Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58c6768eb4739818be8b4597/80
Foto: Lučka uprava SDŽ

Nezadovoljni mještani: Mega luka u Krilu Jesenicama planira se zbog privatnih interesa, a uništila bi krajobraz, obalu i more

Zagovaratelji ovog projekta, o čijoj će realizaciji najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora, tvrde da bi luka donijela gospodarski zamah mjestu, a ujedno bi riješila i problem nedostatka vezova za privatne brodare
Dio mještana Dugog Rata ne slaže se s planiranom gradnjom velike luke za kruzere u Krilu Jesenice. Početkom ožujka održana je javna rasprava o promjenama Prostornog plana uređenja kako bi se omogućila gradnja luke s oko 200 vezova. Zagovaratelji realizacije ovog projekta (Općina i Udruga privatnih brodara Krilo) navode kako bi on mjestu donio razvojni i gospodarski zamah, a istovremeno bi bio riješen problem nedostatka vezova za privatne brodare koji su se počeli baviti turizmom nakon što su svoje brodove za prijevoz pijeska preuredili u kruzere.

- Ovdje je očit slučaj udruživanja Općine Dugi Rat s Udrugom  privatnih brodara Krilo, stručnim  izrađivačem plana i izrađivačima strateške studije utjecaja na okoliš da bi se realizirao uski privatni interes na štetu općeg interesa masovnim uništavanjem krajobraza, obale i mora – tvrde nezadovoljni mještani.

Projekt mega luke u Krilu Jesenice investicija je vrijedna oko 200 milijuna kuna, gradila bi se na šljunčanoj plaži, dvjestotinjak metara istočnije od postojeće, a zamišljeno je da svaki vez bude širok 10,5 i dug 50 metara.

- Bojimo se da pokretači takvih suludih ideja imaju podršku Ministarstva pomorstva i veza, Ministarstva zaštite okoliša, Splitsko-dalmatinske županije i Pomorske uprave Split jer ne žele zaustaviti trajnu devastaciju obale. Ovakvim projektom trajno će se nanijeti šteta i uništiti okoliš u već devastiranom dijelu obale između Splita i Omiša, na prostoru koji se desetljećima uništava tako da se kontinuirano nasipava obala ne vodeći računa što se u more baca – tvrde mještani te napominju ako su najveći razmjeri devastacije nastali krajem prošlog i početkom ovog stoljeća kada su rušeni pogoni bivše Jugoplastike, a sav građevinski otpad iskoristio se za proširenje Luke Krilo.

- Kao nikada do tada nekontrolirano su dolazili kamioni natovareni građevinskom otpadom. Na sve prijave i upozorenja nadležnim institucijama nitko nije reagirao da se takav ekocid zaustavi – prisjećaju se nezadovoljni mještani koji tvrde da je devastacija mora i obale krenula od privatnih brodara koji trenutno imaju 157 brodova, a do ljeta flotu planiraju proširiti s još 10 plovila.

- Ljudi su gradili brodove iako nisu imali ispunjen osnovni uvjet, a to je vez. U Planu uređenja iz 2009. godine planirano je proširenje luke na ukupno 70 vezova da bi se naknadno ustanovilo da se potreba za vezovima povećala za čak 160 posto! Brodari imaju legitiman stav da za svoje brodove imaju siguran smještaj, ali nikako nemaju legitimitet u tome da za potrebe smještaja svojih brodova trajno uništavaju obalu – smatraju protivnici realizacije ovog projekta.

Tvrde da je sa sadržajem Prostornog plana bio upoznat samo uzak krug ljudi blizak privatnim brodarima i rukovodstvu Općine, da je formalno objavljen u službenom glasilu na i web stranicama Općine, ali da nije dostavljen na uvid Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja koje ga je trebalo objaviti na svojim stranicama, a zamjeraju Općini da je projekt radila u tajnosti te naglašavaju kako je na javnu raspravu došao samo jedan od 15 općinskih vijećnika. Nisu zadovoljni ni poslom kojeg su obavili izrađivači Plana, Arhitektonski atelier Deset i Zeleni servis. 
Smatraju da na javnoj raspravi nisu dobili jasne odgovore na pitanja o posljedicama nasipavanja mora, o utjecaju tog projekta na okoliš, krajobraz i more, navode da nije navedena procjena količine potrebnog materijala kojim bi se nasipalo more za potrebe izgradnje Luke Krilo i proširenja ostalih luka i lučica na području općine te nije sagledana sveobuhvatnost zahvata s obzirom na to da je planom predviđena izrada i proširenje najmanje osam luka i lučica kapaciteta 1250 vezova.

- Izrađivač plana nije baratao niti jednom egzaktnom brojkom kojom bi se obrazlagala opravdanost projekta. U svakom trenutku diskusije izbjegavao je reći u kojoj se duljini, širini i dubini treba nasipavati obala i more te koliko je i od kuda potrebno materijala za realizaciju. Kako to da sva sila nasipanog materijala od 750.000 do milijun metara kubnih neće imati utjecaja na tradicionalni izgled obale i stanje mora nego će imati „umjereno negativan utjecaj“. Takvu aktivnost ocjenjuju kao umjereno negativnu,  ali se ne može zaključiti po kojem kriteriju, pa proizlazi da se zaključci utjecaja ovdje donose slobodnom subjektivnom procjenom. Također, nismo dobili ni odgovor na pitanje zašto projekt nije išao na natječaj kojim bi se odabrali najbolji radovi u smislu broja smještaja brodova, organizacije luka i lučica. Jedini kriterij kojim se rukovodilo je da pod svaku cijenu treba naći gdje će se svi ti brodovi smjestiti ne vodeći računa o drugim elementima na koje realizacija Luke Krilo bitno utječe – zaključuju nezadovoljni mještani Dugog Rata u svom osvrtu na održanu javnu raspravu o projektu o čijoj će realizaciji najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora.
hr Mon Mar 13 2017 11:39:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd25b3129111cd5f18b458b/80

More sve vraća: Od Šibenika do Dubrovnika na obalama osvanuo otpad

Dobar dio golemih količina smeća pristigao je iz Albanije, ali mnogi primjeri govore kako ni naši ljudi nisu pretjerano ekološki svjesniji

Stotine tona plastičnog i ostalog otpada svako jače jugo redovito nanese na obale. I ovaj put to, nažalost, nije bila iznimka.  Dobar dio golemih količina smeća pristigao je iz Albanije gdje kultura odlaganja, a posebno recikliranja otpada, gotovo ne postoji. No mnogi primjeri iz Dalmacije govore da ni naši ljudi nisu pretjerano ekološki svjesniji.

More od kojeg živimo, tako nam obilato vraća i vraćat će sve više i više dok se i ako se uopće opametimo. Iskoristit ćemo sad priliku samo da nabrojimo političke trenutke koje su 2018. godine u sličnim situacijama iskoristili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Zbog sve većeg pritiska javnosti, reagirali su prema Albaniji i Crnoj Gori, odakle najveća količina otpada strujama ide u naše obalno more.

Smeće je zabilježeno u cijelom arhipelagu od Šibenika do Dubrovnika, fotografija na naslovnici tek je jedna od brojnih koji opisuju kakvi su to plodovi višegodišnjeg nemara.

hr Mon Nov 18 2019 09:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd1a7f629111cfaed8b465b/80

Jean-Michel Nicollier: S Hrvatskom nije imao veze, ali bolila ga je nepravda i razaranje

Još kao mladić vidio je nepravdu i krenuo ju je 'malim koracima' ispraviti
Danas je u cijeloj Hrvatskoj poseban dan. Dan za ponos, sjećanje i tugu. Širom Hrvatske obilježava se dan Grada Heroja, a u Vukovar svake godine, osim državnog vrha i ostalih ljudi, stiže i brat francuskog dragovoljca Jeana-Michela Nicolliera.

Hrabrost je krasila Jeana, ali prepoznatljiv je bio i njegov osmijeh koji, bez obzira što je trpio bol ranjanjavanja, bol nepravde i bol suza, nikad nije skidao s lica. Upravo je tako izgledao kada su u bolnicu ušli pripadnici JNA. Ovako se to odvijalo, po izjavi svjedoka, kada je Kemo tražio mladog Francuza:
- Čim je ušao, pitao je: “Gdje je Francuz?” Jean je odmah istupio. “Dođi, majku ti ustašku, Kemo će ti pokazati!“ Kemo ga je tako tukao nekom palicom, a mi smo svi morali gledati kako mladi Jean vrišti i plače od bolova. I da, svi smo plakali, pa i ja. Plakao sam i tresao se dok mi se slijevala krv iz razbijenog uha… I zbog Francuza koji se valjao po podu i pred nama umirao, i zbog straha da će se to dogoditi i nama. Nemojte misliti da je tada bilo heroja među nama… Bili smo prestravljeni mučenjem -

1966. godine, prvog dana mjeseca srpnja u francuskom gradu Vesoulu rođen je Jean Michel Nicolier. Njegova priča kojom je upisan zlatnim slovima u povijest Vukovara, povijest cijele Hrvatske krenula je malo prije Domovinskog rata kada je mladić usprkos silnim molitvama i preklinjanju majke krenuo za Zagreb gdje je s Hrvatskim obrambenim snagama otišao na ratište kod Karlovca.

Suborci na bojištu zvali su ga 'Francuz' jer je još kao mladić vidio nepravdu i krenuo je 'malim koracima' ispraviti sve ono što su četnici radili napaćenom narodu Hrvatske. Stigao je u Karlovac, potom u Vukovar gdje je ranjen 9. studenog, a samo devet dana poslije bio je odveden u Ovčaru.

Sa zarobljenicima, u hangaru, prvo je, kako kaže svjedok Dragutin Berghofer Beli, pretrpio strašne batine, a onda je mladi život metkom ugasio Spasoje Petković zvan Štuka.
Da je taj čin mučan i nezamisliv, ali i tek jedan od mnoštvo koje su nad Hrvatima činile četničke snage govori i činjenica kako je sitniš, od 20 franaka, poslije ubojstva spomenuti hladnokrvni četnik Štuka i uzeo iz Nicolierova džepa.

- Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje! - rekao je Nicolier svojoj majci prije odlaska znajući u što se upliće i gdje ide, ali s tolikom ljubavi.

Mladi Francuz u razgovoru prije nego je njegov život ugašen na Ovčari za lokalnu francusku televiziju prizore koje je vidio u Vukovaru i mjestima koji su se odupirali krvnicima opisao s tri riječi koje odzvanjaju još i danas - - Klaonica, klaonica, klaonica! -

Tek nakon 20 godina majka je doznala sudbinu svoga sina. Brižno ga je čekala na svom pragu, nije znala što je s njim, a onda je Antun Ivanković istražujući došao do nje, poslao joj pismo i tek nakon spomenutih dvadeset godina majka je shvatila da njezina sina više nema i da je on krvlju ostao upisan u povijest Lijepe naše.


hr Mon Nov 18 2019 09:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd19ff229111c5cee8b462d/80

Godina za povijest: Od prije nepunih mjesec dana Split i Vukovar još su jače vezani

Od splitskog gradonačelnika Penava je na poklon dobio ključeve Grada te Statut grada Splita, i to dvojezični

- Poveznica Slavonije i Dalmacije izuzetno je jaka, a službeno prijateljstvo s glavnim gradom Dalmacije izuzetno nam je bitno jer emocije i suradnja traju već dug niz godina - tako je govorio Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik 24. listopada kada je u Splitu potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Splita i Vukovara.

- Trudit ćemo se dogodine napraviti ne samo ceremoniju, nego kvalitetan događaj u spomen na jedan od najljepših događaja u povijesti našeg grada - rekao je Andro Krstulović Opara nakon potpisivanja sporazuma.

Od splitskog gradonačelnika Penava je na poklon dobio ključeve Grada te Statut grada Splita, i to dvojezični - latinski i hrvatski jezik, govorio je o poklonu vukovarski gradonačelnik.

U posjetu je Splitu Penava donio maketu Vodotornja, a dolazak u Dalmaciju novinarima je bio zanimljiv za mnoga druga, posebice politička pitanja.

Cijela atmosfera bila je elektrizirana od bacanja Statuta na ćirili pa je Penava rekao:
- Zdravo društvo naprosto ne može istodobno imati spomenik četničkom vojvodi Vukašinu Šoškočaninu, a dva kilometra dalje bistu Blagi Zadri, to je naprosto notorna činjenica s kojom će se složiti 99 posto građana ove države. A mi to imamo. Svi se slažemo da to nije u redu, ali ja sam sklon više vjerovati djelima, nego riječima: riječ je jako lako prevaliti preko usta, a djela su ono što čini dužnosnike dužnosnicima i po čemu bi ih se trebalo mjeriti - zaključio je gradonačelnik Vukovara u povijesnom danu kada su Split i Vukovar postali još jače vezani.

hr Mon Nov 18 2019 09:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd18c3d29111cb4ef8b45cb/80

Siniša Glavašević i riječi koje odzvanjaju i danas, a značile su da je njegov Grad živ

I kad je bilo teško, kad je oko srca stezala nemjerljiva tuga gubitka svojim je toplim riječima, a u isto vrijeme i zabrinjavajućim i prestrašenim glasom donosio 'novo svjetlo' iz stradalog Vukovara
Rođen na početku studenog 1960. godine kao odabran u ratnom novinarstvu s 'razorene ravnice' Siniša Glavašević stao je na prvu crtu obrane grada i branio je ono što je neprijatelj htio uzeti.

Vijesti iz razorenog grada širio je s optužbom svima onima koji su učinili da njegov grad više nije isti kao prije, ali u isto vrijeme je širio i poruku ljubavi, mira i zajedništva koju je crpio u svim tim ljudima, roditeljima, djeci, bakama i djedovima koji su tih dana prolazili pred njegovim očima uplakani, unakaženi, s tugom u srcu.
 
Svoj put s pravom težinom ratnog izvjestitelja i urednika Hrvatskog radija Vukovar krenuo je na svoj 31. rođendan, a i krhotina granate, koja mu je završila u tijelu, nije Sinišu obeshrabrila na njegovom putu. Svakodnevno je, nekoliko puta, slao izvještaje iz ratnog Vukovara.

Sinišina javljanja bila su iz podruma Vukovarske bolnice, a sve od 4. do 18. studenog svi su s nestrpljenjem čekali nove informacije od čovjeka koji je pravi primjer nepokolebljivosti.

- Optužujem vas gospodo, što ste dopustili da gladuju dok ste vi bili siti, zato što je vama bilo toplo, a njima hladno. Dok ste vi gasili žeđ pićem po vlastitom izboru u željenim količinama, njih ste osudili na jušnu žlicu vode - poručio je prije pada grada sabornicima te ih osudio jer, kako je napisao, između njih i četnika nije bilo nikakve razlike.

20. studenog nestalo je glasa koji je živio za svoj Vukovar, za svoju domovinu. I sam je, jednom prilikom rekao u svojoj pjesmi kako često poželi da se nije rodio u ovom vremenu te kako zavidi svim ljudima bez novca jer jedino što oni imaju je grad. Upravo je taj grad, iako razrušeni, pun krvi i nemira te zloće bio povod da napiše 'Priču o gradu' koja svaki put, u nekoj novoj mjeri, vrati sjećanja na tadašnja zbivanja u ratnom Vukovaru.

- Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? 

Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom?

Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se.

Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac - netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema?

Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa.

Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti.

A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad - to ste vi! -
hr Mon Nov 18 2019 09:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .