Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58794cd81eea8f82f28b4593/80
Foto: Wikipedija

Trumpov savjetnik za sigurnost bio u kontaktu s ruskim veleposlanikom u SAD-u

Ti razgovori otvaraju nova pitanja o kontaktima između Trumpovih savjetnika i ruskih službenika u vrijeme u kojem američke obavještajne agencije tvrde da je Moskva koristila hakiranje i druga sredstva da bi pojačala šanse Donalda Trumpa za pobjedu

Michael Flynn, odabir novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa za savjetnika za nacionalnu sigurnost, više je puta telefonski razgovarao s ruskim veleposlanikom u Washingtonu na dan kad je SAD najavio odmazdu zbog ruskog utjecaja na američke predsjedničke izbore, tvrdi dvoje upućenih izvora. 

Ti razgovori otvaraju nova pitanja o kontaktima između Trumpovih savjetnika i ruskih službenika u vrijeme u kojem američke obavještajne agencije tvrde da je Moskva koristila hakiranje i druga sredstva da bi pojačala šanse Donalda Trumpa za pobjedu nad demokratkinjom Hillary Clinton.

Predsjednik na odlasku Barack Obama je 29. prosinca naredio protjerivanje 35 navodnih ruskih špijuna, te je uveo sankcije nad dvije ruske obavještajne agencije zbog njihove uključenosti u hakiranje američkih političkih grupacija na izborima 2016.

Nije utvrđeno jesu li Flynn i ruski veleposlanik Sergej Kisliak raspravljali o tim sankcijama. 

Američki zakon iz 18. stoljeća poznat kao Logan Act zabranjuje neovlaštenim američkim građanima da pregovaraju sa stranim vladama koje su sukobljene sa SAD-om. 

O telefonskim razgovorima je prvi izvijestio kolumnist The Washington Posta, David Ignatius. 

Trumpov glasnogovornik je u petak rekao kako je Flynn primio poziv ruskog veleposlanika prošli mjesec, te da su razgovarali o organiziranju telefonskog razgovora između Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon inauguracije 20. siječnja. 

- Razgovor se vrtio oko logistike organizacije razgovora ruskog predsjednika i novoizabranog američkog predsjednika nakon što prisegne, te su razmijenili logističke informacije kako inicirati i odrediti vrijeme tog razgovora. To je to, kratko i jasno - istaknuo je glasnogovornik Sean Spicer. 

Dodao je kako se taj razgovor dogodio 28. prosinca, a dva izvora tvrde kako se nekoliko razgovora vodilo i 29. prosinca, na dan kad je Obama najavio mjere protiv Rusije. 

Facebook komentari

hr Fri Jan 13 2017 23:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/542d84aa189942727d00000b/80

Miodrag Kostić zainteresiran za kupnju Mercatora-S?

Srbijanski tajkun Miodrag Kostić koji je do sada u Sloveniji investirao velika sredstva u nekretnine, turističku industriju i bankarstvo, zanima se i za kupnju Mercatora-S, maloprodajnog lanca posrnulog Agrokora u Srbiji, ključne tvrtke koja u toj zemlji posluje u okviru slovenskog Mercatora, piše u subotu slovenski portal Siol.net, pozivajući se na svoje neimenovane izvore.
Kostić je zadnjih nekoliko tjedana od austrijskih i talijanskih banaka otkupio njihove tražbine prema Mercatoru za oko 28 milijuna eura, a pri kraju su i njegovi pregovori s konzorcijem banaka koje su Mercatoru dale sindicirani kredit o kupnji još 14 milijuna eura tražbina prema Mercatoru, navodi portal, ne otkrivajući svoje izvore.

Prva Kostićeva investicija u Sloveniji bila je kupnja hotela Kempinski u Portorožu za 24 milijuna eura 2015. godine, a jedan je od većih dioničara Gorenjske banke u kojoj želi otkupiti većinski vlasnički udio od slovenskih fondova.

Ljubljansko "Delo" pisalo je početkom ovoga tjedna o navodnoj inicijativi iz Srbije da se zbog krize Agrokora i rizika koje ona donosi tvrtkama tog koncerna u Srbiji i Sloveniji te kompanije "izuzmu iz sistema Agrokora". O tome je navodno slovenskom ministru Zdravku Polčivalšeku pisao nekadašnji srbijanski ministar financija Mladen Đinkić, nije poznato u kojoj ulozi. Počivalšek informaciju "Dela" nije komentirao niti na nju reagirao.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 12:11:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e32818b4739873108b46ab/80

Nekoliko ranjenih u napadu nožem u Muenchenu

Jedan je muškarac ranio u subotu ujutro u Muenchenu "nekoliko osoba" nožem a potom pobjegao, objavila je policija ne navodeći neposredno motiv napadača.

Muškarac je "ranio nožem nekoliko osoba" u središtu Muenchena i "trenutno je još uvijek u bijegu", napisala je na Twitteru lokalna policija.

"Tragamo za počiniteljem svim raspoloživim policijskim snagama", dodaje policija na Twitteru, ističući kako razlozi napada zasad nisu poznati.

Po on line izdanju dnevnika Bild koji citira policiju nijedna ranjena osoba nije u smrtnoj opasnosti.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 11:03:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Zatvaranje granice s republikama na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak u Sočiju da bi zatvaranje ruske granice sa samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine dovelo do situacije slične onoj u Srebrenici.

 Govoreći na vanjskopolitikčkom forumu Valdai u Sočiju on je rekao da bi, ukoliko bi se donijela takva odluka, uslijedilo krvoproliće što Rusija nikad ne bi dopustila.

"Dok su god politička pitanja neriješena, ti teritoriji ne uživaju poseban status i zakon o amnestiji ne postoji, odluka da se zatvore granice između Rusije i nepriznatih republika dovela bi do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. Došlo bi do krvoprolića. Ne možemo dopustiti da se to dogodi", rekao je Putin.

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska.

Najveća pogreška Rusije, istaknuo je, jest što je posljednjih 15 godina previše vjerovala Zapadu što je protumačeno kao njezina slabost.

Na pitanje koja je najveća pogreška Moskve u odnosima sa Zapadom rekao je: "Naša najveća pogreška je što smo vam vjerovali previše. Interpretirali ste naše povjerenje kao slabost i to ste iskorištavali", odgovorio je sudioniku skupa koji je stigao iz Njemačke.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, naglasio je da se u SAD-u vodi nevjerojatna antiruska kampanja u kojoj se za svaku pogrešku na domaćem planu odmah okrivljuje Mosvka.

Međutim, izrazio je vjerovanje da se odnosi mogu popraviti i da dvije zemlje mogu surađivati na širem broju područja.

"Imamo dijalog na radnoj razini i na razini posebnih službi, ministarstava obrane, ministarstava vanjskih poslova. Postižemo zajedničke rezultate. Trebamo proširiti suradnju i na druga područja", istaknuo je ruski predsjednik.

Naglasio je da se Donalda Trumpa nekada doživljava kao nepredvidivog ali da je to stoga jer mu njegovi politički protivnici onemogućavaju da ispuni mnoga od predizbornih obećanja.

Američki predsjednik ima demokratski mandat i treba ga poštivati, smatra Putin.

"Izabrao ga je američki narod i u najmanju ruku zbog toga ga se mora poštivati, mada se i ne slagali s njegovim stajalištem", rekao je Putin na forumu.

Rusija je bila zadovoljna Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a ali nade u poboljšanje odnosa s Washingtonom su raspršene istragama Kongresa i FBI-ja o vezama Trumpove kampanje s Rusijom.

Putin je također izrazio sumnju da bi eventualni američki preventivni udar na Sjevernu Koreju uništio svo oružje koje posjeduje Pjongjang, a što se tiče Sirije strahuje, kako je kazao, da bi proglašene "zone deeskalacije" mogle dovesti do podjele zemlje. Pritom je izrazio nadu da se to ipak neće dogoditi.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

U Njemačku bi moglo doći mnogo manje članova obitelji migranata od očekivanog

Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji

Stručnjaci Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) došli su u četvrtak do zaključka da je broj osoba koje bi u sklopu procesa spajanja obitelji migranata mogao doći u Njemačku mnogo manji nego što se to dosad smatralo.

„Na svakog izbjeglicu u prosjeku bi moglo doći 0,28 članova obitelji. U brojkama to znači između 150 i 180 tisuća“, rekao je stručnjak IAB-a za useljavanje Herbert Bruecker za agenciju Reuters.
 Jedna studija koju je IAB načinio u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje kao razloge malog broja potencijalnih članova obitelji azilanata koji bi imali pravo na dolazak u Njemačku navodi činjenicu da je velik broj migranata neoženjen i bez djece, priopćeno je u četvrtak u središtu agencije u Nuernbergu.

 Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji.

 Još krajem ljeta ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unije CDU) je govorio o „ogromnim brojkama“.

 „Procjenjujemo da će na jednog izbjeglicu doći po još jedan član obitelji“ rekao je De Maiziere. To bi značilo još najmanje 800.000 izbjeglica.

 Pitanje prava dolaska članova obitelji za migrante je jedna od najspornijih točaka u pregovorima o sklapanju koalicijske vlade demokršćana, liberala i zelenih.

Kršćansko-socijalna unija (CSU) se žestoko protivi ukidanju mjere zabrane dovođenja članova obitelji koji je na snazi do proljeća sljedeće godine dok su Zeleni najavili kako neće odustati od prava na spajanje obitelji migranata.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 17:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .