Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57750b97d84d642f538b46aa/80

CARNet-ovo istraživanje: Mnoge hrvatske škole su digitalne početnice

Ukupna vrijednost pilot projekta "e-Škole" iznosi gotovo 307 milijuna kuna, a većim se dijelom - čak 85 posto sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije

Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet provodi projekt "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" u sklopu kojega je tijekom listopada provedena evaluacija razine digitalne zrelosti u deset posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola, a rezultati su pokazali da su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole) naše škole dobile prosječnu ocjenu 2 što ih svrstava u kategoriju digitalnih početnica.

Digitalna zrelost sve je važnija u modernom obrazovnom sustavu zbog sve veće važnosti digitalne tehnologije u svakodnevnome životu i radu. Smatra se da je neka škola digitalno zrela kada su u život i rad škole u visokome stupnju integrirane informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), njihovo korištenje u nastavnim i poslovnim procesima nije sporadično ili slučajno, već sustavno, stoji u CARNet-ovu priopćenju o rezultatima provedenog istraživanja.

Uz adekvatno opremljene učionice i kabinete, digitalno zrela škola ima i djelatnike osposobljene za rad s IKTopremom, novac za održavanje tog statusa te podržavajuće okruženje. Nastavnici u takvoj školi koriste tehnologiju za unaprjeđenje poučavanja, usmjeravaju nastavu na učenika, razvijaju vlastite digitalne obrazovne sadržaje, a učenici kroz nastavu razvijaju vlastite digitalne kompetencije (znanja i vještine) što će im omogućiti bolju spremnost za nastavak školovanja i veću konkurentnost na tržištu rada.

Pred nama je još puno posla do digitalno zrelih škola - 82 posto su digitalne početnice

Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Velika većina škola, 82 posto, spada u digitalne početnice, dok se otprilike svaka peta škola može smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom.

CARNetovi partneri na pilot projektu "e-Škole" su Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultet organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu (FOI).

Jedna od aktivnosti u sklopu projekta je i sustavni razvoj digitalne zrelosti škola, a kako bi napredak bio što kvalitetniji CARNet i FOI izradili su strateški dokument "Okvir digitalne zrelosti škola" usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije. Autori znanstvene metodologije su FOI-evi stručnjaci, a strateški dokument prepoznaje pet razina digitalne zrelosti škola: neosviještene, početnice, osposobljene, napredne i zrele, te pet područja kroz koje se te razine mogu promatrati - vodstvo, planiranje i upravljanje, IKT u poučavanju ili učenju, razvoj digitalnih kompetencija, IKT kultura te IKT infrastruktura.

Naslabiji rezultat na strateškome pristupu, najbolji u IKT kulturi

Promatrajući pojedina područja evaluacije, najlošiji rezultat zabilježen je na području vođenja, planiranja i upravljanja, dakle strateškoga pristupa digitalnoj zrelosti, dok su škole najbolji rezultat postigle na području IKT kulture - kultura suradnje putem digitalne tehnologije, povezivanje nastavnika i učenika te dijeljenje iskustava, gdje su u prosjeku dosegle razinu digitalne osposobljenosti.

Ističe se kako je vrlo važan podatak da je, zahvaljujući "Okviru digitalne zrelosti škola" i pripadajućim instrumentima, prvi put u Hrvatskoj moguć dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola te identificiranje područja i mogućnosti poboljšanja u korištenju tehnologija. Primjena ovog jedinstvenog cjelovitog koncepta u domaćim školama tek slijedi, a postoji mogućnost da se uz prilagodbu počne koristiti i izvan Hrvatske s obzirom na to da su interes za ovim konceptom pokazali i stručnjaci iz drugih zemalja.

V.d. ravnatelja CARNet-a Zvonimira Stanića smatra da, osim ulaganja u IKT opremu, treba i kontinuirano poticati nastavnike da tu opremu koriste na prikladan način  jer, uvjeren je, tehnologija ne može zamijeniti nastavnika, ali mu može pomoći u nastavnome procesu, a projekt vidi i kao izniman prostor za napredak hrvatskih škola i njihovih djelatnika.

Navodi se kako mogućnost napretka potvrđuje i ranije istraživanje Centra za primijenjenu psihologiju (CPP) Filozofskoga fakulteta u Rijeci koje je provedeno na uzorku od 20 škola odnosno više od 600 nastavnika i 2750 učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola te 1. i 2. razreda srednjih škola. Iako velika većina, više od 90 posto nastavnika osnovnih i srednjih škola ima pristup računalu i internetu, kod kuće i u školi, tek ih manji broj, 42 posto svakodnevno koristi računalo u školi, a u samoj nastavi s učenicima tek nekoliko puta mjesečno. Prednosti korištenja tehnologije više prepoznaju nastavnici prirodoslovnih predmeta i matematike, nastavnici u osnovnim školama te oni koji su u poučavanju više usmjereni na razvoj kompetencija učenika.

Najvažniji razlozi korištenja IKT-a kod učenika su gotovo svakodnevno korištenje društvenih mreža i zabavnih sadržaja, a u školi ju rijetko koriste i to uglavnom za međusobnu razmjenu gradiva i zadataka vezanih uz školu, kao što su pisanje referata ili lektire, a tehnologiju više koriste učenici srednjih škola.

Ukupna vrijednost pilot projekta "e-Škole" iznosi gotovo 307 milijuna kuna, a većim se dijelom - čak 85 posto sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond).

Facebook komentari

hr Sun Nov 27 2016 09:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd20a2b4739833038b460f/80
Foto: Pixabay

Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku: U BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori se zajednički jezik policentričnog tipa

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku, nastaloj nakon niza regionalnih konferencija projekta "Jezici i nacionalizmi" i predstavljenoj u četvrtak u Sarajevu, uz ostalo stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa" te da "korištenje četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika"

"Riječ je o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi", stoji u Deklaraciji.

Tu činjenicu, drže potpisnici Deklaracije, "potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost", a "korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika".

U Deklaraciji stoji kako "inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih 'prevođenja' u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti".

Potpisnici Deklaracije smatraju da "činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama" te da svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika.

"Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika, a činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi", stoji u Deklaraciji.

Dodaje se da između "standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama".

Potpisnici Deklaracije pozivaju, uz ostalo, na ukidanje "svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika i prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti".

Pozivaju i na izbjegavanje "nepotrebnih, besmislenih i skupih 'prevođenja'" te na "slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti".

Pozivajući na "jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima", potpisnici pozivaju na "slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe" te na "slobodu 'miješanja', uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika".

Potpisnici navode da su deklaraciju donijeli "suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji".

Deklaracija je dostupna na internetskoj stranici  www.jezicinacionalizmi.com.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 18:58:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd29f3b4739833038b461e/80
Foto: Policijska uprava splitsko-dalmatinska

Aržano: Obilježena 26.godišnjica pogibije prve žrtve Domovinskog rata Josipa Jovića

U Aržanu je danas obilježena 26. godišnjica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata, pale u borbi za slobodnu Hrvatsku 31. ožujka 1991. u dobi od 22 godine.

Svečanost je započela polaganjem vijenaca i svijeća na grobu Josipa Jovića, na mjesnom groblju u Aržanu, a heroju Domovinskog rata počast su, nakon članova njegove obitelji, odali izaslanik ministra unutarnjih poslova i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Dario Hrebak, glavni ravnatelj policije Marko Srdarević i načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić, zatim zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić, načelnik Općine Cista Provo Božo Ćubić, te predstavnici ostalih gradova, općina, udruga, kao i djeca iz Osnovne škole „Josip Jović“ iz Aržana.

Nakon polaganja vijenaca i svijeća održana je sveta misa u župnoj crkvi Svih Svetih u Aržanu, koju je predvodio policijski kapelan i dekan fra Žarko Relota, ujedno i izaslanik vojnog ordinarija, iza koje je uslijedila svečana akademija u Osnovnoj školi, na kojoj se nazočnima prigodnim riječima obratio izaslanik ministra Dario Hrebak. Svečanost je uveličala i klapa PU splitsko-dalmatinske „Sveti Mihovil“, izvođenjem himne i prigodnih pjesama.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 17:54:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd1803b47398b5058b4572/80

Tjedan novca: Koliko su financijski pismeni splitski srednjoškolci?

U sklopu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca, održano je 30. ožujka u HGK Županijskoj komori Split predavanje Financijska pismenost namijenjeno učenicima srednjih škola.

Tjedan novca u Hrvatskoj obilježava se brojnim aktivnostima kojima je cilj unaprijediti razinu financijske pismenosti i omogućiti djeci, mladima i građanima stjecanje financijske kompetencije, nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. 

Hrvatska gospodarska komora, kao jedan od sudionika projekta Financijske pismenosti, tijekom ovog tjedna organizira više tematskih radionica i stručnih predavanja za učenike i studente u nekoliko gradova.

Na predavanju u Splitu, stotinjak učenika iz nekoliko splitskih srednjih škola imalo je priliku upoznati se iz prve ruke, od strane predstavnika financijskih institucija, s ulogom i značajem tih institucija kao i osnovnim financijskim pojmovima.

U ime HGK uvodno se obratio Alan Božić iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, dok su predstavnici financijskih institucija, Toni Lukšić iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Tomislav Aljinović iz Societe Generale – Splitske banke, Izidora Bunić Rostohar iz Uniqa osiguranja i Danijel Miletić iz ZB Investa na zanimljiv način i svaki iz svog kuta približili učenicima poslovanje i usluge banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova te nadzorne financijske institucije.

Putem interaktivnih predavanja i razgovora sa srednjoškolcima nastojalo im se ukazati na važnost učenja upravljanja financijama, budući da bolje poznavanje financijskih proizvoda i usluga i veća financijska informiranost omogućavaju donošenje boljih financijskih odluka.

Prema istraživanju koje su krajem 2015. proveli HNB, HANFA i Ipsos u suradnji s Ministarstvom financija na temu financijske pismenosti u Hrvatskoj, prosječna financijska pismenost građana Hrvatske iznosi 11,7 od mogućeg 21 boda, pri čemu najnižu razinu financijske pismenosti imaju upravo mlađi od 19 godina (9,3 boda), što dovoljno govori o potrebi i nužnosti njihova educiranja po tom pitanju.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:52:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58cb8b31b473984bc98b45b2/80
Foto: Facebook

Plenković prozvao SDP zbog Agrokora: "Pjevaju svoju pjesmu"

Premijer Andrej Plenković pozvao je u četvrtak na smirenost i obazrivost u izjavama i koracima koji se poduzimaju oko Agrokora te ponovio kako bi želio da rješenje za održivost kompanije postignu vlasnik, uprava, vjerovnici i dobavljači koncerna

"Mislim da trebamo cijelu tu priču dedramatizirati, nastojati se ponašati onako kako se Vlada ponaša proteklih nekoliko tjedana. Mi smo angažirani na način da radimo sistemski zakon koji će zaštititi interese hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava, a svi resori daju svoje zadnje opaske kako bi taj zakon na Vladi sutra mogli usvojiti. Nakon toga on će ići u Sabor", rekao je Plenković koji je na Malti sudjelovao na kongresu Europske pučke stranke.

Premijer očekuje da se nađe rješenje koje će omogućiti novu likvidnost, restrukturiranje i održivost kompanije.

"Željeli bismo da takvo rješenje postignu vlasnik, uprava, vjerovnici, dobavljači. Naš je interes da sve što se događa s Agrokorom nema negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i zato apeliram na sve da budu obazrivi u koracima koje rade, u izjavama koje daju, jer kao što vidite financijska tržišta su jako osjetljiva. To nikome nije u interesu i nitko to ne želi", istaknuo je Plenković.


Zdravko Marić odlično radi svoj posao

Upitan vidi li zbog izjava predstavnika nekih ruskih banaka o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga Agrokora neku odgovornost ministra financija Zdravka Marića, koji je prije dolaska u Vlade radio u tom koncernu, premijer je rekao kako to ne bi komentirao te kako Marić nije bio zadužen za pisanje financijskih izvješća u Agrokoru o čemu je i sam već dao nekoliko izjava.

"Prema tome, da li neka banka ili neki njen predstavnik kaže kakva su bila financijska izvješća Agrokora to je u ovom trenutku iz mog kuta gledanja vrlo teško razabrati i ne bih to uopće niti komentirao", kazao je Plenković.

Premijer želi da se polako i detaljno utvrdi cijelo činjenično stanje te poručuje da ministar Zdravko Marić odlično radi svoj posao.

I ministar Marić u četvrtak je za Hinu poručio da financijska izvješća Agrokora nisu bila u njegovoj nadležnosti dok je bio zaposlenik koncerna te da ostalo ne može komentirati.

Na upit može li komentirati prozivke o njegovoj eventualnoj odgovornosti s obzirom na optužbe iz ruske banke VTB, vjerovnika Agrokora, o nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga, ministar Marić za Hinu je kratko kazao: "Ne mogu to komentirati, ali u mojoj odgovornosti nisu bila financijska izvješća koncerna."

Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je u srijedu, između ostaloga, da su problemi u koncernu nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, za što su odgovorni vlasnici i menadžment i to u dužem vremenskom razdoblju.


Oporba ima svoju ulogu

Na upit hoće li se to pretvoriti u politički problem zbog inzistiranja oporbe na istrazi DORH-a i USKOK-a, premijer je rekao kako oporba ima svoju ulogu te pozvao na smirenost.

"Oporba ima svoju ulogu, svoju pjesmu koju želi pjevati. Mislim da je ovo ipak trenutak za jedan visoki stupanj političke odgovornosti, za smirenost, za neubiranje nekih dnevnih poena, za koje ne vidim baš da će im donijeti neki veliki plus. Pozivam kolege da malo smire loptu", rekao je Plenković i dodao kako će biti prigode za raspravu o tome kad zakon o sistemski važnim kompanijama dođe u Sabor.

Ponovio je kako vjeruje da će zakonski tekst biti spreman za sutrašnju sjednicu Vlade, a najavio je i da će se vidjeti i što će biti s kadrovskim pitanjima.

"Vidjet ćemo što će biti s kadrovskim odlukama, o tome ćemo danas kad se vratim", rekao je premijer odgovarajući na upit hoće li na sjednici Vlade u petak biti i razrješenje članova Uprave HEP-a, što je danas na Hrvatskom radiju najavio ministar državne imovine Goran Marić.

S Orbanom o otkupu udjela MOL-a u Ini

Hrvatski se premijer na Malti među ostalim sastao i s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom te ponovio želju Hrvatske da kupi dionički udio MOL-a u Ini.

"Razgovarali smo s Orbanom o ukupnim odnosima Hrvatske i Mađarske. Mislim da smo i jedan i drugi u cijelosti svjesni da nemamo tu situaciju između Ine i MOL-a da bi odnosi Hrvatske i Mađarske bili besprijekorni. (…) Ponovili smo s naše strane želju da otkupimo udio MOL-a u Ini i s njihove je strane potvrđeno da MOL i dalje ostaje pri svom, da taj udio prodaje. Prema tome, taj proces će trajati neko vrijeme, a kroz kvalitetan, dobar, dobrosusjedski dijalog mislim da možemo pomoći u ostvarenju toga cilja i na tom obojica radimo", izjavio je Plenković.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:37:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .