Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cea3d0f29111cf4a68b4588/80
Foto: Društvo istraživača mora - 2000 milja

U Jadranu zabilježen prvi masovni pomor plemenite periske

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu...
Društvo istraživača mora – 20000 milja iz Zadra, provelo je istraživanje na dubrovačkim Elafitima prošlog mjeseca kad su zabilježili prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu!

Tekst naziva "Prvi smo zabilježili događaj masovnog pomora plemenite periske na Jadranu: gubimo li posljednju oazu ove vrste?", prenosimo u nastavku, u cijelosti:

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palasturaEkološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Osjetljiva je na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.

Štiti je Zakon o zaštiti prirode, te se nalazi na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.

Impozantnom školjkašu prijeti izumiranje!

2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Parazit koje je zaslužan (gotovo sigurno) za taj događaj je novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae. Prema izvješću Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources: IUCN) iz ožujka 2019. masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99% te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora u Mediteranu. Kombinacija stresnih uvjeta uzorkovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok ovako katastrofalnom učinku.

Od proteklog ljeta posvetili smo se ovom gorućem pitanju. Naše istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom školjkaša, uglavnom na lokacijama parkova prirode i nacionalnih parkova (PP Telašćica i NP Mljet). Do sada nismo uočili povećani mortalitet periski, odnosno nismo našli na mortalitet veći od 12% što je neki uobičajeni mortalitet za tu vrstu, pogotovo kada je vidljivo da su ljušture prazne više od godine dana što znamo po količini i vrsti obraštaja na ljušturi. Nakon Parka prirode Telašćice, gdje u jesen 2018. i zimu 2019. nije zabilježena pojava masovnog pomora, istraživanje smo nastavili na samom jugu Hrvatske – na Elafitskim otocima. Tamo smo zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu.

Na poznatim područjima populacija plemenite periske i na potencijalnim područjima (uvalama i lučicama), proveli smo vizualni pregled i kartiranje sredinom svibnja. Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan proveli smo navedene aktivnosti u 11 uvala. Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih.

Zabrinjavajuće je zapravo opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno; to je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostatcima tkiva na dnu ljušture kojim se hrane strvinari. Također, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na podražaje, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili ju zatvaraju iznimno sporo i nepotpuno.

O ovakvoj situaciji na terenu obavjestili smo i kolege iz IUCN -a:

“Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stupanj pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja.“

podijelila je s nama mišljenje María del Mar Otero, stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju.

IUCN preporučuje niz prioritetnih aktivnosti kako bi se ocijenila situacija na cijelom Mediteranu i uspostavile hitne mjere. Preporuke uključuju: monitoring (praćenja stanja okoliša) duž obale, povećanje učestalosti tih monitoringa tijekom ljetnih mjeseci, izbjegavanje programa prijenosa jedinki dok se ne potvrdi da su bez uzročnika bolesti ili otporne na iste, postavljanje kolektora za mlađ i identifikacija lokacija visoke gustoće jedinki koje su prioritetna područja za implementaciju mjera za izbjegavanje visoke smrtnosti. Populacije laguna / zatvorenih uvala manje su pogođene ovim događajima. To su područja za prirodnu repopulaciju gdje se mogu razvijati aktivnosti za promicanje preživljavanja juvenilnih jedinki.

O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstava (Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstvo poljoprivrede) koja će poduzeti daljnje mjere s obzirom na propisane korake kada su masovni pomori i/ili oboljenja velikog broja životinja u pitanju. Mogući uzroci ovog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana su zaraza parazitom Haplosporidium pinnae i/ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.

Zahvaljujemo se JU Parka prirode Telašćica, Gradu Dubrovniku i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik koji su dali podršku našem istraživanju i terenskom radu s ciljem da istražimo ovaj nesretni događaj na našoj obali i ovog impozantnog školjkaša.

Istraživanje se nastavlja, te je cilj locirati područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije plemenite periske visoka, a položaj relativno zaklonjen, u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje školjkaš preživljava. S tim u vidu, ako ste upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju (više od 20-tak jedinki na 100 m2), javite nam se na Facebook profil Društvo 20000 milja u inbox (www.facebook.com/drustvo20000milja), na mail: [email protected], ili broj mobitela 095 896 8477. - stoji na službenoj stranici 

hr Sun May 26 2019 09:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b90f7edcb557a53728b4f1e/80
Foto: N.Ž.

Istraživanje: Ljeto će usporiti koronavirus, no na jesen ponovno širenje

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan

Znanstvenik Gordan Lauc na Facebooku je podijelio vijest o istraživanju američkog sveučilišta Harvard.

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan, odnosno ljeto bi ga moglo usporiti, no ponovno bi se počeo širiti na jesen.

- Analiza širenja virusa na 3.739 lokacija po svijetu potvrdila je pretpostavku o značajnoj sezonalnosti SARS-CoV-2 virusa. Vrijeme nije naravno jedini faktor tako da se ne treba baš potpuno opustiti i vratiti na staro, no ova vijest budi nadu da opuštanje mjera koje se sada događa neće dovesti do novog vala pandemije. To vjerojatno isto znači da bismo što prije trebali otvoriti škole i omogućiti djeci da imaju normalan kraj školske godine.

Za one koji po medijima viču da su stroge mjere bile pogrešne, ovo je loša vijest, jer potvrđuje da bismo bez odlučnih mjera u ožujku imali jako eksponencijalni rast zaraženih i puno mrtvih i bolesnih u Hrvatskoj.

Ovo je loša vijest i za one koji se zalažu za zadržavanje ili ponovno uvođenje strogih mjera, jer pokazuje da su u ovo doba godine dovoljne i vrlo blage mjere opreza. - napisao je Lauc.

hr Sun May 17 2020 10:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Tim Ivana Đikića otkrio "Ahilovu petu" koronavirusa!

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa

Znanstvenici pod vodstvom Ivana Đikića, profesora na Sveučilištu Goethe i direktora Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu, identificirali su PLpro (Papain sličnu protazu) novog koronavirusa kao esencijalni virusni enzim i njegovu potencijalnu „Ahilovu petu“.

Enzim PLpro je potreban za obradu virusnih polipeptida i skupljanje novih virusnih čestica unutar ljudskih stanica. Pored toga, SARS-CoV-2 koristi ovaj enzim za prigušivanje antivirusnog imunološkog odgovora, pomažući virusu da oblikuje imunološki sustav domaćina u svoju korist. Time se virus može lako umnožavati i širiti dalje. Znanstvenici su nadalje pokazali da se nekovalentnim inhibitorom (GRL-0617) blokira širenje virusa i povećava otpornost na SARS-CoV-2 u epitelnim stanciama, koje su prvobitno mjesto ulaska patogena.

- Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost 'dvostrukog udara' kao terapijske strategije čiji je cilj PLpro: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno – objasnio je prof. Ivan Đikić, vodeći autor rada koji je dostupan na repozitoriju preprinta Research Square. 

Naglasio je da je studija o „Ahilovoj peti“ virusa SARS-Cov-2 rezultat uspješne suradnje Institita za biokemiju II s Institutom za medicinsku virusologiju pod vodstvom Sandre Ciesek, a eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima su pridonijeli i drugi znanstvenici iz Frankfurta, Münchena, Mainza, Freiburga i Leidena.

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa. Primjerice, u SAD-u se već provodi kliničko testiranje lijeka famotidina, koji bi mogao djelovati na enzim PLpro koronavirusa.

- Ovo je vrlo uzbudljiva vijest. Međutim, ciljna aktivnost famotidina na virusni PLpro još nije potvrđena. Drugo, u klinici moramo biti posebno oprezni jer se reakcije pacijenata na nove anti-PLpro terapije mogu razlikovati ako se primijene u ranom ili kasnom stadiju Covida-19 - istakli su Đikić i Ciesek. - piše Jutarnji list.

hr Wed May 06 2020 13:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .