Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2b472b0e4938e1688b457d/80
Foto: PIXABAY

Znate li kako je 1. siječnja postao Nova godina?

Nekada se slavio proljetni ekvinocij, a stoljeća su promijenila dogovor
Budući da ne postoji posebna točka na osnovi koje bi se odredio početak godine, izbor datuma je dogovoren, prihvaćen i često mijenjan tijekom povijesti. U današnjem globaliziranom svijetu lakše se dolazi do konsenzusa oko datuma, premda neki narodi zadržavaju svoje tradicije. Određene bilance, godišnji zaključci itd. ipak se u cijelom svijetu vežu uz 31. prosinca, jer 1. siječnja počinje nova godina.

Različiti gradovi, različiti kalendari


Davno, dok je čovjek bio vezan za plodnost i buđenje zemlje, početak godine obilježavao se dolaskom proljetnog ekvinocija (danas je to 21. ožujka, a u Starome Rimu bio je 25. ožujka), ali zatim su pojedine države, ali i pojedini gradovi imali različite kalendare, a i u ta davna vremena različiti kalendari stvarali su probleme.

U današnje vrijeme s masovnom komunikacijom i internetom sve se nastoji standardizirati prema onome što je uobičajeno na zapadu. No i u davnini je Rimsko Carstvo diktiralo običaje. Rimljani su ime Janusa, boga vremena s dva lica (mladim i starim) iskoristili za naziv prvog mjeseca u godini. Do tada je postojala Mjesečeva godina s 304 dana, godina je, praktički, završavala u prosincu i započinjala u ožujku, a dva mjeseca između kao da nisu postojala, tvrdi Večernji list.

Onda je drugi kralj Rima Numa Pompilije 713. godine pr. Krista odredio da će prvi mjesec poslije zimskog solsticija nositi ime Ianus te imati 29 dana. To je bio prvi rimski kalendar, kada se s deset prešlo na 12 mjeseci i na 355 dana u godini. Mnogi su mjeseci imena dobili po brojevima.

Rimski vladar Julije Cezar 46. godine pr. Krista ponovno je obnovio kalendar. Godina je imala 365 dana te je uvedena prijestupna godina kako bi se svake četiri godine dodao jedan dan. Kršćanska je crkva na prvom ekumenskom saboru u Niceji 325. godine prihvatila julijanski kalendar kao temeljni te se on koristio do 16. stoljeća kada ga je 1582. izmijenio papa Grgur XIII. Julijanski kalendar i danas se koristi u pravoslavnom svijetu, dok je gregorijanski osnovni kalendar za zapadni svijet. Upravo on de facto vrijedi svugdje jer se po njemu primjerice ravna financijski svijet.

Kralj dijete, kako je nazivan Karlo IX. Francuski, koji je na prijestolje sjeo s deset godina, uveo je 1564. godine, kada je imao samo 13 godina, da se u cijeloj Francuskoj 1. siječnja obilježava kao prvi dan u godini. Tu odluku polako su preuzimale katoličke države, dok su protestantske dulje vrijeme pružale otpor pa se u Engleskoj, Irskoj… nastavilo slaviti početak godine 25. ožujka, sve do 1751.

U anglosaksonskom svijetu kao početak godine uzimao se 25. ožujka, odnosno dan utjelovljenja. Taj se dan uzimao kao početak godine u Firenci i Pisi, a u Veneciji je godina počinjala 1. ožujka kao prema najstarijem rimskom kalendaru sve do 1797. Na prostorima Puglije, Kalabrije i Sardinije slijedio se bizantinski početak godine, odnosno 1. rujna. Na sardskom jeziku se rujan (septembar) kaže Caputanni (Caput anni na latinskom jeziku, a i sada se u Italiji kaže za 1. siječnja Capodanno). U Španjolskoj je godina počinjala danom Isusova rođenja. Datum 25. prosinca kao dan Isusova rođenja zabilježen je 336. godine u Rimu prema Kronografu koji je 354. godine objavio Furio Dionisio Filocalo.

Datum Isusova rođenja tada je izračunat na osnovi Evanđelja po Luki i po Mateju, premda se u njima ne govori o datumima. Računalo se na osnovi događaja, popisa stanovništva itd., pa se došlo do 25. prosinca, premda nove računice donose i neke druge datume.

Kako se onda došlo do 1. siječnja kao početka godine? Ako je Isus rođen 25. prosinca, onda je bio obrezan osam dana kasnije, dakle 1. siječnja. Papa Inocent XII. odredio je 1691. da 1. siječnja bude početak godine. No i svetkovina Marije Bogorodice u Katoličkoj se crkvi slavi 1. siječnja. No, početak godine obilježavao se 1. siječnja i u Starom Rimu pošto su toga dana, počevši od 153. pr. Krista, rimski konzuli preuzimali dužnost. Toga se dana slavilo, na Kapitolumu je puk pozdravljao konzula, žrtvovan je bijeli bik, a konzuli su obećavali da će u državi biti bolje. Julije Cezar proglasio je stoljeće kasnije 1. siječnja kao početak godine. Slavio se i bog Jenus, a na ručkove se pozivalo prijatelje te su se razmjenjivali darovi. Darovali su se med, suhe smokve, datulje... da bi godina započela slatko.


Danas slavimo starorimski datum


Bilo je i onih koji su htjeli izmijeniti datum početka godine; Benito Mussolini pokušao je nametnuti 28. rujna kao dan početka godine pošto su na taj datum 1922. fašisti marširali na Rim i preuzeli vlast, ali to mu nije uspjelo. Kelti su slavili kao početak godine noć između 31. listopada i 1. studenoga, a to je današnji Halloween, tj. početak pripreme zemlje da bi mogla u proljeće davati plodove. Kineski kalendar ne počinje na jedna određeni datum, nego na dan drugog punog mjeseca poslije zimskog solsticija, što znači dan između 21. siječnja i 21. veljače.

Islamska nova godina počinje između kraja siječnja i početka veljače, odnosno prvog dana mjeseca Muharrama. Islamski kalendar u mnogim je islamskim državama službeni kalendar. Na azijskom jugoistoku u raznim državama početak godine slavi se između 13. i 15. travnja, a u Južnoj Americi još se slavi Nova godina Inka koja pada 24. lipnja. Židovska nova godina počinje u rujnu, kao i etiopska, a hinduistima počinje polovicom studenoga. Osim što su počeci godine u pojedinim narodima različiti, postoje i raznovrsni načini obilježavanja. Bez obzira na različite datume početka godine i različite običaje, cijeli svijet ipak obilježava 1. siječnja. Od Tokija do Buenos Airesa slavi se u noći između 31. prosinca i 1. siječnja. Istina, s različitim vremenskim zonama, ali svima godina još počinje po starorimskom običaju i kalendaru.
hr Tue Jan 01 2019 11:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d1263bc29111c33e08b4592/80
Foto: Facebook

Aida Batarelo pozirala s prstacima: Znate li zašto su zaštićena vrsta?

SDP-ova gradska vijećnica Aida Batarelo na Facebooku je objavila sliku s prstacima.

Pozirala s prstacima: "Kako pobjeći od vrućine? Ovako!"

"Kako pobjeći od vrućine? Ovako!" savjetovala je vijećnica Batarelo uz fotografije među kojima je i ona na kojoj nasmiješeno pozira uz posudu punu prstaca. 


Da je potpuno svjesna što čini, SDP-ovka je potvrdila odgovarajući na primjedbe svojih Facebook prijatelja koji su je upozorili na zakonske odredbe. 

SDP-ova vijećnica o slici na kojoj pozira s prstacima: U drugoj sam zemlji pa je sve ok

"Zakon se odnosi na RH, a budući sam bila u inozemstvu, u zemlji koja ima drugu regulativu, sve je ok", lakonski je odgovorila Batarelo.

SDP-ovka se "domišljato" pozvala na činjenicu da se nalazila u drugoj zemlji, a može se pretpostaviti kako je prstace konzumirala u Bosni i Hercegovini pa je se hrvatski zakoni ne tiču. 

"Lukava" SDP-ova vijećnica, jasno je to iz njezina komentara na Facebooku, misli da je "sve ok" ako prstace konzumira u Neumu, iako je jasno da i time pridonosi nemjerljivoj šteti koja se radi konzumacijom te školjke. 

Na ovu je činjenicu upozorila i Facebook stranica "Dnevna doza splitskog nereda" koja je javno prozvala SDP-ovku. 

"Čestitamo SDP Split što vam vijećnica sudjeluje u devastiranju podmorja jer eto može se ❤

Prstaci su zabranjeni iz vrlo dobrog razloga

Nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, nego zato što je za njihovo prikupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Naime, oni tijekom života u stijenama za koje su se pričvrstili kiselinom buše rupe u kojima rastu, a iz njih ih je uglavnom nemoguće izvući. To im pruža zaštitu od prirodnih predatora, ali ne i od ljudi koji ih vade raznim oruđima, čak i pneumatskim čekićima koji rade na zrak iz boce.

Vađenje prstaca šteti cijelom ekosustavu - od algi do riba

Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav - od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice te ribe plićaka poput salpi, špara i kneza, itd, piše Index



hr Tue Jun 25 2019 20:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d125a0029111c32e08b4597/80

Vozio suprotnim smjerom u Solinu

Srećom nije došlo do nesreće
Čitatelj nam je poslao snimku automobila stranih registracija koji je oko 16.30  sati kod Salona malla vozi osuprotnim smjerom. 

Srećom, nije došlo do nesreće, a kako je vozač ušao u suprotni smjer nije nam poznato.


hr Tue Jun 25 2019 19:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d12422d29111c67e08b4578/80
Foto: HRT

Hrvatska zastava pod morem za Guinnessovu knjigu rekorda

Dan državnosti u općini Gradac obilježen je razvijanjem hrvatske zastave od 200 četvornih metara - na morskom dnu.
Uspjelo je to, unatoč buri, roniocima iz Gradca i Mostara. Akcija konkurira i za Guinnessovu knjigu rekorda u razvijanju najveće zastave ispod vode pa je cijeli događaj morao biti sniman uz tri svjedoka koja su pratila cijeli postupak.



- Neobaveznim pretraživanjem interneta uočio sam zastavu Saudijske Arabije prije dvije godine razvučenu uz njihovu obalu, i onda mi je došla želja da mi to napravimo u našem plavom Jadranu, veće i bolje - kaže organizator Davorin Kozomara za HRT

Bura je otežavala porinuće, no 16 ronilaca uspjelo je zastavu spustiti na dno.

Kako bi rekord bio priznat, cijeli događaj treba se snimati u kontinuitetu. Stroga Guinnessova pravila traže i tri svjedoka koji će nadzirati cijeli postupak. Materijal se sad šalje na procjenu, a načelnik općine Gradac Matko Burić vjeruje da će grad uskoro biti vlasnik jednog Guinnessovog rekorda.

Trenutačni rekord drži ekipa engleskih ronilaca koji su 160m2 veliku zastavu Argentine razvukli ispred australske obale.
hr Tue Jun 25 2019 17:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc8349229111cb0678b4579/80
Foto: PIXABAY

Vraćate se s produženog vikenda? Pripremite živce

Na Dan državnosti kolnici će u unutrašnjosti mjestimice biti mokri i skliski, uglavnom na istoku i u gorju. Ujutro na kopnu mjestimice može biti magle.
Na Dan državnosti kolnici će u unutrašnjosti mjestimice biti mokri i skliski, uglavnom na istoku i u gorju. Ujutro na kopnu mjestimice može biti magle.

• autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče na naplatnim postajama Lučko i Demerje te na dionici Zagreb-Bosiljevo u smjeru Zagreba;
• autocesti A2 Zagreb-Macelj na naplati Trakošćan u smjeru Maclja;
• naplatnoj postaji Zagreb-Istok na autocesti A3 Bregana-Lipovac;
• autocesti A6 Rijeka-Zagreb;
• autocesti A7 GP Rupa-Diračje i Križišće-Šmrika;
• Istarskom ipsilonu (A8) u smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija;
• pred čvorom Matulji (B8) i tunelom Učka u oba smjera;
• Jadranskoj magistrali (DC8);
• Krčkom mostu (DC102);
• graničnim prijelazima sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom,
• prilaznim cestama trajektnim lukama i pristaništima.

Povodom Dana državnosti na pojedinim državnim cestama u Istri i priobalju od 14 do 23 sata bit će zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7.5 tona. Zabrane nema na autocestama te na državnoj cesti 1, Ličkoj magistrali.

U pomorskom prometu se ne očekuju poteškoće, javlja HAK
hr Tue Jun 25 2019 17:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .