Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584050821eea8f2c0d8b45b9/80
Foto: Screenshot Youtube

Barišić: Reforma obrazovanja nije zaustavljena, ključan je preklapajući konsenzus

Gospodin Matko Glunčić izrekao je u televizijskoj emisiji o rezultatima PISA istraživanja pogrešnu, nespretnu i krajnje neprihvatljivu izjavu koja se odnosi na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina i osoba s posebnim potrebama - kazao je minitar

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u intervjuu za Hinu kaže kako reforma obrazovanja uopće nije zaustavljena, pri čemu će se u njezinu nastavku puno više raditi na pluralizmu, te ističe kako je za provedbu reforme obrazovanja ključan preklapajući konsenzus, jer u školu idu djeca svih građana, pa sustav obrazovanja ne smije biti jednostran ni ideološki obojen.

Što će biti prvi korak u nastavku reforme obrazovanja za koju su se načelno opredijelili svi, bez obzira na različita stajališta o tomu kako ona treba biti provedena?

Prvi će korak u nastavku reforme biti donošenje novoga akcijskog plana. Od početka mandata pristupio sam sa svojim suradnicima s najvećom pozornošću ključnim mjerama i koracima nužnim za nastavak započete obrazovne reforme. Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja tijekom studenoga dovršilo je izvješće o dosad učinjenome. Na njegovu čelu bili su rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican i Matko Glunčić, sada državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Povjerenstvo je načinilo analizu te iz nje izvelo mjerodavne zaključke i naposljetku predložilo deset preporuka u kojem bi pravcu trebalo dalje nastaviti cjelovitu reformu naobrazbe. Ta analiza dosadašnje provedbe obrazovne reforme popraćena je potrebnim pratećim dokumentima, a napisana je sažeto i sadržajno. Preporuke koje se odnose na pojačavanje institucionalnoga okvira reforme valja proučiti krajnje ozbiljno te razmotriti s dužnom pozornošću.

U međuvremenu je zaključena javna rasprava o kurikulskim dokumentima. Na javnom savjetovanju bilo je 55 dokumenata, ukupno više od 4300 stranica, na koja se očitovala zainteresirana javnost. Pristiglo je 712 očitovanja. Bitno je napomenuti kako Akcijski plan koji je donesen prije nešto više od godinu dana sadrži prilično kratke rokove provedbe. Mnogi od njih u međuvremenu su istekli. Na temelju načinjene analize i izvješća nužno je sada vrlo temeljito i studiozno pristupiti provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije uz nužne prilagodbe i preinake u zacrtanim rokovima. U tu svrhu Posebno stručno povjerenstvo za provedbu strategije treba preispitati te razraditi novi akcijski plan s prilagođenim realnim rokovima i ciljevima.

U nastavku provedbe valja podići kvalitetu, prije svega u odnosu na ono što je uočilo Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja. Ono je ukazalo na činjenicu da postoji diskontinuitet u prethodnome mandatu u odnosu na ranije reformske zahvate. Potrebno je stoga proširiti rad tako da se ponovno uključe i oni dionici koji su u reformi sudjelovali prije. To se odnosi prije svega na Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Isto tako, reforma bi trebala uključiti i ono što je postignuto Nacionalnim okvirnim kurikulom.

Oslanjajući se na strateška opredjeljenja ove Vlade i temeljno načelo uključivosti svih dionika, potrebno je znatno više djelovati na pluralizmu i uvažavanju različitosti. Osobno u pitanjima odgoja i obrazovanja polazim od pojma "preklapajućega konsenzusa" (overlapping consensus) što ga je uveo jedan od vodećih mislitelja novijega razdoblja, američki filozof John Rawls u svojim djelima, posebice u "Teoriji pravednosti". Odgoj i obrazovanje tiče se svih, bez obzira na svjetonazor. Stoga postavljanje određenih standarda u društvu i mjerila po kojima će se izraditi kurikuli traži uključivanje sviju. To bi bilo neophodno postići.

Kada je Povjerenstvo donijelo izvješće, prva osoba s kojom sam razgovarao i analizirao izvješće bio je voditelj Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije, kolega profesor Neven Budak. Tako i u sljedećim koracima želim na vrlo širokoj platformi uključiti sve koji su ranije vodili reformu obrazovanja.

Nužan je dijalog u kojemu svi imaju mogućnost izreći svoja stajališta. Tako se u tolerantnoj atmosferi dolazi do delegiranja odluka koje su za sve prihvatljive. Bez preklapajućega konsenzusa o bitnim pitanjima ne mogu se postaviti dobra mjerila. Jer u školu idu djeca svih građana. Stoga sustav obrazovanja ne smije biti jednostran ni ideološki obojen. Naravno, može se razrađivati u detaljima, ali svima mora biti prihvatljiv okvir. To je primjereno Hrvatskoj kao pluralističkome i demokratskome društvu u kojemu nema potrebe bilo koga isključivati iz ideoloških ili bilo kakvih drugih predrasuda. Dapače, odgoj i naobrazba trebaju biti otvoreni za sve i uključivati sve dijelove društva.

Koncept dualnoga obrazovanja u programu je Vlade. Dio ga stručnjaka, međutim, ne podržava i smatra da je u Hrvatskoj neprovediv. Koje je Vaše stajalište i stajalište Ministarstva?

- Dualno obrazovanje jedan je od tri prepoznata modela učenja temeljena na radu, za koje Europska komisija smatra da je ključan model strukovnoga obrazovanja. Povezano je s njegovom misijom da se učenicima osiguraju kompetencije ključne za rad i život.

Prvi model čine kombinirani programi u kojima je u pravilu naglasak na naukovanju. Takav se model najviše primjenjuje u Austriji i Njemačkoj. Naziva se dualno obrazovanje, a predlaže se za primjenu u Hrvatskoj u jednom dijelu. Temelji se na uključivanju tvrtki, zajedno sa strukovnim školama i drugim ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje. U tim programima učenici velik udio vremena provode na osposobljavanju u tvrtkama. Planiramo u Hrvatskoj iduće godine provesti pilot projekt u jednoj ili dvije škole. Tu suradnju nude njemačke zaklade, koje su to htjele ostvariti i ove godine, ali nisu uspjele pronaći školu partnera u Hrvatskoj.

Drugi je model strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje se provodi u školama. Uključuje razdoblje osposobljavanja u tvrtkama. Kod nas je dijelom prisutan. Razdoblja osposobljavanja u tvrtkama uključena su kao obvezni dio strukovnih programa koji vode stjecanju redovne kvalifikacije, a trajanje im je u pravilu manje od 50 posto ukupnoga obrazovanja, često 20 do 30 posto, a ponekad i manje. Zamišljeno je kao učinkovit mehanizam prijelaza iz škole na posao.

Treći je model učenje temeljeno na radu integriranom u program strukovnoga obrazovanja. Provodi se u školama koje imaju laboratorije, radionice, kuhinje, restorane, vježbeničke tvrtke, simulacije ili stvarne projektne zadatke realnoga poslovanja. Cilj im je uspostaviti stvarno radno okruženje ili kontakt, odnosno suradnju s tvrtkama i klijentima te razviti poduzetničke kompetencije.

Mnoge europske zemlje kombiniraju ta tri modela, a to bi zacijelo bilo prihvatljivo i za Hrvatsku. Jer mi se ne možemo poput industrijski razvijenije Njemačke i Austrije osloniti na vlastitu industriju koja nije dovoljno razvijena da bi mogla primiti sve učenike.

Reforma je kurikula važna, ali je isto tako važno razviti i usavršiti strukovno obrazovanje. Osobno bih želio da se u mojemu ministarskom mandatu provede reforma naobrazbe na više razina. Pogotovu je to važno za strukovnu naobrazbu kojoj se nije posvetila dovoljna pažnja. Očito se smanjuje zanimanje za stručna zvanja koja su nam potrebna. A opada i ugled koji te struke imaju, što bismo mogli ponovno osvijestiti i zapravo nastojati povratiti njihov ugled. Tradicija obrtništva i obrtničkih škola vrlo je jaka u Hrvatskoj i ima svoju razgranatu povijest.

Jedan je od uspješnih primjera strukovna srednja škola Matija Antun Relković u Slavonskome Brodu. Bila je to poljoprivredna škola za koju prije više od deset godina nije postojalo veliko zanimanje. Smatralo se da tamo idu u pravilu oni koji se drugdje ne uspijevaju upisati. Ali uz pomoć stručnjaka iz Nizozemske i njihovih projekata, prije svega poduzetnoga ravnatelja Vlade Prskala, sada je to ogledna škola s najmodernijim biotehnološkim laboratorijima. Povukla je više od šest milijuna eura iz fondove Europske unije.

Zanimanje za tu danas vrlo uglednu školu toliko je poraslo da popunjava sva mjesta već u prvom upisnom roku. Takvih oglednih škola u Hrvatskoj ima još nekoliko, primjerice u Čakovcu i nekim drugim mjestima.

Široj javnosti manje je poznat podatak da je u Hrvatskoj razina sudjelovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na srednjoškolskoj razini jedna od najviših u Europskoj uniji – čak 71,1 posto, dok je u Europskoj uniji prosjek 48 posto. Međutim, stopa zaposlenosti sa srednjoškolskom spremom jedna je od najnižih. Ona iznosi tek 48 posto dok je u Europskoj uniji 70 posto – dakle praktično obratno.

Državni proračun za 2017. godinu. Jeste li zadovoljni s izdvajanjima za znanost i obrazovanje?

- Ukupni rast od 11,23 posto izdvajanja u sljedećoj godini predstavlja jasan znak i poruku ove Vlade da je resor znanosti i naobrazbe od velike strateške važnosti za napredak gospodarstva i društva u cjelini. U taj porast ubrajaju se decentralizirana sredstva za kapitalne objekte kao i sredstva iz europskih fondova. Smatram da je porast ulaganja značajan prvi korak na putu prema trajnijem povećanju ulaganja u prosvjetu i znanost. U to povećanje spadaju najvećim dijelom predviđena sredstva za plaće, ulaganje u nacionalno sufinanciranje projekata iz fondova Europske unije, ali i neki segmenti znanstvene djelatnosti te posebice nastavak cjelovite obrazovne reforme, uključujući reformu kurikula.

Hoće li se osnivati novi znanstveni centri izvrsnosti?

- Strateške prioritete donosi i određuje najviše stručno tijelo za znanost koje imenuje Hrvatski sabor, a to je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Ministarstvo je u tom pogledu kao tijelo izvršne vlasti više provedbena razina strategije znanosti i tehnološkoga razvoja. Nacionalno vijeće u dva je ciklusa donijelo odluke o ukupno 13 znanstvenih centara izvrsnosti. U tim centrima djeluje deset do dvanaest posto od svih znanstvenika u Republici Hrvatskoj, odnosno nešto više od 700 znanstvenika. Smatram kako je to prilično dobro 'odmjereno' te da su zastupljena sva područja znanosti. Među njima nalazi se deset centara iz tzv. STEM područja – prirodne, biotehničke i tehničke znanosti koji će moći dobiti novac iz europskih fondova. Nacionalno vijeće primjereno je prosudilo i na području društvenih i humanističkih znanosti, predlažući tri znanstvena centra izvrsnosti koja će se podupirati s manjim iznosom sredstava iz državnoga proračuna.

Bez obzira na to hoće li biti novih centara izvrsnosti, što ovisi o stavu Nacionalnoga vijeća, želio bih napomenuti kako bismo svakako trebali težiti da postojeći razviju svoje kapacitete i to ne samo s novcem koji je sada alociran u natječaju nego da se njihov doseg poveća tako da se oni mogu u europskom istraživačkom prostoru dalje razvijati i ulaziti u suradnju s drugim projektima. Tako bi njihovim uspjehom bilo omogućeno i drugim znanstvenicima i znanstvenim centrima da se razvijaju. Jer, novac iz europskih fondova nije ograničen i ima ga puno više no što mi zapravo možemo realizirati. Samo treba uporno, kao što to čine druge zemlje, svoje znanstvene potencijale osposobiti da to u natječajima mogu ostvariti.

Primijetio sam da su neke zemlje vrlo razborito definirale svoje ciljeve i pomogle vlastitim centrima da povuku puno više novca. Na žalost, naši znanstveni centri izvrsnosti bili su dvije godine blokirani što, smatram, nije bilo dobro. Ne smijemo stvarati birokratske prepreke nego trebamo što više poticati one koji će izlaziti u europski istraživački prostor. Novac koji je povučen u odnosu na ono što smo mogli i trebali znatno je ispod očekivanoga prosjeka i tu se svakako mora napraviti iskorak prema naprijed. Uočio sam, a s time se moram i sam boriti da, uz određene obvezujuće procedure koje je propisala Europska komisija, naša tijela znaju i dodati nepotrebne prepreke što nam svima stvara poteškoće. Tu bismo morali učiniti velike napore kako bi sve bilo dostupnije mogućim korisnicima.

Kakvo je Vaše stajalište o komentarima na rezultate PISA istraživanja koje je dao državni tajnik dr. Matko Glunčić?

- Gospodin Matko Glunčić izrekao je u televizijskoj emisiji o rezultatima PISA istraživanja pogrešnu, nespretnu i krajnje neprihvatljivu izjavu koja se odnosi na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina i osoba s posebnim potrebama. Međutim, on je već tijekom emisije uvidio svoju pogrešku i nastojao ju je razjasniti i ispraviti. Nakon emisije uputio je javno priopćenje kojom je priznao vlastitu nesmotrenost te se ispričao zbog počinjene nenamjerne pogreške. Smatram da je time pokazao moralnu svijest o odgovornosti za javnu riječ. Posebice ističem njegovu odgovornost s kojom je sudjelovao u raspravi o rezultatima PISA istraživanja i svojoj izjavi na saborskom Odboru za ljudska prava te na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu gdje je detaljno obrazložio svoje stavove i opetovano se ispričao. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, koji je u svezi s time sazvao izvanrednu sjednicu i proveo vrlo temeljitu raspravu, prihvatio je njegovo obrazloženje i ispriku pa je time njegov slučaj zaključen.

hr Wed Dec 28 2016 08:35:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad9dee92af47f217f8b487f/80

Split domaćin središnjeg svjetskog događaja u području forenzike i antropologije iduće godine

U lipnju 2019. godine u Splitu će se održati “11th ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine”, o kojoj je danas na sastanku u Banovini gradonačelnika Grada Splita Andru Krstulovića Oparu izvijestio suosnivač ISABS-a i predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzične znanosti (AAFS) dr. sc. Dragan Primorac.
Riječ je o skupu kojeg organizira jedna on najutjecajnijih svjetskih zdravstvenihorganizacija ISABS - International Society for Applied Biological Sciences u suradnji svodećom američkom zdravstvenom institucijom Mayo Clinic, Američkomakademijom za forenzične znanosti, Sveučilištem Penn State, Sveučilištem NewHaven, Sveučilištem George Washington i Sveučilištem u Splitu te ključnim hrvatskim zdravstvenim institucijama, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Gradonačelnik Krstulović Opara izrazio je zadovoljstvo jer je Split prepoznat kaodomaćin ovog velikog događaja.

„Izvrsno pozicionirano splitsko Sveučilište i njegoviznanstvenici uz Grad spremno će dočekati i ugostiti ovaj važan skup. Pozdravljam i podupirem Vaše napore kao i rad cijele Organizacije, želim Vam dobrodošlicu i vjerujem kako će ovo biti definitivno još jedan segment u građenju Splita kao grada znanosti, znanja, kreativne industrije i IT tehnologije, a ne samo kao grada sporta, kulture i turizma“ rekao je gradonačelnik doktoru Primorcu.

Potom je predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke akademije zaforenzične znanosti (AAFS) dr. sc. Dragan Primorac predstavio središnji svjetski događaj u idućoj godini u području forenzike i antropologije te rekao kako će bitiprikazane teme koje su važne u borbi protiv svih oblika terorizma i međunarodnog kriminala koristeći najnovija forenzička znanja i tehnologije.

„Država koja nije sigurna ne može imati gospodarski rast i nije nikom zanimljiva. Sretansam i ponosan što su Sjedinjene američke države prepoznale partnera u Hrvatskoj“rekao je doktor Primorac. Posebno je istaknuo činjenicu kako je Mayo Clinicsuorganizator ovog događaja te će uz predstavljanje najnovijih dostignuća u kliničkojpraksi, u Splitu postaviti temelje i preporuke za nove terapeutske postupke.„Posebno želim zahvaliti Vama gradonačelniče što ste stvorili preduvjete i ozračje kako bi se svjetski događaj broj jedan na ovom području mogao održati u Splitu“ zaključio jedoktor Primorac. Splitsko Sveučilište i Medicinski fakultet kao suorganizatori uz ugledna američka sveučilišta direktno će uključiti svoje najbolje studente u proces te im dodijeliti certifikatklinike Mayo .

U radu “11th ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics andMayo Clinic Lectures in Individualized Medicine” sudjelovat će znanstvenici iliječnici iz vodećih svjetskih institucija uključujući Harvard School of Medicine, MIT,Penn State University, University of New Haven, Columbia University, Mayo Clinic,Weizmann Institute of Science, George Washington University, The Wake ForestUniversity, King’s College, UC Davis, University of California-Berkley.

Predviđene teme uključuju translacijsku i personaliziranu medicinu, regenerativnumedicinu, genomiku, staničnu, gensku i imuno terapiju, nove postupke u otkrivanju iliječenju malignih bolesti, epigenetiku, molekularnu dijagnostiku, prenatalnudijagnostiku, forenzičnu i komparativnu genetiku, forenzičnu fenotipizaciju i DNA bazepodataka, antropološku genetiku..
hr Fri Apr 20 2018 14:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Plenković: Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak, nakon objave izvješća Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu, da je Hrvatska lani ostvarila jedinstven rezultat u javnim financijama i da je prvi put više zaradila nego potrošila.

Prema u petak objavljenom izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, u 2017. je suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

"Danas je i službeno potvrđeno ono što smo prethodno najavljivali, da smo u prošloj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila", poručio je predsjednik Vlade u priopćenju.

Istaknuo je da je to prvi put od kada se statistika javnih financija prati po europskoj statističkoj metodologiji ostvaren suficit, odnosno višak proračuna opće države.

"To je rezultat iznad očekivanja, ali u skladu s našim odgovornim vođenjem fiskalne politike", dodao je.

To konkretno znači, navodi se u priopćenju, da je ostvareni suficit u 2017. smanjio zaduženje prosječnog hrvatskog građanina za 780 kuna. Za razliku od toga, u 2015. je povećavao prosječno zaduženje građana za oko 2.800 kuna, a u 2016. za 655 kuna.

Pao i javni dug

DZS je u petak objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

Premijer Plenković kazao je da ovaj financijski rezultat potvrđuje odlučnu politiku Vlade u realizaciji jednog od strateških ciljeva, a to je konsolidacija javnih financija i smanjivanje javnog duga što je u 2017. potvrdio i izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Poticaj za još bolje rezultate

Predsjednik Vlade istaknuo je da su napore Vlade već prepoznale međunarodne financijske institucije i rejting agencije te su po prvi put od 2004. godine podigle kreditni rejting Hrvatske.

"Uvjeren sam da će ovaj rezultat biti daljnji poticaj za ostvarivanje još boljih rezultata u vođenju odgovorne financijske politike te da će to u dogledno vrijeme rezultirati i daljnjim povećanjem našeg kreditnog rejtinga u investicijski, a što će dodatno potaknuti rast hrvatskog gospodarstva i standarda života hrvatskih ljudi. Hrvatska nastavlja s reformama uz jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i održivosti javnih financija", poručio je Plenković.


hr Fri Apr 20 2018 14:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd162fb47398984a8b45fe/80

PU splitsko-dalmatinska traži "bobije"

Prometna jedinica mladeži obavljanj nadzor prometa u mirovanju i upravljanja prometom na raskrižjima na području Splita i Solina.

Prednost će imati učenici i studenti koji poznaju strane jezike i imaju položen vozački ispit.  

Uz zamolbe je potrebno dostaviti:

- kratki životopis (obvezno navesti kontakt broj telefona/mobitela)

- potvrdu o redovitom školovanju

- presliku svjedodžbe zadnjeg završenog razreda (polugodišta) ili Indeksa

- potvrdu od liječnika obiteljske medicine. 

Zamolbe će se zaprimati od 23. do 30. travnja 2018., a potrebno ih je dostaviti osobno ili putem pošte u Postaju prometne policije Split, Bračka ulica 24.

 

Zamolbe dostavljene izvan roka ili s nepotpunom dokumentacijom, neće se razmatrati.

hr Fri Apr 20 2018 14:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad9d81c2af47f25808b4825/80

Ministar Štromar o temi subvencioniranja stambenih kredita

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koji će uskoro biti upućen na javno savjetovanje zainteresiranoj javnosti. Zbog velikog interesa građana, a na temelju podataka dobivenih analizom primjene zakona, nastojalo se kroz izmjene i dopune postojećeg zakona poboljšati ovu mjeru stambenog zbrinjavanja.

U dosadašnjoj provedbi Zakona o subvencioniranju stambenih kredita („Narodne novine“ broj 24/17.) sredstvima iz proračuna Republike Hrvatske subvencionirala se polovica mjesečnih obroka ili anuiteta prve četiri godine otplate kredita. Omogućeno je subvencioniranje kredita za kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće podnositelju zahtjeva koji sam ili njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću, te se u provedbi pokazalo nedostatno definirano stanje stana ili kuće u vlasništvu a koja nije pogodna za stanovanje. 

Analizom zaprimljenih i odobrenih zahtjeva utvrđeno je da je 66,3% zahtjeva realizirano u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave stoga je potrebna ravnomjernija raspodjela subvencija kredita ovisno o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi subvencionirani stan ili kuća. Također se tijekom provedbe predmetnog zakona pokazao nedostatnim postojeći popis potrebne dokumentacije koju je potrebno priložiti za kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće. 

Stoga se predloženim izmjenama i dopunama zakona :

- utvrđuje novi rok do 31. prosinca 2020. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu

jasnije se definira stanje stana ili kuće koja je u vlasništvu podnositelja zahtjeva ili njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, a koja nije pogodna za stanovanje

- jasnije se definira dokumentacija priložena zahtjevu za kupnju stana ili kuće odnosno dokumentacija priložena zahtjevu za gradnju kuće

Uvjeti subvencioniranja:

Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita moći će podnijeti građani s prebivalištem na području Republike Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje kreditna institucija (banka), koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.

Ovaj zakon ima i demografsku mjeru jer se dodatno produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Također, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja dodatno se produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine. 

Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500,00 eura po metru kvadratnom u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita i čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina.

Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita prema objavljenom javnom pozivu realizirano i odobreno 2.321 zahtjeva za subvencioniranje kredita, a za što je Republika Hrvatska putem subvencija osigurala za 2017. godinu 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu 42 milijuna kuna, s projekcijom za 2019. i 2020. godinu od 35 milijuna kuna. Također, 41 zahtjeva je odbijeno a njih 37 je odustalo od podnesenog zahtjeva. 

hr Fri Apr 20 2018 14:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .