Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb113eb9e03e368a8b4588/80

Pet popularnih jela koja kuhamo potpuno pogrešno

Neke obitelji generacijama pogrešno pripremaju klasike svjetske kuhinje pa mnogi nisu ni svjesni da svojim receptima ne dobivaju toliko slasti koliko bi mogli
Tajni sastojak umaka bolognese je vrijeme, u carbonaru se ne dodaje vrhnje, a francuska salata se u originalnu priprema sa senfom. Da ne pričamo o desecima sastojaka koji se mogu pronaći na bruschettama ili salati niçoise.

Umak bolognese

Ragù alla Bolognese ili umak bolognese planetarno je popularan, ali kako se širio izvan talijanskih granica pomalo je i mijenjao svoje lice. Među sastojcima koji se koriste su mljevena junetina, a može i teletina, povrće poput luka, mrkve, celera te vino i pasta od rajčica. Neke talijanske obitelji dodaju mlijeko oko 40 minuta prije kraja pripreme kako bi se smekšala mesna aroma, ponegdje na čizmi uobičajen je i muškatni oraščić koji „stišava“ kiseline rajčica.

No najvažniji sastojak bez kojeg nema originalnog bolognesea je vrijeme. Danas se većinom skraćuje njegova priprema, ali Talijani upozoravaju da se treba krčkati oko četiri sata na laganoj vatri kako bi se izvukla „duša“ iz svih sastojaka.

Tradicionalisti će ustrajati na prabakinom receptu, zagovornici lokalne kuhinjekoristiti ono što se može kupiti u okolici, a romantičari provesti pola dana nad mjehurićima koji razigrano izviruju na površini. Bolognese je najbolji sutradan, a tradicionalno se poslužuje sa širokim rezancima ili u lazanjama.

Francuska salata

Bez nje blagdanski stol je nezamisliv, ali rijetki znaju kako možda i najpopularnija salata na svijetu uopće nije nastala u Francuskoj. Da, kod nas se zove francuskom. I zvat ćemo je tako i dalje, naravno, ali ova salata nema ama baš nikakve veze sa zemljom dobrih vina i Napoleona. Ovo popularno jelo koje je dio svakog božićnog stola svoje korijene vuče iz majčice Rusije, tako da je primjerice Francuzi, ali i mnogi ostali zovu 'ruska salata'. Vremenom se njena popularnost raširila, pa osim u mnogim europskim zemljama, popularna je i u Iranu, Mongoliji, Izraelu, ali i Latinskoj Americi.

Pretpostavljate da se Rusi ovom salatom diče i zovu je 'ruska salata'? E pa u tom slučaju ste opet u krivu, s obzirom da se ona tamo zove 'salata Olivier'. Ime duguje glavnom kuharu Lucienu Olivieru (on je pak bio belgijskog porijekla) koji je sredinom 19. stoljeća radio u prestižnom moskovskom restoranu Hermitage. 
Tamo je postala izuzetno popularna i dugo vremena bila zaštitni znak restorana. Naravno, kao i svi veliki inovatori, i slavni Olivier je recept čuvao kao zmija noge, pa se tako ni danas ne zna kako se točno u početku ona spremala.

Ipak, poznato je da su njeni sastojci bili kavijar, teleći jezik, komadići jastoga, kapari, krastavci, jaja, zelena salata i sojina zrna, ali je moguće da je priprema ovisila i o godišnjem dobu kad se salata radi. S druge strane, Oliver je dressingradio od senfa, vinskog octa i maslinovog ulja iz Provanse. U Hrvatskoj danas guštamo u ovoj salati i našoj inačici koja ne uključuje jastoge, ali se zato susjede znaju porječkati dodaju li se u originalnu salatu jabuke i šunka te je li bolja samo s majonezom ili je treba ublažiti vrhnjem.

Carbonara 

Kako bi postigli kremoznost tjestenine a la carbonara, većina amatera (ali i dobar dio profesionalnih kuhara) u špagete dodaje vrhnje za kuhanje. Originalni talijanski recept ne sadrži taj sastojak. Štoviše, nježnu kremoznost jelu i okus tjestenini daje tek jaje, koje se razmućuje s ostalim sastojcima na kraju. Kako se ne bi skuhala najprije ugasite vatru pa žustro izmiješajte Talijani vole tjesteninu 'osjetiti pod zubom' pa ju kuhaju al dente. Špagete je bolje ostavite 'malo sirovima' pa ih do kraja termički obraditi u tavi s umakom, nego ih prekuhati i od njih napraviti neprivlačnu kašu. Uz ovo jelo možete upotrijebiti i druge vrste tjestenine poput fettuccina ili rigatona.

Za originalnu carbonaru najprije popržite kockice slanine dok se ne otopi većina masnoće. Potom odvojite slaninu na poseban tanjur, a u masnoću dodajte svježe kuhane špagete al dente. Promiješajte i dodajte par kapi maslinovog ulja. Ugasite štednjak, a u vruću tavu ulijte dva razmućena jaja s malo naribanog parmezana ili pecorina u koje ste dodali sol i papar. Promiješajte oko jednu minutu, pa poslužite vruće s kockicama špeka.

Salata niçoise

Salata niçoise poznata je u svijetu, ali bez obzira na njezinu popularnost malo ljudi bez pogreške može nabrojiti što sve u nju ide. Ova salata je nastala kao pučko jelo s lokalnim i pristupačnim sastojcima, a jeli su je ribari nakon povratka s mora. Rajčice, tvrdo kuhana jaja, mladi luk, masline i tuna ili inćuni provjerene su i originalne namirnice. Ovisno o regiji ponekad se dodaju krastavci, sirovi bob,paprike, radič, artičoke, celer i mlada salata, no važno je da zadrži duh jela s juga Francuske. Dodavanje kuhanog povrća poput krumpira i mahuna u francuskoj je grijeh. Riža je zabranjena, baš kao i srdele ili senf.

Jacques Medecin, kuhar iz Nice zgroženo je izjavio kako mu je dosta toga da vidi u tanjurima svakojake ostatke hrane koji se prodaju pod imenom te divne, čiste i svježe salate, a najviše od svega zamjera krumpir.

Bruschette

Bruschette su zapanjujuće jednostavno jelo, a u originalu se diče s tek nekoliko sastojaka. Za autentičnost je ključan češnjak koji se trlja o popečeni kruh, a dovoljno je dodati nekoliko kapi maslinovog ulja i posuti s par zrna soli. Bez obzira na milijune recepata koji mogu uključivati i na desetke sastojaka, u Italiji se drže devize da je manje-više.

Osim nabrojanih sastojaka bruschetti će ponekad dodati i malo pršuta ili ploške rajčice pečene na roštilju te listić bosiljka. Formula slasti kod pripreme brushetta započinje u trgovini – najmirisnijim rajčicama i najkvalitetnijem maslinovom ulju te po mogućnosti robusnom kruhu tvrde korice. Također, budite umjereni s češnjakom. Njegova uloga nije dominantna i stoga je dovoljno lagano istrljati kruh nekoliko puta. Niste li u mogućnosti koristiti roštilj, za kruh će poslužiti i toster. - piše punkufer.hr

hr Sun Aug 19 2018 21:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6875740e49389bac8b46b4/80
Foto: Pixabay

Je li 'opasno' jesti džem na kojem se uhvatila plijesan? Evo odgovora...

Namirnice poput sira, tvrdog povrća, a koje nije postalo mekano uslijed stajanja, i sl, a koje je zahvatila plijesan, nakon uklanjanja plijesni možete konzumirati.
Znate ono kada odlučite napravite palačinke i izvučete svoj omiljeni džem ili marmeladu iz smočnice, a na vrhu se "uhvatila" plijesan? Neki od vas će jednostavno baciti cijelu teglu, a neki će vjerojatno samo ukloniti pljesnivi dio i baciti se na "čisti" ostatak. No, je li to "opasno"?

Britanska The Food Standards Agency preporuča da se takva hrana, na kojoj se počela pojavljivati plijesan, ne konzumira, posebice ako je dajete djeci, starijim osobama, trudnicama i osobama narušenog zdravlja i oslabljenog imuniteta.

Nije svaka plijesan ista, navodi se. Ako se radi o namirnicama s kojih možete jednostavno ukloniti plijesan i nema straha da se "zavukla" u ostatak namirnice, slobodno je konzumirajte. No kod namirnica poput džemova ili ostalih "mekih" namirnica, teško je sigurno znati da ste zaista uklonili sve tragove plijesni, piše Metro

"Ne bi preporučila konzumiranje takvih namirnica ako ih je "napala" plijesan, odlučna je nutricionistica Clarissa Lenherr. Vrlo je vjerojatno da se proširila dublje kroz teksturu, no mi to ne vidimo prostim okom.  Namirnice poput sira, tvrdog povrća, a koje nije postalo mekano uslijed stajanja,  i sl, a koje je zahvatila plijesan, nakon uklanjanja plijesni možete konzumirati.

Upozorava i kako bismo trebali proučiti o kakvoj se plijesni radi. "Ako je plijesan svijetlo plave boje ili bijela, ta je vrsta plijesni manje opasna. No ako je riječ o crnoj, narančastoj, žutoj ili zelenoj boji, nemojte riskirati i bacite te namirnice, savjetuje, prenosi Večernji


hr Sat Feb 16 2019 21:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ab93d6b2af47f2d508b45c2/80
Foto: Pixabay

Ovisnik o energetskim pićima zagrizao jabuku pa mu pukla prednja četiri zuba

Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao. Sanacija zubiju stajat će ga oko 17.000 kuna

Bakterije vole šećer i kad pijemo i jedemo puno slatke hrane koja zaostaje na zubima, one se lijepe za taj šećer i pomalo uništavaju zubnu caklinu. To dovodi do stvaranja zubnog plaka, nakupine bakterija oko zuba, a iskustvo pokazuje da se, ako je higijena usne šupljine loša, najviše plaka nakuplja oko zubnog vrata. S vremenom, zub kao da ostaje visiti na tankoj niti i ako se zagrize u nešto tvrđe, puno je veća šansa da pukne, komentira stomatolog dr. Tomislav Matić iz Zagreba slučaj mladića koji je zagrizao u jabuku i ostao – krezub.

Naime, student računarstva Vinnie Pyner (21) 'navukao' se na energetske napitke koji su mu pomagali da ostane budan i izdrži brojne obaveze koje ima na koledžu. S vremenom je postao ovisnik o tim pićima i pio ih je u prosjeku po 6 na dan, odnosno oko 45 takvih pića tjedno, a osim što je time pokvario bioritam, u samo šest mjeseci propali su mu i zubi. Samo jedan zagriz u jabuku bio je dovoljan da mu puknu četiri prednja zuba i ostanu u jabuci.


Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao, no roditelji mu to nisu dozvolili. Posjet stomatologu pokazao je da će sve riješiti s otprilike 2000 funti (oko 17.000 kuna), s tim da će uz zubne navlake za rupu na prednjim zubima, trebati i popravak karijesa na još 20-ak preostalih zuba.


- Uz konzumaciju previše šećera, ovako brzo propadanje zuba vjerojatno je povezano i s lošom higijenom, te time da je Vinnie možda zanemario redovite posjete zubaru, jer velika je vjerojatnost da su neke promjene na zubnim vratovima prednjih zuba postojale i prije nego je navalio na energetska pića - upozorava dr. Matić.


- Šećer je jedan od najštetnijih sastojaka kojeg konzumiramo u svakodnevnoj prehrani, nerijetko u ogromnim količinama, a da toga nismo svjesni - upozorava endokrinolog i dijabetolog prof. dr. Velimir Božikov, iz Specijalne bolnice Sv. Katarina. Dodaje kako poseban problem predstavljaju skriveni šećeri, u obliku sirupa, koje proizvođači dodaju kod prerade hrane da bi joj pojačali okus.


Najčešće je riječ o fruktoznom i kukuruznom sirupu, koje naše stanice ne prepoznaju kao energiju, već se kao višak direktno skladišti u jetri i pretvara u mast. Učinak je, zapravo, vrlo sličan učinku alkohola na jetru, koji u pretjeranim količinama dovodi do masne jetre, ili ciroze, pojašnjava sugovornik. Glukoza, osim toga, doprinosi debljanju i razvoju metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, srčanih bolesti, demencije, te, među ostalim, dijabetesa tipa 2.  Visoke doze fruktoze doprinose i razvoju sindroma propusnih crijeva, pri čemu toksini i nepotpuno probavljeni proteini iz hrane kroz proširene pukotine na crijevnom zidu ulaze u krvotok te izazivaju upalne i autoimunološke procese, upozorava dijabetolog.

- Samo jedna limenka kole, koja sadrži oko 40 grama šećera, predstavlja gotovo ukupnu dozvoljenu dnevnu količinu šećera koju bismo prema preporukama WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) smjeli unijeti u organizam, što zasigurno dovoljno govori o tome koliko smo malo svjesni količina šećera koje unosimo u organizam. Naime, treba osvijestiti da u mnogim prerađenim namirnicama postoje vrlo visoke količine šećera, čijeg unosa nismo niti svjesni - upozorava sugovornik za 24 sata

hr Sat Feb 16 2019 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a003211b9e03e439d8b45ee/80
Foto: Pixabay

Dijetna gazirana pića opasna su za žene starije od 50 godina

U slučaju 'sugar free' napitaka, riječ je o čistoj kemiji i molekulama koje naš organizam ne prepoznaje. Već se dugo govori i o kancerogenosti tih umjetnih dijetalnih napitaka punih kemije, kaže dr. Vujanić

Svakodnevno u svom radu gledamo pretile ljude koji su, generalno, skloni daleko većem riziku od kardiovaskularnih bolesti. Ti ljudi često posežu za dijetalnim pićima bez šećera, no mi liječnici ne samo da im to ne preporučujemo, nego ih upozoravamo da je riječ o opasnoj kemiji koja može loše djelovati na organizam, objašnjava za 24 sata dr. Darko Vujanić, kardiolog iz Kliničke bolnice Merkur, osvrćući se na rezultate najnovije američke studije prema kojoj gazirana dijetalna pića kod žena starijih od 50 godina povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti za gotovo 30 posto te smrtnost za 16 posto.


Problem nastaje kada žene, s namjerom da skinu pokoji kilogrampočnu piti 'sugar free' napitke vjerujući da uzimaju nešto što je dobro za njihovo zdravlje i što ih neće debljati. No istina je posve suprotna – dijetalna gazirana pića s umjetnim zaslađivačima pogubno djeluju na zdravlje.

Studiju su proveli Američko kardiološko društvo (American Heart Association) i Američko društvo za prevenciju moždanog udara (American Stroke Association) na ukupno 80.000 žena u dobi između 50 i 79 godina koje imaju višak kilograma i koje su redovito pile dijetalna pića s umjetnim zaslađivačima.


Stručnjaci su te žene pratili punih 12 godina i tako došli do rezultata koji su, kaže dr. Vujanić, realni te se u potpunosti poklapaju s onim što i naši liječnici svakodnevno vide u svojoj praksi.

- Dijetalne napitke uopće ne bi trebalo uzimati. Ništa se neće dogoditi ako netko, primjerice, povremeno nakon ručka popije čašu bilo kojeg običnog gaziranog napitka sa šećerom da bi bolje probavio obrok. Na taj će način zapravo popiti glukozu, a to je molekula koju tijelo prepoznaje i metabolizirat će ju, razgraditi je.

No u slučaju 'sugar free' napitaka, riječ je o čistoj kemiji i molekulama koje naš organizam ne prepoznaje. Osim toga, već se dugo govori i o kancerogenosti tih umjetnih dijetalnih napitaka punih kemije - pojašnjava dr. Vujanić ističući da je najbolji odabir za piće obična voda.

Razlog zašto su studijom bile obuhvaćene žene starije od 50 godina, prema tumačenju našeg kardiologa, leži u činjenici da žene u menopauzi, pet godina nakon prestanka menstruacije, počinju imati jednako velik rizik za kardiovaskularne bolesti kao i muškarci.

Prije toga, dakle, dok žene redovito imaju cikluse i nisu u menopauzi, zbog svoje su hormonalne slike zapravo zaštićene i rizik od srčanih i krvožilnih bolesti im je daleko manji nego kod muškaraca. Manjak hormona u menopauzi sve to mijenja.

Američka studija također je pokazala da se ženama koje piju gazirana dijetalna pića za čak 31 posto povećava rizik za dobivanje moždanog udara prouzročenog krvnim ugruškom u začepljenim arterijama.

Žene koje nisu imale kardiovaskularne bolesti, kao ni dijabetes, ali su bile pretile, uz dijetalna pića se, kaže studija, izlažu dvostruko većem riziku od moždanog udara.

Istraživanje nije preciziralo o kojim je konkretno pićima riječ (kojih proizvođača), ali važan je podatak da se rizici odnose na sve žene koje je studija obuhvatila, a posebno na one koje se bore s pretilošću. Prijašnja istraživanja već su povezala umjetne zaslađivače (aspartam, saharin, sukraloza) s pojavom karcinoma, dijabetesa i pretilosti, javlja 24 sata

hr Sat Feb 16 2019 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bceac820e4938a50e8b467f/80
Foto: Pixabay

Evo 5 jednostavnih načina kako se riješiti jutarnjeg stresa

Usvojite li ove navike možete se pozdraviti s jutarnjim stresom

1. Večer prije pripremite sve za jutro


Prije spavanja pripremite odjeću i sve što vam je potrebno za naredni dan. Tako ćete se buditi s manje briga, a i manje vremena ujutro utrošiti na spremanje.


2. Nemojte spavati spuštenih roleta

Sunce će vam olakšati buđenje jer ima djelovanje "prirodne budilice". Mrak ujutro otežava buđenje i potiče osjećaj umora.


3. Upalite glazbu

Kad se probudite upalite omiljenu radijsku stanicu ili playlistu kako bi ste si poboljšali raspoloženje.


4. Ustanite nakon prvog alarma

Sudeći po znanstvenicima, svaki alarm koji utišate čini vas još umornijima od prethodnog. Pokušajte se nakon prvog ustati!


5. Rastegnite se čim se probudite

Prije no popijete jutarnju kavu - rastegnite se. Dokazano je da jutarnje rastezanje utječe pozitivino na raspoloženje.


hr Sat Feb 16 2019 16:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .