Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58c6768eb4739818be8b4597/80
Foto: Lučka uprava SDŽ

Nezadovoljni mještani: Mega luka u Krilu Jesenicama planira se zbog privatnih interesa, a uništila bi krajobraz, obalu i more

Zagovaratelji ovog projekta, o čijoj će realizaciji najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora, tvrde da bi luka donijela gospodarski zamah mjestu, a ujedno bi riješila i problem nedostatka vezova za privatne brodare
Dio mještana Dugog Rata ne slaže se s planiranom gradnjom velike luke za kruzere u Krilu Jesenice. Početkom ožujka održana je javna rasprava o promjenama Prostornog plana uređenja kako bi se omogućila gradnja luke s oko 200 vezova. Zagovaratelji realizacije ovog projekta (Općina i Udruga privatnih brodara Krilo) navode kako bi on mjestu donio razvojni i gospodarski zamah, a istovremeno bi bio riješen problem nedostatka vezova za privatne brodare koji su se počeli baviti turizmom nakon što su svoje brodove za prijevoz pijeska preuredili u kruzere.

- Ovdje je očit slučaj udruživanja Općine Dugi Rat s Udrugom  privatnih brodara Krilo, stručnim  izrađivačem plana i izrađivačima strateške studije utjecaja na okoliš da bi se realizirao uski privatni interes na štetu općeg interesa masovnim uništavanjem krajobraza, obale i mora – tvrde nezadovoljni mještani.

Projekt mega luke u Krilu Jesenice investicija je vrijedna oko 200 milijuna kuna, gradila bi se na šljunčanoj plaži, dvjestotinjak metara istočnije od postojeće, a zamišljeno je da svaki vez bude širok 10,5 i dug 50 metara.

- Bojimo se da pokretači takvih suludih ideja imaju podršku Ministarstva pomorstva i veza, Ministarstva zaštite okoliša, Splitsko-dalmatinske županije i Pomorske uprave Split jer ne žele zaustaviti trajnu devastaciju obale. Ovakvim projektom trajno će se nanijeti šteta i uništiti okoliš u već devastiranom dijelu obale između Splita i Omiša, na prostoru koji se desetljećima uništava tako da se kontinuirano nasipava obala ne vodeći računa što se u more baca – tvrde mještani te napominju ako su najveći razmjeri devastacije nastali krajem prošlog i početkom ovog stoljeća kada su rušeni pogoni bivše Jugoplastike, a sav građevinski otpad iskoristio se za proširenje Luke Krilo.

- Kao nikada do tada nekontrolirano su dolazili kamioni natovareni građevinskom otpadom. Na sve prijave i upozorenja nadležnim institucijama nitko nije reagirao da se takav ekocid zaustavi – prisjećaju se nezadovoljni mještani koji tvrde da je devastacija mora i obale krenula od privatnih brodara koji trenutno imaju 157 brodova, a do ljeta flotu planiraju proširiti s još 10 plovila.

- Ljudi su gradili brodove iako nisu imali ispunjen osnovni uvjet, a to je vez. U Planu uređenja iz 2009. godine planirano je proširenje luke na ukupno 70 vezova da bi se naknadno ustanovilo da se potreba za vezovima povećala za čak 160 posto! Brodari imaju legitiman stav da za svoje brodove imaju siguran smještaj, ali nikako nemaju legitimitet u tome da za potrebe smještaja svojih brodova trajno uništavaju obalu – smatraju protivnici realizacije ovog projekta.

Tvrde da je sa sadržajem Prostornog plana bio upoznat samo uzak krug ljudi blizak privatnim brodarima i rukovodstvu Općine, da je formalno objavljen u službenom glasilu na i web stranicama Općine, ali da nije dostavljen na uvid Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja koje ga je trebalo objaviti na svojim stranicama, a zamjeraju Općini da je projekt radila u tajnosti te naglašavaju kako je na javnu raspravu došao samo jedan od 15 općinskih vijećnika. Nisu zadovoljni ni poslom kojeg su obavili izrađivači Plana, Arhitektonski atelier Deset i Zeleni servis. 
Smatraju da na javnoj raspravi nisu dobili jasne odgovore na pitanja o posljedicama nasipavanja mora, o utjecaju tog projekta na okoliš, krajobraz i more, navode da nije navedena procjena količine potrebnog materijala kojim bi se nasipalo more za potrebe izgradnje Luke Krilo i proširenja ostalih luka i lučica na području općine te nije sagledana sveobuhvatnost zahvata s obzirom na to da je planom predviđena izrada i proširenje najmanje osam luka i lučica kapaciteta 1250 vezova.

- Izrađivač plana nije baratao niti jednom egzaktnom brojkom kojom bi se obrazlagala opravdanost projekta. U svakom trenutku diskusije izbjegavao je reći u kojoj se duljini, širini i dubini treba nasipavati obala i more te koliko je i od kuda potrebno materijala za realizaciju. Kako to da sva sila nasipanog materijala od 750.000 do milijun metara kubnih neće imati utjecaja na tradicionalni izgled obale i stanje mora nego će imati „umjereno negativan utjecaj“. Takvu aktivnost ocjenjuju kao umjereno negativnu,  ali se ne može zaključiti po kojem kriteriju, pa proizlazi da se zaključci utjecaja ovdje donose slobodnom subjektivnom procjenom. Također, nismo dobili ni odgovor na pitanje zašto projekt nije išao na natječaj kojim bi se odabrali najbolji radovi u smislu broja smještaja brodova, organizacije luka i lučica. Jedini kriterij kojim se rukovodilo je da pod svaku cijenu treba naći gdje će se svi ti brodovi smjestiti ne vodeći računa o drugim elementima na koje realizacija Luke Krilo bitno utječe – zaključuju nezadovoljni mještani Dugog Rata u svom osvrtu na održanu javnu raspravu o projektu o čijoj će realizaciji najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora.
hr Mon Mar 13 2017 11:39:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32fc0e29111c78158b4614/80

Duće: Brod se usidrio preblizu plaže, kupači ogorčeni i revoltirani

U vrlo kratkom roku reagirali su iz Lučke kapetanije
U blizini plaže Duće, kod konobe Bracera, usidravanje višemetarskog broda izazvao je revolt građana.

Niti 150 metara od plaže usidrilo se luksuzno izdanje broda, a zabrinuta čitateljica upozorila je na problem koji, ruku na srce, nema zabranu sidrenja, ali kulturno ponašanje vozača ipak ima veliki teret u ovoj priči.

Odgovor smo pokuašli dobiti u Lučkoj kapetaniji, ali rečeno nam je kako je, do zaključka ovog teksta, vozač broda upozoren te kako je plaža ostala bez "limene nemani". 


hr Sat Jul 20 2019 13:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32f37a29111cef158b45d6/80

Ministar branitelja o ćirilici u Vukovaru: "Vijećnici to najbolje znaju! Vukovar je žrtva, treba poštovanje!"

Ministar branitelja Tomo Medved je na komemoraciji za šest žrtava iz Drugog svjetskog rata koje su prošle godine ekshumirane iz Propadne jame na Drgomlju u Brodu na Kupi komentirao odluku Ustavnog suda o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru
Upitan o odluci Ustavnog suda prema kojoj bi pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara koji se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma trebale biti ukinute, kao i o stavu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, ministar Tomo Medved kazao je da Gradsko vijeće Vukovara najbolje poznaje stanje u gradu, javlja N1

Mislim da je gradonačelnik Vukovara vrlo jasno dao svoj stav u vezi poštivanja stava Ustavnog suda, a posebno predsjednik Vlade. Moj stav je da je Vukovar žrtva, zaslužuje posebnu pozornost, posebno razmatranje stanja i u tom pogledu je odredba koja stoji u statutu grada Vukovara, a na koju se Ustavni sud nije referirao, odnosno ona je na snazi, da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere.
Mislim da je to najbolje rješenje jer vukovarski vijećnici najbolje znaju stanje u gradu i u skladu s tim donose zaključke -  zaključio je Medved. 

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protivi se odluci Ustavnoga suda o vraćanju ćirilice u Vukovar. Ipak, poručio je da će poštovati odluku suda.

Nije sporno da ćemo poštivati odluku suda - kazao je Penava i dodao: 
Zakon nije sam sebi svrha, mora biti u službi naroda, čovjeka, dok je tako, problema nema. Kad netko pokuša sebi podrediti građane iz vlastitog interesa, onda narod reagira. Nama su ovo preduboke emocije i nama ovo nije igra - rekao je vukovarski gradonačelnik.

hr Sat Jul 20 2019 12:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32d89f29111c78158b45fa/80

Kolaps zdravstva na Lošinju: "Od tuge mi se stislo grlo. Pregled traje minutu, a ispis recepta 20!"

Otok Lošinj brendirao se kao otok vitalnosti na kojem je zdravstveni turizam započeo prije gotovo 130 godina, međutim od čitateljice, porijeklom s Malog Lošinja, doznajemo kako je zdravstvo na tom otoku daleko od idiličnog. Ispričala nam je kako je izgledao posjet tamošnjoj hitnoj.

"Pregled je trajao minutu, a ispisivanje recepta 20 minuta"

- Kći je boljelo grlo pa smo išli na Hitnu, a meni se pak na Hitnoj stislo grlo od tuge. Doktorici se sramotna krntija od računala na Hitnoj lomila i padao je sustav, trivijalni pregled trajao je minutu, a ispisivanje recepta za antibiotik trajalo je 20 minuta jer joj se sustav stalno rušio. U ordinaciji u kojoj minute mogu značiti nečiji život, u trci za polazak u Rijeku helikopterom, ljudi imaju računalo za otpis - ispričala je čitateljica.


"Ranije smo imali bolnicu i rodilište, a sad žene rađaju u helikopterima"

Navodi kako se pacijenti šalju u Rijeku za svašta, dok su ranijih godina imali i bolnicu i rodilište. Danas, govori nam, žene nerijetko rode u helikopteru na putu s Lošinja u Rijeku.

- Desetljećima smo imali bolnicu, rodilište, taman je sve to bilo obnovljeno i onda su sve zatvorili i danas se pacijenti za svaku glupost šalju u Rijeku koja nam je daleko. Kao da su svi tu helikopteri koji lete u Rijeku i ambulantna vozila koja jure zavojima i hitni gliseri i izvanredni trajekti jeftiniji od održavanja bazičnog doma zdravlja za otočane. U helikopteru nije ugodno ni kad si zdrav. Niti na trajektu. Ni kroz sate vožnje po buri i zavojima otoka - ispričala je za Index.


Ljeti imaju 35.000 ljudi na otoku, ali nisu dobili ispomoć na hitnoj

Prema informacijama koje smo dobili od Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (PGŽ), u ispostavi Mali Lošinj zaposleno je pet liječnika, pet medicinskih sestara/tehničara i pet vozača, a ispostava ima na raspolaganju 3 sanitetska vozila te skrbi o stanovništvu otoka Malog Lošinja, otoka Ilovik, Unije i Susak i Srakane i dio otoka Cresa.

Ljeti uz postojeće stanovništvo skrbi i o brojnim turistima koji ondje ljetuju, međutim, kako doznajemo, u pomoć im ne pristiže dodatno medicinsko osoblje.

- Ljeti se Ispostava Mali Lošinj ne pojačava kadrovski, a osim domicilnom stanovništvu hitna medicinska skrb se pruža i svim ostalima koji se zateknu na tom području -  rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu PGŽ.


Samo u 2019. helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta

Budući da se u Malom Lošinju pacijentima često ne može pružiti adekvatna medicinska pomoć te moraju ići hitno u Rijeku, redovito se angažira izvanredni trajektni prijevoz te helikopteri, ponajviše tijekom ljetnih mjeseci kad na otoku boravi najviše ljudi.

- U 2019. godini do današnjeg dana, helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta, od toga 20 puta u lipnju i 16 puta u srpnju. Također, ove godine je do današnjeg dana ostvareno 9 izvanrednih trajektnih vožnji, od toga jedna u lipnju i jedna u srpnju - rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić.

Tijekom 2018. helikopterski prijevoz je, kaže nam, zatražen ukupno 118 puta, od toga 17 puta u lipnju, 12 puta u srpnju i 18 puta u kolovozu, dok je izvanredni trajektni prijevoz ostvaren 36 puta, od čega 3 puta u lipnju, 5 puta u srpnju i 5 puta u kolovozu.


Dom zdravlja tijekom ljeta dobiva 2 tima s liječnikom i medicinskom sestrom

U Domu zdravlja u Malom Lošinju ukupno radi 48 zdravstvenih djelatnika - 16 liječnika, 22 medicinske sestre, 1 magistar medicinske biokemije i 3 laboratorijska tehničara, 1 fizioterapeut, 1 tehničar radioloških sustava te 4 djelatnika u sanitetu. U odnosu na ostali dio godine tijekom ljeta, u periodu od 1. srpnja do 15. rujna kroz Turističke ambulante (TA) Doma zdravlja PGŽ-a, uz postojeći kadar priključuju se dva tima koji čine liječnik i medicinska sestra.

Te smo informacije dobili iz Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, gdje su nam rekli da se u Domu zdravlja na Malom Lošinju osim opće/obiteljske medicine pružaju usluge medicinsko-biokemijskog laboratorija, radiologije, interne medicine, dijalize, stacionarnog liječenja, kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, stomatološke usluge, usluge patronažne službe, ginekologije, pedijatrije, te oftalmologije.

U slučaju hitnih situacija poput srčanih ili moždanih udara, kažu kako reagiraju sukladno pravilima struke te u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu pružaju potrebnu pomoć.


Čak se i ministar turizma žalio na probleme sa zdravstvom na Malom Lošinju

Prije tri i pol godine se na zdravstvenu skrb na Malom Lošinju požalio i tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli koji danas obnaša dužnost ministra turizma.

Tako je Cappelli u siječnju 2016. godine na sastanku s predstavnicima Doma zdravlja Primorsko-goranske županije iznio probleme koje Mali Lošinj ima sa sustavom zdravstvene skrbi, navodeći kako "grad dosta ulaže u županijske ustanove te da se nada da će njihova ulaganja prepoznati i Primorsko-goranska županija, te da će im znati vratiti jednakim iznosom kada budu tražili za potrebe koje imaju".


"Ne uzima nas se dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste"

- Prije nekoliko godina nam je ukinuto rodilište u Malom Lošinju, imamo otežane uvjete vezane uz patronažnu skrb, a odnedavno i u laboratoriju. Dugo vremena nismo imali ni Medicinu rada. Postoji i bojazan od odlaska pojedinih liječnika. Ukinuta nam je i hitna helikopterska skrb. Počinjem vjerovati kako se nas na otocima ne uzima dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste, zatvarati trajekte i protestirati u medijima - rekao je tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja koji je danas ministar turizma Gari Capelli.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a0e1ac3b94ea0b008b4e4d/80
Foto: Ilustracija

Naoružajte se strpljenjem: Kreće pakleni vikend na hrvatskim cestama

Pojačan je promet na cestama u smjeru mora, u priobalju, kao i na većini graničnih prijelaza, izvijestio je Hrvatski autoklub (HAK)

Povremeno se vozi u kolonama u pokretu. HAK savjetuje vozačima da održavaju sigurnosni razmak između vozila i moli ih za strpljenje.

A1 Zagreb-Split-Ploče:
• pojačan je priljev vozila kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora (A3->A1);
• kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanja.

A3 zagrebačka obilaznica:
• vrlo gust promet iz smjera Jankomira i Buzina prema naplatnim postajama Lučko (iz smjera Jankomira kolona je duga oko 6 km, a iz smjera Buzina oko 3 km).

Državna cesta DC1:
• teretno vozilo u kvaru kod Slunja u mjestu Donje Taborište. Vozi se jednim trakom, naizmjence.

U prometu je svakodnevno veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. HAK upozorava vozače ostalih vozila da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima.

Bicikliste, mopediste i motocikliste također pak podsjeća da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.


Sljedećih vikenda stižu još veće gužve

"Tijekom ove ljetne sezone, dosadašnja prometna slika bila je nešto mirnija nego što smo to navikli proteklih godina. Sljedećih nekoliko vikenda, očekujemo da će se to promijeniti s velikim brojem turista iz europskih država koji će se odmarati na našoj obali ili će proći kroz Hrvatsku prema svojim ljetnim odredištima

Mnogi će na put krenuti već u četvrtak navečer te se značajan priljev vozila prema Hrvatskoj očekuje već u petak, 19. srpnja osobito prema graničnim prijelazima i glavnim cestovnim pravcima. Vrhunac toga vala očekuje se u subotu, 20. srpnja cijeli dan u oba smjera, te u nedjelju, 21. srpnja pretežno u povratku.


Alternativni pravci

Kao izbor za putovanje umjesto autocesta mogu se koristiti stari provjereni pravci kroz Liku i Gorski kotar. Najveće i najznačajnije su Lička magistrala (DC1) koja se proteže od graničnog prijelaza Macelj pa kroz Zagreb, Karlovac, Slunj, Plitvička jezera, Korenicu, Gračac, Knin, Sinj pa sve do Splita i stara cesta koja prolazi kroz Gorski kotar (DC3) i proteže se kroz mjesta Karlovac, Severin na Kupi, Vrbovsko, Skrad, Delnice, Gornje Jelenje sve do Rijeke, no tu su još i mnoge druge.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .