Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb113eb9e03e368a8b4588/80

Pet popularnih jela koja kuhamo potpuno pogrešno

Neke obitelji generacijama pogrešno pripremaju klasike svjetske kuhinje pa mnogi nisu ni svjesni da svojim receptima ne dobivaju toliko slasti koliko bi mogli
Tajni sastojak umaka bolognese je vrijeme, u carbonaru se ne dodaje vrhnje, a francuska salata se u originalnu priprema sa senfom. Da ne pričamo o desecima sastojaka koji se mogu pronaći na bruschettama ili salati niçoise.

Umak bolognese

Ragù alla Bolognese ili umak bolognese planetarno je popularan, ali kako se širio izvan talijanskih granica pomalo je i mijenjao svoje lice. Među sastojcima koji se koriste su mljevena junetina, a može i teletina, povrće poput luka, mrkve, celera te vino i pasta od rajčica. Neke talijanske obitelji dodaju mlijeko oko 40 minuta prije kraja pripreme kako bi se smekšala mesna aroma, ponegdje na čizmi uobičajen je i muškatni oraščić koji „stišava“ kiseline rajčica.

No najvažniji sastojak bez kojeg nema originalnog bolognesea je vrijeme. Danas se većinom skraćuje njegova priprema, ali Talijani upozoravaju da se treba krčkati oko četiri sata na laganoj vatri kako bi se izvukla „duša“ iz svih sastojaka.

Tradicionalisti će ustrajati na prabakinom receptu, zagovornici lokalne kuhinjekoristiti ono što se može kupiti u okolici, a romantičari provesti pola dana nad mjehurićima koji razigrano izviruju na površini. Bolognese je najbolji sutradan, a tradicionalno se poslužuje sa širokim rezancima ili u lazanjama.

Francuska salata

Bez nje blagdanski stol je nezamisliv, ali rijetki znaju kako možda i najpopularnija salata na svijetu uopće nije nastala u Francuskoj. Da, kod nas se zove francuskom. I zvat ćemo je tako i dalje, naravno, ali ova salata nema ama baš nikakve veze sa zemljom dobrih vina i Napoleona. Ovo popularno jelo koje je dio svakog božićnog stola svoje korijene vuče iz majčice Rusije, tako da je primjerice Francuzi, ali i mnogi ostali zovu 'ruska salata'. Vremenom se njena popularnost raširila, pa osim u mnogim europskim zemljama, popularna je i u Iranu, Mongoliji, Izraelu, ali i Latinskoj Americi.

Pretpostavljate da se Rusi ovom salatom diče i zovu je 'ruska salata'? E pa u tom slučaju ste opet u krivu, s obzirom da se ona tamo zove 'salata Olivier'. Ime duguje glavnom kuharu Lucienu Olivieru (on je pak bio belgijskog porijekla) koji je sredinom 19. stoljeća radio u prestižnom moskovskom restoranu Hermitage. 
Tamo je postala izuzetno popularna i dugo vremena bila zaštitni znak restorana. Naravno, kao i svi veliki inovatori, i slavni Olivier je recept čuvao kao zmija noge, pa se tako ni danas ne zna kako se točno u početku ona spremala.

Ipak, poznato je da su njeni sastojci bili kavijar, teleći jezik, komadići jastoga, kapari, krastavci, jaja, zelena salata i sojina zrna, ali je moguće da je priprema ovisila i o godišnjem dobu kad se salata radi. S druge strane, Oliver je dressingradio od senfa, vinskog octa i maslinovog ulja iz Provanse. U Hrvatskoj danas guštamo u ovoj salati i našoj inačici koja ne uključuje jastoge, ali se zato susjede znaju porječkati dodaju li se u originalnu salatu jabuke i šunka te je li bolja samo s majonezom ili je treba ublažiti vrhnjem.

Carbonara 

Kako bi postigli kremoznost tjestenine a la carbonara, većina amatera (ali i dobar dio profesionalnih kuhara) u špagete dodaje vrhnje za kuhanje. Originalni talijanski recept ne sadrži taj sastojak. Štoviše, nježnu kremoznost jelu i okus tjestenini daje tek jaje, koje se razmućuje s ostalim sastojcima na kraju. Kako se ne bi skuhala najprije ugasite vatru pa žustro izmiješajte Talijani vole tjesteninu 'osjetiti pod zubom' pa ju kuhaju al dente. Špagete je bolje ostavite 'malo sirovima' pa ih do kraja termički obraditi u tavi s umakom, nego ih prekuhati i od njih napraviti neprivlačnu kašu. Uz ovo jelo možete upotrijebiti i druge vrste tjestenine poput fettuccina ili rigatona.

Za originalnu carbonaru najprije popržite kockice slanine dok se ne otopi većina masnoće. Potom odvojite slaninu na poseban tanjur, a u masnoću dodajte svježe kuhane špagete al dente. Promiješajte i dodajte par kapi maslinovog ulja. Ugasite štednjak, a u vruću tavu ulijte dva razmućena jaja s malo naribanog parmezana ili pecorina u koje ste dodali sol i papar. Promiješajte oko jednu minutu, pa poslužite vruće s kockicama špeka.

Salata niçoise

Salata niçoise poznata je u svijetu, ali bez obzira na njezinu popularnost malo ljudi bez pogreške može nabrojiti što sve u nju ide. Ova salata je nastala kao pučko jelo s lokalnim i pristupačnim sastojcima, a jeli su je ribari nakon povratka s mora. Rajčice, tvrdo kuhana jaja, mladi luk, masline i tuna ili inćuni provjerene su i originalne namirnice. Ovisno o regiji ponekad se dodaju krastavci, sirovi bob,paprike, radič, artičoke, celer i mlada salata, no važno je da zadrži duh jela s juga Francuske. Dodavanje kuhanog povrća poput krumpira i mahuna u francuskoj je grijeh. Riža je zabranjena, baš kao i srdele ili senf.

Jacques Medecin, kuhar iz Nice zgroženo je izjavio kako mu je dosta toga da vidi u tanjurima svakojake ostatke hrane koji se prodaju pod imenom te divne, čiste i svježe salate, a najviše od svega zamjera krumpir.

Bruschette

Bruschette su zapanjujuće jednostavno jelo, a u originalu se diče s tek nekoliko sastojaka. Za autentičnost je ključan češnjak koji se trlja o popečeni kruh, a dovoljno je dodati nekoliko kapi maslinovog ulja i posuti s par zrna soli. Bez obzira na milijune recepata koji mogu uključivati i na desetke sastojaka, u Italiji se drže devize da je manje-više.

Osim nabrojanih sastojaka bruschetti će ponekad dodati i malo pršuta ili ploške rajčice pečene na roštilju te listić bosiljka. Formula slasti kod pripreme brushetta započinje u trgovini – najmirisnijim rajčicama i najkvalitetnijem maslinovom ulju te po mogućnosti robusnom kruhu tvrde korice. Također, budite umjereni s češnjakom. Njegova uloga nije dominantna i stoga je dovoljno lagano istrljati kruh nekoliko puta. Niste li u mogućnosti koristiti roštilj, za kruh će poslužiti i toster. - piše punkufer.hr

hr Sun Aug 19 2018 21:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba3373fcb557a44af8b4783/80

Roman “Otok” Tomislava Bašića pobjednik je književnog Natječaja Gradske knjižnice Kaštela

Autoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Nakladi Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela

Rukopis šibenskog autora Tomislava Bašića “Otok” (Siget) proglašen je najboljim rukopisom pristiglim na Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman”, kojega je GKK raspisala u povodu svoje 20. obljetnice, s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti. Roman “Otok” je na Natječaj stigao pod zaporkom “Vespa Mandariana”.

Tu je odluku donijelo Povjerenstvo književne nagrade u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat; Miroslav Međimorec, književnik, publicist, diplomat, kazališni i filmski redatelj i Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela.

Odluka je objavljena na tiskovnoj konferenciji održanoj u srijedu, 19. 9. 2018. u 9.00 sati u Gospojskoj štradi u Kaštel Sućurcu. 

U ime Gradske knjižnice Kaštela kao organizatora Natječaja i u ime Povjerenstva odluku o odabiru najboljeg romana obrazložila je Renata Dobrić, ravnateljica GKK, dok je u ime Grada Kaštela, koji je pokrovitelj novčane nagrade, Knjižnici, ravnateljici, autoru i romanu čestitke uputila dogradonačelnica Jadranka Matok Bosančić, izrazivši pritom oduševljenje književnim Natječajem na temu hrvatske povijesti, a uz pomoć kojega Kaštela, pored ostalog, postaju vidljiva i kao mjesto poticanja kulturnog i književnog stvaralaštva. Zadovoljstvo što sudjeluje u ovako velikom projektu na nacionalnoj razini izrazio je i Zoran Bošković, direktor nakladničke kuće Naklada Bošković, koja će roman objaviti u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.

Autoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Nakladi Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela.

Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana “Otok” i autora Tomislava Bašića bit će održano u prosincu 2018. u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela, a u povodu obilježavanja njezine 20. obljetnice i u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.

O nagrađenom romanu "Otok"

Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je kako je roman “Otok” izuzetno zanimljiv hrvatski povijesni roman nadahnut dvjema obljetnicama: 450. obljetnicom Sigetske bitke i 950. obljetnicom grada Šibenika. Autor je, uz pomoć glavnog junaka Jakova, kroz višeslojno i lako čitljivo djelo uvjerljivih dijaloga i izvrsnom karakterizacijom likova, iznimno vješto povezao jug i sjever Hrvatske, istkavši pritom nepretencioznu i uvjerljivu neplaniranu životnu pustolovinu glavnog lika, kojega je sudbina odvela na mjesta o kojima nije mogao niti sanjati.

Autor se trudi slijediti povijesne činjenice linearnim pripovijedanjem, vjeran jasnom kazivanju. Za širu sliku vremena i atmosfere uvodi u radnju oko pada Sigeta razne osobe koje i nemaju izravne veze s događajem (npr. Fausta Vrančića i druge javne osobe provjerljiva identiteta). Svoje mjesto su našli i mali ljudi koje sudbina nosi od mora do Sigeta. Dobiva se približna slika hrvatskoga feudalnoga društva, Turaka i njihovih odnosa unutar vojne hijerarhije, kao i atmosfere u opsjednutom Sigetu i ljudi oko Nikole Šubića Zrinskog. Autor je nastojao spojiti južne i sjeverne hrvatske krajeve, pri čemu je ukazao na njihove razlike i sličnosti. Mjestimice je tekst prožet humorom, a ne nedostaje ni akcije u stilu “Gospodara prstenova”.  

O Natječaju GKK “Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman”

U povodu svoje 20. obljetnice Gradska knjižnica Kaštela raspisala je Natječaj za najbolji (izvorni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku. Na Natječaj je pristiglo 15 rukopisa, a pored najboljeg odabranog rukopisa “Otok” (Siget) autora Tomislava Bašića iz Šibenika, Povjerenstvo je pohvalilo i rukopis “Tlo boje krvi” (Priča o Bitci na Krbavskom polju) autora Marina Pelaića iz Splita.

Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.

Natječaj je bio otvoren od 5. travnja do 5. srpnja 2018. godine, a Gradska knjižnica Kaštela je  Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman raspisala i iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti, čuva prijepis Trpimirove darovnice iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti), u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT. Ovom darovnicom je knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji darovao crkvicu na Putalju, na padinama Kozjaka, iznad današnjeg Kaštel Sućurca, koju je knez Mislav sagradio davne 839. godine. 

hr Thu Sep 20 2018 07:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba29b8acb557a7ba58b4997/80
Foto: Pixabay

Raspoloženje ovisi o dobu dana, znate li kada je "vražji sat"?

Sigurno je da naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti nisu jednake tijekom dana. To se mijenja u predvidljivim, a ponekad i ekstremnim načinima, kaže Daniel Pink koji je istražio tu temu

Na razinu pad i porast raspoloženja utječu kemikalije u tijelu, preciznije hormoni - kortizol, hormon stresa, serotonin, hormon sreće... Zbog promjene u njihovoj razini dolazi do dnevnih obrazaca ponašanja, svojevrsnog psihološkog sata našeg tijela kada možemo predvidjeti kako ćemo se osjećati u koje doba dana.

Ova teorija bazirana je na dvije nedavne studije koje su obuhvatile više od 800 milijuna tweetova tijekom četiri godine, pratili su porast i pad raspoloženja kod ljudi. Stručnjaci kažu da na te obrasce ne utječu samo razni hormoni, već i razina šećera u krvi, prehrana... "To je mješavina čimbenika koji rade zajedno i teško ih je razdvojiti. Sigurno je da naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti nisu jednake tijekom dana. To se mijenja u predvidljivim, a ponekad i ekstremnim načinima. Postoji pravi trenutak za sve",  kaže Daniel Pink koji je istraživao svakodnevne ritmove za svoju knjigu "When - The Science of Timing ".

Evo koje doba dana je najbolje za određene stvari:

6.00 Najbolje vrijeme za ustajanje iz kreveta. Tijelo već nekoliko sati proizvodi kortizol, a to je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegove razine u tijelu je pola sata nakon buđenja, a na toj razini ostane sat vremena.  Rano ustajanje povezano je s nižim stopama depresije među ženama. Rano ujutro naš um je najoštriji i to je vrijeme kada se treba usredotočiti na osobne ciljeve, pokazala je to studija Sveučilišta Bristol, prenosi Daily Mail.

7.00 Razina testosterona kod žena tada je na vrhuncu, do 7 do 8 sati, a i kortizol je još na visini. To znači da su naša motiviranost i energija na vrhuncu. U to doba dana smo, također, manje ljuti - tvrde istraživači sa Sveučilišta Bristol koji su proučili 800 milijuna poruka na Twitteru i pronašli snažnu povezanost između doba dana i pozitivnih emocija. Ovo vrijeme je idealno za rješavanje problema. Izbjegavajte ujutro jesti ugljikohidrate jer oni naglo podižu razinu šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad, a to negativno utječe na raspoloženje.

8.00 U ovo doba dana raspoloženje počinje opadati, a studije su pokazale kako je to vrhunac vremena za tugu i umor. Ponedjeljak u 8 sati je razumljivo najgori. Pokušajte odvojiti pola sata za šetnju po svježem zraku kako bi neutralizirali negativnost. Također, sunčeve zrake govore našem mozgu da prestane proizvoditi melatonin, hormon spavanja. I 20-ak minuta umjerenog vježbanja može utjecati na vaše raspoloženje narednih 12 sati.

9.00 Sada pozitivne emocije rastu, a povećava se i razina serotonina - do 11 sati. "Nešto se definitivno događa oko 9 sati ujutro i pozitivne emocije postanu dominantne", kaže dr. Fabon Dzogang, koji je radio na studijama povezanima za Twitter. Ovo je idealno vrijeme za prvu kavu. Naime, nije preporuka popiti kavu čim otvorite oči jer je tada razina kortizola, hormona stresa, visoka. Veću korist od kave osjetit ćete ako je popijete malo kasnije.

10.00 U ovo doba dana ljudi su najmanje ljuti, otkrila je studija Sveučilišta Bristol. Ovo je idealno vrijeme za sastanak ili savjetovanje, jer kortizol pomaže kontrolirati strahove dok je mozak svjež i spreman usredotočiti se i učiti.

11.00 Ovo je najviša točka za analitičke sposobnosti mozga, tako da smo najviše produktivni od 11 pa do podneva. Pozitivne emocije rastu i dalje, ali ubrzo će početi padati. Ako ste pod stresom, duboko udahnite, napravite pauzu pa izdahnite polako brojeći do pet - ponovite to četiri puta.

12.00 Ovo je glavna točka u danu za osjećaj sreće, u podne ćemo najčešće reagirati na emocije i senzacije. Ovo doba dana je idealno za obavljanje važnih telefonskih poziva ili pregovaranja o većoj plaći. U to doba su ljudi više konstruktivni, dok su kasnije više ratoborni.

13.00 Dobro raspoloženje opada, ali u ovo doba dana se osjećamo najsrdačnije prema drugima, prije nego raspoloženje oštro padne.

14.00 U ovo doba dana je niska točka sreće, a i tada se osjećamo najumornije jer nam tijelo prirodno ulazi u fazu odmora, nakon što je budno sedam sati. Ovo je doba dana kada je dobro vrijeme za još jednu kavu ili malo drijemanja, pišu 24 sata.

15.00 U ovo doba smo najmanje produktivni, pokazalo je to istraživanje Britanskih uredskih radnika. To ne iznenađuje obzirom da je serotonin nizak, kao i razina šećera u krvi. U doba od 15.30 do 17 ljudi su najrazdražljiviji, pokazala je jedna američka studija. Trebate li obaviti nešto važno, najprije napravite pauzu od 20-ak minuta.

16.00 Nismo oštroumni kao ranije u danu, ali ovo doba je dobro za kreativne zadatke. Znanstvenici to zovu "paradoksom nadahnuća" jer su inovativnost i kreativnost na najvišoj razini u doba dana kada nismo na vrhuncu drugih sposobnosti. Razmišljanje nam je tada na neki način labavije pa smo skloniji dobiti kreativna "prosvjetljenja".

17.00 U ovo doba dana se raspoloženje počinje popravljati i počinjemo više uživati. Ako završavate s poslom, priuštite si pet minuta razmišljanja o onome što ste postigli i napravite plan za drugi dan, to snažno pojačava raspoloženje.

18.00 Temperatura je narednih sat vremena najviša, a to je dobar pokazatelj raspoloženja. Ovo vrijeme je idealno za večeru baziranu na ugljikohidratima jer oni podižu razinu šećera u krvi, proizvodi se više inzulina i smanjuje kortizol.

19.00 Razina kortizola brzo opada ostatak večeri, a to znači da ulazimo u mirniju, opuštenu fazu dana.

20.00 Ulazimo u fazu najsrdačnijih odnosa s drugim ljudima i to traje do 21 sat. Osim toga, tada smo i u najsretnijem razdoblju.  Ovo doba dana je prava prilika za zagrliti nekoga i tako podići razinu oksitocina u tijelu, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva.

21.00 Ovo bi mogao biti vrhunac dobrog raspoloženja u večernjim satima. Ukoliko se osjećate raspoloženi za prepiranje, tada je razina kortizola u vama previsoka. Normalno je da u to doba tijelo počinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja.

22.00 Melatonin se nakuplja u tijelu i sprema nas za spavanje, počinjemo zijevati. Isključite ekrane, ostavite upaljen eventualno TV, kaže stručnjak za spavanje dr. Neil Stanley. Dodaje kako treba izbjegavati nalet energije u to doba jer će kasnije satima biti teško utonuti u san. Ovo vrijeme nije loše za seks, jer orgazam potiče oslobađanje oksitocina koji opušta.

23.00 U narednih sat vremena je krajnje vrijeme za odlazak u krevet. U vrijeme između 21 sat i ponoći najbolje je ići spavati jer tijelo tako ima priliku najbolje se naspavati i dobiti odgovarajuću dozu dubokog sna u REM fazi spavanja. Za najbolje raspoloženje ujutro, preporuka je ići na spavanje prije 23 sata.

24.00 Ukoliko smo još budni, velike su šanse da će raspoloženje padati. To je ključno vrijeme za ispoljavanje bijesa, prema studiji povezanoj s Twitterom, ali i seksualnih interesa.

1.00 Razina melatonina je na vrhuncu što pogoduje dobrom snu, ali, ako smo budni, tada djeluje da nam se jako izuzetno spava. To je razlog zašto su negativne emocije na najvišoj razini od ponoći do tri sata ujutro. Pokušajte se opustiti i zaspati.

2.00 U ovo doba ljudi s osjećaja ljutnje znaju prelaziti u preokupiranost smrću. To traje narednih sat vremena. Pokušajte razmišljati pozitivno i biti zahvalni za dobre stvari koje imate u životu, preusmjerite misli. To će vam smiriti misli i osloboditi negativne energije.

3.00 Razina serotonina je najniža od tri do pet ujutro pa nije ni čudo da su pozitivne misli negdje daleko od nas. Tri sata ujutro poznato je i kao "vražji sat" - ljude kao da obuzme nešto vražje.

4.00 Kortizol počinje rasti i spremni smo probuditi se kroz nekoliko sati. Ali, ako smo pod stresom i pritiskom, tijelo ga proizvodi previše pa se možemo probuditi uz osjećaj tjeskobe i panike. Buđenje u ovo do ba je povezano s depresijom.

5.00 Ako smo budni u ovo doba, naša egzistencijalna kriza će se vjerojatno nastaviti. To doba dana je vrijeme vrhunca razmišljanja o religioznim temama. Također, to je vrhunac vremena s najmanje pozitivnih emocija. - pišu 24 sata.

hr Wed Sep 19 2018 20:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba28a1ecb557a35a88b48e1/80
Foto: Screenshot / YouTube

Bračni par snimao svoj ples tijekom trudnoće, na kraju im se pridružio i sinčić

Osmislili su koreografiju te su svakog mjeseca plesali uz pjesmu "Can’t Stop the Feeling" i snimali se
Mladi bračni par Slađana i Filip Gržinčić su došli na sjajnu ideju tijekom njene trudnoće. Naime, osmislili su koreografiju te su svakog mjeseca plesali uz pjesmu "Can’t Stop the Feeling" i snimali se, sve do rođenja njihovog sinčića s kojim su isto tako zaplesali... 

- Ovo će mi svakako biti najdraža uspomena na razdoblje kad sam bila trudna i najdraža koreografija koju sam smišljala. - napisala je Slađana iznad videa kojeg je objavila na Facebook-u.




hr Wed Sep 19 2018 19:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b75ab01cb557ad6648b4a1c/80
Foto: Pixabay

Pet kvaliteta muškaraca koji znaju kako osvojiti i zadržati ženu

Svi poznajemo barem jednog muškarca koji nema nikakvih problema prilikom osvajanja žena. Baš uvijek uspije doprijeti do dame koja mu se sviđa i zadržati njezin interes.
 Takvi muškarci imaju nešto zajedničko, a to su ove kvalitete, piše Zadovoljna.

1. Obzirnost

Žene neće odoljeti pažljivim muškarcima koji ne stavljaju sebe na prvo mjesto. Obzirnost se prije svega očituje u sitnicama koje često zanemarujemo, poput otvaranja vrata ili prepuštanja sjedala u javnom prijevozu starijim osobama. Tu su i oni puno veći i važniji potezi. Ako je muškarac spreman otkazati izlazak s prijateljima u trenutku kada vam je uistinu potreban, to pokazuje da ima obzira prema vašim problemima.

2. Fleksibilnost

Mi možemo planirati do mile volje, ali život će nas uvijek iznenaditi u trenutku kada to najmanje očekujemo. Upravo je zato važno biti fleksibilan i zbog te će kvalitete muškarac porasti u očima žene. Sposobnost da se nosi s (ne)očekivanim promjenama i pravovremeno reagira na njih moćan je „afrodizijak“ jer njome muškarac ženi daje do znanja da je jak i stabilan, a to je ono što pripadnice ljepšeg spola posebno vole.

3. Samopoštovanje

Ovu kvalitetu ne treba brkati s egocentrizmom. Muškarac pun samopoštovanja nije zaljubljen u sebe, on je samo svjestan svojih vrlina i ne dozvoljava da se njime manipulira. Za razliku od egoista, on je skroman i nećete od njega čuti samohvalu, ali uvijek će se ponositi dobro odrađenim poslom dok će onaj loše napravljen odmah pokušati ispraviti. Muškarac koji poštuje sebe, ženi pokazuje da će i nju tretirati s poštovanjem.

4. Sposobnost preispitivanja

Žene bježe od muškaraca koji misle da znaju baš sve. Bez obzira na to o kojem se aspektu života radi, muškarac koji ne preispituje vlastite postupke zato što misli da nema što naučiti na svojim greškama nije osoba koja ulijeva povjerenje. Konstantno ponavljanje starih grešaka u ljubavnom odnosu i izostanak volje za promjenom ukazuje na nezrelog muškarca.

5. Sigurnost

Svi u sebi nosimo određene komplekse, manje ili veće, koji utječu na to kako se ponašamo prema sebi i drugima. Međutim, samo će se najhrabriji među nama uhvatiti u koštac s njima i pokušati ih se riješiti. Muškarac koji je siguran u sebe nije se nužno oslobodio svih kompleksa, ali on definitivno nema namjeru dopustiti da oni utječu na to kako se odnosi prema ženama.
hr Wed Sep 19 2018 14:08:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .