Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58361cec1eea8f01e08b46fb/80

Napreduje gradnja studentskog doma za siromašnije studente u Mostaru

Očekuje da će Dompes biti otvoren u rujnu 2017. Vrijednost Dompesa je više od 13 milijuna kuna

Za studentski dom za siromašnije studente, pučku kuhinju i centar za dijalog Dompes (Domus panis et spiritus, Kuća kruha i duha) u Mostaru prikupljeno je više od 6 milijuna kuna dobrotvornih priloga. Gradnja doma, započeta u siječnju 2015. napreduje po planu pa se očekuje da će Dompes biti otvoren u rujnu 2017. Vrijednost Dompesa je više od 13 milijuna kuna.

Franjevački samostan sv. Petra i Pavla iz Mostara pokrenuo je gradnju Dompesa dragovoljnim prilozima kako bi se omogućilo studiranje studentima slabijeg imovnog stanja. Dom će imati 64 sobe za ukupno 150 studenata, 8 učionica, višenamjensku dvoranu i pomoćne prostorije na oko pet tisuća metara četvornih na šest etaža od podruma, prizemlja, četiri kata do mansarde. Na svakom katu bit će po jedna soba prilagođena studentima s poteškoćama u kretanju.

Pučka kuhinja i centar za dijalog bit će važne sastavnice Dompesa, ali i društvenog života Mostara. Centar za dijalog zamišljen je kao mjesto rasprava, upoznavanja i prožimanja naroda, vjera, kultura, manjinskih skupina i različitosti uopće. 

 Dobrotvori s nekoliko kontinenata

Dosadašnjih prikupljenih više od 6 milijuna kuna uplatilo je preko tri tisuće darovatelja. Prilozi se kreću od vrlo malih do jako velikih iznosa, a dobrotvori su s nekoliko kontinenata. Najviše priloge uplatili su Vlada Republike Hrvatske (2,8 milijuna kuna), Federalno ministarstvo financija 400 tisuća kuna, Ministarstvo financija i trezora BiH 280 tisuća kuna, Vlada zapadno-hercegovačke županije 160 tisuća kuna, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije 160 tisuća kuna, Grad Mostar 120 tisuća kuna, Ministarstvo financija Republike Srpske 80 tisuća kuna, Grad Dubrovnik 20 tisuća kuna… Sve donacije, upute za uplatu dobrovoljnih priloga i troškovnik i stanje izvedenih radova potpuno su javni i svakomu dostupni na web stranici www.dompes-mo.com kako bi svi darovatelji mogli provjeravati kako se troše njihovi prilozi.

Šest darovatelja je odlučilo financirati po jednu kompletnu sobu (oko 40 tisuća kuna) i time steklo pravo da se sobe 50 godina od otvorenja Dompesa nazivaju njihovim imenom ili onako kako oni žele. To su Mićo i Tereza Perić iz Ljubuškog, Delta Security iz Čitluka, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Alfa Therm iz Mostara, Eurovip iz Čitluka i Poliklinika Jurišić iz Mostara.

Suživot i prevladavanje ratnih trauma

Predviđeno otvorenje Dompesa je u rujnu 2017. kad će se obilježiti stogodišnjica velike gladi u Hercegovini i nadljudskih napora fra Didaka Buntića i fratara koji su spasili tisuće djece od smrti zbog nestašice hrane. Upravo zbog toga kuhinja za siromašne građane i namjernike  će se zvati Pučka kuhinja fra Didaka Buntića.

Dompes su projektirali Davorin Smoljan i Marijan Antunović iz „Arhitekta“ iz Mostara, a građevinske radove izvodi „Građevinar“ iz Mostara. Prof. dr. sc. Iko Skoko, poznati humanitarac i dobrotvor, tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana SV. Petra i Pavla u Mostaru, začetnik je ideje gradnje  Dompesa, „Kuće kruha i duha“, za čije se ostvarenje brinu hercegovački franjevci i mnogi ljudi dobre volje.

Otvaranje Dompesa Mostar će upotpuniti kao sveučilišno središte, a sam dom, pučka kuhinja i centar za dijalog doprinosit će suživotu i prevladavanju ratnih trauma, pružit će novu nadu. Dobri ljudi sa svih strana svijeta svojim prilozima grade studentski dom, pučku kuhinju i centar za dijalog u Mostaru pa kad nešto veliko i vrijedno nastane od tolike dobrote, i samo će dobrotu isijavati i širiti.



Facebook komentari

hr Thu Nov 24 2016 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56113dac3ce1f472218b4862/80
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

Zbog odluke ECJ-a stotine izbjeglica mogle bi biti deportirane u Hrvatsku

Najviši sud EU-a odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama, pa bi se u Hrvatsku mogle deportirati stotine izbjeglica kojima je odbijen azil u Sloveniji i Austriji, prenose u srijedu agencije.
Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučivao je o slučaju koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.

Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i 2016.

ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.

Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.

Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.

Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.

Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.

Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.

Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate europske zemlje.

Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.

Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.

Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.

Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u veljači 2016.

Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade Diakonie, "došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i vlasti drugih zemalja".

"Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil", rekao je.

No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.

Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU.

Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.

Facebook komentari

hr Wed Jul 26 2017 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cd36b1eea8faa348b46c6/80
Foto: Screenshot / YouTube

Amerikanci uputili hitac upozorenja Irancima

Tijekom vojnih vježbi u Arapskom zaljevu, američki patrolni brod ispalio je hitac upozorenja iranskom plovilu koje mu se približio na 137 metara.
Američki patrolni brod ispalio je hitac upozorenja u utorak ujutro prema iranskom plovilu koje mu se tijekom vojne vježbe u Arapskom zaljevu previše približio. Trump je istog dana zaprijetio Teherenu da će biti suočen sa velikim problemima ukoliko se ne bude držao sporazuma o nuklearnom naoružanju. Prema izvješću američkih vojnih izvora iranski brod došao je na 137 metara od američkog patrolnog broda koja je bila primorana ispaliti hice jer posada iranskog plovila nije odgovarala na radio poruke.
-Kretanje iranskog plovila nije bilo u skladu s međunarodno priznatim "pravilima puta" niti u skladu s međunarodnom morskom praksom, čime se pojavila mogućnost sudara, objavila je američka mornarica u priopćenju. U izvješću iranska agencija ISNA nazvala je djelovanje američke mornarice neprofesionalno i provokativno.

Facebook komentari

hr Wed Jul 26 2017 14:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5856c67d1eea8f24668b45d4/80
Foto: Radio Velkaton

Napad džihadista na sjeveru Sinaja

Na području Sinaja djeluje egipatski ogranak džihadističke organizacije Islamske države (IS).

Sedmero osoba poginulo je u ponedjeljak na sjeveru Sinaja kada su džihadisti pokušali izvesti napad na policijsku stanicu. Autobomba je eksplodirala prije nego što je uspjela pogoditi metu, priopćila je egipatska policija.

Policija je izvjestila kako su se četvorica džihadista htjeli zaletjeti u policijsku stanicu automobilom punom eksploziva.

Jedan od policajaca otvorio je vatru kako bi zaustavio automobil koji je eksplodirao u blizini stanice te je pritom ubio sedmero civila.

Vojska procjenjuje da je u automobilu bilo stotinjak kilograma snažnog eksploziva. Prema izjavi vojske, žrtve su se na mjestu nesreće našle slučajno.

Facebook komentari

hr Tue Jul 25 2017 14:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5933d167b9e03e7e208b46fb/80
Foto: Screenshot / YouTube

Osmero mrtvih migranata u kamionu u Teksasu

U užarenoj prikolici kamiona na parkiralištu robne kuće Walmart u San Antoniju u nedjelju ujutro nađeno je osmero mrtvih ljudi za koje vlasti vjeruju da su ilegalni migranti koji su stradali u pokušaju krijumčarenja u Sjedinjene Države.
(Hina) Pored tijela umrlih u kamionu nađeno je još 30-oro ljudi od kojih su mnogi bili iscrpljeni i ošamućeni uslijed toplinskog udara, rekao je šef vatrogasne službe San Antonija, Charles Hood.

Vozač kamiona je uhićen i protiv njega će se podići optužnica, rekao je tužitelj Richard Durbin i najavio da će tužiteljstvo nastaviti raditi kako bi identificiralo i ostale odgovorne.

"Ti su ljudi bili bespomoćni u rukama prijevoznika", rekao je Durbini i dodao da su vrućine u ovo doba godine u južnom Teksasu nemilosrdne.

"Zamislite njihovu patnju, zarobljeni u užarenoj prikolici" rekao je. Oni su bili žrtve "bešćutnih krijumčara ljudi ravnodušnih spram njihovog stanja".

Čelnik policije u San Antoniju William McManus događaj je opisao kao "užasnu tragediju" i rekao da su drugi osumnjičeni pobjegli kada su došli policajci.

"Po video snimkama bilo je više vozila koja su došla i pokupila druge ljude koji su bili u kamionu", rekao je McManus.

Dvadesetero osoba prevezeno je helikopterima u sedam bolnica a njihovo stanje je "kritično do vrlo kritično", rekao je Hood.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .