Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58361cec1eea8f01e08b46fb/80

Napreduje gradnja studentskog doma za siromašnije studente u Mostaru

Očekuje da će Dompes biti otvoren u rujnu 2017. Vrijednost Dompesa je više od 13 milijuna kuna

Za studentski dom za siromašnije studente, pučku kuhinju i centar za dijalog Dompes (Domus panis et spiritus, Kuća kruha i duha) u Mostaru prikupljeno je više od 6 milijuna kuna dobrotvornih priloga. Gradnja doma, započeta u siječnju 2015. napreduje po planu pa se očekuje da će Dompes biti otvoren u rujnu 2017. Vrijednost Dompesa je više od 13 milijuna kuna.

Franjevački samostan sv. Petra i Pavla iz Mostara pokrenuo je gradnju Dompesa dragovoljnim prilozima kako bi se omogućilo studiranje studentima slabijeg imovnog stanja. Dom će imati 64 sobe za ukupno 150 studenata, 8 učionica, višenamjensku dvoranu i pomoćne prostorije na oko pet tisuća metara četvornih na šest etaža od podruma, prizemlja, četiri kata do mansarde. Na svakom katu bit će po jedna soba prilagođena studentima s poteškoćama u kretanju.

Pučka kuhinja i centar za dijalog bit će važne sastavnice Dompesa, ali i društvenog života Mostara. Centar za dijalog zamišljen je kao mjesto rasprava, upoznavanja i prožimanja naroda, vjera, kultura, manjinskih skupina i različitosti uopće. 

 Dobrotvori s nekoliko kontinenata

Dosadašnjih prikupljenih više od 6 milijuna kuna uplatilo je preko tri tisuće darovatelja. Prilozi se kreću od vrlo malih do jako velikih iznosa, a dobrotvori su s nekoliko kontinenata. Najviše priloge uplatili su Vlada Republike Hrvatske (2,8 milijuna kuna), Federalno ministarstvo financija 400 tisuća kuna, Ministarstvo financija i trezora BiH 280 tisuća kuna, Vlada zapadno-hercegovačke županije 160 tisuća kuna, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije 160 tisuća kuna, Grad Mostar 120 tisuća kuna, Ministarstvo financija Republike Srpske 80 tisuća kuna, Grad Dubrovnik 20 tisuća kuna… Sve donacije, upute za uplatu dobrovoljnih priloga i troškovnik i stanje izvedenih radova potpuno su javni i svakomu dostupni na web stranici www.dompes-mo.com kako bi svi darovatelji mogli provjeravati kako se troše njihovi prilozi.

Šest darovatelja je odlučilo financirati po jednu kompletnu sobu (oko 40 tisuća kuna) i time steklo pravo da se sobe 50 godina od otvorenja Dompesa nazivaju njihovim imenom ili onako kako oni žele. To su Mićo i Tereza Perić iz Ljubuškog, Delta Security iz Čitluka, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Alfa Therm iz Mostara, Eurovip iz Čitluka i Poliklinika Jurišić iz Mostara.

Suživot i prevladavanje ratnih trauma

Predviđeno otvorenje Dompesa je u rujnu 2017. kad će se obilježiti stogodišnjica velike gladi u Hercegovini i nadljudskih napora fra Didaka Buntića i fratara koji su spasili tisuće djece od smrti zbog nestašice hrane. Upravo zbog toga kuhinja za siromašne građane i namjernike  će se zvati Pučka kuhinja fra Didaka Buntića.

Dompes su projektirali Davorin Smoljan i Marijan Antunović iz „Arhitekta“ iz Mostara, a građevinske radove izvodi „Građevinar“ iz Mostara. Prof. dr. sc. Iko Skoko, poznati humanitarac i dobrotvor, tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana SV. Petra i Pavla u Mostaru, začetnik je ideje gradnje  Dompesa, „Kuće kruha i duha“, za čije se ostvarenje brinu hercegovački franjevci i mnogi ljudi dobre volje.

Otvaranje Dompesa Mostar će upotpuniti kao sveučilišno središte, a sam dom, pučka kuhinja i centar za dijalog doprinosit će suživotu i prevladavanju ratnih trauma, pružit će novu nadu. Dobri ljudi sa svih strana svijeta svojim prilozima grade studentski dom, pučku kuhinju i centar za dijalog u Mostaru pa kad nešto veliko i vrijedno nastane od tolike dobrote, i samo će dobrotu isijavati i širiti.



Facebook komentari

hr Thu Nov 24 2016 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d2d0b00890d205008b49be/80
Foto: FaH

Europa mora biti spremna na nove izmijenjene napade IS

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij

Islamska država će ponovno napasti Europu, upozorili su u petak čelnici zaduženi za njezinu sigurnost, i mogli bi dodati auto-bombe, informatičko i kemijsko ratovanje svojem lokalnom arsenalu dok se europski militanti vraćaju doma nakon poraza u Siriji i Iraku. 

Gilles de Kerchove, koordinator Europske unije za protuterorizam, je rekao kako je nemoguće sigurno znati koliko je već militanata u Europi koji kuju urote. Izvješće EU-ove policijske agencije Europola u petak je navelo kako ih je na desetke.

Oko 2500 Europljana možda još uvijek sudjeluje u borbama na Bliskom istoku, procijenio je de Kerchove u intervjuu za Reuters. Ali s problemima koje imaju u Mosulu, Alepu i drugdje Europa im mora ući u trag ako želi suzbiti dijasporu obučenih militanata poput one koja je uslijedila nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989.

"Moramo biti spremni jer će neki od njih doći u Europu", rekao je de Kerchove.

"Mogu pokušati vratiti se doma a mi ne želimo ponoviti pogrešku koju smo napravili krajem 1980-tih kada su Rusi napustili Afganistan a mi smo pustili ove mudžahedine ...u svijet".

Mnogi od njih su se borili u alžirskim krvavim 1990-tim i sudjelovali u sukobima od Čečenije i Kosova do Jemena.

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij. Drugi bi mogli otići dalje s Libijom u kojoj vlada bezakonje koja već izgleda kao nova baza za europske militante, a pokret će vjerojatno nastaviti novačiti preko interneta.

 "Fizički kalifat...propada ali još uvijek imamo virtualni kalifat a to omogućuje organizaciji da organizira napade", rekao je de Kerchove.

Ovaj belgijski odvjetnik, na svojoj dužnosti od 2007., rekao je kako je u zadnje dvije godine napravljen "impresivan" korak naprijed u obavještajnoj suradnji među državama EU-a i pooštravanja zakona i prakse na europskim granicama u odgovoru na razne napade IS-a među kojima i masovna ubojstva u Parizu, Bruxellesu i u Nici.

"Skoro smo začepili većinu rupa", rekao je o tome što Europa može učiniti u suzbijanju islamističkih militanata koji predstavljaju najveću dio nasilnih prijetnja.

Teži dio je sada, rekao je de Kerchove, pozabaviti se temeljnim tegobama militanata, bilo među otuđenim ljudima u Europi ili gnjevnim sunitskim muslimanima u Iraku i Siriji.

"Kao se odvija borba u Alepu će imati posljedica", rekao je. "Način na koji ćemo pokušati pozabaviti se tegobama sunitskog stanovništva kako u Iraku tako i u Siriji imat će posljedica".

U Europi pak, rekao je, "stvari stoje mnogo bolje".

Europol je utvrdio kao neposredne prijetnje slične nedavnima: skupine koje će rabiti automatske puške i samoubilačke prsluke napunjene TATP eksplozivom kućne proizvodnje ili samotnjaci s noževima ili kamionima. IS se isto tako ubacio u izbjegličke zajednice u Europi kako bi rasplamsao neprijateljstvo prema imigrantima u mjestima poput Njemačke.

De Kerchove je isto tako istaknuo nove rizike od IS-a koji bi mogao upotrijebiti auto-bombe u Europi, što je uobičajeno u Siriji i Iraku. Agencije se isto tako pripremaju, rekao je, u vremenu pred nama suprotstaviti se složenijim taktikama poput informatičkih napada i biološkog oružja.

Za sada, rekao je, Internet je bio uglavnom korišten za novačenje i radikalizaciju pojedinaca, nešto čemu se EU suprotstavlja surađujući s mrežnim tvrtkama.

"Za sada terorističke organizacije nisu upotrijebile Internet kao oružje kako bi napale kroz Internet", rekao je navodeći opasnost od poremećaja nuklearnih elektrana, brana, elektromreža ili čak sustava kontrole zračnog prometa.

"Za sada se to nije dogodilo...ali ne isključujem da ćemo biti suočeni s time prije nego prođe pet godina", rekao je de Kerchove dodajući kako IS ima financijskih sredstava da unajmi iskusne hakere kriminalce.

EU, rekao je, radi na suprotstavljanju kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama, ali ne vidi "akutnu opasnost" unatoč dokaza da su se militanti bavili mikrobima ili koristili bojne otrove u Siriji. "Moramo biti spremni", rekao je.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 23:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin upozorio umjetnike na "krajnje opasno ponašanje"

Naveo je primjer francuskog satiričkog časopisa Charlieja Hebdoa koji je poznat po svojim karikaturama proroka Muhameda i koji je 7. siječnja 2015. u Parizu bio na meti islamističkog napada u kojemu je ubijeno 12 osoba, među kojima osmero članova uredništva lista

Predsjednik Vladimir Putin upozorio je u petak ruske umjetnike na "krajnje opasno ponašanje" i pozvao ih da "ne potiču podjele u društvu" prekoračujući granice slobode govora poput, rekao je, francuskog časopisa Charlie Hebdo.

"Uvijek postoji krhka granica između onoga što zovem krajnje opasnim ponašanjem i slobode govora", rekao je Putin na sastanku Konzultativnog vijeća za umjetnost i kulturu.

Naveo je primjer francuskog satiričkog časopisa Charlieja Hebdoa koji je poznat po svojim karikaturama proroka Muhameda i koji je 7. siječnja 2015. u Parizu bio na meti islamističkog napada u kojemu je ubijeno 12 osoba, među kojima osmero članova uredništva lista.

"Pitanje je jesu li ti karikaturisti trebali vrijeđati muslimanske vjernike? (...) Možda nisu htjeli nikog uvrijediti, ali su to učinili", istaknuo je ruski predsjednik.

Time je reagirao na izjavu popularnog glumca Evgenija Mironova koji se pred ruskim predsjednikom požalio da konzervativni aktivisti i vlasti vrše sve veći pritisak na umjetničku slobodu izražavanja u Rusiji.

"Sve ovisi o našem osjećaju za mjeru, kako dužnosnika, tako i umjetnika", ocijenio je Putin.

"Dužnosnici nerijetko postupaju tako ne zato što bi htjeli suzbiti nešto (...), nego zato što većina njih ne želi da se kod nas dogodi ono što se dogodilo u Parizu", istaknuo je.

"Moramo o tome povesti računa (...) i ne poticati podjele u društvu", dodao je predsjednik.

Krajem listopada ruski redatelj Andrej Zvjagincev, autor filma "Levijatan" nominiranog za Oscara 2015., već je upozorio da se cenzura "ukorjenjuje" u ruskoj kulturi.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 21:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/532f0352179942e11747df2b/80

Putin primio šefa japanske diplomacije dva tjedna prije svog posjeta Japanu

Veze Moskve i Tokija kvari svađa zbog četiriju Kurilskih otoka koje je Sovjetski Savez okupirao potkraj Drugog svjetskog rata. Japan polaže pravo na te otoke, pa dvije zemlje zbog tog spora još nisu potpisale mirovni ugovor

Vladimir Putin je u petak u Sankt Peterburgu primio japanskog ministra vanjskih poslova Fumia Kishidu, dva tjedna prije svog posjeta Japanu koji bi trebao dati novi zamah rusko-japanskim vezama.

"Sretan sam što se naši kontakti nastavljaju", rekao je Putin, a prenosi se u priopćenju Kremlja, na početku susreta s Kishidom u toj bivšoj carskoj prijestolnici i rodnom gradu ruskog predsjednika.

Moskva i Tokio "zajedno rade na provedbi prijedloga japanskog premijera za proširenje suradnje na svim poljima koja su od zajedničkog interesa", istaknuo je.

"Došao sam u Rusiju u okviru završnih priprema za vaš posjet Japanu (...) kako bismo u ovoj prigodi ostvarili rezultate na mnogim poljima, napose u politici, gospodarstvu, pa i u vezi s potpisivanjem mirovnog ugovora" između Moskve i Tokija, rekao je pak Fumio Kishida, po prijevodu s ruskog.

Veze Moskve i Tokija kvari svađa zbog četiriju Kurilskih otoka koje je Sovjetski Savez okupirao potkraj Drugog svjetskog rata. Japan polaže pravo na te otoke, pa dvije zemlje zbog tog spora još nisu potpisale mirovni ugovor.

Pregovori o četirima vulkanskim otocima koje Japan zove Sjeverni teritorij, na mrtvoj su točki nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima u ožujku 2014. koju su osudili i Tokio i Zapad.

Vladimir Putin treba posjetiti Japan 15. i 16. prosinca.

U godišnjem govoru u parlamentu u četvrtak Putin je rekao da računa na "kvalitativan pomak" u vezama s Japanom, pohvalivši "težnju te zemlje da učvrsti gospodarske veze s Rusijom i pokrene zajedničke projekte".

"Pozorno smo vas slušali (...) i drago nam je da ste to spomenuli u svom govoru" u parlamentu, dodao je Fishida.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 19:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533a5fb11799420c56312ed1/80
Foto: CROPIX

Oko 600.000 ljudi na istoku Ukrajine moglo bi ostati bez vode

Do prekida isporuke vode dolazi zbog neplaćenih računa za električnu energiju za pumpne stanice

Oko 600.000 ljudi na istoku Ukrajine moglo bi ostati bez vode i grijanja zbog neplaćenih računa, upozorila je u petak Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS).

"Moraju se poduzeti hitne mjere jer bi 600.000 osoba iz Luganska moglo ostati bez vode, struje i grijanja", napisao je na društvenoj mreži Twitter Alexander Hug, zamjenik šefa OESS-ove misije za Ukrajinu.

Do prekida isporuke vode dolazi zbog neplaćenih računa za električnu energiju za pumpne stanice.

Proruski separatisti samoproglašene narodne republike Lugansk potvrdili su da je opskrba vodom prekinuta od četvrtka u nekim predjelima pod njihovom kontrolom.

Dvije hidraulične stanice nalaze se na teritoriju pod kontrolom Kijeva u regiji Luganska.

Lugansk i susjednu regiju Doneck zauzele su proruske milicije, dva mjeseca nakon što su Ukrajinci u veljači 2014. svrgnuli proruskog predsjednika u masovinim proeuropskim prosvjedima.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 17:43:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .