Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57a1ed58b3c7cc87308b4631/80
Foto: Denis Jerković / CROPIX

Petrov: Ne treba robovati rokovima već težiti kvalitenim zakonskim rješenjima

Komentirao je i najavljeni prosvjed ugostitelja zbog vraćanja PDV-a sa 13 na 25 posto, oko čega ministri financija i turizma nemaju isto mišljenje

Predsjednik Hrvatskog sabora i čelnik Mosta Božo Petrov komentirao je u ponedjeljak nakanu ministra financija da ovaj tjedan pošalje paket poreznih zakona na Vladu, a potom u Sabor, rekavši kako se "dva partnera usuglašavaju oko porezne reforme" i da "ne treba robovati rokovima već treba težiti što kvalitetnijim konačnim prijedlozima".

- Iskreno mislim da ne trebamo robovati rokovima već trebamo težiti što kvalitetnijim konačnim prijedlozima zakona, a to je ono što je do danas i ocrtalo cijelu suradnju HDZ-a i Mosta - rekao je Petrov u emisiji Hrvatskog radija "S Markova trga".

 Vidjet će, kaže, hoće li porezna reforma već ovaj tjedan pred vladu a zatim u Sabor s obzirom da se "dva partnera u vladi usuglašavaju".

- Što se tiče porezne reforme danas se dva partnera suglašavaju, a u kojem će to vremenskom razdoblju biti to ćemo vidjeti. U cilju nam je da kada se dogodi porezna reforma, ona bude što je moguće kvalitetnija i da bude na korist svim građanima - poručio je Petrov.

 Komentirao je i najavljeni prosvjed ugostitelja zbog vraćanja PDV-a sa 13 na 25 posto, oko čega  ministri financija i turizma nemaju isto mišljenje, rekavši da će "odabrati stranu" u trenutku kada se pokažu svi argumenti.

 - Ja bih trebao pohvaliti dosadašnji način komunikacije između dvaju partnera u odnosu na vrijeme od 10 mjeseci koje je prethodilo ovoj vladi. Tadašnji način komunikacije i sadašnji način komunikacije su vrlo različiti. Danas imamo suprotstavljanje argumentima i normalni oblik komunikacije. Dokle god je to tako ova Vlada će imati svoj svijetlu budućnost i ja vjerujem da će se to događati i s poreznom reformom i nema razloga zašto bi to trebalo biti drugačije. U trenutku kada analiza pokaže i brojke kažu što je dobro, ne samo u prvom koraku već u sljedećih pet ili deset godina, tada će se moći donijeti najkvalitenija odluka - naglasio je Petrov.

Upitan o pregovorima Mosta s HDZ-om oko formiranja Vlade te kako između partnera u vladi nije potpisan nikakav koalicijski sporazum čelnik Mosta ponovio je da "što se tiče potpisanog dokumenta on danas ne postoji", naglasivši da ne želim robovati tome.

 Unutar tri-četri tjedna pregovora, podsjetio je, osim što su usuglašavani stavovi oko prijedloga zakona koji upravo prolaze saborsku proceduru, stručne su skupine radile i na usuglašavanju programa.

 - Program je usuglašen. Ostalo je par posto programa koji nismo usuglasili ali smo ga nastavili usuglašavati nakon formiranja vlade. Mi znamo što je usuglašeno između Mosta i HDZ-a, a što se tiče potpisanog dokumenta on danas ne postoji i ne želim robovati tome. Mi u konačnici i možemo potpisati konačni dokument u trenutku kada usuglasimo u potpunosti stavove ali mogu reći da je 90-95 posto našeg programa usuglašenoi jasna je cijeli plan aktivnosti - rekao je Petrov.

 Upravljanje državnom imovinom zbog podizanja na razinu Ministarstva bit će kvalitetnije

 Upitan o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i središnjih tijela državne uprave zbog osnutka novog Ministarstva upravljanja državnom imovinom koje dolaze ovaj tjedan pred zastupnike, te činjenici da su u Povjerenstvu za upravljanje strateškim poduzećima samo HDZ-ovi kadrovi Petrov je kazao da je to zajednički proces.

 - To je zajednički proces i ono što se sada očekuje, zbog čega mislimo da će upravljanje državnom imovinom na način da se to podignulo na razinu Ministarstva biti kvalitetnije, jest što će to biti zajednički proces. S druge strane mi očekujemo od tog Ministarstva da izabere članove preko natječaja za nadzorne odbore, sve ono što je bilo pauzirano nekoliko mjeseci, zbog čega se nije moglo aktivno ni provoditi sve ono što se događalo u Vladi. Prvo trebaju ići natječaji za članove nadzornih odbora, za članove uprava, da bi na kraju svi zakoni koji se donesu kroz Vladu ili Sabor na kraju se mogli provoditi i u državnim tvrtkama. Očekujem, zbog toga što se to podiglo na razinu ministarstva, da to bude još učinkovitije, brže i kvalitetnije - zaključio je Petrov.

 Osvrćući se na prve tjedne rada novog saborskog saziva predsjednik Hrvatskog sabora rekao je  kako bi građani trebali biti zadovoljni tempom rada koji je nametnut u tom novom sazivu.

 - Pokazali smo da se može raditi i brže i učinkovitije - rekao je Petrov i dodao kako je plan da prijedlozi zakona prolaze odbore i prije nego dođu na samu sjednicu vlade.

Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 17:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583591bd1eea8f70e18b4573/80
Foto: Screenshot HRT

Orepić: Ljudi iz manjih sredina znaju bolje riješiti životne probleme

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u nedjelju prijepodne otvorio je 800 metara dugu rekonstruiranu prometnicu u Ulici Antuna Mihanovića u Murskom Središću

Projekt rekonstrukcije financiran je sredstvima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Ukupna vrijednost projekta je 1,24 milijuna kuna. Iz Programa su odobrena bespovratna sredstava u iznosu 1,05 milijuna kuna, dok je ostatak osigurao Grad Mursko Središće iz vlastitog proračuna.

Ministar Orepić je, otvarajući prometnicu, rekao kako se novci građana koji su javno dobro ugrađuju u novo javno dobro što je jedan siguran i kvalitetan put kako treba koristiti naša zajednička sredstva.

- To posebno vrijedi za male sredine, iz kakve i ja dolazim, jer ti ljudi imaju bolji refleks za rješavanje životnih problema nego u onim većima - naglasio je Orepić dodavši kako si ljudi iz manjih sredina znaju pomoći.

Podsjetio je kako je MUP kroz program Nacionalne sigurnosti cestovnog prometa rekonstruirao 34 opasna mjesta na državnim, županijskim i lokalnim prometnicama od čega čak 5 u Međimurskoj županiji.

Govoreći o tome kako to ne čudi jer je Međimurje najgušće naseljena hrvatska županija i prometno najpovezanija s Europom, istaknuo je kako je kroz 10 međimurskih graničnih prijelaza s dvije zemlje Europske unije samo ove godine prošlo 8,5 milijuna putnika.

- Upravo u Međimurju, odnosno najsjevernijem hrvatskom gradu Murskom Središću putnici usvajaju prve dojmove o našoj zemlji i zato ovaj grad mora imati ovakvu infrastrukturu - rekao je Orepić te dodao kako ceste u gradu uz Muru moraju doprinijeti percepciji cijele Republike Hrvatske.

Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak rekao je kako je ovo odličan dar gradu poznatom po rudarenju na Dan nebeske zaštitnice rudara Svete Barbare jer nakon 30 godina vožnje po 'grabama' sada se građani mogu voziti po novoj cesti.

Gradonačelnik Srpak upoznao je ministra Orepića i s problematikom oko pojačanog kamionskog prijevoza kroz Mursko Središće koji je nakon ulaska naše zemlje u EU porastao za više od 80 posto. Čelni čovjek najsjevernijeg hrvatskog grada kazao je kako postoje dvije mogućnosti; prva je zabrana tranzitnog kamionskog prometa, a druga izgradnja nove brze ceste prema Čakovcu i novog mosta sa Slovencima na Muri.

Ministar unutrašnji poslova obećao je pomoć i u rješavanju tog prometnog problema.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 13:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843fdc81eea8fcf198b4583/80
Foto: N1

Milan Kujundžić: Nisam zaratio s liječnicima

Gost Točke na tjedan N1 bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Liječnici specijalisti, specijalizanti i stažisti u subotu su prosvjedovali pred Ministarstvom, tvrde da ih sustav veže robovlasničkim ugovorima za ustanove u kojima rade.

- Moj stav je da mladi ljudi u demokratskoj zemlji imaju pravo izraziti svoje nezadovljstvo. Sam skup podržavam, kao i bilo koji. On je legalan i legitiman. Njegov sadržaj, jednim dijelom su u pravu, gdje je bilo u ranim pravilnicima takvih ugovora koji su bili krajnje nepovoljni prema liječnicima. Bilo koji ravnatelj je mogao staviti bilo kakve uvjete. S druge strane, očekivati ono što danas mladi očekuju, apsolutnu slobodu, da oni koji im daju specijalizaciju ništa ne potražuju... Treba uvažiti i drugu stranu koja je uplatila edukaciju. Novim pravilnikom predlažem 250.000 kuna odštete za liječnika koji napusti specijalizaciju, ili ode iz ustanove odmah nakon nje.

Koliki je trošak specijalizacije?

- Bruto plaće pet godina, što je nekih 800.000 kuna i još 50.000 drugih troškova. Ali pri tome uistinu treba imati u vidu što govore ti ljudi, da se oni itekako narade. Ne možemo reći da su išli samo u školu. Radili su jako teško i po danu i po noći. Dobar dio tih novaca koji su potrošeni, oni su svojim radom otplatili. Ali s druge strane moramo čuvati pacijente, zdravlje, sustav.

Koliko bolnica u Hrvatskoj ima taj problem da im specijalizanti bježe?

- Grubo govoreći sve, čak i velike bolnice. Ozbiljno je sustav u ovome trenutku ugrožen odlaskom mladih ljudi.

Spomenuli ste drastičan primjer, da u  Dubrovniku nedostaje ginekologa.

- Možemo tako i kao primjer navesti Sisak, Bjelovar... Neki odjeli su pred zatvaranjem, nema tko raditi.

Hoćete li povući prijedlog zbog kojeg ste zaratili s liječnicima?

- Nisam zaratio, ovo je dijalog i vjerujem da ćemo naći kompromis. Apsolutna sloboda jedne strane ugrožava drugu. Mislim da je ovo pravedan model.

Spremni ste na kompromis kada je riječ o visini odštete, ali ne i ukinuti tu odštetu?

- Treba sačuvati sustav. Narod se mora osjećati sigurno neovisno živi li na Trgu bana Jelačić u Zagrebu ili u nekom selu u Zagori. Vjerujem da većina mladih ljudi razumije o čemu govorim.

Kažete da je u njih uloženo, da trebaju vratiti. Njihova je paralela da država ulaže u druge struke poput nastavnika, a nitko nema odštetu kad odlazi iz državne službe?

- Ta usporedba je bila za obrazovanje do završetka fakulteta. Specijalizacija je nakon završenog fakulteta. To je proces koji se ne može uspoređivati.

Uz ovaj vrući krumpir dočeko vasa je i veliki dug zdravstva. Koliki je on?

- Ukupni dugovi su jako veliki, a taj broj se kreće oko četiri milijarde, s tim da postoje neki preneseni dugovi. Visoka razina medicine košta. Hrvatska u prosjeku izdvaja 750 eura po glavi stanovnika, susjedna Slovenija 1500, a zapadno od Slovenije po glavi stanovnika je od tri do šest tisuća. S količinom novca koju sad imamo ćemo se teško moći nositi bez daljnjeg zaduživanja.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 12:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843f45f1eea8f9f188b45bd/80
Foto: Facebook

U samo dva mjeseca 222 ljudi u Hrvatskoj imalo salmonelozu

U zagrebačkoj je Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” od 10. listopada bilo hospitalizirano 13 ljudi zaraženih salmonelom, troje djece i deset odraslih.

Tog je datuma od salmonele preminuo petogodišnji Marko Vidović, a slučaj je šokirao cijelu Hrvatsku. U akciju su odmah krenule inspekcije i otkrile tone zdravstveno neispravnog mesa, zaražena jaja i previsoke doze pesticida u povrću na tržnicama.

Unatoč tome, Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručila je da se na razini Hrvatske broj oboljelih od salmoneloze u listopadu i studenom ove godine više nego prepolovio u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Tada je bilo 437 prijava oboljelih, 2015. godine u tom je razdoblju prijavljeno 387 ljudi, a ove ih je godine oboljelo 222. Isto tako, tijekom 2014. godine oboljelo je 1247 ljudi, 2015. godine bilo ih je 1486, a do 28. 11. 2016. godine 1130, pišu 24 sata.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 12:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843e2e91eea8f98188b458b/80
Foto: ezadar

Preminuo Iži Maršan, tvorac moderne zadarske košarke

Izidor Iži Maršan, kojeg se s pravom smatra utemeljiteljem moderne zadarske košarke, preminuo je jučer u 91. godini života u rodnome Zadru, gradu kojem je podario sport kojeg se već generacijama religiozno rati, od Jazina pa sve do Višnjika.

Košarkom se "zarazio" davne 1938. godine kada je kao trinaestogodišnjak po prvi put zaigrao na gradskom natjecanju osnovnoškolaca.

Nakon okončanja II. svjetskog rata, u kojem je i sam sudjelovao, 1946. pridružio se Fiskulturnom društvu Zadar, odakle je ponikao i Košarkaški klub Zadar, te je iste sezone postao prvak Jugoslavije. Samo dvije godine kasnije postao je kapetan i trener zadarske momčadi, te je u finalu državnog prvenstva sa samo pola koša izgubio od Crvene Zvezde nakon čega su uslijedili veliki neredi što je bio zapravo i početak vruće atmosfere legendarnih Jazina.

Iste je godine u košarkaške vode uveo Pina Giergiu, uz pokojnog Krešu Ćosića najvećeg igrača kojeg je Zadar ikad imao, čime je Zadru osigurao neizbrisivo mjesto u povijesti hrvatske i europske košarke.

Nakon niza nesretnih okolnosti, život ga je odveo u Italiju, a godinama kasnije i u daleku Australiju, gdje je dugo radio kao trener te se samo povremeno vraćao u Zadar. Za trajno preseljenje u rodni grad odlučio se 2009. godine te je u svojim Arbanasima doživio duboku starost. Preminuo je u 91. godini života, prenosi ezadar.


Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 10:34:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .