Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Nezaposlenost u Hrvatskoj pala, ali i dalje među najvišima u EU

Hrvatska je u prosincu ponovo bila među zemljama Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti, a ponovo je prednjačila i po njezinom padu na godišnjoj razini, pokazuju podaci europskog statističkog ureda
U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u prosincu iznosila 11,4 posto i ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska je time bila među zemljama EU s najvećom nezaposlenošću, koje je predvodila Grčka sa stopom nezaposlenosti od 23,0 posto (u listopadu). Slijede Španjolska s 18,4 posto, Cipar sa 14,3 posto i Italija s 12 posto.

Najniže stope nezaposlenosti zabilježile su u prosincu Češka, od 3,5 posto, i Njemačka, od 3,9 posto, piše tportal.

Na godišnjoj je razini stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjena u prosincu za 3,6 postotnih bodova, najviše među zemljama Unije. Hrvatska time peti mjesec zaredom prednjači među zemljama EU padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini.

Izrazitiji pad zabilježile su još Španjolska, za 2,3 postotnog boda, i Portugal, za dva postotna boda.

Na razini EU sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti zadržala se u prosincu na najnižoj razini u gotovo osam godina, od 8,2 posto, zabilježenoj i u studenom. U prosincu 2015. godine iznosila je 9,0 posto.

U eurozoni stopa nezaposlenosti spustila se u prosincu na najnižu razinu od svibnja 2009. godine, od 9,6 posto. Time je smanjena za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isto razdoblje godine ranije manja je za gotovo jedan postotni bod.

Facebook komentari

hr Wed Feb 01 2017 08:27:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/581f50be1eea8f4e9a8b458e/80
Foto: Zvonimir Katančić / CROMETEO

Šibenik jedini hrvatski grad u EU projektu SHARE

S proračunom od 1,4 milijuna eura Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), projekt se provodi kroz program Interreg Europe, a Šibenik je dobio 116 tisuća kuna

 Šibenik je jedini hrvatski grad koji sudjeluje u europskom projektu 'SHARE - Sustainable approach to cultural heritage for the urban requalification areas in Europe',  kako očuvati kulturnu baštinu da bude održiva, zajedno s gradovima iz Španjolske, Švedske, Velike Britanije, Rumunjske, Mađarske i Italije, zemlje koja je i nositelj projekta.

 S proračunom od 1,4 milijuna eura Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), projekt se provodi kroz program Interreg Europe, a Šibenik je dobio 116 tisuća kuna. 

 Kako se doznaje od Petra Mišure, voditelja odsjeka za gospodarstvo u šibenskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, Šibenik će tijekom iduće dvije godine posjećivati stručnjaci koji će savjetovati lokalnu vlast na koji način očuvati kulturnu baštinu da bude održiva, a da istovremeno pridonosi ekonomskom razvoju grada.

- Prve dvije godine ćemo sa stručnjacima britanskog sveučilišta University of Greenwich izrađivati plan provedbe projekta, a iduće dvije godine oni će pratiti njegovu provedbu kako se ne bi dogodilo da završi u ladici. Iako nije riječ o obvezujućoj strategiji, o njezinoj provedbi odlučivat će Gradsko vijeće i samim time obvezat ćemo se da ćemo je provesti - rekao je Mišura, koji je prošlog tjedna u talijanskim gradovima Spoleto i Terni sudjelovao na prvim sastancima projekta SHARE.

 Šibenik se u SHARE projekt uključio jer turističku ponudu, baziranu na bogatoj kulturnoj baštini, želi razvijati uz akcijski plan njezine zaštite, kako masovnim i nenamjenskim iskorištavanjem ne bi napravili više štete nego koristi. 

 - Istraživat ćemo konkretna rješenja na koji način eksploatirati baštinu na održivi način da prido nosi  ekonomskom razvoju grada, a istovremeno bude od koristi i lokalnom stanovništvu bez da oni dolaze u sukob s turistima. U svemu će važnu ulogu imati eksperti za zaštitu kulturne baštine koji će sudjelovati u radnim grupama, a redovno ćemo kroz ankete tražiti i mišljenje Šibenčana - rekao je Mišura.  U provedbi projekta važnu ulogu imat će i integracija IT tehnologija u baštinu i nakon dvije godine bit ćemo spremni na djelovanje kroz konkretnu provedbu plana, dodao je. 

 Projekt SHARE službeno se počeo provoditi od 1. siječnja ove godine, a prošlotjedne aktivnosti u Italiji bile su uvod u njegovu provedbu.

- Grad Spolet zaštićen je upravo na način kako bismo mi htjeli da u budućnosti bude Šibenik. Investicijom od 60 milijuna eura izgradili su podzemna parkirališta, liftove i eskalatore kojima su povezali stari i novi dio grada koji je baš kao i Šibenik, bio prometno teško prohodan, bez dovoljno parkinga i s puno starih kuća koje se koriste tek povremeno, tijekom turističke sezone. Zanimljivo je bilo vidjeti kako bi Šibenik mogao izgledati jednom u budućnosti i zato je važno da primijenimo europska iskustva i što prije počnemo djelovati - zaključio je Mišura.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 17:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/57c69ff20234c3f2458b45f5/80
Foto: D.N.

Rast BDP-a ubrzao iznad 3 posto prvi put od 2008.?

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju

Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 3 posto, što bi bio najveći skok u gotovo devet godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto.

Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.

Snažan rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend su upućivali i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5.838 kuna, što je nominalno za 1,1 posto više nego godinu dana prije.

"Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi se u anketi Hine.

Ubrzanje rast industrijske proizvodnje

Pozitivno će na BDP utjecati i snažno ubrzanje rasta industrijske proizvodnje, koja jača već 23 mjeseca zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

Zahvaljujući rekordnom skoku u prosincu od 14,9 posto, u cijelom četvrtom lanjskom tromjesečju proizvodnja je porasla oko 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

"Pozitivno će na BDP utjecati dinamiziranje industrijske proizvodnje i nastavak pozitivnih trendova na strani osobne potrošnje, investicija i izvoza", navodi jedan od makroekonomista.

Izvoz je i lani nastavio trend rasta, treću godinu zaredom. Prema prvim podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prošloj godini 5,1 posto, na 92 milijarde kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 4,6 posto, na 147 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 55 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 62,6 posto, za razliku od 62,4 posto godinu dana prije.

Pozitivno bi na BDP u četvrtom lanjskom kvartalu mogao utjecati "nešto manji rast deficita vanjskotrgovinske bilance nego u prethodnim razdobljima prošle godine, na što je, prema prvim procjenama, utjecao nešto izraženiji rast robnog izvoza na samom kraju godine", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 2,9 posto na godišnjoj razini, šesti kvartal zaredom.

"Očekujemo nastavak značajnog doprinosa investicija, povezanih s EU fondovima, ali i s privatnim investicijama", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Povećane procjene za 2016. i 2017.

Zahvaljujući postupnom ubrzavanjau rasta BDP-a s 2,7 posto u prvom, 2,8 posto u drugom te 2,9 posto u trećem tromjesečju prošle godine, kao i izglednom ubrzanju u četvrtom kvartalu, svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje da je rast BDP-a u prošloj godini iznosio 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,6 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 3,1 posto.

U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje ubrzanje rasta gospodarstva. Tako u anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP porasti 3,1 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.

Nedavno je i Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2017. s prethodnih 2,5 na 3,1 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 3 posto, dok je prije očekivala 2,5 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje rast gospodarstva za 2,9 posto, dok je prije prognozirao 2,6 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Ostvare li se procjene o rastu BDP-a u 2017. za više od 3 posto, bio bi to najveći skok gospodarstva od 2007. godine, kada je poraslo 5,2 posto.

Facebook komentari

hr Sun Feb 26 2017 09:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a551d7b47398144e8b4671/80
Foto: Pixabay

"Povećanje cestarine štetno je za nacionalne interese, prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!"

Nepošteno je prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati
Željko Marušić, prometni stručnjak ovoga puta osvrnuo se na najavu povećanja cestarina za 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti.

To je štetno za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!

Za nepotrebne dugove kriva je država i ona ih treba plaćati.

Povećanje cestarine na autocestama kojima upravlja HAC, 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti, koje je najavio Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, potvrđujući ono što je obznanio početkom mandata, uz opravdane i glasne kritike struke i javnosti, štetno je za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo.

Usto je nepošteno prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati.

HAC uvelike vraća dugove koje je izravno skrivila država, negativnom kadrovskom selekcijom u cijelom ciklusu izgradnje autocesta, postavljajući na najodgovornije pozicije nestručne i nepoštene. Što su nestručniji i nepošteniji bili, dizalo ih se na više pozicije. A kad su marifetluci uzeli maha, totalno je zakazao cijeli državni sustav.

Kako god nastao, kreditni dug moramo vratiti, ali pritom nikako nije pametno pucati sebi u koljena.

Premda bi 15-postotnim poskupljenjem naša cestarina, od 6,9 eura za 100 kilometara, i dalje bila niža nego u Italiji (7,0), Francuskoj i Portugalu (7,1), a pogotovo Španjolskoj (8,8) i Grčkoj (9,3), slaba nam je to utjeha i loša preporuka za predstojeću turističku sezonu.

Uvelike zahvaljujući izgrađenim autocestama godišnja se zarada na turizmu povećala na više od devet milijardi eura, uz porast veći od 50 posto.

Pritom ne smijemo zanemariti da smo se jako okoristili geopolitičkom situacijom, što je američka politika napravila dar-mar na nizu nama konkurentskih destinacija i da se ne smijemo dugoročno uzdati u to. Stanje se preko noći može preokrenuti.

Trebamo dakle biti pametni i odgovorni. Kod nas pretežito dolaze turisti s prosječnim primanjima nižim od hrvatskih te je izgledno da bi ukupni negativni financijski efekti 15-postotnog povećanja cestarina bili znatno veći od pozitivnih.

Dakle, skupljim korištenjem autocesta nećemo zaraditi kako bismo lakše vraćali kredite, uvelike napuhane korupcijom i kriminalom, nego izgubiti, na više načina i višestruko. A jednako je vraća li kredite HAC, kojem zbog toga država (dakle građani) sanira gubitke, ili država, pa su za toliko gubici HAC-a manji.

Mnoge koji se u Češkoj, Slovačkoj... još kolebaju otići u Hrvatsku autom na ljetovanje ili ne, jer smo napuhanom kunom, a ne baš bogatom ponudom, ionako preskupi (kuna je usto 'ojačala' proteklih godina), ovom ćemo mjerom izgubiti. A oni koji dođu, koliko više plate za autoceste, manje će potrošiti za ostalo.

Broj Čeha, Slovaka, Poljaka..., koji će zbog toga, umjesto autocestom A1, prema moru voziti već ionako preopterećenom državnom cestom D1, će se povećati. Time i broj pogibeljnih pretjecanja i niza ostalih opasnih situacija.

Kako se nitko ne sjeti da umjesto planiranih ulaganja u inozemnu turističku promidžbu, medije u turistički najzanimljivijim zemljama obavijestimo da nećemo povećavati cestarine i da će hrvatske cijene goriva biti najniže na mediteranskom tržištu, barem simbolično (eh da je Ina ostala u našim rukama). Efekti bi bili neusporedivo veći.

A kako tek shvatiti i prihvatiti najavljeno poskupljenje cestarine za pet posto izvan turističke sezone (!), dok većina dionica autocesta zjapi prazna? Treba li ikoga uvjeravati koliko je to kontraproduktivno, višestruko štetno i gotovo nerazumno.

Dodatan je to udar na gospodarstvo, a mnogim su poduzetnicima autoceste već preskupe. Umjesto da pojeftinjenjem cestarina pojačamo i ubrzamo transport roba, usluga i kapitala na relaciji sjever-jug, dodatno ćemo ga prigušiti i učiniti nesigurnijim.

Umjesto da povoljnim vinjetama privučemo turiste, a mnogi bi Slovenci, primjerice, u tim uvjetima tijekom cijele godine vikende provodili na našoj obali, iz lošega, uz kontraproduktivnu i nepovoljnu klasičnu naplatu, idemo u gore.

Najštetnije i najneodgovornije je što će se tim mjerama pogoršati ionako loša sigurnost na našim cestama, povećanjem broja vozača i vozila koji će zaobilaziti autoceste, uvjerljivo najsigurniji dio prometnog sustava. One će izvan sezone još više biti puste te će se prometno neprirodno i nepotrebno povećati broj riskantnih pretjecanja i opasnih mimoilaženja, ugroženih pješaka, biciklista...

Trebamo li se ponovno zapitati zbog čega je hrvatska cestovna infrastruktura, premda smo u nju razmjerno uložili najviše u Europskoj uniji, 60 posto smrtonosnija od europskog prosjeka?

Koliko ćemo najavljenim povećanjem cestarina, izravno i neizravno, izgubiti zbog većeg stradavanja u prometu, nego što bi, uz optimalno korištenje autocesta, bilo moguće? Koliko vrijede nepotrebno izgubljeni ljudski životi? Hoće li za to itko odgovarati?

Kad ćemo shvatiti da je neizravna zarada od autocesta važnija i neusporedivo veća od izravne, jer je generator turizma i gospodarstva, i da kredite za autoceste, barem udjelom kojim su 'napuhani' korupcijom i kriminalom, trebamo plaćati iz državnog proračuna.

Dodatnog troška za državu i građane ionako ne bi bilo, dapače svi bismo se okoristili povećanjem ukupne zarade, win-win principom, a država bi napravila što je i dužna. Da je pameti...

Facebook komentari

hr Sun Feb 26 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58851ffa1eea8f151f8b4595/80
Foto: Pixabay

Medalje za kvalitetu, plakete i pehari: "Maslina Split 2017" okupila gotovo 400 maslinara

Županu splitsko-dalmatinskom Zlatku Ževrnji uručena je Povelja počasnog kneza hrvatskog maslinarstva čime je, rekao je, ugodno iznenađen i počašćen

U organizaciji Saveza maslinara Splitsko-dalmatinske županije otvorena je 14. Međunarodna manifestacija maslinara Mediterana "Maslina Split 2017" na kojoj sudjeluje 389 maslinara iz devet mediteranskih država te "3. Intrada Split 2017" sa 76 natjecatelja odnosno ponudom 125 uzoraka grožđa, sira, mesa, ribe, meda, marmelade i drugih proizvoda.

 Manifestacija će se održavati tijekom vikenda u splitskom Hotelu "Zagreb" na Duilovu. Kvalitetu 518 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih delicija ispitali su stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.Tijekom manifestacije bit će podijeljene medalje za kvalitetu, plakete i pehari.

Predsjednik Saveza maslinara Dalmacije Sinaj Bulimbašić najavio je održavanje izložbeno-prodajnog sajma domaćih i ekoloških gastronomskih delicija, meda, vina, sira, konzerviranog povrća, džemova, marmelada, likera i opreme, te sredstava za maslinarstvo i poljoprivredu. 

Na sajmu sudjeluju kandidati iz Francuske, Španjolske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske.

Županu splitsko-dalmatinskom Zlatku Ževrnji uručena je Povelja počasnog kneza hrvatskog maslinarstva čime je, rekao je, ugodno iznenađen i počašćen. Istaknuo je da se u toj županiji provodi nekoliko mjera poticanja razvoja poljodjeljstva, a time i maslinarstva te da se svake godine djele sadnice masline, vinove loze i voćki, te se na taj način popularizira ta važna djelatnost.

- Uvijek se treba sjetiti koliko je maslinarstvo važno i da je maslinovo ulje ne samo prehrambeni artikal već i više od toga. Maslinovo ulje je gotovo pa lijek. Nažalost, proteklih desetljeća je maslinarstvo bilo zanemareno, a prije osamdesetak godina je u Hrvatskoj bilo 27 milijuna sadnica, dok je danas svega pet milijuna sadnica na cijelom hrvatskom Jadranu od čega milijun sadnica u našoj županiji. Po tim brojkama vidimo da ima još puno prostora za razvoj maslinarstva - rekao je župan Ževrnja.

  Govoreći o tome s kojim se sve problemima maslinari susreću kazao je da je to uvijek zaštita maslina od bolesti. Smatra da je danas manji problem s plasmanom ulja, ali i otkrio da neki nakupci iz Istre dolaze maslinovo ulje otkupljivati na Brač i u Marinu kod Trogira poslije ga plasirajući kao istarsko maslinovo ulje.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 14:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .