Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a18f4db473985f3c8b4746/80
Foto: Ilustracija/Dalmacija News

EK Povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a na 3,1 posto za 2017.

U odnosu na zadnje, jesenske ekonomske prognoze, objavljene 9. studenoga 2016. to predstavlja znatnu korekciju naviše. Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto
Europska komisija u ponedjeljak je u zimskim ekonomskim prognozama znatno podigle procjene rasta hrvatskog gospodarstva - za prošlu godinu očekuje rast od 2,8 posto, ove godine 3,1 posto, dok za sljedeću godinu predviđa skromniji rast od 2,5 posto.

 U odnosu na zadnje, jesenske ekonomske prognoze, objavljene 9. studenoga 2016. to predstavlja znatnu korekciju naviše. Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto.

 "Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na kvartalnoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim snažnim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio je za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj snažnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016. , ubrzanje rasta 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovini 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike", navodi Komisija u svojim prognozama.

 I Europska unija u cjelini bilježi ohrabrujuće rezultate. Prvi put u gotovo jednom desetljeću gospodarstva svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost nastavlja padati u cijeloj EU iako je još uvijek ona iznad razine od prije krize. Privatna potrošnja je još uvijek glavni pokretač rasta.

Rast iznad prosjeka EU

 Hrvatska je u skupini zemalja koje bilježe iznadprosječni rast, s obzirom da u ovoj godini Komisija očekuje rast u EU od 1,8 posto.

Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto i Luxembourg, 3,8 posto, Mađarsku, 3,5 posto, Poljsku, 3,2 posto, Hrvatsku  3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. Najmanji rast EK u ovoj godini očekuje u Italiji, od 0,9 posto.

 Komisija očekuje rast potrošnje u Hrvatskoj ove godine od 3,4 posto, posebice zbog smanjenje poreza. Također se očekuje rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a također bi trebali dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza.

 Potrošnja bi trebala rasti i sljedeće godine, ali skromnije s obzirom da će se smanjiti poticaj od smanjenja poreza, odnosno za 3 posto. S druge strane, očekuje se rast investicija, zahvaljujući velikoj likvidnosti - EK procjenjuje da će ove godine ukupne investicije u hrvatsko gospodarstvo porasti za 5,2 posto, nakon lanjskih 4,2 posto, dok bi iduće godine rast trebao biti i veći - za 5,8 posto.

Vanjsko okruženje ostat će pozitivno, ali s obzirom na stabiliziranje udjela na izvoznom tržištu nakon znatnog povećanja slijedom ulaska u EU-u, očekuje se usporavanje izvoza, dok se očekuje snažan uvoz. Sve to uz povećanje uvoznih cijena ove i sljedeće godine trebalo bi dovesti do daljnje smanjenja viška tekućeg računa na oko 1,3 posto BDP-a 2018. godine, navodi Komisija.

 Komisija predviđa manji proračunski manjak te daljnje smanjenje javnog duga. Očekuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. Rast deficita predviđa se zbog smanjenja poreznih prihoda. Očekuje se da će izravni učinak na porezne reforme na prihode od poreza iznositi 0,6 posto BDP-a ove godine, a sljedeće 0,2 posto.

 U jesenskim prognozama, Komisija je za prošlu godinu prognozirala deficit od 2,1 posto BDP-a, za ovu godinu 1,8 posto, a 2018. na 1,4 posto.

Očekuje se pad javnog duga

 Nastavlja se i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u te se za prošlu godinu taj udjel projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto.

 Rizik za ove procjene rasta uglavnom je povezan s mogućim pogoršanjem vanjskog okruženja i stezanjem monetarne politike. S druge strane, pozitivan trend u izvozu roba i u turizmu trebao bi se nastaviti ove i sljedeće godine s daljnjim povećanjem udjela u izvoznom tržištu.

 Očekuje se smanjivanje stope nezaposlenosti u prošloj godini na 12,8 posto, i to zbog smanjenja radne snage, ali i povećanja zaposlenosti. Komisija za ovu godinu predviđa stopu nezaposlenosti od 10,8 posto, a sljedeće od 9,3 posto. Stopa zaposlenosti trebala bi prošle godine rasti 1,9 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće 1,6 posto.

Nakon tri godine deflacije, EK procjenjuje ove godine stopu inflacije od 1,7 posto, a u idućoj od 1,6 posto.





Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 11:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5975f59ab9e03ee9448b460d/80

Mlinarov burek dostupan i u Dubaiju

Mlinarova franšiza se nezaustavljivo širi pa je tako i danas otvorena prva pekarnica, odnosno Mlinar caffe u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Od danas svi stanovnici Dubaija mogu uživati u Mlinarovim pecivima i pekarskim proizvodima koji su već prisutni na europskom i australskom tržištu. U sklopu uglednog Nadd Al Hamar Health centra svoja vrata danas je otvorio Mlinar caffe, a ondašnji stanovnici moći će birati u širokom asortimanu pekarskih delicija. 

Stanovnici Dubaija sada mogu kušati bureke, pizze, lisnata tijesta i sendviče pripremljene prema Mlinarovoj recepturi i standardima. Ovo je prva u nizu franšiza poslovnija koje će Mlinar na području UAE razvijati kompanija Alagar Investment LLC, Dubai s ostalim partnerima.

Nadamo se da će uživati u našim hrvatskim proizvodima. 

Facebook komentari

hr Mon Jul 24 2017 15:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/59661894b9e03e82338b47f9/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: 30 dana bilo bi idealno za godišnji odmor

Istraživači su potvrdili kako su tri tjedna odmora idealna, međutim, praksa će uvijek ovisiti o kompaniji u kojoj radite.

Kakve su navike građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika. 

Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godišnjeg

U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan više nego prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godišnjeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (22,2 dana). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.

Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 52 posto ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 3 dana manje godišnjeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (25,5). S druge strane, 3 posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.

U prosjeku ostaje neiskorišteno 9,8 dana godišnjeg odmora

Iako će većina ispitanika, njih 76 posto svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane „prebaciti“) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.

Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39 posto ispitanika. To je više od prošle godine, kada je regres očekivalo njih 31 posto. U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje će regres dobiti svega 23 posto  ispitanika. Nešto više od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu dobiti će regres.

Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, što je 3 posto više nego prošle godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).

Odmaramo li se dok smo na godišnjem odmoru? 

Čak 81 posto ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 19 posto niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Čak 62 posto ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.

Najviše ispitanika (48%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24 posto ih brine jesu li napravili sve što su trebali, dok 22 posto ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.

Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godišnjeg odmora, 71 posto ispitanika izbjegava stručnu literaturu.

Facebook komentari

hr Wed Jul 12 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/591c32e1b9e03ece108b4586/80
Foto: Poslovni.hr

Turisti i Splićani otkrili novo zanimljivo mjesto u gradu

U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi

S obzirom na to da je veliki interes domaćih i stranih gostiju za boravak u Splitu posljednjih godina, adventski slogan 'Split je hit, dođi u Split' može se primijeniti i na Brodosplit. U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi. - piše Poslovni.hr

Najbrojnije su osnovne, srednje škole i fakulteti iz Splita, ali i obrazovne ustanove iz Benkovca, Zadra, Dubrovnika, Brača, Korčule, Jastrebarskog i Zagreba. Mnoge su turističke agencije, domaće i strane u svoje programe uvrstile i posjet Brodosplitu, i njihov se broj iz godine u godinu stalno povećava. Najveći interes iskazuju gosti iz Slovenije, ali ima dolazaka iz Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Švicarske i Češke, i u zadnje vrijeme zanimljivi individualni posjeti iz SAD-a, Brazila, Izraela i Poljske.

Na preko pola milijuna četvornih metara, kolika je kopnena površina splitskog brodogradilišta, moguće je kao rijetko gdje u Europi doživjeti i upoznati se s kompleksnošću procesa gradnje broda, od dopremanja materijala, rezanja čelika, izrade blokova, montaže na navozu, do porinuća i opremanja na opremnoj obali.

U dvosatnom obilasku posjetitelji se najprije upoznaju s modelima brodova, kojih je više od 70 sačuvanih u 'muzeju brodogradilišta', a potom se svima podijele zaštitne kacige i prošetaju se proizvodnim halama i razgledaju novogradnje. Oduševljenje brojnih posjetitelja izazivaju projekti izgradnje čeličnih brana za sprečavanje utjecaja plime na grad Veneciju i najvećeg jedrenjaka na svijetu, čije je porinuće zakazano za 10. lipnja ove godine.

Trebat će vremena za srediti dojmove, jer ono sve što su posjetitelji čuli o Brodograđevnoj industriji Split nije ni blizu dojmova koji se stekne unatoč tako kratkom posjetu. Najave dolazaka protežu se sve do jeseni, a tada nastupa i nova školska godina i sve popularnija terenska nastava u Brodosplitu.- piše Poslovni.hr

Facebook komentari

hr Wed May 17 2017 14:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590a4273b47398726e8b4625/80
Foto: Zadarski list

Zadar je "pametniji" od New Yorka i Londona

Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge

U sklopu projekta Smart City Zadar - Pametni grad Zadar, u Zadru su postavljene prve pametne govornice u Hrvatskoj. Zamišljeno je da građanima i turistima služe kao izvor svih potrebnih lokalnih informacija uz niz inovativnih ICT usluga nove generacije. - piše Zadarski.hr

Hrvatski telekom morao je, zapravo, ispoštivati zakonsku obvezu postavljanja telefonskih govornica, ali su u međuvremenu obične govornice osnažili dodatnim sadržajima. Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge, i to zahvaljujući rješenju Hrvatske poštanske banke. Kako je rekao direktor Vendotela Samo Omerzel, ovim projektom Zadar je u trendu razvoja pametnih gradova, a trenutačno je ispred New Yorka i Londona, koji također transformiraju svoje javne telefonske govornice.

Do kraja tjedna bit će postavljeno ukupno 10 govornica na najprometnijim lokacijama u Zadru: na južnoj i sjevernoj strani autobusnog kolodvora, kod pošte na Relji, ispod volta kod mosta, kod Socijalnog, ispred Branimira pored mosta, pored DHM-a i kod Ferijalnog na Boriku. Pametne govornice će omogućavati besplatan pristup wi-fi mreži u krugu do 300 metara. Potrebno je samo jednom se logirati, ali je prema riječima direktora Omerzela, korištenje ograničeno na ukupno 24 sata mjesečno po jednom telefonu ili 30-ak minuta dnevno.

No na prvom testiranju, isprva nije radio pristup društvenim mrežama. Direktor Omerzel je to objasnio sigurnosnim protokolima, ali je kasnije, na otvoreno negodovanje novinara i prolaznika, pristup Facebooku proradio. Brzina uploada i downloada postupno će se povećavati, a kolika će u konačnici biti, nije mogao odgovoriti HT-ov voditelj projekta Pametni gradovi Igor Cerinski.

U pametnim govornicama građani i turisti moći kupiti parking karte te karte za međugradski prijevoz. Također, dostupni su im BitCoin, Simpa i BonBon Start paketi, mijenjanje papirnatih novčanica u metalne, telefonske kartice te bonovi za mobitele svih operatora, uz dodatnu mogućnost da se izravno na HT mobilni broj uplaćuje određeni iznos, a ponuda će uključivati raspon ostalih telekom i drugih proizvoda.

U digitalnoj trgovini mogao se kupiti samo višenamjenski USB kabel vrijedan 35 kn, kojeg je direktor Omerzel, nakon što je demonstrirao plaćanje svojom karticom, darovao zadarskom gradonačelniku Božidaru Kalmeti.  - piše Zadarski.hr


Facebook komentari

hr Thu May 04 2017 07:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .