Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a18f4db473985f3c8b4746/80

EK Povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a na 3,1 posto za 2017.

U odnosu na zadnje, jesenske ekonomske prognoze, objavljene 9. studenoga 2016. to predstavlja znatnu korekciju naviše. Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto
Europska komisija u ponedjeljak je u zimskim ekonomskim prognozama znatno podigle procjene rasta hrvatskog gospodarstva - za prošlu godinu očekuje rast od 2,8 posto, ove godine 3,1 posto, dok za sljedeću godinu predviđa skromniji rast od 2,5 posto.

 U odnosu na zadnje, jesenske ekonomske prognoze, objavljene 9. studenoga 2016. to predstavlja znatnu korekciju naviše. Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto.

 "Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na kvartalnoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim snažnim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio je za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj snažnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016. , ubrzanje rasta 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovini 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike", navodi Komisija u svojim prognozama.

 I Europska unija u cjelini bilježi ohrabrujuće rezultate. Prvi put u gotovo jednom desetljeću gospodarstva svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost nastavlja padati u cijeloj EU iako je još uvijek ona iznad razine od prije krize. Privatna potrošnja je još uvijek glavni pokretač rasta.

Rast iznad prosjeka EU

 Hrvatska je u skupini zemalja koje bilježe iznadprosječni rast, s obzirom da u ovoj godini Komisija očekuje rast u EU od 1,8 posto.

Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto i Luxembourg, 3,8 posto, Mađarsku, 3,5 posto, Poljsku, 3,2 posto, Hrvatsku  3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. Najmanji rast EK u ovoj godini očekuje u Italiji, od 0,9 posto.

 Komisija očekuje rast potrošnje u Hrvatskoj ove godine od 3,4 posto, posebice zbog smanjenje poreza. Također se očekuje rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a također bi trebali dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza.

 Potrošnja bi trebala rasti i sljedeće godine, ali skromnije s obzirom da će se smanjiti poticaj od smanjenja poreza, odnosno za 3 posto. S druge strane, očekuje se rast investicija, zahvaljujući velikoj likvidnosti - EK procjenjuje da će ove godine ukupne investicije u hrvatsko gospodarstvo porasti za 5,2 posto, nakon lanjskih 4,2 posto, dok bi iduće godine rast trebao biti i veći - za 5,8 posto.

Vanjsko okruženje ostat će pozitivno, ali s obzirom na stabiliziranje udjela na izvoznom tržištu nakon znatnog povećanja slijedom ulaska u EU-u, očekuje se usporavanje izvoza, dok se očekuje snažan uvoz. Sve to uz povećanje uvoznih cijena ove i sljedeće godine trebalo bi dovesti do daljnje smanjenja viška tekućeg računa na oko 1,3 posto BDP-a 2018. godine, navodi Komisija.

 Komisija predviđa manji proračunski manjak te daljnje smanjenje javnog duga. Očekuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. Rast deficita predviđa se zbog smanjenja poreznih prihoda. Očekuje se da će izravni učinak na porezne reforme na prihode od poreza iznositi 0,6 posto BDP-a ove godine, a sljedeće 0,2 posto.

 U jesenskim prognozama, Komisija je za prošlu godinu prognozirala deficit od 2,1 posto BDP-a, za ovu godinu 1,8 posto, a 2018. na 1,4 posto.

Očekuje se pad javnog duga

 Nastavlja se i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u te se za prošlu godinu taj udjel projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto.

 Rizik za ove procjene rasta uglavnom je povezan s mogućim pogoršanjem vanjskog okruženja i stezanjem monetarne politike. S druge strane, pozitivan trend u izvozu roba i u turizmu trebao bi se nastaviti ove i sljedeće godine s daljnjim povećanjem udjela u izvoznom tržištu.

 Očekuje se smanjivanje stope nezaposlenosti u prošloj godini na 12,8 posto, i to zbog smanjenja radne snage, ali i povećanja zaposlenosti. Komisija za ovu godinu predviđa stopu nezaposlenosti od 10,8 posto, a sljedeće od 9,3 posto. Stopa zaposlenosti trebala bi prošle godine rasti 1,9 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće 1,6 posto.

Nakon tri godine deflacije, EK procjenjuje ove godine stopu inflacije od 1,7 posto, a u idućoj od 1,6 posto.





Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 11:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a562bdb473985f3c8b4a04/80
Foto: Pixabay

Donirajmo državnu blagajnu: Plin poskupljuje čak 23 posto!

Prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, cijene plina od prvog travnja mogle bi porasti za čak 23 posto.

Na primjeru jednog prosječnog kućanstva, to bi značilo da bi računi za plin na godišnjoj razini mogli biti veći za 670 kuna.

Ipak, u Ministarstvu se nadaju kako do takvog poskupljenja neće doći, jer će država nastojati utjecati na stavke prema kojima se računa cijena plina.

Država će još godinu dana određivati HEP-u maksimalnu cijenu po kojoj može prodavati plin lokalnim distributerima, piše Dnevnik.hr.

No, prvog travnja nastupit će liberalizacija tržišta, što znači da INA kao najveći opskrbljivač na tržistu neće morati prodavati plin samo HEP-u.

Kako nam potvrđuje sugovornik iz Ministarstva, Hrvatska mora ići u liberalizaciju tržišta nakon što je tri godine odgađala takvu odluku.

"Sada moramo ići na taj korak jer je mađarski MOL tužio Hrvatsku Europskoj komisiji jer reguliramo cijene. Pod pritiskom tih tužbi moramo ići u liberalizaciju jer su nas Mađari tužili zbog netrzišnih uvjeta, pa mi ovo radimo na neki način u strahu od daljnjih tužbi Europske komisije", kaže naš izvor.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 12:48:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af3770b4739826738b459e/80
Foto: Pixabay

Slovenija za prekid sudskih tužbi protiv Ljubljanske banke

Nastavkom navedenih sudskih postupaka Hrvatska "inzistira na nepoštivanju obveza iz međunarodnog prava", navelo je slovensko veleposlanstvo
Nakon najnovije rasprave u četvrtak na sudu u Zagrebu u sporu Privredne banke Zagreb protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) o prenesenoj deviznoj štednji Slovenija je upozorila kako Hrvatska krši memoranduma o suglasnosti koji su dvije države potpisale 2013. u Mokricama koji dvije zemlje različito tumače, prema priopćenju slovenskog veleposlanstva u Zagrebu.

Nastavkom navedenih sudskih postupaka Hrvatska "inzistira na nepoštivanju obveza iz međunarodnog prava", navelo je slovensko veleposlanstvo.

Prema slovenskom ustavnom zakonu iz 1994. kojim je Ljubljanska banka podijeljena na "staru" banku koja je preuzela pasivu iz vremena bivše SFRJ, dok je aktiva prenesena na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku, u tumačenju sljedništva stare i nove Ljubljanske banke potrebno je primijeniti  slovensko, a ne hrvatsko pravo, a takvo stajalište tijekom nekih sudskih procesa oko stare devizne štednje slovenskih banaka zauzeli su i sudovi u inozemstvu, tvrdi slovensko veleposlanstvo u Zagrebu.

Memorandum, navodi veleposlanstvo, određuje prekid svih sudskih postupaka, koji su pokrenuti u svezi prenesenih deviznih štednji od strane Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb.

Hrvatska i Slovenija se međutim ne slažu u značenju riječi "stay" iz memoranduma. Termin "stay" Hrvatska objašnjava kao "mirovanje", koji sukladno hrvatskom zakonu o parničnom postupku traje godinu dana, a može se produžiti još za jednu godinu, dok Slovenija inzistira da se radi o prekidu do konačnog rješenja pitanja u okviru sukcesije bivše SFRJ, stoji u priopćenju.


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 20:27:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58adba04b47398fc6e8b4587/80
Foto: Ferata

Ministar Tolušić posjetio tvrtku Conex u Čaporicama

Na kraju dvodnevnog boravka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić posjetio je tvrtku za preradu ribe Conex Trade d.o.o. u triljskoj gospodarskoj zoni Čaporice

U pratnji ministara Tomilsava Tolušića bili su saborski zastupnik i triljski gradonačelnik Ivan Šipić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Trilja Ivan Bugarin, tajnik Grada Ivan Šušnjara i ravnatelj Javne ustanove RERA Splitsko-dalmatinske županije Jozo Sarač.

S trenutnim stanjem tvrtke i poslovnim aktivnostima ministra je upoznao direktor Conexa Mladen Milaković, koji je kazao kako je tvrtka osnovana je 1989. godine i jedna je od vodećih na području Hrvatske u sektoru ribarstva i prerade ribe. U samom pogonu uposleno je oko 170, uglavnom stalnih radnica, a pogon se prostire na 17 tisuća metara kvadratnih. Tijekom godine preradi se od 8 do 10 tisuća tona ribe. Plasman se nalazi uglavnom na tržištu EU te Kine i Japana, piše Ferata.

Podsjećamo, prije dva dana ministar Tomislav Tolušić posjetio je i farmu krava ‘Nena’ na Čitluku te proizvodne pogone sirane ‘Puđa’ i pršutane ‘Voštane’ u GZ Čaporice, a u Alkarskim dvorima održao je radni sastanak sa županom Zlatkom Ževrnjom, gradonačelnicima i načelnicima Cetinskog kraja, predstavnicima LAG-a Cetinska krajina Agrocentra Trilj te JU RERA. O tim aktivnostima ministar Tolušić je kazao:

‘Ovdje ima strašno puno potencijala kao i projekata koji su do sada dosta dobro realizirani. Moram reći da sam fasciniran s mnogim stvarima, a posebno s triljskom zonom i ovim pogonima kao što su Conex, Puđa, Voštane i ostali. Gdje god smo bili vidjeli smo da ima i određenih problema, ali ima stvari koje daju nadu da ovdje može biti puno bolje i kvalitetnije. Mladi, o kojima često pričamo, nemaju razloga otići nego trebaju ovdje ostati, kako u cetinskom kraju tako i u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji.’

Ministar Tolušić posebno je pohvalio čelništvo Grada Trilja za sve što je do sada urađeno u gospodarskoj zoni Čaporice, ističući kako će u svim daljnjim razvojnim aktivnostima u Ministarstvu poljoprivrede i drugim ministarstvima imati potrebnu potporu,javlja Ferata.



Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 17:22:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a97d58b47398295c8b460d/80
Foto: rudinapress

Otočka gospodarstva imaju prednost: Kako do bespovratnih 15.000 eura?:

Prof. Kovačić uputio je lokalne poljoprivrednike kako doći do bespovratnog novca za poslovne projekte, ali i kako zaštititi domaće sorte maslina
Narodna knjižnica i čitaonica Murter ugostila je u četvrtak profesora i konzultanta Sveučilišta u Zagrebu Damira Kovačića. - piše rudinapress

Prof. Kovačić uputio je lokalne poljoprivrednike kako doći do bespovratnog novca za poslovne projekte, ali i kako zaštititi domaće sorte maslina. Predstavio je podmjeru 6.3.1, kojom mali poljoprivrednici preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi mogu ostvariti potpore u iznosu od 15.000 eura.

– Otočka gospodarstva u tom natječaju imaju prednost od 15 bodova zbog toga što je natječaj posebice naklonjen izoliranim, tj. otočkim i brdsko-planinskim područjima koju ne mogu ostvariti druga poljoprivredna gospodarstva i zato u pravilu dobivaju tu mjeru –  otkrio je prof. Kovačić.

Podmjera 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ namijenjena je gospodarstvima ekonomske veličine od 2000 do 8000 eura, te je prof. Kovačić pojasnio na koji način iskoristiti ta sredstva u proizvodnji, ulaganjem u obnovljive izvore energije, kupnju stoke, ograđivanje gospodarstva itd. - piše rudinapress

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .