Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584050821eea8f2c0d8b45b9/80
Foto: Screenshot Youtube

Barišić: Reforma obrazovanja nije zaustavljena, ključan je preklapajući konsenzus

Gospodin Matko Glunčić izrekao je u televizijskoj emisiji o rezultatima PISA istraživanja pogrešnu, nespretnu i krajnje neprihvatljivu izjavu koja se odnosi na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina i osoba s posebnim potrebama - kazao je minitar

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u intervjuu za Hinu kaže kako reforma obrazovanja uopće nije zaustavljena, pri čemu će se u njezinu nastavku puno više raditi na pluralizmu, te ističe kako je za provedbu reforme obrazovanja ključan preklapajući konsenzus, jer u školu idu djeca svih građana, pa sustav obrazovanja ne smije biti jednostran ni ideološki obojen.

Što će biti prvi korak u nastavku reforme obrazovanja za koju su se načelno opredijelili svi, bez obzira na različita stajališta o tomu kako ona treba biti provedena?

Prvi će korak u nastavku reforme biti donošenje novoga akcijskog plana. Od početka mandata pristupio sam sa svojim suradnicima s najvećom pozornošću ključnim mjerama i koracima nužnim za nastavak započete obrazovne reforme. Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja tijekom studenoga dovršilo je izvješće o dosad učinjenome. Na njegovu čelu bili su rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican i Matko Glunčić, sada državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Povjerenstvo je načinilo analizu te iz nje izvelo mjerodavne zaključke i naposljetku predložilo deset preporuka u kojem bi pravcu trebalo dalje nastaviti cjelovitu reformu naobrazbe. Ta analiza dosadašnje provedbe obrazovne reforme popraćena je potrebnim pratećim dokumentima, a napisana je sažeto i sadržajno. Preporuke koje se odnose na pojačavanje institucionalnoga okvira reforme valja proučiti krajnje ozbiljno te razmotriti s dužnom pozornošću.

U međuvremenu je zaključena javna rasprava o kurikulskim dokumentima. Na javnom savjetovanju bilo je 55 dokumenata, ukupno više od 4300 stranica, na koja se očitovala zainteresirana javnost. Pristiglo je 712 očitovanja. Bitno je napomenuti kako Akcijski plan koji je donesen prije nešto više od godinu dana sadrži prilično kratke rokove provedbe. Mnogi od njih u međuvremenu su istekli. Na temelju načinjene analize i izvješća nužno je sada vrlo temeljito i studiozno pristupiti provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije uz nužne prilagodbe i preinake u zacrtanim rokovima. U tu svrhu Posebno stručno povjerenstvo za provedbu strategije treba preispitati te razraditi novi akcijski plan s prilagođenim realnim rokovima i ciljevima.

U nastavku provedbe valja podići kvalitetu, prije svega u odnosu na ono što je uočilo Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja. Ono je ukazalo na činjenicu da postoji diskontinuitet u prethodnome mandatu u odnosu na ranije reformske zahvate. Potrebno je stoga proširiti rad tako da se ponovno uključe i oni dionici koji su u reformi sudjelovali prije. To se odnosi prije svega na Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Isto tako, reforma bi trebala uključiti i ono što je postignuto Nacionalnim okvirnim kurikulom.

Oslanjajući se na strateška opredjeljenja ove Vlade i temeljno načelo uključivosti svih dionika, potrebno je znatno više djelovati na pluralizmu i uvažavanju različitosti. Osobno u pitanjima odgoja i obrazovanja polazim od pojma "preklapajućega konsenzusa" (overlapping consensus) što ga je uveo jedan od vodećih mislitelja novijega razdoblja, američki filozof John Rawls u svojim djelima, posebice u "Teoriji pravednosti". Odgoj i obrazovanje tiče se svih, bez obzira na svjetonazor. Stoga postavljanje određenih standarda u društvu i mjerila po kojima će se izraditi kurikuli traži uključivanje sviju. To bi bilo neophodno postići.

Kada je Povjerenstvo donijelo izvješće, prva osoba s kojom sam razgovarao i analizirao izvješće bio je voditelj Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije, kolega profesor Neven Budak. Tako i u sljedećim koracima želim na vrlo širokoj platformi uključiti sve koji su ranije vodili reformu obrazovanja.

Nužan je dijalog u kojemu svi imaju mogućnost izreći svoja stajališta. Tako se u tolerantnoj atmosferi dolazi do delegiranja odluka koje su za sve prihvatljive. Bez preklapajućega konsenzusa o bitnim pitanjima ne mogu se postaviti dobra mjerila. Jer u školu idu djeca svih građana. Stoga sustav obrazovanja ne smije biti jednostran ni ideološki obojen. Naravno, može se razrađivati u detaljima, ali svima mora biti prihvatljiv okvir. To je primjereno Hrvatskoj kao pluralističkome i demokratskome društvu u kojemu nema potrebe bilo koga isključivati iz ideoloških ili bilo kakvih drugih predrasuda. Dapače, odgoj i naobrazba trebaju biti otvoreni za sve i uključivati sve dijelove društva.

Koncept dualnoga obrazovanja u programu je Vlade. Dio ga stručnjaka, međutim, ne podržava i smatra da je u Hrvatskoj neprovediv. Koje je Vaše stajalište i stajalište Ministarstva?

- Dualno obrazovanje jedan je od tri prepoznata modela učenja temeljena na radu, za koje Europska komisija smatra da je ključan model strukovnoga obrazovanja. Povezano je s njegovom misijom da se učenicima osiguraju kompetencije ključne za rad i život.

Prvi model čine kombinirani programi u kojima je u pravilu naglasak na naukovanju. Takav se model najviše primjenjuje u Austriji i Njemačkoj. Naziva se dualno obrazovanje, a predlaže se za primjenu u Hrvatskoj u jednom dijelu. Temelji se na uključivanju tvrtki, zajedno sa strukovnim školama i drugim ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje. U tim programima učenici velik udio vremena provode na osposobljavanju u tvrtkama. Planiramo u Hrvatskoj iduće godine provesti pilot projekt u jednoj ili dvije škole. Tu suradnju nude njemačke zaklade, koje su to htjele ostvariti i ove godine, ali nisu uspjele pronaći školu partnera u Hrvatskoj.

Drugi je model strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje se provodi u školama. Uključuje razdoblje osposobljavanja u tvrtkama. Kod nas je dijelom prisutan. Razdoblja osposobljavanja u tvrtkama uključena su kao obvezni dio strukovnih programa koji vode stjecanju redovne kvalifikacije, a trajanje im je u pravilu manje od 50 posto ukupnoga obrazovanja, često 20 do 30 posto, a ponekad i manje. Zamišljeno je kao učinkovit mehanizam prijelaza iz škole na posao.

Treći je model učenje temeljeno na radu integriranom u program strukovnoga obrazovanja. Provodi se u školama koje imaju laboratorije, radionice, kuhinje, restorane, vježbeničke tvrtke, simulacije ili stvarne projektne zadatke realnoga poslovanja. Cilj im je uspostaviti stvarno radno okruženje ili kontakt, odnosno suradnju s tvrtkama i klijentima te razviti poduzetničke kompetencije.

Mnoge europske zemlje kombiniraju ta tri modela, a to bi zacijelo bilo prihvatljivo i za Hrvatsku. Jer mi se ne možemo poput industrijski razvijenije Njemačke i Austrije osloniti na vlastitu industriju koja nije dovoljno razvijena da bi mogla primiti sve učenike.

Reforma je kurikula važna, ali je isto tako važno razviti i usavršiti strukovno obrazovanje. Osobno bih želio da se u mojemu ministarskom mandatu provede reforma naobrazbe na više razina. Pogotovu je to važno za strukovnu naobrazbu kojoj se nije posvetila dovoljna pažnja. Očito se smanjuje zanimanje za stručna zvanja koja su nam potrebna. A opada i ugled koji te struke imaju, što bismo mogli ponovno osvijestiti i zapravo nastojati povratiti njihov ugled. Tradicija obrtništva i obrtničkih škola vrlo je jaka u Hrvatskoj i ima svoju razgranatu povijest.

Jedan je od uspješnih primjera strukovna srednja škola Matija Antun Relković u Slavonskome Brodu. Bila je to poljoprivredna škola za koju prije više od deset godina nije postojalo veliko zanimanje. Smatralo se da tamo idu u pravilu oni koji se drugdje ne uspijevaju upisati. Ali uz pomoć stručnjaka iz Nizozemske i njihovih projekata, prije svega poduzetnoga ravnatelja Vlade Prskala, sada je to ogledna škola s najmodernijim biotehnološkim laboratorijima. Povukla je više od šest milijuna eura iz fondove Europske unije.

Zanimanje za tu danas vrlo uglednu školu toliko je poraslo da popunjava sva mjesta već u prvom upisnom roku. Takvih oglednih škola u Hrvatskoj ima još nekoliko, primjerice u Čakovcu i nekim drugim mjestima.

Široj javnosti manje je poznat podatak da je u Hrvatskoj razina sudjelovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na srednjoškolskoj razini jedna od najviših u Europskoj uniji – čak 71,1 posto, dok je u Europskoj uniji prosjek 48 posto. Međutim, stopa zaposlenosti sa srednjoškolskom spremom jedna je od najnižih. Ona iznosi tek 48 posto dok je u Europskoj uniji 70 posto – dakle praktično obratno.

Državni proračun za 2017. godinu. Jeste li zadovoljni s izdvajanjima za znanost i obrazovanje?

- Ukupni rast od 11,23 posto izdvajanja u sljedećoj godini predstavlja jasan znak i poruku ove Vlade da je resor znanosti i naobrazbe od velike strateške važnosti za napredak gospodarstva i društva u cjelini. U taj porast ubrajaju se decentralizirana sredstva za kapitalne objekte kao i sredstva iz europskih fondova. Smatram da je porast ulaganja značajan prvi korak na putu prema trajnijem povećanju ulaganja u prosvjetu i znanost. U to povećanje spadaju najvećim dijelom predviđena sredstva za plaće, ulaganje u nacionalno sufinanciranje projekata iz fondova Europske unije, ali i neki segmenti znanstvene djelatnosti te posebice nastavak cjelovite obrazovne reforme, uključujući reformu kurikula.

Hoće li se osnivati novi znanstveni centri izvrsnosti?

- Strateške prioritete donosi i određuje najviše stručno tijelo za znanost koje imenuje Hrvatski sabor, a to je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Ministarstvo je u tom pogledu kao tijelo izvršne vlasti više provedbena razina strategije znanosti i tehnološkoga razvoja. Nacionalno vijeće u dva je ciklusa donijelo odluke o ukupno 13 znanstvenih centara izvrsnosti. U tim centrima djeluje deset do dvanaest posto od svih znanstvenika u Republici Hrvatskoj, odnosno nešto više od 700 znanstvenika. Smatram kako je to prilično dobro 'odmjereno' te da su zastupljena sva područja znanosti. Među njima nalazi se deset centara iz tzv. STEM područja – prirodne, biotehničke i tehničke znanosti koji će moći dobiti novac iz europskih fondova. Nacionalno vijeće primjereno je prosudilo i na području društvenih i humanističkih znanosti, predlažući tri znanstvena centra izvrsnosti koja će se podupirati s manjim iznosom sredstava iz državnoga proračuna.

Bez obzira na to hoće li biti novih centara izvrsnosti, što ovisi o stavu Nacionalnoga vijeća, želio bih napomenuti kako bismo svakako trebali težiti da postojeći razviju svoje kapacitete i to ne samo s novcem koji je sada alociran u natječaju nego da se njihov doseg poveća tako da se oni mogu u europskom istraživačkom prostoru dalje razvijati i ulaziti u suradnju s drugim projektima. Tako bi njihovim uspjehom bilo omogućeno i drugim znanstvenicima i znanstvenim centrima da se razvijaju. Jer, novac iz europskih fondova nije ograničen i ima ga puno više no što mi zapravo možemo realizirati. Samo treba uporno, kao što to čine druge zemlje, svoje znanstvene potencijale osposobiti da to u natječajima mogu ostvariti.

Primijetio sam da su neke zemlje vrlo razborito definirale svoje ciljeve i pomogle vlastitim centrima da povuku puno više novca. Na žalost, naši znanstveni centri izvrsnosti bili su dvije godine blokirani što, smatram, nije bilo dobro. Ne smijemo stvarati birokratske prepreke nego trebamo što više poticati one koji će izlaziti u europski istraživački prostor. Novac koji je povučen u odnosu na ono što smo mogli i trebali znatno je ispod očekivanoga prosjeka i tu se svakako mora napraviti iskorak prema naprijed. Uočio sam, a s time se moram i sam boriti da, uz određene obvezujuće procedure koje je propisala Europska komisija, naša tijela znaju i dodati nepotrebne prepreke što nam svima stvara poteškoće. Tu bismo morali učiniti velike napore kako bi sve bilo dostupnije mogućim korisnicima.

Kakvo je Vaše stajalište o komentarima na rezultate PISA istraživanja koje je dao državni tajnik dr. Matko Glunčić?

- Gospodin Matko Glunčić izrekao je u televizijskoj emisiji o rezultatima PISA istraživanja pogrešnu, nespretnu i krajnje neprihvatljivu izjavu koja se odnosi na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina i osoba s posebnim potrebama. Međutim, on je već tijekom emisije uvidio svoju pogrešku i nastojao ju je razjasniti i ispraviti. Nakon emisije uputio je javno priopćenje kojom je priznao vlastitu nesmotrenost te se ispričao zbog počinjene nenamjerne pogreške. Smatram da je time pokazao moralnu svijest o odgovornosti za javnu riječ. Posebice ističem njegovu odgovornost s kojom je sudjelovao u raspravi o rezultatima PISA istraživanja i svojoj izjavi na saborskom Odboru za ljudska prava te na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu gdje je detaljno obrazložio svoje stavove i opetovano se ispričao. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, koji je u svezi s time sazvao izvanrednu sjednicu i proveo vrlo temeljitu raspravu, prihvatio je njegovo obrazloženje i ispriku pa je time njegov slučaj zaključen.

Facebook komentari

hr Wed Dec 28 2016 08:35:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583591bd1eea8f70e18b4573/80
Foto: Screenshot HRT

Orepić: "Sigurnosni izazovi traže jaču suradnju policija"

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je po povratku sa sastanka sa srbijanskim kolegom Nebojšom Stefanovićem, obišao granični prijelaz Tovarnik i tom prilikom izjavio da sigurnosni izazovi traže još jaču suradnju policija

- Sigurnosni izazovi koji proizlaze iz migrantske krize polako izlaze iz sfere migrantske problematike i ulaze u jednu problematiku koja se može promatrati kao ilegalni i kriminalni procesi druge naravi. Tako da se sve češće susrećemo sa ilegalnim procesima na granici, s krijumčarenjem ljudima i moramo dati odgovore na takve sigurnosne izazove.

Da bi dali kvalitetne odgovore na te sigurnosne izazove, to podrazumijeva suradnju susjeda. U tom sam duhu danas bio kod svog kolege u Srbiji gdje smo dogovorili radni sastanak na operativnoj razini glavnih ravnatelja koji će detaljno razraditi postupanja po toj problematici - stoji između ostalog u Orepićevoj izjavi za medije.

Policijska postaja Tovarnik, gdje je ministar bio u posjeti, jedna je od četiri policijske postaje u kojoj se od kraja 2016. provodi Sustav nadzora zelene granice na šest lokacija. Sustav se provodi još i u Postaji granične policije Bajakovo, Policijskoj postaji Vrbanja i Vukovar, a financira se iz Schengen Facility Funda. Radi se o tehnološki najnaprednijem sustavu nadzora, koji sadržava dnevnu kameru visoke rezolucije, te termovizijsku kameru za noćna promatranja i zemaljski radar. Ovaj sustav postavljen je i u PU splitsko–dalmatinskoj, javlja HRT.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584d0d391eea8fb0378b4755/80
Foto: Robert Twiss / CROMETEO

HAK: Na A1 vozi se uz ograničenje brzine

Samo za osobna vozila otvorena je A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica dok ostale skupine vozila prometuju obilazno starom cestom kroz Gorski kotar-DC3, izvijestio je u petak ujutro Hrvatski autoklub (HAK)
Za sve skupine vozila otvoreni su:
A1 Zagreb-Ploče,DC1 Karlovac-Knin-Split,DC3 stara cesta kroz Gorski kotar,DC27 Gračac-Zaton Obrovački,DC54 Maslenica-Zaton Obrovački,Krčki i Paški mostovi.Samo za osobna vozila otvorena je A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica (ostale skupine vozila prometuju obilazno starom cestom kroz Gorski kotar-DC3).

Na autocesti A7 između čvorova Sveti Kuzam i Šmrika te dionici Jadranske magistrale (DC8) između Bakra i Senja zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a od Karlobaga do Svete Marije Magdalene (DC8) dodatno je zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar puše na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost na autocestama:

A3 Bregana-Lipovac između Nove Gradiške i Lipovca;A5 Osijek-Sredanci između Osijeka i Đakova.

Zbog oštećenja putokaznog portala za sav promet zatvorena je autocesta A7 između čvorova Šmrika i Križišće, samo u smjeru Rijeke.

Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama: DC1 u naselju Tušilović te Sinj-čvor Klis Grlo u Dicmu; DC8 Jadranskoj magistrali: između Kaštel Starog i Kaštel Gomilice, u Podstrani.


U prekidu su:

- Katamaranska linija 9604 Split-Hvar-Vela Luka-Ubli.

- Trajektna linija 532 Šibenik - Zlarin - Kaprije - Žirije bez pristajanja u lukama Zlarin i Žirije.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5881a9601eea8f2e118b45cf/80
Foto: Ja trgovac

Progon jeftine krivotvorine s polica: Tolušić novim pravilnicima kreće u obračun s lažnim mlijekom

Jedan pravilnik će regulirati kakvoću mlijeka, a drugi propisati da se, osim mikrobiološke analize i određivanja masnoće, preispituje i je li mlijeko krivotvoreno, ili je riječ o pravom, sirovom mlijeku

Ministarstvu poljoprivrede kraju se privodi, kako doznajemo, pisanje pravilnika zahvaljujući kojima na tržištu, odnosno trgovačkim policama, ubuduće više ne bi smjelo biti mlijeka u tetrapaku nastalog iz ugušćenog, ili iz mlijeka u prahu. Da kupujemo takvo mlijeko, uglavnom uvezeno, tvrde domaći farmeri, proizvođači sirovog mlijeka, dok mljekarska industrija njihove tvrdnje demantira. Činjenica je da se donedavno, otprilike do početka ove godine, na policama hrvatskih trgovina moglo naći i mlijeko po cijeni od 2,70 kuna po litri, što je tek nešto veći iznos od onoga koje seljaci, proizvođači sirovog mlijeka, dobivaju kao otkupnu cijenu. Jednako tako, međutim, nikad dosad država nije kontrolirala kako je mlijeko, pogotovo tako jeftino, zapravo "napravljeno", odnosno je li riječ o pravom, sirovom mlijeku, ili mlijeku s dodatkom vode, nastalom iz ugušćenog, odnosno mlijeka u prahu.


Zdravstvena ispravnost

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić se, nakon "obračuna" s mesom, odlučio pozabaviti i problemom jeftinog mlijeka, odnosno pitanjem je li to doista mlijeko. Nakon što uskoro svjetlost dana ugledaju pravilnici prema kojima će, osim zdravstvene ispravnosti i masnoće, na kontrolu i sastav mlijeka, krenut će ispitivanje mlijeka na tržištu. Jedan pravilnik će regulirati kakvoću mlijeka, a drugi pak propisati da se, osim mikrobiološke analize i određivanja masnoće, preispituje i je li mlijeko "pravo". Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, koji je u proceduri donošenja, trebala bi pak biti onemogućena dampinška cijena mlijeka, jednaka ili niža od otkupne cijene sirovog mlijeka od farmera.

- Mlijeko nastalo iz ugušćenog ili mlijeka u prahu nije zdravstveno neispravno, no sigurno nije iste kvalitete kao svježe mlijeko. Mlijeko s hrvatskih farmi koje otkupljuje mljekarska industrija svakodnevno se ispituje na prisutnost vode, i od farmera ne otkupljuje ako se u njemu pronađe voda. S druge strane, nema takve kontrole na ono što dolazi iz uvoza. Ako je nešto nastalo iz ugušćenog mlijeka ili mlijeka u prahu, to onda mora biti deklarirano kao mliječna prerađevina, a ne mlijeko -- ističe Mato Brlošić, predjednik Hrvatske poljoprivredne komore, piše novi list.

Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, ističe kako nema govora o tome da je mlijeko hrvatskih proizvođača nastalo iz mlijeka u prahu. 

- Postupak dobivanja mlijeka iz mlijeka u prahu je vrlo skup i neisplativ, jer je prah potrebno uparivati da bi se pretvorio u tekućinu. Jeftinije je proizvoditi mlijeko od svježe pomuženog mlijeka. Ono se, osim toga, pretvara u prah tamo gdje postoje njegovi viškovi u proizvodnji, a u Hrvatskoj to nije slučaj jer imamo nedovoljno mlijeka i za vlastite potrebe.


Dampinške cijene

- Uvozno mlijeko je također visoke kvalitete, no problem je što se uvozi po dampinškim cijenama - navodi Maras. 

Kako ističe, u posljednje vrijeme ipak više nije moguće u trgovinama pronaći ekstremno jeftino mlijeko, jeftinije i od tri kune, jer je EU ponovno uveo manje redukcije njegove proizvodnje na farmama. To je krajem prošle godine smanjilo viškove na tržištu, i cijena mlijeka je porasla. Veliki su viškovi mlijeka, posebno s njemačkih i francuskih farmi, nastali nakon što je EU sredinom 2015. godine, nakon više od trideset godina, ukinuo ograničavajuće kvote proizvodnje mlijeka na farmama, a istovremeno je Rusija stavila embargo na njegov uvoz iz EU-a. Nakon toga su viškovi mlijeka preplavili EU tržište, značajno je pala njegova cijena te su, nema sumnje, viškovi pretvarani i u mlijeko u prahu.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ff0da1eea8f5c0c8b45d3/80
Foto: Vlada RH

Hrvatski sabor u petak o izvješću saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva

Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) odbilo je u utorak zahtjeve da se skine imunitet članovima Mosta Boži Petrovu i Miri Bulju, koje je za klevetu tužio Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a

 Hrvatski sabor u petak nastavlja sjednicu raspravom o izvješću saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva, a trebalo bi uslijediti i glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

 Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) odbilo je u utorak zahtjeve da se skine imunitet članovima Mosta Boži Petrovu i Miri Bulju, koje je za klevetu tužio Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a.

 Karamarko je Petrova i Bulja tužio zbog izjava danih 27. kolovoza 2016. u Zadru, a u kojima su naveli da je 'Karamarko smijenjen jer je uhvaćen u kriminalnim radnjama', odnosno da su "to političke elite koje su izdale nacionalne interese štiteći Karamarka, Sanadera i sve pljačke koje su se ranije događale". Karamarko  smatra da su tim navodima iznijeli neistine koje mogu štetiti njegovoj časti i ugledu.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 23:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .