Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6181c50e4938fea78b4579/80

Još jedna pošast prijeti Marjanu – stablo pajasen

Iako zabrinuti Splićani, JU Marjan i lokalna uprava ove dane grozničavo poduzimaju sve potrebne mjere da se Marjan spasi od invazije potkornjaka koji prijeti uništenju velikog broja borova na Marjanu, treba imati u vidu da se potkornjaku pridružila i druga prijeteća pošast koja može uništiti ne samo zdrave postojeće borove, nego i sva druga stabla a naročito mlade sadnice koje će se uskoro nakon sanacije potkornjaka masovno početi saditi. Ta pošast se potencijalno krije u - stablu pajasenu.
Pajasen (lat. Ailanthus altissima) je listopadno invazivno stablo (smatra ga se jednim od najagresivnijih stabala na svijetu) koji ima razne nazive – u Kini odakle potječe zovu ga „chou chun“ (smrdljivo stablo). Kod nas ga neki zovu „divlji orah“ jer mu listovi sliče stablu oraha iako ga i kod nas također nazivaju "smrdelj",  jer izlučuje toksin neugodnog mirisa - "ailanton" iz kore debla i listova ( na dnu svakog lista nalazi se mala žlijezda koja ga proizvodi). Svaki dodir listova ostavlja na ruci neugodan smrdljivi trag (poput mačje mokraće) a može izazvati i upalu kože pa su rukavice nužne kod sječe i ostalih radova s pajasenom. Duži boravak u njihovoj blizini može izazvati glavobolju i mučninu.

Pajasen ima i drugih naziva:  „pakleno stablo“, „žljezdasto stablo“, bogač, „palma geta“ ("geto palm" jer često raste u siromašnim četvrtima američkih gradova) pa čak i „nebesko stablo“ zbog brzog rasta kao da želi što prije dostići nebeske visine (naraste do 30 m u visinu) gdje ga kako to neki slikovito kažu samo svemoćni Bog može uništiti. 
Sjeme pajasena je preneseno iz Kine u Europu a zatim u Ameriku i ostale kontinente. U početku ga se smatralo lijepim i slikovitim stablom ("tropical tree") dok se nisu pokazale njegove negativne karakteristike za koje se u početku nije znalo niti imalo dovoljno iskustva. 

Zbog svojeg slikovitog izgleda presađen je prema hortikulturnom projektu u Centralnom parku u New Yorku odakle se proširio po mnogim gradskim četvrtima a naročito siromašnijim. Naime, pokazalo se da mu zagađenost gradskog zraka ni najmanje ne škodi. Čim su uvidjeli njegovu agresivnost i štetnost uklonili su ga iz Centralnog parka. Većina zemalja u svijetu je zabranila njegovu sadnju u šumama i poljoprivrednim dobrima Plodovi (samara) sa sjemenkama imaju oblik suhe i tanke elise koju i lagani vjetar raznosi na velike udaljenosti.

Svaki pajasen daje godišnje oko 300.000 sjemenki koje gdje god padu stvaraju novo stablo.Pajasen je 1943. poslužio kao središnja metafora u nagrađenoj knjizi-bestseleru "Stablo raste u Brooklynu" američke književnice Betty Smith koja je u poluautobiografskoj knjizi željela opisati kako je njeno odrastanje i napredovanje u New Yorku zbog nemorala, kriminala itd. bilo vrlo teško ali je shvatila da se u svojim željama mora ustrajati i boriti kao što to uspijeva "nebeskom stablu" (pajasenu) koji usprkos zagađenom i suhom zraku uporno raste i predstavlja praktički jedino stablo u New Yorku. 

Njezin opis pajasena u uvodu svoje knjige je specifičan i realno prikazan; "Ima jedno stablo koje raste u Brooklynu. 
Neki ga zovu nebeskim stablom (tree of heaven). Nije važno gdje njegovo sjeme pada, radi se o stablu koje se bori da dosegne nebo. Raste na zapuštenim hrpama smeća, raznim pukotinama, viri kroz rešetke podruma. To je jedino stablo koje raste iz cementa. Raste raskošno, preživljava bez sunca, vode i na prvi pogled bez zemlje. Moglo bi ga se smatrati lijepim stablom kad se ne bi množio u tako velikom broju". 

Zbog svojih svojstava i invazivnog rasta u svim uvjetima mnogi gradovi u SAD ga sade kao jedino ulično stablo (po principu bolje išta zelenila nego ništa). Njegova invazivnost se očituje u koloniziranju svojeg mjesta rasta te negativno utječe na bioraznolikost. Proizvodi alelopatičke kemijske supstance koje suprimiraju rast drugih biljaka koje doživljava kao svoju nepoželjnu konkurenciju. Nakon sječe stvara iz korijenja izdanke vrlo brzo i zato djeluje neuništivo osim ako mu se korijenje potpuno ne izvadi ili uništi eventualnim kemikalijama. Podnosi dugotrajne suše i visoke temperature, sumporni dioksid, cementnu prašinu, isparavanje ugljene prašine, ozon, živu, visoki salinitet. Njegov jaki korijen često oštećuje cijevi gradske kanalizacije i pitke vode. Godišnje raste brzinom do 2 m u visinu. 

Nažalost, zbog dugogodišnje nebrige, pajasena ima mnogo uzduž protupožarnog puta na Marjanu posebno prema zapadnoj strani i to velikih stabala koja su prije mnogo godina trebala biti uništena kad su bila manja te ih je bilo lakše ukloniti. Korijenje može pružati izdanke i do 20 m daleko od matičnog stabla. U njegovoj blizini teško mogu rasti druga stabla te se stoga smatra najopasnijom invazivnom biljkom na svijetu. Nakon uklanjanja predviđenih 20.000 zaraženih borova na Marjanu, množenje i širenje pajasena će se brzo povećati jer prorijeđena šuma im daje više sunčevog svijetla što pajasenu odgovara jer ne podnosi sjenu i zato ga do sada  nije bilo ili je bio u malom broju u unutrašnjim dijelovima Marjana s gustim rastom borova.
Ima ga u svim dijelovima Hrvatske.  

U Splitu ga nažalost, osim Marjana, ima u raznim dijelovima grada a možda najviše na tvrđavi Gripe gdje je prije dvije godine za vrijeme volonterske akcije bilo posječeno na stotine stabala pajasena ali su u ove dvije godine opet brzo izrasli oštećujući svojim korijenjem zidine tvrđave. Na svu sreću do sada ga nije bilo u najvećem gradskom parku nakon Marjana-Turskoj kuli.

Zbog svojih negativnih svojstava većina zemalja u svijetu je zabranila uvoz i sadnju pajasena po šumama i poljoprivrednim površinama. Jedina živa bića koja ga obožavaju su pčele koje ga koriste za pravljenje meda. 
Mislim da bi trebalo iskoristiti proglašeno stanje opasnosti koja može dovesti do elementarne nepogode na Marjanu, bez obzira na to što pajasen u ovom trenutku nije prioritet u odnosu na zarazu potkornjakom, jer je na raspolaganju povećano ljudstvo i oprema što treba iskoristiti i uništiti ga paralelno sa zaraženim borovima ili odmah nakon sječe borova.

To je jedino jamstvo da se ostala stabla a posebno posađene sadnice, što je u planu nakon sječe zaraženih borova, mogu normalno razvijati i rasti.

Pohvalno je što je nova uprava JU Marjan na vrijeme uvidjela potencijalnu opasnost pajasena na Marjanu i unaprijed utvrdila plan što skorijeg njegovog uništenja čim završi sječa zaraženih borova. 
hr Mon Feb 11 2019 15:08:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2e0af329111ce00e8b45cd/80
Foto: Pexels

Postavljena prva punionica za električne automobile u Imotskom

U Imotskom je u pogon puštena prva ePunioca
Punionica za električne automobile koji je dio projekta u okviru EU projekata STANDARD + STEP UP prekogranične suradnje Hrvatske i Italije postavljena je u Imotskom.

Vrijednost samog projekta je 100 000 kuna, a Grad napokon ima interoperabilnu AC ePunionicu za električna vozila koja će se povezati putem interaktivne eRoaming platforme, uz pomoć koje će se u realnom vremenu moći demonstrirati pretraživanje lokacije ePunionica, njihov dinamički status, rezervacija, kao i aktivna promocija pametne intermodalne infrastrukture u Imotskom gradu.

Grad Imotski ovim činom pokazuje kako ide u korak s vremenom te da je spreman pratiti vrhunske svjetske trendove. Ovo je jedan od pokazatelja i način poticanja sugrađana, ali i posjetitelja toga kraja.

Također, odgovornim i učinkovitim upravljanjem energijom osigurava se našim građanima čišći zrak što u konačnici rezultira zdravijim i kvalitetnijim načinom življenja.
hr Tue Jul 16 2019 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2df87329111cfb0f8b457e/80
Foto: Pixabay/Facebook

Direktorica Turističke zajednice Makarska javno 'oprala' noćne klubove: 'Privatnici dolaze zaraditi i dovode Karleuše'

Direktorica Turističke zajednice Makarska na Facebooku je napala makarske ugostitelje
Bivša HRT-ova novinarka i voditeljica te sadašnja direktorica TZ Makarska, Hloverka Novak Srzić javno je poslala ljutitu poruku zbog glazbenog repertoara u Makarskoj:

"Uglavnom dragi prijatelji nastojim.podijeliti na ovim stranicama neke pozitivne vibracije...večeras sam baš ljuta..ljuta..TZ se potrudio ovog ljeta zajedno.s Gradom napraviti.odličan program za Makarsko kulturno.ljeto, od operete do opere..koncerata klasične glazbe, vrhunskog jazza i rock'n'rolla ..i onda privatni poduzetnici koji dođu na mjesec dana po profit u grad u Petar Pan dovode Karleuše svih fela...i jedino po tome na koncu neki žele zapamtiti i " obilježiti " naš grad...baš sam ljuta...😣☹️☹️" napisala je Novak Srzić na svom Facebook profilu.


hr Tue Jul 16 2019 18:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2df13429111c95108b4571/80
Foto: Pixabay

Kako se rješavaju prometne gužve u Dalmaciji? Brišu se zebre!

Omiš je gradić u Dalmaciji koji je, prekrasnoj prirodi usprkos, široj javnosti najpoznatiji po nesnosnim gužvama. Svakog ljeta ista priča - pred gradom iz smjera Splita formiraju se kilometarske kolone, a za prelazak nekoliko kilometara nekad se čeka satima.

Hrvatske ceste imaju rješenje - obrisali su tri pješačka prijelaza u gradu

Hrvatske ceste ovog su ljeta ovom problemu doskočile tako što su obrisale tri pješačka prijelaza u samom gradu. To, jasno, neće ni blizu riješiti problem ogromnih gužvi, eventualno će ga malo umanjiti, ali je ovaj potez izazvao podsmjeh hrvatske javnosti, piše Index.hr

"Na temelju inicijative MUP-a, Policijske postaje Omiš i Grada Omiša te suglasnosti Hrvatskih cesta, izrađen je Prometni elaborat ukidanja pješačkih prijelaza na državnoj cesti DC8 u Gradu Omišu. Elaborat je izrađen s ciljem povećanja protočnosti prometa kroz Grad Omiš jer veliki broj pješaka, posebice u turističkoj sezoni, koji koriste pješačke prijelaze, zaustavljaju promet vozila te na takav način generira zastoje. Nakon što je na navedeni elaborat Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dalo suglasnost, pristupilo se izvedbi radova.

Navedeni elaborat izrađen je na temelju brojanja prometa vozila i pješaka i analize prometnih tokova. Elaboratom je predviđeno ukinuti dio postojećih pješačkih prijelaza, točnije ukinuta su 3 pješačka prijelaza, dok se drugi pješački prijelazi zadržavaju.

Također, Hrvatske ceste su izradile i novi plan rada semaforskih uređaja kroz Grad Omiš koji će se sukladno dogovoru s lokalnom samoupravom implementirati po završetku turističke sezone", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.

Ograda na mjestu pješačkog

Gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović u razgovoru za Index kaže kako je ovo vatrogasno rješenje dogovoreno u suradnji grada, policije i Hrvatskih cesta. Svjestan je, kaže, kako to neće riješiti problem, ali nešto se, veli, trebalo poduzeti.

Brisanje pješačkih prijelaza dovelo je do (ne)očekivanih problema. Naime, brojni ljudi, navikli prelaziti cestu na istom mjestu desetljećima, nisu se preko noći mogli naviknuti da pješačkih prijelaza nema pa su imali problema s policijom. Tomasović kaže da je kontaktirao policiju i zamolio ih za razumijevanje. Na kraju je na mjesto na kojem je do prije nekoliko dana bio pješački prijelaz stavljena improvizirana ograda, da ljudi znaju da se tu više ne prelazi, tvrdi Index.hr.

Brisanje pješačkih nije najgora stvar u ovoj priči

No, u cijeloj priči brisanje pješačkih prijelaza nije najveći problem.

Brisanje tri pješačka prijelaza u centru grada koji Jadranska magistrala dijeli na dva dijela zapravo i nije toliko problematično. Naime, na području od oko 500 metara postoji deset pješačkih prijelaza pa tri pješačka prijelaza zapravo neće uvelike pokvariti kvalitetu života Omišana i njihovih gostiju.

U priči o Omišu i gužvama, koja se ponavlja iz godine u godinu, postoji jedan puno veći problem. A to je činjenica što bezbroj puta obećane omiške zaobilaznice još nema ni blizu. Gradnja zaobilaznice, jasno, jest problem koji nadilazi mogućnosti i financije jednog Omiša ili bilo kojeg grada kojeg se tiče. Za to su odgovorne više instance - županija i vlada.

Smiješno je i tužno u isto vrijeme što se zaobilaznica obećava već desetljećima, a nakon svog tog silnog vremena, planova, studija i obećanja došlo se do toga da se - pobrišu pješački prijelazi.

Pa podsjetimo, stoga, na priču o omiškoj zaobilaznici. Obećanje je to starije od moderne Hrvatske. O tome da postojeća Jadranska magistrala nije primjerena rastućem turizmu počelo se pričati još u Jugoslaviji. Onda se raspala Jugoslavija, a došli su Hrvatska i HDZ. Omiš i Dalmacija postali su utvrde HDZ-a, a ova je stranka priču o omiškoj zaobilaznici odlučno ubacila u obećanja pred svake izbore. Tako je Ivo Sanader govorio da će biti izgrađena do 2008. godine. Onda je otišao Sanader, a obilaznica nije završena. Obećali su je i SDP-ovci, oni su rekli da će biti gotova do 2017. godine. Otišli su i SDP-ovci s vlasti, a pojavili su se neki novi datumi kad će zaobilaznica biti gotova. Prvo se govorilo o 2020. godini, a kao najnoviji datum navodi se 2023. godina. Pa do neke nove odgode.

Jedan od strateških projekata

Cijela investicija, spomenimo i to, košta oko 200 milijuna eura, a ovom cestom, koja prema planovima ide kroz unutrašnjost, rasteretio bi se promet između Trogira i Omiša. Dakle, nije riječ o rasterećenju jednog grada, nego ogromnog područja u kojem stalno živi oko 200.000 ljudi, a u ljetnim mjesecima ta brojka je višestruko veća. Zapravo, ima i mjesta koja su više pogođena nepostojanjem adekvatne ceste. Općina Dugi Rat, smještena između Omiša i Splita, u ljetnim je mjesecima u potpunosti blokirana. Omiš ima alternativni put prema Splitu, a Dugom Ratu je Jadranska magistrala jedina veza sa svijetom pa velik dio ljeta zbog gužvi ne mogu ni prema Splitu ni prema Omišu. No, za razliku od Omišana koji su barem skinuli HDZ i promijenili gradsku vlast, Dugoraćani uporno na svim razinama biraju HDZ pa im valjda ljetne gužve i blokada ne predstavljaju neki pretjeran problem.

Tunel koji vodi ni iz čega ni u što završio na BBC-ju

Treba na kraju članka biti pošten i kazati da nije sve ostalo na riječima. Zaobilaznica se zaista počela graditi te je prije nekoliko godina probijen tunel iznad Omiša. Riječ je o besmislenom tunelu koji vodi ni iz čega ni u što, a koji je zbog svoje besmislenosti lani završio i na naslovnici BBC-ja.

"Hrvatski porezni obveznici bijesni zbog tunela od 44 milijuna dolara koji ne vodi nikamo", naslov je BBC-jevog članka prošlog ljeta.

Gradnja će početi na jesen. Tako bar tvrde

No, da završimo u optimističnom tonu, frazom o svjetlu na kraju tunela. To svjetlo se, tvrdi gradonačelnik Omiša, napokon vidi.

"Konačno se dogodilo nešto pozitivno, na jesen počinje gradnja mosta, natječaj je završio. Slijedi potpisivanje ugovora da može do kraja godine početi gradnja mosta preko Cetine i tunela Komornjak Sjever koji će spojiti most i tunel prema Naklicama, Tugarama i Splitu", govori Tomasović za Index.

Vrijedi pričekati. Ljudi su tu ionako navikli čekati. Đava odnija prišu. 

hr Tue Jul 16 2019 17:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2dc55529111c14088b46dd/80

Mostovci poručili: "Pravo na pitku vodu zajamčit ćemo Ustavom RH!"

Prikupili su, kako kažu, 34 potpisa saborskih zastupnika

Predsjednik Mosta Božo Petrov, te saborski zastupnici Robert Podolnjak i Miro Bulj na današnjoj su konferenciji za novinare istaknuli kako je Most prikupio potpise saborskih zastupnika vezano za prijedlog izmjene Ustava RH kojom bi se ustavom zaštitilo ljudsko pravo na pitku vodu, vodne resurse i opskrbu vodom putem javnih isporučitelja.

- Predloženom promjenom jamči se ustavno pravo na čistu i pitku vodu svakom pojedincu. To je civilizacijska obaveza našeg društva, čiji učinci  izravno utječu na buduće generacije i njihov opstanak - rekao je Petrov.

Profesor Robert Podolnjak radio je Mostovoj ustavnoj izmjeni i razradio što se želi postići ovom inicijativom, profesor Slaven Dobrović osmislio je plan inicijative vezano uz vode koja će se provoditi cijelo ljeto, a Miro Bulj godinama se bavi ovom temom zaštite voda.

Robert Podolnjak je naglasio kako su ispunjeni formalni uvjeti za prijedlog promjene ustava jer je prikupljeno 34 potpisa saborskih zastupnika.

- Naša je zadaća osigurati pravo na čistu pitku vodu, vodne resurse i opskrbu kućanstava, a važno je da je to neprofitna komunalna djelatnost koju isporučuju javni isporučitelji. Dobar je primjer susjedne Slovenije koja je ugradila pravo na pitku vodu. Mi smo sada započeli formalno ovaj postupak, u jesen će se vjerojatno o ovme raspravljati, ali ono što nam je jako važno jest građanima osvijestiti važnost zaštite voda, zato ćemo pokrenuti on line peticiju, a ovu inicijativu ćemo provoditi među vijećnicima, gradskim i županijskim. Važno nam je da  općinska i gradska vijeća i županijske skuštine podrže ovu inicijativu jer je riječ o komunalnoj djelatnosti i zato su jedinice lokalne samouprave bitne. Bilo bi dobro da ovo preraste u jedan široki pokret zaštite prava na vodu koja se neće privatizirati već će je osiguravati javni isporučitelji - rekao je Podolnjak.

Miro Bulj je istaknuo da pored važne ustavne zaštite temeljnog prava na vodu, želimo jače naglasiti potrebu zaštite okoliša, posebno vodeni okoliš za kojeg držimo da je danas ugrožen.
- Voda je život, to će se svi odmah složiti, ali to i u praksi treba podržati. Zato želimo ukazati na neiskorištene potencijale ekološke poljoprivrede i drugih segmenata održivog razvoja naše Hrvatske. Od ovoga tjedna on line peticijom i nizom akcija na terenu tijekom ljeta ukazati na važnost ove inicijative - zaključio je Bulj.

hr Tue Jul 16 2019 14:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .