Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cea3d0f29111cf4a68b4588/80
Foto: Društvo istraživača mora - 2000 milja

U Jadranu zabilježen prvi masovni pomor plemenite periske

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu...
Društvo istraživača mora – 20000 milja iz Zadra, provelo je istraživanje na dubrovačkim Elafitima prošlog mjeseca kad su zabilježili prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu!

Tekst naziva "Prvi smo zabilježili događaj masovnog pomora plemenite periske na Jadranu: gubimo li posljednju oazu ove vrste?", prenosimo u nastavku, u cijelosti:

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palasturaEkološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Osjetljiva je na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.

Štiti je Zakon o zaštiti prirode, te se nalazi na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.

Impozantnom školjkašu prijeti izumiranje!

2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Parazit koje je zaslužan (gotovo sigurno) za taj događaj je novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae. Prema izvješću Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources: IUCN) iz ožujka 2019. masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99% te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora u Mediteranu. Kombinacija stresnih uvjeta uzorkovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok ovako katastrofalnom učinku.

Od proteklog ljeta posvetili smo se ovom gorućem pitanju. Naše istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom školjkaša, uglavnom na lokacijama parkova prirode i nacionalnih parkova (PP Telašćica i NP Mljet). Do sada nismo uočili povećani mortalitet periski, odnosno nismo našli na mortalitet veći od 12% što je neki uobičajeni mortalitet za tu vrstu, pogotovo kada je vidljivo da su ljušture prazne više od godine dana što znamo po količini i vrsti obraštaja na ljušturi. Nakon Parka prirode Telašćice, gdje u jesen 2018. i zimu 2019. nije zabilježena pojava masovnog pomora, istraživanje smo nastavili na samom jugu Hrvatske – na Elafitskim otocima. Tamo smo zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu.

Na poznatim područjima populacija plemenite periske i na potencijalnim područjima (uvalama i lučicama), proveli smo vizualni pregled i kartiranje sredinom svibnja. Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan proveli smo navedene aktivnosti u 11 uvala. Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih.

Zabrinjavajuće je zapravo opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno; to je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostatcima tkiva na dnu ljušture kojim se hrane strvinari. Također, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na podražaje, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili ju zatvaraju iznimno sporo i nepotpuno.

O ovakvoj situaciji na terenu obavjestili smo i kolege iz IUCN -a:

“Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stupanj pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja.“

podijelila je s nama mišljenje María del Mar Otero, stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju.

IUCN preporučuje niz prioritetnih aktivnosti kako bi se ocijenila situacija na cijelom Mediteranu i uspostavile hitne mjere. Preporuke uključuju: monitoring (praćenja stanja okoliša) duž obale, povećanje učestalosti tih monitoringa tijekom ljetnih mjeseci, izbjegavanje programa prijenosa jedinki dok se ne potvrdi da su bez uzročnika bolesti ili otporne na iste, postavljanje kolektora za mlađ i identifikacija lokacija visoke gustoće jedinki koje su prioritetna područja za implementaciju mjera za izbjegavanje visoke smrtnosti. Populacije laguna / zatvorenih uvala manje su pogođene ovim događajima. To su područja za prirodnu repopulaciju gdje se mogu razvijati aktivnosti za promicanje preživljavanja juvenilnih jedinki.

O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstava (Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstvo poljoprivrede) koja će poduzeti daljnje mjere s obzirom na propisane korake kada su masovni pomori i/ili oboljenja velikog broja životinja u pitanju. Mogući uzroci ovog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana su zaraza parazitom Haplosporidium pinnae i/ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.

Zahvaljujemo se JU Parka prirode Telašćica, Gradu Dubrovniku i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik koji su dali podršku našem istraživanju i terenskom radu s ciljem da istražimo ovaj nesretni događaj na našoj obali i ovog impozantnog školjkaša.

Istraživanje se nastavlja, te je cilj locirati područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije plemenite periske visoka, a položaj relativno zaklonjen, u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje školjkaš preživljava. S tim u vidu, ako ste upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju (više od 20-tak jedinki na 100 m2), javite nam se na Facebook profil Društvo 20000 milja u inbox (www.facebook.com/drustvo20000milja), na mail: info@drustvo20000milja.hr, ili broj mobitela 095 896 8477. - stoji na službenoj stranici 

hr Sun May 26 2019 09:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f88d1eb9e03ef0988b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tin Ujević “iznenadio” maturante na ovogodišnjoj maturi iz hrvatskog jezika

Nakon jučerašnjeg teksta iz jezika, maturanti su danas pisali esejski dio mature iz hrvatskog Danas su maturanti pisali esej iz hrvatskog jezika.
Iako je velika većina očekivala da će tema biti “Kiklop”, roman Ranka Marinkovića, maturante je iznenadila tema pjesništva koja se ove godine pojavila.

Naime, ove godine tema je bila jedna pjesma i djelo lirske proze Tina Ujevića. Riječ je o pjesmi “Igračka vjetrova” i “Dva puta jao”. Sudeći po riječima maturanata, tema ih je iznenadila, nitko nije očekivao da će se nakon dugo godina pojaviti tema pjesništva.

 “Igračku vjetrova” velika većina maturanta je znala, dok je za drugu pjesmu rijetko tko i čuo.

Maturanti su imali 160 minuta za napisati esej, a kažu da im je to vremenski bilo sasvim dovoljno.

Maturanti koji su pisali B razinu hrvatskog za esejsku temu imali su “Gospodu Glembajeve”, djelo Miroslava Krleže.
hr Tue Jun 18 2019 18:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07886529111c20d38b4570/80
Foto: HRT

Nobelovci u Splitu: S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću

Split i Hrvatska postali su centar znanosti, barem idućih nekoliko dana. U Splitu se održava 11. kongres jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja personalizirane medicine i genetike na kojemu se okupila svjetska elita. U Split su stigla čak četiri dobitnika Nobelove nagrade i brojni kandidati za nju.
Zahvaljujući ovom skupu, Hrvatska se brendira na svjetskoj znanstvenoj karti, riječi su dr. Dragana Primorca, koji je ujedno jedan od zaslužnijih što se ovaj kongres održava upravo u Hrvatskoj. Personalizirana medicina, koja je glavna tema kongresa, temelji se na poznavanju i razumijevanju procesa na molekularnoj razini, što je ključno u dizajniranju terapeutskog postupka. Drugim riječima, analizom genoma dobivaju se informacije koje mogu biti važne za prevenciju nastanka bolesti u ranoj dijagnostici. 

Partner ove konferencije je glasovita klinika Mayo s godišnjim prihodom od 11 milijardi dolara. 

Unatoč tomu što i naši znanstvenici u ovom trenutku sudjeluju u brojnim znanstvenim istraživanjima, Hrvatska je na dnu europske ljestvice prema izdvajanjima za znanost s 0,3 posto. Europski prosjek je otprilike 3 posto, što je prema riječima ministrice obrazovanja Blaženke Divjak naš cilj, pogotovo ako znamo da znanost pokreće i industriju i proizvodnju.

Dragan Primorac prije konferencije obratio se novinarima, rekavši da nazoče najvažnijem europskom događaju u ovom trenutku, što se tiče znanosti. S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću, piše HRT.

- Prvi put će biti demonstrirani rezultati koje do sada svijet nije vidio - poručio je.
hr Mon Jun 17 2019 14:32:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Započele prijave u nove studijske programe Sveučilišta u Splitu

Studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Mediteranska poljoprivreda i studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Hotelijerstvo i gastronomija upisani su u Upisnik studijskih programa te ih od utorka 11. lipnja maturanti mogu odabrati za svoj željeni studij preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta Postani student.

Preddiplomski sveučilišni studijski program “Mediteranska poljoprivreda” upisuje 30 studenata, a realizira se kroz šest semestara, od čega su prva dva semestra zajednička za studijske smjerove.

Studenti ovog studija stječu kvalifikaciju: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka mediteranske poljoprivrede.

Preddiplomski sveučilišni studijski program Mediteranska poljoprivreda omogućit će budućim studentima stjecanje temeljnih poljoprivrednih znanja kroz smjerove: vinogradarstvo i vinarstvo te hortikulturu na kojima će se educirati te savladavati vještine i znanja iz svih važnih čimbenika potrebnih za uspješnu proizvodnju i procese u poljoprivredi.

 Program je izrađen na način da se student svakodnevno susreće s teoretskim i praktičnim znanjima. Uvest će ih se u svijet poljoprivrednih znanja koja će moći primijeniti u različitim poljoprivrednim proizvodnjama (ovisno o odabiru studenta) te steći će temelj za daljnji razvoj akademskog obrazovanja na diplomskim studijima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija novi je studijski program u obrazovnoj ponudi Sveučilišta u Splitu. Studij traje šest semestara, a u prvu godinu studija će se upisati 30 studenata. S obzirom na svoje iznimne hotelske u ugostiteljske potencijale, kao i činjenicu da je stručna praksa sastavni i obvezni dio studijskog programa, već je u početnoj ideji odlučeno da se studij izvodi u Makarskoj.

Zahvaljujući uravnoteženom odnosu teorijske i praktične nastave, interdisciplinarnom pristupu te angažmanu vrsnih predavača i mentora, program je u stanju pružiti visoko stručna znanja za samostalan rad na različitim mjestima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Na temelju znanja stečenih na ovom studiju moguće je također pokrenuti vlastiti posao, odnosno postati poduzetnik u malim obiteljskim poduzećima.

Studenti nakon završetka ovog studija, s obzirom na udio teorije u ukupnom programu, mogu nastaviti studij na diplomskom studiju Hotelijerstva i gastronomije kojega će u međuvremenu pokrenuti Sveučilište u Splitu ili na drugom srodnom studiju ovog ili nekog drugog sveučilišta. Završetkom diplomskog studija studentima se otvara velika mogućnost da se u budućnosti okušaju na različitim menadžerski mjestima u ugostiteljstvu, hotelskoj industriji te javnom sektoru koji je u uskoj vezi s ovim djelatnostima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija moderni je studij, koncipiran po uzoru na najbolje studije ove vrste u svijetu. Namijenjen je prije svega mladima koji se ne boje izazova kakvima obiluje hotelijerstvo i ugostiteljstvo kao svjetski prosperitetna djelatnost. Osobito se ovaj studij predlaže onima koji žele svoje znanje i svoje sposobnosti potvrđivati i usavršavati diljem svijeta.

hr Wed Jun 12 2019 15:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce9257e29111c8ba58b456a/80

Koliko su sigurne namirnice koje jedemo? U mesnicama staro meso, a u restoranima pokvarene namirnice

Dan sigurnosti namirnica je WHO posvetio borbi protiv pokvarene hrane. To je i Hrvatima odlično poznato, jer osim što je to povezano sa siromaštvom, to je i način da trgovci napune džepove.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako više od 400 tisuća ljudi svake godine umire jer su pojeli pokvarene namirnice. Svaki deseti stanovnik našeg planeta barem jednom godišnje oboli jer je pojeo nešto pokvareno. „Pokvareno" je svakodnevni izraz za biološku reakciju razgradnje: bakterije, virusi, paraziti razgrađuju namirnicu, a ako ju takvu pojedemo, ti paraziti na taj način dođu i u ljudsko tijelo.

- Ovo je jedinstvena prilika potaći svijest o opasnosti pokvarene hrane. Kod vlada, država, proizvođača, transportera i potrošača - izjavio je predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus za DW. 

- Od poljoprivrednog imanja pa sve do tanjura, svi sudionici moraju pomoći u tome da naša hrana bude čista.

Pogađa siromašne, ali i bogate!

Bogate zemlje i potrošači imaju i dobre hladnjake, kod njih je čak problem što goleme količine posve ispravne hrane bacaju u smeće, jer imaju novaca kupiti novu namirnicu, već kad im se nešto učini „sumnjivo". Ipak, i u Europi godišnje 23 milijuna ljudi oboli od trovanja hranom, gotovo 5.000 osoba od toga i umre. WHO tvrdi kako je stvarni broj sigurno puno veći, jer ne ide svatko liječniku zbog mučnine i smetnje u probavi prouzročene nekom lošom namirnicom, piše DW.

Jer baš kako predsjednik WHO apelira na sve sudionike lanca prehrane, tako baš svi u tom lancu pokušavaju i „utopiti" pokvarenu namirnicu potrošaču. To počinje od banalnog i ne tako opasnog pokušaja prodavača na tržnici među zdravo voće i povrće podmetnuti barem neki komad koji je već počeo gnjiliti. Neki trgovci neće oklijevati i nanovo pakirati hranu kako bi sakrili istekli rok trajanja. Restorani su posebna priča: gostioničar će nerado baciti hranu koju je on već kupio, ali je još nije prodao. Ponekad će kuharu narediti da „malo odreže" ono što je već vidljivo trulo i pljesnivo, a na ostalo onda stavi malo više začina. Više novca ugostitelju će ostati i ako se ne mijenja ulje u fritezi.

Brzi novac sa trulim mesom

A onda su tu i „veliki" prevaranti koji su poznati i potrošačima u Hrvatskoj, ali prije svega pokvareno meso se uvijek iznova pojavljuje i u drugim državama Europe. Najčešće je prevara sasvim jednostavna: svjetska cijena govedine je trenutno oko tri i pol do četiri eura po kilogramu, svinjetine nešto manje od dva eura. Ali: uvijek iznova se događa da se na nekom teretnom brodu ili šleperu pokvari sustav hlađenja i zamrznuto meso se počinje otapati. U tom trenutku to više nije sigurna hrana i zapravo će štetu nadoknaditi osiguranje.

Ali netko će biti spreman kupiti i takvo meso. Naravno, njegova cijena je onda tek nekoliko centi – trgovac i prijevoznik će biti sretni dobiti i toliko, jer ih čeka trošak odstranjivanja otpada, možda i sterilizacije hladnjače. Tako kupljeno meso je lutrija: nešto se možda još nije odmrznulo i počelo truliti, ali prevarant vjeruje kako će i takvo meso moći upotrijebiti za mesne prerađevine koje će onda pokušati prodati kao „posebnu ponudu". Tu ima smisla i apel vladama država, jer i takva hrana je morala proći nadležna tijela za nadzor hrane.

Opasna pokvarena hrana je puno veći problem u siromašnim zemljama: treba imati pred očima kako još uvijek oko dvije milijarde ljudi nema pristup čistoj vodi i tko će onda tamo bacati hranu, čak i ako više nije ispravna. Apel za ispravnu hranu je utoliko i pitanje planetarne solidarnosti i suradnje, a to se tiče i nas: -

-Jedan objed danas vrlo lako može biti sastavljen od sastojaka s nekoliko kontinenata, a njihova sigurnost ovisi i o međunarodnoj suradnji - podsjeća Zsuzsanna Jaka, direktorica WHO-a za Europu. 

Zato i ovaj dan treba biti poticaj vladama provjeriti sigurnosne mehanizme zaštite živežnih namirnica na svim područjima.

hr Sun Jun 09 2019 18:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .