo 20 posto građana smatra da je dovoljno informirano o tome što znači uvođenje eura.

„Građane zanima što će se dogoditi s njihovim plaćama, mirovinama… Dosta mirovina je manje od 2000 kuna, kad se to prebaci u euro, riječ je o manje od 300 eura i jasno je da se postavlja pitanje tko može živjeti s tim sredstvima. Ako ne povećamo plaće, uništavanje kune teško će se odraziti na njihov standard“, pojašnjava Vučemilović. 

Upitno je, nastavlja, i pismo namjere guvernera Borisa Vujčića i ministra financija Zdravka Marića gdje se navodi da će se smanjiti udio države u imovini određenih poduzeća, bez da je transparentno komunicirano  javnosti tko će i kako provoditi privatizaciju još uvijek javnosti nepoznatog popisa poduzeća.

Ante Rončević, također član gospodarskog tima Domovinskog pokreta, istaknuo je kako prije uvođenja eura treba restrukturirati javna poduzeća, školstvo, zdravstvo, sudstvo, sve ono što nas danas u Hrvatskoj i dalje muči. 

„Kad ste zadnji put u javnom govoru čuli da netko od kompetentnih ljudi ili političara govori o koordinacijama makroekonomskih politika, koje osim fiskalne politike obuhvaćaju i monetarnu politiku, politiku realnog sektora i politiku vanjske trgovine. Još 1996. godine prestalo se na tome raditi, tada je nestalo političke volje da se nastavi raditi ono što je početo, znači stabilizacijski program iz 1993. godine nije prerastao u razvojni program i mi smo žrtve te politike nespremnosti da se išta napravi i provedu reforme. Zbog ulaska u NATO restrukturirali smo jedino hrvatsku vojsku, no sve ostalo nitko se ne usuđuje dirati“, pojašnjava Rončević podsjetivši da je euro u Hrvatskoj prisutan već 25 godina otkad je ugovorena devizna klauzula.

„Mi možemo uvesti euro kroz nekih desetak godina dok pređemo bar prosjek Europske unije, a do tada moramo provesti nužne reforme i pripremiti se za to“, tvrdi Rončević.

Miroslav Škoro vjeruje da u Hrvatskoj postoje daleko važniji problemi od uvođenja eura, no, primjećuje, nova vlada se odmah počela baviti s baš tom temom dok istovremeno buja koronavirus, a gospodarstvo se suočava s krizom.

„Ovo je izdvojeno kao prioritetna tema, iako bitno neće djelovati na hrvatsko gospodarstvo, svi smo svjedočili što se dogodilo kad se prelazilo s jugo dinara na hrvatske dinare, pa s hrvatskih dinara na hrvatske kune. Poučeni rješenjima u svijetu i Švedskoj koja se kod nas stalno izdvaja kao primjer, smatramo da bi prije odluke trebalo ipak pitati građane i vratiti se na pitanje koliko omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju i da se o ovom pitanju raspiše referendum, za što ćemo se zalagati“, rekao je Škoro. 

Osvrnuo se i na dnevne aktualnosti poručivši kako će Domovinski pokret biti konstruktivna oporba koja je u Saboru spremna podržati prijedloge koji će pomoći građanima i gospodarstvu i koji su na tragu njihovog predizbornog programa. 

„Postoje načini kako se formalno vode sastanci, ovo što je Plenković sazvao nije protokol. Sadržajno mi moramo razgovarati, ali ovo nije način kako se to radi. Uostalom, ja ne pijem kavu, nego čaj“, ironično je Škoro pojasnio zašto se odbio odazvati na poziv Andreja Plenkovića na neformalni sastanak u Vladi.


hr Tue Jul 14 2020 13:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .