Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5819f3011eea8fce928b4578/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

SDP: Mostove izmjene Zakona o HNB-u su "Lex Boris Vujčić"

Most s jedne strane predlaže dobar zakon koji ide za većom transparentnošću HNB-a, dok sa druge strane izmjenama Zakona o porezu na dohodak tim istim ljudima u HNB-u dižu plaće do najviših u Hrvatskoj - kaže Gordan Maras

 Iako se saborska oporba u srijedu načelno složila s Mostovim prijedlogom da Državna revizija nadzire Hrvatsku narodnu banku (HNB) te da se glasuje o izvješću središnje banke, koju su neki nazivali i "grešnom ustanovom", SDP-ovci su ipak zamjerili Mostu da predlaže "Lex Boris Vujčić" kako bi se obračunali s guvernerom HNB-a.

- Ovo je još jedan od Mostovih zakona s imenom i prezimenom i mislim da ga možemo slobodno nazvati 'Lex Boris Vujčić', jer nije poanta da se poboljša učinkovitost rada HNB-a, nego kolege iz Mosta i HDZ-a beskrajno iritira lik i djelo guvernera Borisa Vujčića - poručio je SDP-ovac Tomislav Saucha.

 Primjetio je, međutim, da kada je tog istog guvernera bivši premijer Tihomir Orešković vodio u njemački Kitzbühel, vladajući nisu imali nikakve primjedbe.

 Iako je njegov stranački kolega Gordan Maras poručio kako će podržati zakonske izmjene, zabrinut je, kaže, jer Most s jedne strane predlaže dobar zakon koji ide za većom transparentnošću HNB-a, dok sa druge strane izmjenama Zakona o porezu na dohodak tim istim ljudima u HNB-u dižu plaće do najviših u Hrvatskoj.

 - Plaće više neće tamo biti 32 ili 33 tisuće kuna, nego će s izmjenama poreza na dohodak, tzv. narodnim rječnikom 'Superhik reformom' koja otima siromašnima i daje bogatima, plaće u HNB-ovu Savjetu skočiti za 3 do 4 tisuće kuna - rekao je Maras.

Panenić (Most): Spominjale su se saune, masaže, tenis, teretane, skvoš...

 Mostov prijedlog izmjena Zakona o HNB-u u prvom čitanju predstavio je Tomislav Panenić. 

- Državna revizija svakako može izvršiti nadzor operativnog poslovanja središnje banke, te utvrditi zašto HNB primjerice po zaposleniku ima godišnje 135 tisuća kuna materijalnih troškova, dok primjerice taj isti Državni ured za reviziju ima troškove od 20 tisuća kuna po zaposleniku te će po tome oni sigurno moći dati kvalitetne preporuke - pojašnjavao je Panenić.

 Istaknuo je kako 'mostovce' zanima i putuje li guverner previše, jesu li putovanja preplaćena, troši li HNB desetke milijuna kuna na materijalne troškove. 

- Sve su to pitanja na koja tražimo odgovor, i mi i cjelokupna javnost. Rad HNB nesporno je tema od interesa za javnost, pa se u Saboru već raspravljalo o financijskom izvještaju HNB-a i navodnom luksuzu koji uživaju njezini čelnici i djelatnici. S pravom se postavlja pitanje što će ovaj cijenjeni dom reći javnosti kada se u medijima npr. pojavi informacija kao što je bilo da je HNB na zaposlenike u uvjetima krize 2010. utrošio 38 milijuna kuna od čega se spominjalo saune, masaže, tenis, teretane, skvoš i slično, pa se sljedeći dan objavljuje da je guverner srezao troškove - rekao je Panenić.

Pupovac: Panenića brinu troškovi za putovanja, a ne monetarna politika

 SDSS-ov Milorad Pupovac na to je uzvratio Paneniću kako Mostova zastupnika brine koliko je u HNB-u potrošeno na putovanja, a ne kakva je monetarna politika. 

- Kolegu Panenića brine, kao što brine i sve nas, je li neovisna revizija dovoljno neovisna, a ne brine ga da li je naša monetarna politika neovisna i u kojoj mjeri i koliko je komplementarna sa potrebama našeg gospodarstva, našeg društva općenito - rekao je Pupovac.

 Upozorio je i kako pitanja monetarno-kreditne politike Sabor nikada nije raspravljao, što je kod Ivana Pernara (Živi zid) izazvalo pohvale na Pupovčev račun.

Pernar poručio Pupovcu: Zaslužujete poštovanje i divljenje, veći ste domoljub nego 90 posto zastupnika 

 - Od jednog srpskog predstavnika mogle su se čuti poruke kakve se, nažalost, ne čuju od hrvatskih predstavnika. Od osobe koju se po medijima prikazivalo kao izdajnika, četnika i svih drugih epiteta, gospodin Pupovac je pokazao svojim riječima da je veći domoljub nego 90 posto ljudi koji sjede u ovom Saboru. Pitanje monetarnog suvereniteta, bez kojeg naša zemlja uopće nije suverena država, gospodin Pupovac je dotaknuo i time stao na prag obrane suvereniteta naše zemlje. Gospodin Pupovac ovim je govorom zaslužio moje poštovanje i divljenje - rekao je Pernar.

 "Mostovac" Nikola Grmoja na kritike je odgovorio kako je Mostov prijedlog zakona "izvrsna prilika da se otvori tema monetarne politike, odnosno odnosa monetarne i fiskalne politike". 

- Osim toga, ovaj prijedlog zakona predviđa i glasovanje o izvješću HNB-a, što će također otvoriti raspravu, a ako ništa, poslat će mišljenje ovog visokog doma ako bude negativno. To će biti jedna svojevrsna poruka kakva se monetarna politika vodi - rekao je Grmoja.

 Za SDP-ovca Marasa bilo bi posve moralno da se, bez obzira na ono što piše u zakonu, ne podrži li Sabor izvješće, vodstvo HNB-a "zahvali i kaže imenujte nove ljude".

Aleksić: HNB je grešna ustanova

 Goran Aleksić (Promijenimo Hrvatsku) za HNB je rekao kako je "vrlo grešna ustanova". 

- Nedostaju zakonske odredbe o građanskom nadzoru HNB-a, koji je važan zbog zaštite potrošača jer se u HNB-u u ovom trenutku nitko ne bavi ozbiljno zaštitom potrošača. Treba oformiti Vijeće za građanski nadzor HNB-a te HNB-u naložiti da u provođenju cilja održanja stabilnosti cijena prednost da mjerama koje potiču punu zaposlenost - rekao je Aleksić.

 Smatra i kako bi u Savjet HNB-a trebao ući jedan ili dva predstavnika udruga koji su se istaknuli u zaštiti potrošača.

 SDP-ovac Boris Lalovac predložio je, pak, da se Savjet HNB-a pojača članovima saborskog Odbora za financije ili da se pri Saboru oformi Odbor za monetarnu politiku.

Facebook komentari

hr Wed Nov 02 2016 15:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b9970eb473984a9b8b457b/80
Foto: Wikipedija

Simptomi nizozemske bolesti u turizmu bit će sve izraženiji

Pitanje udjela turističkog sektora u BDP-u jedno je od najvažnijih pitanja hrvatskog gospodarstva. Turizam predstavlja izvor velikog deviznog priljeva, zapošljava velik broj radne snage, o njemu ovisi i lokalna infrastruktura te investicije.
Prema većini relevantnih podataka udio deviznog prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u prelazi 18 posto, što nas uz Maltu i Cipar čini državama s najvećim udjelom deviznih priljeva od turizma u BDP-u od svih zemalja Europske unije.  Po svim procjenama taj udio će kod nas dodatno rasti. Velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske imaju udjele manje od 5 posto.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".


Utjecaj turizma proteže se na cijelo društvo

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.


Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 


Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.


"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 19:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59839580b9e03ef84d8b46b5/80

Prekršajno prijavljena tri čelnika Hajduka i dva Dinama

Splitska je policija prekršajno prijavila pet osoba zbog incidenta u svečanoj loži na stadionu Poljud, tijekom subotnje utakmice između Hajduka i Dinama, kada je došlo do naguravanja između čelnika dvaju klubova, doznaje se u nedjelju u splitskoj policiji.
U policiji nisu željeli govoriti o identitetu prijavljenih osoba, a  neslužbeno se doznaje da se radi o Mateju Škegri (30) direktoru Dinama, predsjedniku Hajduka Ivanu Kosu (35), Krešimiru Antoliću (43) Dinamovom povjereniku za sigurnost, sportskom direktoru Hajduka Mariu Brancu (42), te Marku Ercegu (42) članu NO Hajduka.

Policija je nakon provedenog istraživanja, u kojem je pregledala snimke nadzorne kamere i saslušala svjedoke događaja, utvrdila da je tih pet osoba počinilo prekršaj Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te su nadležnom prekršajnom sudu uputili optužne prijedloge.

Incident se dogodio pet minuta prije 21 sat u loži A zapadne tribine Poljuda kada je  došlo do verbalnog okršaja i naguravanja između pet osoba.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e1ac38b9e03ee37f8b45d4/80

U našem moru uzgoji se 17.000 tona godišnje

Samo putem akvakulture može se zadovoljiti rast potražnje, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku.

Proizvodnja i izvoz u akvakulturi u stalnom su i stabilnom porastu posebice od 2013., a očekuje se da će značaj akvakulture i dalje strelovito rasti zbog potražnje za proizvodima ribarstva, a da su ribolovni resursi sve ugroženiji.

Zbog pokazatelja prelova uvode se sve rigoroznija ograničenja ribolova, a ribolovni napor raste. Hrvatska akvakultura značajna je proizvodna grana, godišnje se uzgoji oko 17.000 tona proizvoda. Samo putem akvakulture može se zadovoljiti rast potražnje, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku. Konferencija, najveća takva u Europi, okupila je više od 1.300 sudionika iz 62 države. “Zbog prekomjernog izlova na snazi je ograničenja izlova svih vrsta u EU i šire.

Akvakultura nudi rješenja za dugoročnu održivost i dugoročnu stabilnost ribarstva, vidimo akvakulturu kao stratešku granu kojom možemo razvijati i ribare i ribarsku industriju”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, javlja poslovni.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59214c1cb9e03e88158b4597/80

Plenković: Ne znam gdje je Ivica Todorić

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u nedjelju da nema informacije gdje se nalazi bivši predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić, za kojim je raspisana tjeralica, i da ne komentira pravosudni proces, te ponovno odbacio Todorićeve optužbe na račun Vlade.

"Ponovno otklanjam tezu i ne komentiram proces", rekao je Plenković novinarima koji su tražili komentar Todorićevih tvrdnji da se u slučaju Agrokor radi o političkom progonu i projektu rušenja koncerna. 

Rekao je da nema nikakvih saznanja gdje se nalazi Ivica Todorić i je li u Švicarskoj, kako su objavili neki mediji. Da nemaju informacije o tome gdje je Todorić rekla je novinama i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. 

Njihove komentare najnovije objave na Todorićevu blogu po završetku sastanka čelnika HDZ-a i HDZ-a BiH. 

Nakon što je za njim jučer raspisana tjeralica, vlasnik i bivši predsjednik uprave koncerna Agrokor Ivica Todorić je ponovio da su on i njegovi suradnici izloženi političkom  progonu; ustvrdio je kako prikuplja činjenice kojima dokazuje da je "projekt rušenja Agrokora stvoren u sprezi između hrvatske političke elite i stranih lešinarskih fondova"  te poručio da će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Plenković je, upitan o kritikama predsjednika SDP-a Davora Bernardića kako HDZ ne želi da proradi istražno povjerenstvo o Agrokoru i da time štite kriminal, ponovio da su HDZ i Vlada otvoreni za rasvjetljavanje svih aspekata koji se odnose na Agrokor "od nultog trenutka do danas".

"Što se tiče poštivanja načela zakonitosti, bilo bi dobro da oni, koji su ucjenjivali da se odgovarajućom većinom se ne izaberu ustavni suci mjesecima, vode računa o svojoj političkoj odgovornosti i da se zapitaju da li Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, treba pokazivati primjer da poštuje propise koji su u zemlji na snazi," rekao je Plenković.        

Predsjednica me izvijestila o temama i sadržaju posjeta Rusiji

Plenković je potvrdno odgovorio na upit je li ga predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izvijestila o sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju na kome su sudjelovali i čelnik Sberbanka Herman Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan. "Je, čuli smo se i razgovarali o sadržaju i temama posjeta", rekao je. 

Upitan o sutrašnjem izmještanju Ureda predsjednice u Dubrovnik, Plenković je pozitivnim ocijenio želju Grabar-Kitarović da izmješta svoj ured kako bi se senzibilizirala za konkretna pitanja važnima za građane, ali i za socijalni i gospodarski razvoj različitih djelova zemlje. "U ovom trenutku njezin odlazak na sam jug Hrvatske smatram dobrodošlim i dugoplaniranim. Siguran sam i da će u momentima vezanim uz obljetnice iz Domovinskog rata njezina prisutnost u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji biti korisna", istaknuo je.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 15:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .