Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57750b97d84d642f538b46aa/80

CARNet-ovo istraživanje: Mnoge hrvatske škole su digitalne početnice

Ukupna vrijednost pilot projekta "e-Škole" iznosi gotovo 307 milijuna kuna, a većim se dijelom - čak 85 posto sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije

Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet provodi projekt "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" u sklopu kojega je tijekom listopada provedena evaluacija razine digitalne zrelosti u deset posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola, a rezultati su pokazali da su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole) naše škole dobile prosječnu ocjenu 2 što ih svrstava u kategoriju digitalnih početnica.

Digitalna zrelost sve je važnija u modernom obrazovnom sustavu zbog sve veće važnosti digitalne tehnologije u svakodnevnome životu i radu. Smatra se da je neka škola digitalno zrela kada su u život i rad škole u visokome stupnju integrirane informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), njihovo korištenje u nastavnim i poslovnim procesima nije sporadično ili slučajno, već sustavno, stoji u CARNet-ovu priopćenju o rezultatima provedenog istraživanja.

Uz adekvatno opremljene učionice i kabinete, digitalno zrela škola ima i djelatnike osposobljene za rad s IKTopremom, novac za održavanje tog statusa te podržavajuće okruženje. Nastavnici u takvoj školi koriste tehnologiju za unaprjeđenje poučavanja, usmjeravaju nastavu na učenika, razvijaju vlastite digitalne obrazovne sadržaje, a učenici kroz nastavu razvijaju vlastite digitalne kompetencije (znanja i vještine) što će im omogućiti bolju spremnost za nastavak školovanja i veću konkurentnost na tržištu rada.

Pred nama je još puno posla do digitalno zrelih škola - 82 posto su digitalne početnice

Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Velika većina škola, 82 posto, spada u digitalne početnice, dok se otprilike svaka peta škola može smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom.

CARNetovi partneri na pilot projektu "e-Škole" su Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultet organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu (FOI).

Jedna od aktivnosti u sklopu projekta je i sustavni razvoj digitalne zrelosti škola, a kako bi napredak bio što kvalitetniji CARNet i FOI izradili su strateški dokument "Okvir digitalne zrelosti škola" usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije. Autori znanstvene metodologije su FOI-evi stručnjaci, a strateški dokument prepoznaje pet razina digitalne zrelosti škola: neosviještene, početnice, osposobljene, napredne i zrele, te pet područja kroz koje se te razine mogu promatrati - vodstvo, planiranje i upravljanje, IKT u poučavanju ili učenju, razvoj digitalnih kompetencija, IKT kultura te IKT infrastruktura.

Naslabiji rezultat na strateškome pristupu, najbolji u IKT kulturi

Promatrajući pojedina područja evaluacije, najlošiji rezultat zabilježen je na području vođenja, planiranja i upravljanja, dakle strateškoga pristupa digitalnoj zrelosti, dok su škole najbolji rezultat postigle na području IKT kulture - kultura suradnje putem digitalne tehnologije, povezivanje nastavnika i učenika te dijeljenje iskustava, gdje su u prosjeku dosegle razinu digitalne osposobljenosti.

Ističe se kako je vrlo važan podatak da je, zahvaljujući "Okviru digitalne zrelosti škola" i pripadajućim instrumentima, prvi put u Hrvatskoj moguć dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola te identificiranje područja i mogućnosti poboljšanja u korištenju tehnologija. Primjena ovog jedinstvenog cjelovitog koncepta u domaćim školama tek slijedi, a postoji mogućnost da se uz prilagodbu počne koristiti i izvan Hrvatske s obzirom na to da su interes za ovim konceptom pokazali i stručnjaci iz drugih zemalja.

V.d. ravnatelja CARNet-a Zvonimira Stanića smatra da, osim ulaganja u IKT opremu, treba i kontinuirano poticati nastavnike da tu opremu koriste na prikladan način  jer, uvjeren je, tehnologija ne može zamijeniti nastavnika, ali mu može pomoći u nastavnome procesu, a projekt vidi i kao izniman prostor za napredak hrvatskih škola i njihovih djelatnika.

Navodi se kako mogućnost napretka potvrđuje i ranije istraživanje Centra za primijenjenu psihologiju (CPP) Filozofskoga fakulteta u Rijeci koje je provedeno na uzorku od 20 škola odnosno više od 600 nastavnika i 2750 učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola te 1. i 2. razreda srednjih škola. Iako velika većina, više od 90 posto nastavnika osnovnih i srednjih škola ima pristup računalu i internetu, kod kuće i u školi, tek ih manji broj, 42 posto svakodnevno koristi računalo u školi, a u samoj nastavi s učenicima tek nekoliko puta mjesečno. Prednosti korištenja tehnologije više prepoznaju nastavnici prirodoslovnih predmeta i matematike, nastavnici u osnovnim školama te oni koji su u poučavanju više usmjereni na razvoj kompetencija učenika.

Najvažniji razlozi korištenja IKT-a kod učenika su gotovo svakodnevno korištenje društvenih mreža i zabavnih sadržaja, a u školi ju rijetko koriste i to uglavnom za međusobnu razmjenu gradiva i zadataka vezanih uz školu, kao što su pisanje referata ili lektire, a tehnologiju više koriste učenici srednjih škola.

Ukupna vrijednost pilot projekta "e-Škole" iznosi gotovo 307 milijuna kuna, a većim se dijelom - čak 85 posto sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond).

Facebook komentari

hr Sun Nov 27 2016 09:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5790b47398734a8b4723/80
Foto: D.N.

Dojava o bombi u zgradi HNK - je lažna!

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno

Splitsko-dalmatinska Policijska uprava izvijestila je da je večeras oko 20,30 sati dobila dojavu da je podmetnuta bomba u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, u kojoj se u to vrijeme čekao početak predstave "Naše nasilje i vaše nasilje", ali je provjerom ustanovljeno da je dojava bila lažna.

- Odmah nakon što smo dobili dojavu, obavili smo protueksplozivnu provjeru prostorija u HNK i nije ništa pronađeno. - rekli su Policijskoj upravi.

Novinari su, nakon što je policija izvela prosvjednike iz gledališta, vidjeli da dvojica policajaca u civilu sa psom provjeravaju hodnike HNK i pitali su ih znači li to da je bila dojava o podmetnutoj bombi, no oni su samo rekli da "rade svoj posao".

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno. Radi sigurnosti, pregledavani su i svi posjetitelji prilikom ulaska u dvoranu.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5124b47398cf4f8b456c/80
Foto: HNK Ivana pl. Zajca

U dvorani HNK interventna policija: Predstava počela s pola sata zakašnjenja

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija

Predstava "Naše nasilje i vaše nasilje" Olivera Frljića, koja je trabala početi večeras u splitskom HNK u 20 sati, počela je s 32 minute zakašnjenja  pošto je policija iz gledališta udaljila desetak ljudi, koji su držali transparente i pjevali.

Ta je skupina sjedila u zadnjem redu, držali su transparente "Odlazi sotono iz našeg grada", "Napravi performans u Srbiji", "Ne izazivajte nas" i pjevali pjesmu "Zovi samo zovi", a jedan od njih je ustao i viknuo "Živio hrvatski Split".

Na to je iz drugog dijela gledališta skupina gledatelja ustala i odgovorila pjesmom "Kad bi svi ljudi na svijetu", što je izazvalo smijeh gledališta, a zadnji red je uzvrato pjesmama "Pravaška se krila nose i sa time se ponose" i "Ljubi Boga i bližnjega svoga".

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija. Jedan je policajac pozvao skupinu u zadnjem redu da izađe jer "su napravili prekršaj ometajući početak predstave". 

"I oni drugi su pjevali, zašto i njih ne izbacite van," negodovali su neki od njih, no zatim su na nagovor policije počeli izlaziti i za nekoliko minuta svi izašli.

Po izlasku iz dvorane zadržali su se nekoliko minuta u hodniku, ne želeći izaći iz zgrade i buneći se zbog udaljavanja s predstave. No policajci su inzistirali, pa su u njihovoj pratnji ipak svi izašli.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588c7c481eea8f86378b45c3/80
Foto: Ali Relata

Agrokor je utjecao na reakcije građana: Plenkovićeva Vlada gubi podršku

Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

Čak 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Redovito istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Agrokor protresao političku scenu - nagli skok pesimizma

Agrokor je, čini se, ipak utjecao na Hrvatsku, a ponajprije se to vidi po reakcijama građana. Naime, 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna.

Prema stranačkim preferencijama birača i HDZ-ovi birači gotovo su podijeljeni. Njih 49 posto misli da zemlja ide u dobrom smjeru, ali njih 41 posto misli suprotno. Još prije 30 dana HDZ-ovi birači su sa 69 posto mislili da zemlja ide u dobrom smjeru.

Birači Mosta, njih 64 posto misli da zemlja ide u lošem smjeru, a da ide u dobrom misli njih 28 posto, dok ne zna njih 8 posto. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Vlada više nema potporu za svoje politike

Većina ili 56 posto ispitanika ne daje podršku radu Vlade, a njih 33 posto odobrava Vladin rad. Ne zna njih 11 posto. Vladine politike odobrava samo 71 posto HDZ-ovih birača. Pa ni 54 posto Mostovih birača ih ne odobrava.

Podijeljena mišljenja o radu predsjednice

Uistinu, 46 posto ispitanika odobrava njezin rad, dok isto tako 46 posto ispitanika ne odobrava rad predsjednice. Njih 8 posto ne zna. Predsjednica može računati na HDZ-ovo biračko tijelo koje ju podupire s 81 posto, ali recimo Mostovo biračko tijelo ju ne podupire, s 55 posto.

Pada podrška Mostu

HDZ tako travanj završava s potporom od 32,2 posto, SDP uživa potporu 22,7 posto birača. Živi Zid je sa 7,9 na trećem mjestu, a Most sa 7,7 četvrta je politička opcija, dok je mjesec prije bio na trećem mjestu s potporom od 8,6 posto.

Stranke bez kojih se ne može vladati

IDS uživa potporu od 3,2 posto, Bandić Milan 365 trenutačno je na 3 posto potpore, Hrvatska seljačka stranka ima potporu od 2,4 posto, a HNS 2,3 posto. Pametno trenutačno može računati na glasove 2,3 posto birača, a HSU ima 1,6 posto potpore. Za ostale ili neke druge stranke, glasalo bi 4,5 posto birača, a neodlučnih je 10,1 posto.

Kakav dojam političari ostavljaju na građane?

Predsjednica je na 53 posto građana ostavila pozitivan dojam, ali 40 posto je onih na koje je ostavila negativan dojam. Odmah iza nje, slijedi Andrej Plenković. 46 posto građana ima pozitivan dojam o njemu, ali i 45 posto ima negativan dojam. Božo Petrov, kao i premijer, na 46 posto građana ostavlja pozitivan dojam, ali i na njih 43 posto negativan. A Davor Bernardić među biračima ostavlja 35 posto pozitivnog dojma, ali 46 posto je građana kod kojih je taj dojam negativan.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, SDP-u i Mostu?

U HDZ-u najbolji dojam među biračima ima predsjednica Republike i to 86 posto, a Andrej Plenković ju slijedi s 81 posto. U SDP-u pak najbolji dojam ostavlja Davor Bernardić sa 66 posto, a odmah iza njega tu je Ivan Sinčić s 45 posto potpore.

U Mostu najbolji dojam kod birača ostavlja Božo Petrov s 85 posto, a nakon njega tu je Andrej Plenković o kojemu pozitivan dojam ima 59 posto birača Mosta. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe4a3fb47398e54d8b4608/80
Foto: Facebook

Zlatko Ževrnja: "Više ne dam novac za Marulićeve dane"

Objavu prenosimo u cijelosti i autentično
Zlatko Ževrnja, splitsko-dalmatinski župan, oglasio se putem svog Facebook-a o Frljićevoj predstavi koja bi se trebala prikazivati u splitskom HNK u sklopu Mažuranićevih dana te koja je izazvala burne reakcije Splićana. Objavu prenosimo u cijelosti i autentično:

- Ovo nisu "Marulićevu dani", ovo čemu svjedočimo i sto ćemo nekoliko dana biti prisiljeni gledati u našem nacionalnom kazalištu u Splitu je gruba zloupotreba Festivala hrvatske drame "Marulićevi dani". 

Cilj ovoga Festivala, sukladno Pravilniku, treba biti promocija hrvatske dramske književnosti u kazalištu a ne grubo vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećaja. Predložene predstave, među kojima se nalazi i predstava Olivera Frljića koja na najgrublji način vrijeđa ljudske, vjerske i nacionalne osjećaje, su njihovi autorski projekti a ne kazališne predstave nastale na hrvatskoj dramskoj književnosti.

 Zbog toga je predstavnik Splitsko-dalmatinske županije glasao protiv izbora predstava i zbog toga će Županija uskratiti financiranje ovakvih - navodnih - "Marulićevih dana". - napisao je. 

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 20:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .