Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska preživljava od novca ljudi koji su pobjegli iz nje

Proteklih nekoliko godina tisuće ljudi iz Hrvatske su se iselile u Njemačku kako bi tamo živjeli i radili. Za razliku od prijašnjih radnih migracija iz Hrvatske, kada su većinom vani odlazili raditi muškarci, odnosno muževi, dok su žene ostajale kod kuće s djecom, iseljavanje iz Hrvatske u 21. stoljeću obilježeno je masovnim odlaskom cijelih obitelji od koje se mnoge uopće nemaju namjeru vratiti ikad više u Hrvatsku.

Ali to ipak ne znači da ti iseljeni građani prekidaju svaku vezu s Hrvatskom, o čemu svjedoče i novi, znakoviti podaci njemačke Bundesbank, odnosno njihove inačice Centralne banke. Brojke Bundesbanka pokazuju da su strani radnici prošle godine u svoje zemlje porijekla poslali impresivnih 4,6 milijardi eura, većinom članovima obitelji koji su ostali živjeti u domovini, piše Index.

Skok od 60 milijuna eura za četiri godine

Kada je riječ o državljanima Hrvatske koji žive i rade u Njemačkoj, oni su u 2017. godini u Lijepu našu poslali 187 milijuna eura, a taj iznos se proteklih godina svake godine očito povećavao. Hrvati su tako 2013. iz Njemačke u Hrvatsku poslali 121 milijun eura, a samo četiri godine kasnije taj se iznos povećao za više od 60 milijuna eura, odnosno za trećinu.

Njemački list Reinische Post pak upozorava da ti službeni podaci Bundesbanka sigurno ne obuhvaćaju sav novac koji strani radnici u Njemačkoj pošalju svojim obiteljima u zemljama porijekla, jer se novac ne šalje nužno uvijek preko bankovnih računa. 

Njemačka ekonomija ima velike koristi od useljenika, ali im ipak želi smanjiti prava

Njemački ekonomski stručnjaci naglašavaju da to uopće nije nikakav ekonomski problem ili nedostatak za Njemačku, čiji bruto BDP godišnje iznosi više od tri tisuće milijardi eura, te su u odnosu na taj iznos 4,6 milijarde eura kap u moru. No, taj novac zato itekako znači ekonomijama država u koje je poslan, jer mnoge ljude spašava od života u potpunom siromaštvu, te ih zaustavlja da se i sami isele iz svoje države. Povrh toga, njemačko gospodarstvo itekako profitira od dolaska strane radne snage, s obzirom na to da sami nemaju dovoljno državljana koji bi popunili sva slobodna radna mjesta.

Unatoč tome, Njemačka sada pokušava ograničiti prava useljenih radnika kada je riječ o isplati dječjeg doplatka, na koji oni imaju jednako pravo kao i njemački državljani. Njemačka vlada to argumentira time da su troškovi života u zemljama poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske niži nego u Njemačkoj, te da bi u skladu s time dječji doplatak za djecu useljenih radnika koja žive odvojeno od roditelja u svojim domovinama trebao bio niži. No, Europska komisija je zasad blokirala taj prijedlog njemačke vlade, jer krši europska pravila.

Najviše novca doma među državljanima EU-a koji rade u Njemačkoj šalju Poljaci

Ipak, Hrvati nisu prvaci u slanju u Njemačkoj zarađenog novca u domovinu kada je riječ o ljudima iz Europske unije - Poljaci su u 2017. doma poslali čak 440 milijuna eura, Latvijci 353 milijuna, a Rumunji 333 milijuna. Četvrti su pak Grci sa 191 milijunom eura poslanim u domovinu. Hrvati su tako među državljanima Europske unije koji rade u Njemačkoj na petom mjestu po poslanom novcu u domovinu, no ako se u obzir uzme i broj stanovnika navedenih država, onda su Latvijci i Hrvati na prvom i drugom mjestu.

Hrvati su i među državljanima Europske unije čiji se iznos novca koji šalju doma značajno povećao proteklih godina, a zabilježeno je i veliko povećanje među državljanima Sirije, Afganistana i Iraka, koji su prošlih par godina izbjegli u Njemačku, kako u svojem tvitu upozorava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.

Hrvati lani poslali iz Njemačke više od pola cijene Pelješkog mosta

Znakovito je i da je skoro pa zanemariv iznos koji radnici u Njemačkoj koji dolaze iz bogatih sjevernih ili zapadnih članica Europske unije pošalju godišnje doma - primjerice, Šveđani pošalju tek 8 milijuna eura, Danci 7, a Belgijanci 5. 

Za gospodarstva tih zemalja to su posve nevažni iznosi, no za zemlju poput Hrvatske itekako znači što je u prošloj godini dobila novčanu injekciju od 187 milijuna eura - više od milijarde kuna - i to samo od iseljenika u Njemačku. 

Da bi bilo jasno o kolikom se novcu radi, vrijedi podsjetiti da gradnja Pelješkog mosta košta dvije milijarde kuna. To znači da su Hrvati iz Njemačke u 2017. godini u domovinu poslali više od pola sveukupne cijene Pelješkog mosta. 

Jednostavnije rečeno, Hrvatska danas u značajnoj mjeri preživljava od novca koje iseljeni Hrvati pošalju u domovinu, jer se u njoj ne može zaraditi za pristojan život. Za kraj još treba naglasiti da se ovi podaci odnose samo na novac koji u Hrvatsku stiže iz Njemačke, a ona definitivno nije jedina destinacija masovnog iseljavanja Hrvata, piše Index.

hr Wed Sep 05 2018 17:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba104bfcb557ad9b28b45d6/80

Opara ponosan: Više nema brdo smeća: Karepovac se gotovo potpuno izmijenio (Pogledajte snimku)

Radovi na sanaciji Karepovca otkrivaju njegovo novo lice.
Splitsko odlagalište otpada Karepovac je još u svibnju ispunjavao sve rubrike vijesti zbog svog nesnosnog smrada. Zbog svega, u pitanje se dovodila čak i kvaliteta vode. Mnogi mještani mjesecima su izražavali nezadovoljstvo dok se cijeli slučaj napokon nije zarotirao.

Danas, na Karepovcu stručnjaci tretiraju otpad da manje smrdi, a vrijednosti parametra prate propisane granične vrijednosti.

Također, da se primijetiti značajna razlika u izgledu okoliša. Karepovac tako sve više poprima izgled uređenog i legalnog splitskog odlagališta otpada.



Sve je to gradonačelnik podijelio i na svom Facebook profilu:

Danas smo, zajedno s predstavnicima Gradskog vijeća Grada Splita, predstavnicima susjednih gradova i općina i predstavnicima medija obišli odlagalište Karepovac i iz prve ruke provjerili što je sve učinjeno na sanaciji odlagališta otpada. 
Rezultati su vidljivi. Karepovac je zdravi prostor! Ponosan sam što ćemo već za godinu i pol na tom mjestu imati zelenu plohu, naš 'mali Marjan'.

hr Tue Sep 18 2018 13:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba0c5cfcb557a8ea08b49bc/80
Foto: PIXABAY

Pravo na doplatak za djecu možete ostvariti do 1. listopada ove godine

Dana 1. srpnja 2018. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, broj 58/18).

Izmjenom relevantnih odredbi Zakona omogućeno je podizanje razine dohodovnog cenzusa po članu kućanstva na 2.328 kn čime je proširen je krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu.

Tako je npr. novi limit za obitelj sa dvoje djece 9.312 kn ukupnog dohotka ostvarenog u 2017. godini, a za obitelj sa troje djece 11.640 kn, uz dodatno ostvarivanje prava na pronatalitetni dodatak od 500 kn za 3. dijete.

Novi korisnici zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu mogu podnijeti u roku 90 dana od stupanja na snagu Zakona, odnosno do 1. listopada, a pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana stupanja na snagu izmjena zakona, javljaju iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom nadležnoj područnoj službi ili uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Potrebna dokumentacija može se besplatno predati i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske.

Upute o uvjetima stjecanja prava, obrazac zahtjeva za priznavanje prava i popis dokumenata koje treba priložiti nalaze se na stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=1525

hr Tue Sep 18 2018 11:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba0ba6fcb557af5ab8b479d/80
Foto: PIXABAY

Vlada usvojila Nacrt prijedloga zakona o vinu

Vlada RH na prošlotjednoj sjednici usvojila je Nacrt prijedloga zakona o vinu, kojega je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s proizvođačima iz sektora vinarstva i vinogradarstva. Novi zakono o vinu, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, donosi pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina.

„Novi zakon o vinu predviđa decentralizaciju ocjenjivanja vina, veću kontrolu na terenu te doprinosi administrativnom rasterećenju od 33% u odnosu na postojeće propise“, izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao: „Našim vinarima osigurali smo i bespovratnu financijsku pomoć za podizanje novih nasada vinograda, investicije u vinarije i promidžbu vina te pripremili novi Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019.-2023. s 83 milijuna kuna potpore godišnje“, piše novosti.hr

Nacrtom prijedloga Zakona o vinu uređuje se pravni okvir i implementacija pet Uredbi Europske unije u području proizvodnje, trgovine i zaštite oznaka u području vina, kao i nadležna tijela za provođenje ovog zakona, zemljopisna područja uzgoja vinove loze, sorte vinove loze, enološki postupci i prakse, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka za vina, proizvodnja voćnih vina te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa. Pored toga, novim zakonom u sustav vinarstva i vinogradarstva unose se novi elementi:

Ukidaju se sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te se time 12 milijuna kuna vraća sektoru vinarstva za marketinške aktivnosti.

Ukidaju se evidencijske markice, koje su bile obvezna prije stavljanja vina u promet, te se uspostavlja marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.

Predviđa se priznavanje četiri regionalne organizacije vinara povezane s novim regijama s ciljem davanja prava proizvođačima da upravljaju promotivnim i marketinškim aktivnostima vezano za hrvatska vina i njihovo označavanje.

Decentralizira se postupak organoleptičkog ocjenjivanja vina po vinogradarskim regijama.  

Osigurava se pojačana kontrola proizvodnje i prometa grožđa i vina. 

hr Tue Sep 18 2018 10:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba0b820cb557ac9b28b45a3/80

Jeste li je vidjeli? U Kaštel Novom nestala starija žena, obitelj moli pomoć

Jučer oko 21 sat s područja Kaštel Novog nestala je 93-godišnja Anđa Šunjerga.
Visoka je 150 centimetara, mršavije tjelesne građe, sijede kose i svijetle puti, a kada je posljednji put viđena nosila je crninu (duge hlače i majicu). 

U potragu su uključeni pripadnici HGSS-a, policije i vatrogasaca koji su za gospođom tragali od sinoć do ranojutarnjih sati, ali bez uspjeha. Jutros se potraga nastavlja.Obitelj moli sve koji imaju bilo kakava saznanja ili su je vidjeli da o tome obavijeste policiju na broj 192 ili dolaskom u najbližu policijsku postaju.
hr Tue Sep 18 2018 10:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .