Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska preživljava od novca ljudi koji su pobjegli iz nje

Proteklih nekoliko godina tisuće ljudi iz Hrvatske su se iselile u Njemačku kako bi tamo živjeli i radili. Za razliku od prijašnjih radnih migracija iz Hrvatske, kada su većinom vani odlazili raditi muškarci, odnosno muževi, dok su žene ostajale kod kuće s djecom, iseljavanje iz Hrvatske u 21. stoljeću obilježeno je masovnim odlaskom cijelih obitelji od koje se mnoge uopće nemaju namjeru vratiti ikad više u Hrvatsku.

Ali to ipak ne znači da ti iseljeni građani prekidaju svaku vezu s Hrvatskom, o čemu svjedoče i novi, znakoviti podaci njemačke Bundesbank, odnosno njihove inačice Centralne banke. Brojke Bundesbanka pokazuju da su strani radnici prošle godine u svoje zemlje porijekla poslali impresivnih 4,6 milijardi eura, većinom članovima obitelji koji su ostali živjeti u domovini, piše Index.

Skok od 60 milijuna eura za četiri godine

Kada je riječ o državljanima Hrvatske koji žive i rade u Njemačkoj, oni su u 2017. godini u Lijepu našu poslali 187 milijuna eura, a taj iznos se proteklih godina svake godine očito povećavao. Hrvati su tako 2013. iz Njemačke u Hrvatsku poslali 121 milijun eura, a samo četiri godine kasnije taj se iznos povećao za više od 60 milijuna eura, odnosno za trećinu.

Njemački list Reinische Post pak upozorava da ti službeni podaci Bundesbanka sigurno ne obuhvaćaju sav novac koji strani radnici u Njemačkoj pošalju svojim obiteljima u zemljama porijekla, jer se novac ne šalje nužno uvijek preko bankovnih računa. 

Njemačka ekonomija ima velike koristi od useljenika, ali im ipak želi smanjiti prava

Njemački ekonomski stručnjaci naglašavaju da to uopće nije nikakav ekonomski problem ili nedostatak za Njemačku, čiji bruto BDP godišnje iznosi više od tri tisuće milijardi eura, te su u odnosu na taj iznos 4,6 milijarde eura kap u moru. No, taj novac zato itekako znači ekonomijama država u koje je poslan, jer mnoge ljude spašava od života u potpunom siromaštvu, te ih zaustavlja da se i sami isele iz svoje države. Povrh toga, njemačko gospodarstvo itekako profitira od dolaska strane radne snage, s obzirom na to da sami nemaju dovoljno državljana koji bi popunili sva slobodna radna mjesta.

Unatoč tome, Njemačka sada pokušava ograničiti prava useljenih radnika kada je riječ o isplati dječjeg doplatka, na koji oni imaju jednako pravo kao i njemački državljani. Njemačka vlada to argumentira time da su troškovi života u zemljama poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske niži nego u Njemačkoj, te da bi u skladu s time dječji doplatak za djecu useljenih radnika koja žive odvojeno od roditelja u svojim domovinama trebao bio niži. No, Europska komisija je zasad blokirala taj prijedlog njemačke vlade, jer krši europska pravila.

Najviše novca doma među državljanima EU-a koji rade u Njemačkoj šalju Poljaci

Ipak, Hrvati nisu prvaci u slanju u Njemačkoj zarađenog novca u domovinu kada je riječ o ljudima iz Europske unije - Poljaci su u 2017. doma poslali čak 440 milijuna eura, Latvijci 353 milijuna, a Rumunji 333 milijuna. Četvrti su pak Grci sa 191 milijunom eura poslanim u domovinu. Hrvati su tako među državljanima Europske unije koji rade u Njemačkoj na petom mjestu po poslanom novcu u domovinu, no ako se u obzir uzme i broj stanovnika navedenih država, onda su Latvijci i Hrvati na prvom i drugom mjestu.

Hrvati su i među državljanima Europske unije čiji se iznos novca koji šalju doma značajno povećao proteklih godina, a zabilježeno je i veliko povećanje među državljanima Sirije, Afganistana i Iraka, koji su prošlih par godina izbjegli u Njemačku, kako u svojem tvitu upozorava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.

Hrvati lani poslali iz Njemačke više od pola cijene Pelješkog mosta

Znakovito je i da je skoro pa zanemariv iznos koji radnici u Njemačkoj koji dolaze iz bogatih sjevernih ili zapadnih članica Europske unije pošalju godišnje doma - primjerice, Šveđani pošalju tek 8 milijuna eura, Danci 7, a Belgijanci 5. 

Za gospodarstva tih zemalja to su posve nevažni iznosi, no za zemlju poput Hrvatske itekako znači što je u prošloj godini dobila novčanu injekciju od 187 milijuna eura - više od milijarde kuna - i to samo od iseljenika u Njemačku. 

Da bi bilo jasno o kolikom se novcu radi, vrijedi podsjetiti da gradnja Pelješkog mosta košta dvije milijarde kuna. To znači da su Hrvati iz Njemačke u 2017. godini u domovinu poslali više od pola sveukupne cijene Pelješkog mosta. 

Jednostavnije rečeno, Hrvatska danas u značajnoj mjeri preživljava od novca koje iseljeni Hrvati pošalju u domovinu, jer se u njoj ne može zaraditi za pristojan život. Za kraj još treba naglasiti da se ovi podaci odnose samo na novac koji u Hrvatsku stiže iz Njemačke, a ona definitivno nije jedina destinacija masovnog iseljavanja Hrvata, piše Index.

hr Wed Sep 05 2018 17:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1dea00e4938f5198b45a9/80
Foto: Brigita Rafanelli

FOTO: Veliko srce i vječno sjećanje Splićana zauvijek će živjeti za Vukovar

U večerašnjem mimohodu sudjelovalo je nekoliko tisuća Splićana
Nedjelja je protekla u znaku Vukovara. Cijela Hrvatska obilježila je ovaj poseban dan, a Splićani su svoju počast Gradu Heroju odali mimohodom kroz Vukovarsku ulicu. Ovo je 27. po redu obljetnica pada Vukovara, a sjećanja još uvijek nisu izblijedila.

U večerašnjem mimohodu kojega je organizirala Torcida, sudjelovalo je nekoliko tisuća Splićana koji su krenuli od kipa "Dječaka s luminom" pa sve do novih grafita. 



Tamo se sugrađanima obratio umirovljeni časnik hrvatske vojske Miljenko Modrić koji je rekao par riječi o tome što Vukovar treba značiti svakome od nas.

- Ovdje vidim mlade ljude i siguran sam da bi napravili što smo i mi napravili tada i kada vidim vas, vidim svjetlo.

Split je na još jedan poseban način pokazao veliko srce i vječno sjećanje na Vukovar.

Slike govore više nego 1000 riječi pa je najbolje da pogledate fotogaleriju naše Brigite Rafanelli.



hr Sun Nov 18 2018 22:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Dubrovačka biskupija reagirala: "Vjeroučiteljica nije imala namjeru nikoga povrijediti"

"U objašnjenju zadatka vjeroučiteljica je spomenula da to može biti bliska osoba iz kruga obitelji i prijatelja, netko tko već poznaje Isusa ili netko tko dosad nije upoznao Isusa."
Dubrovačka biskupija reagirala je priopćenjem na Telegramovu priču o časnoj sestri koja je na Korčuli tjerala djecu da crtaju svoje kolege, koji ne idu na vjeronauk, kako bi ih približili Isusu.

U nastavku donosimo priopćenju u cijelosti i autentično: 

- U sklopu vjeronaučnog programa učenici su radili zadatak naziva ‘Nacrtaj koga bi želio/željela dovesti Isusu’ iz radne bilježnice odobrene u skladu s Programom katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi. Učenicima je Isus pojam dobrote i ljubavi, koju žele podijeliti s drugima, te su učenici upravo tim povodom nacrtali blisku osobu s kojom žele podijeliti ljubav i dobrotu. 

U objašnjenju zadatka vjeroučiteljica je spomenula da to može biti bliska osoba iz kruga obitelji i prijatelja, netko tko već poznaje Isusa ili netko tko dosad nije upoznao Isusa. 

Vjeroučiteljica nije imala namjeru nikoga povrijediti, niti joj je bila želja bilo što nametati svojim učenicima. Ako je navedeno nekoga povrijedilo, vjeroučiteljici, kao i Katehetskom uredu najiskrenije je žao. - stoji u priopćenju. 

hr Sun Nov 18 2018 21:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1af920e4938101a8b4578/80
Foto: SDŽ

Župan Boban i izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije u Vukovaru

U pratnji župana uz pročelnika UO za zajedničke poslove Damira Gabrića bili su i vijećnici Županijske skupštine Ante Baran, Ivan Bikić, Danica Baričević, Maja Zelić, Ivica Kusić, Jozo Vidić i Božo Župić
Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije na čelu s županom Blaženkom Bobanom, i ove godine je sudjelovalo u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara.

U pratnji župana uz pročelnika UO za zajedničke poslove Damira Gabrića bili su i vijećnici Županijske skupštine Ante Baran, Ivan Bikić, Danica Baričević, Maja Zelić, Ivica Kusić, Jozo Vidić i Božo Župić.

U koloni sjećanja  bili su i gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević, gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić i njegov zamjenik Milan Zdilar, gradonačelnik Makarske Jure Brkan i gradski vijećnik Ivan Kotarac, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, zamjenik gradonačelnika Trilja Ivan Bugarin te načelnik općine Podstrana Mladen Bartulović sa zamjenikom Tomislavom Buljanom.

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije je prije hodnje u koloni sjećanja, odalo počast svim žrtvama paljenjem svijeća ispred vukovarske županijske bolnice. 
hr Sun Nov 18 2018 19:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1ad6d0e4938101a8b456c/80

Torcida Barutana bakljadom odala počast žrtvama Vukovara

Baklje su upalili točno u 18.11 sati
I ove godine je točno u 18.11 sati Torcida Barutana paleći baklje na nadvožnjaku Sirobuja obilježila obljetnicu pada Vukovara dok su zvonila zvona crkve Sv. Leopolda Bogdana Mandića na Sirobuji.


hr Sun Nov 18 2018 19:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .