Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53a1a2491799422e17809192/80
Foto: Dragan Matić / CROPIX

Vrdoljak: "Ako se Plenković očisti od Culeja i takvih, suradnja neće biti nemoguća"

Prostor u kojem je još do pred redovne parlamentarne izbore 2015. godine bila velika gužva, u koji su se htjele ugurati čak i velike stranke koje predstavljaju političku desnicu i ljevicu - HDZ i SDP - odjednom zjapi poluprazan. Promotre li se parlamentarne stranke, u centru se vidi samo HNS
U samo dvije godine došlo je do velikog preslagivanja na političkoj sceni u kojem je politički centar odjednom postao upražnjen. Prostor u kojem je još do pred redovne parlamentarne izbore 2015. godine bila velika gužva, u koji su se htjele ugurati čak i velike stranke koje predstavljaju političku desnicu i ljevicu - HDZ i SDP, odjednom zjapi poluprazan. Promotre li se parlamentarne stranke, u centru se vidi samo HNS. Tu je, doduše, i HSS, ali je on toliko opterećen unutarnjim sukobima, razdorima, gotovo svakodnevnom likvidacijom vodećih ljudi, pa i čitavih organizacija, da je pitanje bi li uopće prešao prag da su sada izbori za Sabor, piše jutarnji.

HDZ, koji je u vrijeme dok ga je vodio Tomislav Karamarko skrenuo u ekstremnu desnicu, i dalje obitava na toj strani političkog centra. Razlika je samo u tome što novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ulaže napore da s HDZ-a skine ekstremno desni predznak i pozicionira stranku u desni umjereni konzervativni centar. S druge strane, SDP koji je sa Zoranom Milanovićem skrenuo prema desnoj strani (neki elementi toga su prijedlog da se zračna luka u Zagrebu zove “Franjo Tuđman”, predizborni skup s nacionalnom ikonografijom), sada ima novo vodstvo čija je glavna politička poruka povratak ljevici. Most je nastao kao protestna stranka i dugo se nije želio politički identificirati. No, iz njihovih poteza, a posebno predsjednika Mosta Bože Petrova, iščitava se smjer. Petrov čak i u funkciji predsjednika Sabora ignorira sve vjerske zajednice u Hrvatskoj osim rimokatoličke, a o rigidnom desnom političkom svjetonazoru svjedoči i njegovo minoriziranje nasrtaja nevladinih udruga na žene koje su odlučile pobaciti. Nova politička snaga koja se koncentrirala u Živom zidu mogla bi se najispravnije opisati kao anarhistička.

Čak i sada, iako to nitko neće javno priznati, značajan dio HNS-ovaca gleda u HDZ kao mogućeg partnera. - HDZ-ov program ima dodirnih točaka s HNS-ovim i oko dobrog dijela ekonomskih tema bismo se mogli složiti. Koalicija s HDZ-om bila bi moguća ako u njoj ne bi bio Most koji je za nas ekstremna desna stranka te pod uvjetom da Plenković riješi problem ekstremne desnice koja mu je ostala u HDZ-u - kaže jedan od istaknutih članova liberala.

Na primjedbu kako je HNS trenutačno najžešći kritičar Vlade te pitanje znači li to da je eventualna suradnja s HDZ-om ipak otpisana, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak odgovara da je njegova stranka u ovome mandatu Vlade vrlo vjerojatno opozicija, trajala Vlada do kraja mandata ili dvije godine.

- Teško je reći da nikada nećemo s HDZ-om. Nikad ne reci nikad. Može se svašta dogoditi, može Andrej Plenković očistiti Culeje i takve, a može se teoretski dogoditi da Gordan Maras preuzme SDP - kaže Vrdoljak i otkriva ciljeve prema kojima ide njegova stranka.

- Želja nam je vratiti dio biračkog tijela koji nam prirodno pripada. Cilj je ponovno pridobiti dio birača centra koji su otišli SDP-u jer su smatrali da su oni jedini u stanju oduprijeti se HDZ-u, ali i one birače kojima su prihvatljivi pristojni HDZ-ovci, ali ne mogu trpjeti desničarenje. To je plan i mi polako prema tome idemo - kaže Vrdoljak.

Za njegovu su stranku lokalni izbori vrlo važni, a HNS se jedini za njih intenzivno priprema još od formiranja Sabora. Namjera im je u svim važnijim sredinama istaknuti svoje kandidate i pokazati da su stranka koja ima ljude za provođenje politike građanskog centra. 

Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Sun Feb 05 2017 17:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b7118db473984e948b45f6/80
Foto: Pelješac

Pelješac umire?: Hrvati odlaze, a prazne kuće kupuju stranci

Peljesčani misle kada se sa mostom spoje sa ostatkom zemlje da će im to sigurno donijeti prosperitet

Bogati Francuzi i Britanci kupuju u Pelješcu kuće za mirnu starost, a Hrvati su odavno otišli te novi ne dolaze. U Dubi Pelješkoj ostalo je tek 20-tak stanovnika. - javlja RTL.

Ako tražite raj na zemlji, Pelješac je prava adresa za vas. U njemu raste kraljica malostonskog zalijeva - kamenica. Ovim čudom prirode i ruku stonskog težaka gostili su se i bečki carevi.

Obitelj Marije Radić školjkarstvom se bavi jedno stoljeće. 

- Moja obitelj se bavi školjkarstvom već 100 godina, nadam se da će se nastaviti dalje ne samo u mojoj obitelji, već u cijelom ovom malostonskom kraju, da će se nastavit tradicija školjaka kamenica i musula - objašnjava gospođa Radić. 

Još jedan pelješki eliksir koji pomlađuje je i Dingač. No, Dingač i kamenica nisu svemoćni, pa Pelješac kao i ostatak Hrvatske stari.

- Tradicija da bi bila tradicija mora biti djece, bez djece to ne moze ići. Ja Bogu hvala imam troje djece ja smatram i volio bi ih odgajat da to bude da oni ostanu doma, da naslijedu ovo što ja radim, što mi je otac radio i što su mi didovi radili. Mislim da ima prostora za sve. - smatra vinogradar i vinar Potomja Boris Violić.

Još jedan lijep primjer je u Kuni Pelješkoj, gdje obitelj Antunović ima seosko gospodarstvo i od njega živi. No, i ovdje kao i u mnogim pelješkim mjestima  više se godišnje broji  sprovoda nego rođenja.

Napuštene kamene kuće u kojima je nekad odgajano i po desetero braće i sestara danas su postale poželjna akvizicija stranaca. Jednu kuću u Brocama prije par godina kupio je jedan Britanac. Obnovio ju je i od nje je napravio svoj mali privatni pelješki raj. Išla bi prodaja strancima i bolje da nije zamršenih hrvatskih pravno-imovinskih odnosa.

- Mi koji živimo tu na ovomu poluotoku, nama most znači sve. Znači bez mosta nema daljnjeg prosperiteta, nema života za nas. - priča stanovnik Dube Pelješke Kristo Murina.

Nakon viseštrukih otvaranja gradilista i stotina milijuna kuna bačenih u ništa, pelješka fatamorgana napokon postaje opipljiva. Peljesčani misle kada se sa mostom spoje sa ostatkom zemlje da će im to sigurno donijeti prosperitet. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 21:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b7023db4739825958b4581/80
Foto: D.N.

Primošten: Održan sastanak talijanskog izaslanstva i članova Općine na temu novog svetišta Gospe od Loreta

Povod susreta bilo je definiranje načina suradnje u svrhu razvoja projekta "Cammini Lauretani" na međunarodnom nivou, sa referiranjem na temu afirmacije programa "tzv. "Europski kulturni itinerer Europskog Vijeća"
Danas su se u Uredu načelnika Općine Primošten Stipe Petrine sastali delegati predstavnika Primoštena i DCE "Cammini Lauretani" iz Italije. 

Povod susreta bilo je definiranje načina suradnje u svrhu razvoja projekta "Cammini Lauretani" na međunarodnom nivou, sa referiranjem na temu afirmacije programa "tzv. "Europski kulturni itinerer Europskog Vijeća". 

Općina Primošten svojim gostima prikazala je stupanj razvoja projekta realizacije spomenika "Gospe od Loreta" koji je u završnoj fazi izgradnji. Takav projekt jedinstven je u Hrvatskoj, ali i šire. Za taj projekt iskazan je značajan interes i odobravanje, a svoj "blagoslov" dala je Sveta Stolica odnosno Papa Franjo

Na današnjem sastanku se utvrdila potreba razvoja teme "Cammini Lauretani", koji je već dio protokola o suradnji potpisanog u Loretu u listopadu 2016.  Također je proučena dokumentacija projekta "Interreg Italia Hrvatska 2014-2020. kao i projekta za Jadransko Jonsku regiju, pozitivno je ocijenjena moguća zajednička suradnja na projektu čiji je cilj promocija gore navedenog projekta povezujući vjerske lokacije Svete Marijine Kuće u Loretu, smještene kako u Italiji tako i u Hrvatskoj, te u kontekstu većeg razvoja vjerskog turizma kao oblika održivog turizma. 

Sastanak je završen na brdu Gaj gdje su gosti imali priliku uživo vidjeti napredak radova na projektu realizacije spomenika Gospe od Loreta.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 18:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b6fa4cb4739898948b45ad/80
Foto: D.N.

Dugi Rat: Dio mještana protivi se izgradnji mega luke na području Sumpetar - Kosovac

Načelnik Općine kaže da ga čudi što se neki mještani bune protiv ovakve investicije, ali da će o svemu najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora
U Krilu Jesenicama se planira graditi mega luka s oko 200 vezova, a da bi se projekt mogao realizirati potrebno izmijeniti Prostorni plan uređenja Općine Dugi Rat. Tim je povodom u srijedu održana javna rasprava. Dio stanovnika iznimno je nezadovoljan predloženom gradnjom za koju se zalažu Općina i Udruga privatnih brodara. Smeta im i što bi se nova luka gradila na šljunčanoj plaži, dvjestotinjak metara istočnije od postojeće, na lokalitetu Sumpetar - Kosovac. Investicija je vrijedna oko 200 milijuna kuna, a zamišljeno je da svaki vez bude širine 10,5 metara i duljine 50 metara. 

Privatni brodari iz Krila Jesenica turizmom su se počeli baviti kada su svoje brodove za prijevoz pijeska prenamijenili u kruzere. Danas imaju 157 brodova, a do ljeta flotu planiraju povećati za deset novih plovila. Izgradnja velike luke, koja bi imala i pristanište za trajekt, riješila bi njihov problem s vezovima.

 -Mi nismo protiv brodara, ali smo protiv luke veličine 28 nogometnih igrališta, koja je veća od splitske, u jedno malo mjesto. Predlažemo da naprave uzduž obale više malih luka. Zašto devastirati plažu kada malo istočnije imaju pusti prostor ispred napuštene tvornice Dugi Rat gdje bi mogli graditi luku? Procjena utjecaja na okoliš ne bi smjela zanemariti što će biti devastirane obale, a ljudi koji su iznad magistrale izgradili kuće s apartmanima će propasti – kazala je Antonijeta Trgo u ime nezadovoljnih mještana te upozorila kako se luka planira graditi uz Jadransku magistralu, između Splita i Omiša, koja je najprometnija i najzakrčenija cesta u Hrvatskoj s dnevnim prometom od 15.000 vozila, a nikakva kvalitetna prometna studija o ovom projektu nije napravljena.

150 mještana potpisalo primjedbe

U samo jedan dan više od 150 mještana je potpisalo primjedbe koje će predati u Općinu. Jerko Roglić, načelnik Općine Dugi Rat, kaže da se nije nadao da će se mještani pobuniti zbog investicije koja će pomoći brodarima i dati novi razvojni zamah mjestu.

- Procedura je tek pokrenuta, svatko može dati svoje primjedbe – poručio je Roglić te naglasio kako će o ovom projektu najvjerojatnije nakon izbora odlučivati novo Općinsko vijeće.

O samom projektu je govorio predstavnik izvođača, tvrtke „Zeleni servis“ koji je rekao kako bi izgradnjom ove luke bio riješen problem s vezovima jer bi brodari napokon dobili prostor za svoje brodove, a naglasio je i kako više ne bi bilo zagađivanja okoliša.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 17:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586a0bad1eea8fe0af8b46d6/80
Foto: Pixabay

Split: Udruga Zdravi grad traži da pravo na zdravlje postane ustavna kategorija

Glavni inicijator prijedloga izmjene određenih članaka Ustava je Jerko Rošin, koji predlaže da se članak koji određuje da svatko ima pravo na zdrav život promijeni na način da glasi kako svatko ima pravo na zdravlje

Pravo na zdravlje mora postati ustavna kategorija, odnosno definirati se kao osnovno ljudsko pravo te kao takvo predstavljati osnovu za sva druga prava, poručili su iz splitske udruge Zdravi grad, koja je u srijedu predstavila inicijativu za izmjene određenih članaka Ustava RH.

Andrea Russo iz Zdravog grada rekla je da Ustav ima dva članka u kojima se svakome jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom, te da svatko ima pravo na zdrav život. To su, kaže, dobre definicije, ali kada bi se Ustav nadopunio da svatko ima pravo na zdravlje, to bi po njoj bila puno šira definicija koja bi uključivala apsolutno sva druga prava. 

Glavni inicijator prijedloga izmjene određenih članaka Ustava je Jerko Rošin, koji predlaže da se članak koji određuje da svatko ima pravo na zdrav život promijeni na način da glasi kako svatko ima pravo na zdravlje. Objašnjava da su definicije zdravlja i zdravog života totalno različite kategorije, jer se pod zdravi život podrazumijeva da se netko tko je bolestan liječi i ima zdravstvenu skrb, dok je pravo na zdravlje da se netko ne razboli.

- To pravo na zdravlje da se ne razbolimo podrazumijeva da je u našem okruženju sve zdravo, od čistog zraka, pitke vode, sanitarnih uvjeta, zdrave hrane i ostaloga. Tek zakonskom regulativom to može biti riješeno, no načelo je vrlo važno jer od njega sve počinje. - kazao je Rošin i napomenuo da je o toj inicijativi razgovarao i s ministrom zdravlja Milanom Kujundžićem.

 
 Inicijativi se pridružio i splitski Medicinski fakultet, čiji je dekan Zoran Đogaš novinarima potvrdio da su i ostali medicinski fakulteti u Hrvatskoj voljni u svoje programe i projekte uključiti tu inicijativu. Ustvrdio je kako  je vrijeme da se definicija zdravlja napravi modernijom, boljom i dotjeranijom nego što je bila do sada. Medicinski fakulteti sa svim svojim infrastrukturama, potencijalima i kadrovima rade edukaciju ne samo doktora koji liječe, već i doktora koji su zaduženi za prevenciju, poručio je Đogaš.

 
 Pročelnik katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta Ozren Polašek navodi da je jedan od važnih načina kako uopće promišljati zdravlje taj da ga se treba dobro moći definirati.

- Cijeli naš zdravstveni sustav bi trebalo čim više fokusirati na pitanje zdravlja i micati s fokusa bolesti, jer se na taj način mogu ostvariti bolji rezultati. Nova definicija kaže da je zdravlje dinamičko stanje blagostanja obilježeno tjelesnim, duševnim i društvenim mogućnostima koje zadovoljavaju potrebe života prilagođenoj dobi, kulturi i osobnoj odgovornosti.-  kazao je Polašek.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 17:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .