''Da je neka bolja situacija vjerojatno bi i prije 30-te imao djecu. A sad mi je 41 godina, mala djeca, trebao sam skoro imati i unuke'', rekao je Branimir, otac dvoje djece, četverogodišnje Ane i njezinog mlađeg brata, piše dnevnik.hr

Oni nisu dio crne statistike, koja u posljednjih 20 godina bilježi najveći pad broja stanovnika. Rođeno je više od 40 tisuća djece. No, umrlo je gotovo 20 tisuća stanovnika više. Iz resornog Ministarstva - šutnja.

Ministar Predrag Štromar hvali se projektom poticane stanogradnje. Za 2.330 obitelji, kaže, osigurali su novi dom. Mijenjat će i zakon o POS-u. 

''Omogućit ćemo svim deficitarnim kadrovima u ruralnim područjima u manjim gradovima i županijama da se same jedinice lokalne samouprave uključe i plaćaju najam svim onim ljudima koje tamo trebaju'', kaže Štromar.

Plenkovićeva Vlada zaposlenim je majkama povećala rodiljne naknade za drugih šest mjeseci. No, na najviše 4.000 kuna. Veće su naknade i za nezaposlene. To nije dovoljno - upozorava nikad oštriji demograf Stjepan Šterc.

''Konačno očekujem od Vlade da počne donositi odluke, da primjereno težini situacije posloži Ured za demografiju na ključno mjesto u Vladi'', kaže Šterc.

Pozitivan prirodni prirast zabilježen je posljednji put 1997. Tada se rodilo 55 i pol tisuća djece. A umrlo - dvije i pol tisuće stanovnika manje.

Bivša ministrica Milanka Opačić, čija se Vlada nije proslavila ovom problematikom - predlaže novi zakon. Mogućnost da se u obiteljima s jednim roditeljom porodiljna naknada ili dječji doplatak prenese na baku ili djeda, ako se roditelj ranije vraća na posao.

Kandidat mora imati najmanje 16 godina ili  biti student, primjeren u učenju, ponašanju i radu.

Prednost će imati učenici i studenti koji poznaju strane jezike i imaju položen vozački ispit.  

Uz zamolbe je potrebno dostaviti:

- kratki životopis (obvezno navesti kontakt broj telefona/mobitela)

- potvrdu o redovitom školovanju

- presliku svjedodžbe zadnjeg završenog razreda (polugodišta) ili Indeksa

- potvrdu od liječnika obiteljske medicine. 

Zamolbe će se zaprimati od 23. do 30. travnja 2018., a potrebno ih je dostaviti osobno ili putem pošte u Postaju prometne policije Split, Bračka ulica 24 (za područje Splita i Solina), odnosno u nadležnim policijskim postajama za područje Trogira, Omiša, Imotskog, Brača i Visa-

U izjavi stoji kako je Predsjedništvo BiH 2007. godine usvojilo zaključak i službeno zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenome moru što je pravo koje joj pripada Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Navedeno je kako je Hrvatska o tome  u nekoliko navrata službeno obaviještena, uz ostalo i pismom iz 2009. tadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića. To stajalište je potvrdio prošle godine Zastupnički dom parlamenta BiH tražeći od Vijeća ministara BiH da Hrvatskoj uputi notu i zatraži da se obustave sve aktivnosti na izgradnji mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost.

Vlasti Hrvatske su također krajem prošle godine dobile pismo Europske komisije u kojem su eksplicitno upozorene da prije početka gradnje Pelješkog mosta moraju riješiti spor s Bosnom i Hercegovinom, navode iz Izetbegovićeva ureda.

"Unatoč svim upozorenjima Hrvatska je potpisivanjem ugovora o izgradnji mosta nastavila s implementacijom spornog projekta, a Bosna i Hercegovina će o tome obavijestiti o tome Europsku komisiju koja financira izgradnju mosta te poduzeti druge korake kako bi zaštitila svoje pravo koje joj pripada po Konvenciji UN-a o pravu mora", stoji u izjavi.

I SDA ocijenila nedopustitivm potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta

I vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) ocijenila je u priopćenju objavljenom u Sarajevu nedopustivim potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mosta prije nego što su riješena otvorena granična pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Upozorila je pritom da bi vlasti BiH ukoliko gradnja ipak počne mogle pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred nekim od međunarodnih sudova.

U priopćenju iz SDA ističu kako je neprihvatljivo početi gradnju mosta "na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine".

"Prije početka gradnje mora se ratificirati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji su 1999. potpisali tadašnji predsjednici BiH i Hrvatske Alija Izetbegović i Franjo Tuđman", stoji u priopćenju.

U SDA drže kako BiH mora imati osiguran pristup otvorenome moru sukladno Međunarodnoj konvenciji o pravu mora.

Kako drže u najvećoj bošnjačkoj stranci, gradnja mosta bila bi zakonita i legalna tek kada BiH utvrdi da pristup otvorenom moru odgovara toj konvenciji i kada BiH na to da suglasnost.

Iz SDA su pozvali  Europsku komisiju da se aktivno uključi u rješavanje ovog pitanja. Ne dogodi li se to Bosna i Hercegovina će biti primorana putem međunarodnih sudova tražiti zaštitu svojih prava, dodali su.

Todoriću je blokirano 64,4 milijuna eura u Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Kanadi.

Njegova supruga prodala je obiteljsku kuću za 250.000 eura i taj je novac donijela i uredno prijavila u Britaniji. Iz toga iznosa plaćena je Todorićeva jamčevina i plaćaju se troškovi života u Londonu, doznaje se od Todorićeve obrane.

Osnivač Agrokora Ivica Todorić ostat će na slobodi uz strože mjere opreza do pravomoćnosti odluke o izručenju Hrvatskoj, objavila je sutkinja Westminsterskog suda Emma Arbuthnot.

Mjere opreza su nešto postrožene u odnosu na one kojima je Todorić bio podvrgnut do danas. Umjesto dvaput tjedno, Todorić će se u nadležnu lonodnsku policijsku postaju morati javljati svaki dan, a nakon 21 sat ne smije napuštati kuću.

Sutkinja Westminsterskog suda Emma Arbuthnot odobrila je ranije izručenje Ivice Todorića Hrvatskoj jer nije pronašla dokaze da ga se politički progoni. Osnivač Agrokora ima sedam dana za žalbu.

"Naređujem izručenje gospodina Ivice Todorića Hrvatskoj. On sada ima rok od sedam dana u kojem može uložiti  žalbu", rekla je sutkinja na kraju presude koja je napisana na 17 stranica.

Arbuthnot je prethodno odbacila većinu argumenta Todorićeve obrane protiv izručenja. 

"Nisam našla dokaze o političkoj motivaciji progona. Nije bilo bliske uključenosti političara u Agrokoru. Jedan političar je bio viši financijski nadzornik, a jedan je podnio tužbu protiv optuženika i tvrtke. Prihvaćam da afera Agrokor ima političku dimenziju, budući da on predstavlja 15 posto hrvatskog BDP-a, ali progon, koji se temelji na otkrivenim dokazima, nije pod političkim pritiskom", stoji u obrazloženju presude.

Sutkinja je odbacila argument svjedoka obrane, ekonomskog stručnjaka koji se bavio tranzicijskim zemljama Williama Johna Bartletta, koji je tvrdio da je hrvatska Vlada trebala spriječiti prekomjerno širenje Agrokora.

 "Agrokor je neovisno poduzeće, koje je pokrenuo optuženik i on je donosio odluke", navodi sutkinja.