Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e2a988e29111c65128b4575/80

Dok Marjan propada, bespravni graditelji pokušavaju legalizirati 'barake' od 1300 metara kvadratnih

Redale su se polemike u Gradskom vijeću, građani su izašli na ulice, a Marjan se pretvorio u veliko gradilište s mnoštvom problema
Marjan. Park-šuma u Splitu ispunjena 'morem' problema. Biser cijele Dalmacije postao je mjesto 'teških bitki' dostojanstva i shvaćanja istine i laži. Zapravo, svakom razumnom čovjeku jednostavno je shvatiti koliko je aljkavosti i krivih poteza bilo u posljednjih nekoliko desetljeća u zelenoj oazi mira.

Katastrofalna i kaotična situacija počela se odmotavati 2016. godine kada se osušilo 300 borova na Marjanu, a pogled prema najvišem vrhu grada, umjesto zelene boje, bio je jesenasti. 
Tadašnji ravnatelj Javne ustanove Robert Koharević u sušenju stabala vidio je dva uzroka - iscrpljenost zbog suša ili opasni parazit na kojeg su posumnjali stručnjaci.

Nakon višemječne agonije je objavljeno - parazita na Marjanu nema, ali nema ni poznatog uzroka za sušenje.

2017. godina krenula je naprosto sjajno. Hrvatska vojska, na naredbu ministra Krstičevića, očistila je Marjan na početku godine, a iz Javne ustanove zaključili su - sušenje je prestalo, pošumljavanja neće biti!
Nevjerojatno, samo nekoliko mjeseci kasnije udarna vijest. Borovi se ponovno suše, broj 'smeđih' stabala narastao je gotovo za tri puta. Društvo Marjan ponovno poziva na razumno djelovanje. Javna ustanova, s Koharevićem na čelu, sušenje pravdaju starošću šume i ponovno kažu kako će alarmirati nadležne institucije.

Krajem 2017. godine prvi se puta spomenuo potkornjak. Prava pošast koja je odgvorna za štete na Marjanu. Koharević je odahnuo i u jednom razgovoru ushićeno poručio: 
- Eto vam na, do sušenja nije došlo zbog navodno lošeg održavanja i gospodarenja šumom, za što nas neki potpuno neopravdano prozivaju.

Početak 2018. godine i prvo poslano upozorenje iz metropole. Upozorenje koje je izazvalo kaos. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu naglasila je kako 'na Marjanu nema stručnjaka te kako šumu treba proglasiti ugroženom'.
Lagana 'vatra pod nogama' pretvorila se u požar neviđenih razmjera na kojeg su vatrogasci stigli tek u veljači 2019. godine. Gradska vlast i Javna ustanova je, do tog vremena, kao iz inata bila bez pametnog poteza. Redale su se polemike u Gradskom vijeću, građani su izašli na ulice, a Marjan se pretvorio u veliko gradilište.

Veliko gradilište koje je rezultiralo poražavajućim brojkama i još opasnijim činjenicama. Na Marjanu je, u sanaciji, posječeno gotovo dvije trećine nedoznačenih stabala. Štoviše, po svemu sudeći, problem potkornjaka i dalje nije riješen.
Odgovornih nema, skrivaju se u izjavama kako su 'spriječavali katastrofu' i radili tako mimo zakona, a sve glasnija oporba navela je i brojne čelne ljude na ne podudaranje u isplaniranim izjavama. 

Tema Marjana bila je povod i Tematske sjednice koja se u utorak događala u splitskoj Gradskoj vijećnici. Desetosatna rasprava dobila je jedno veliko 'ništa' jer prijedlog Mosta o utvrđivanju vlasništva te razmatranja cijelog slučaja nije usvojen. Iako su i SDP-ovci stali u 'pobunjeni rod' koji je organizirao Tematsku sjednicu za zaključak nisu digli ruku pa su se tako solidarizirali s gradonačelnikom.

- Ako želite nešto promijeniti u gradu Splitu na bolje ili provoditi zakon to nikada nećete moći napraviti s Gradonačelnikom, njegovom ekipom i onima koji ga podržavaju. On je čuvar statusa Quo i ne talasajte i ne tražite napredak ili poštivanje zakona, rekao nam je Ante Čikotić, Mostovac koji je bio glavni inicijator još jedne Tematske sjednice o Marjanu koji je ironično istaknuo kako je generalni pokrovitelj statusa Quo i dobitnik zlatne plakete za mjerljiv doprinos i životno djelo očuvanju statusa Quo po pitanju Marjana Državno odvjetništvo.

Kristina Vidan iz stranke Pametno kazala nam je kako je Marjan trenutno u stanju pravne nesigurnosti jer se ne zna tko može nešto uopće napraviti u park-šumi.
Pitanje vlasništva je osnova za rješavanje svih problema na Marjanu da bi se uopće išta moglo raditi na Marjanu. Dokle god ne znamo tko je vlasnik, ne znamo tko može zakonito gospodariti šumom na Marjanu, tko može zakonito izvoditi radove i tko može zapravo donositi programe gospodarenja šumom. Gradonačelnik, nažalost, ne želi pregovarati s Državnim odvjetništvo, on je izabrao taj dugotrajni put upisa komadića po komadića grada Splita kao šumoposjednika u šumu s neizvjesnim ishodom jer to još nitko u Hrvatskoj nije napravio, zaključila je Vidan.

HSLS-ov Tonći Blažević poručio je kako se gradska administracija ponaša kao noj koji je zabio glavu u pijesak.
- Gradonačelnik upire u svojoj priči da će grad postati privatni šumoposjednik. Do sada je upisao 5,7 hektara, ali na sjednici smo čuli da ta procedura ima još toliko paralelnih stvari koje treba riješiti. Čuli smo i da treba posjeći još 500-600 stabala što zapravo pokazuje kako se potkornjaka nismo riješili. Žalosti me kako su glavni ljudi, koji su vodili taj proces, kao 'robovi u vreći'.
Na Marjanu se 40 godina nije radila kako treba, ali sad u trenutku kada mi to pokušavamo riješiti i kada pokušavamo dovesti do toga da Marjan ostane ono što je bio i prije onda trebaju svi kao jedan stati, a ne ko mala djeca, kazao nam je Blažević.

Vrhunac sjednice priredio je Branko Reić, tobože predstavnik većine vlasnika privatnog zemljišta na Marjanu, njih 76 koliko je bespravnih graditelja. Uz asistenciju Opare i izlaganje u stilu dosadnih turskih serija konstantno je ponavljao kako su se na Marjanu gradile barake i potleušice.

Pomoć smo zatražili kod leksikologa jer je bilo za ne povjerovati kako te barake mogu imati i 1300 kvadratnih metara. Odgovorili su nam kako je baraka niska improvizirana građevina od drveta ili valovitog lima, a potleušica niska, vrlo skromna kuća. 

Pregledom kataloga bespravnih građevina prostim okom smo vidjeli kako tamošnje barake, umjesto drveta i lima imaju ogromne balkone, bazene, PVC prozore i raskošne fasade. 

Nije bilo druge nego da kontaktiramo i predstavnika većine vlasnika pa uz činjenice pitamo 'jesu vlasnici doveli vodovodne cijevi do svojih baraka ili možda u bazen skupljaju kišnicu?'
- Javno o tome ne bih htio govoriti. Na sjednici sam rekao sve. Nijedno pravilo bez izuzetaka. Postoji katalog objekata, svatko može pogledati što u njemu ima, kazao nam je Branko Reić.

Na pitanje o legalizaciji prekinuo nas je u pola i ustvrdio.
- Ja ne bih više ništa o tome rekao.

Ako pak ne vjerujete tekstu onda je najbolje pogledati fotografije triju baraka na naslovnoj slici. Nije da se zalud kaže kako 'slika govori tisuću riječi'.
hr Fri Jan 24 2020 08:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f438de2daf72d10788b45d2/80
Foto: Dalmacija News

Od ponedjeljka: Novo ograničenje broja ljudi i zabrana prodaje alkohola nakon ponoći?

Premijer Andrej Plenković rekao je da smo u subotu zabilježili novi rekord u broju novih zaraženih i preminulih oboljelih osoba. Najavio je i nove mjere.

- Ići će na smanjivanje broja ljudi na javnim okupljanjima", kazao je Plenković i rekao kako se razmišlja i o privatnim okupljanjima, radu od kuće onih kojima je određena samoizolacija, no da će se razmatrati načini na koji će se smanjiti širenje zaraze na radnim mjestima kao i smanjenju ostalih rizika.

Nacionalni stožer u nedjelju će donijeti odluku o novim mjerama. Jutarnji list piše da bi se među mjerama moglo naći ograničenje broja ljudi na okupljanjima na 50. Svadbe, kao i dalje jedan od velikih izvora infekcije mogle bi biti ograničene na 25 prisutnih osoba.

Osim toga, Stožer bi mogao zabraniti prodaju alkohola na benzinskim crpkama, kioscima i drugim trgovinama poslije ponoći. Kažnjavanje za nenošenje maski u zatvorenim prostorima za sada ostaje otvoreno pitanje budući da bi takvo što zahtijevalo određene promjene u zakonu.

hr Sat Oct 24 2020 21:36:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f36653adaf72d39688b4619/80
Foto: DalmacijaNews

Željka Karin: U pomoć stižu mladi liječnici koji će raditi pod nadzorom

Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, komentirala je za Dnevnik N1 epidemiološku situaciju u toj županiji.

- Situacija je zabrinjavajuća, brojke rastu, a mi smo do kraja prošlog tjedna imali 10 posto oboljelih u odnosu na testiranih, a sada je došlo do 26 posto... Koliko god se čini da stalno ponavljamo, sada je ponovno prilika da povedemo računa o svom zdravlju", rekla je Željka Karin.

Rekla je kako je prošli tjedan bilo 30, a danas 51 hospitaliziranih.

- Danas imamo šest oboljelih na respiratoru, a prošli tjedan imali smo samo jednog. Virus neće proći tek tako i sam od sebe, mi moramo povesti računa o tome da se spriječi širenje.

Imamo ogroman broj testiranja, mikrobiolozi se izlažu velikim naporima i rade danonoćno. Epidemiolozi rade bez prestanka da bi uhvatili sve kontakte. Nama idući tjedan stižu mladi liječnici koji će raditi pod nadzorom, što će nam olakšati posao i ubrzati sve", rekla je Željka Karin.

- Iz Nacionalnog stožera kažu da mjere nisu bile jako stroge, no rastao je broj novooboljelih. Mjere donose stručni ljudi na dnevnoj razini. Nadamo se da će one polučiti bolji uspjeh, no sve ide od pojedinca koji mora poštivati odluke.

Vrijeme sada nije kao što je bilo kada je počeo COVID-19, bili smo oprezniji, manje smo znali, te smo više računa vodili o ponašanju", rekla je Karin.

hr Sat Oct 24 2020 20:16:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f45392adaf72d8f7a8b4571/80
Foto: Unsplash

Beroš uputio poziv liječnicima u mirovini: Situacija je alarmantna

Upućen je poziv umirovljenim liječnicima i liječnicama

Zbog značajnog pogoršanja epidemiološke situacije vezane uz bolest COVID-19, ministar zdravstva Vili Beroš zamolio je Hrvatsku liječničku komoru da Ministarstvu zdravstva dostavi podatke o liječnicima u mirovini koji su se voljni ponovno profesionalno angažirati za rad u zdravstvenim ustanovama za vrijeme epidemije, sukladno svojim specijalizacijama.

- Upućujemo poziv umirovljenim liječnicima i liječnicama, članovima HLK-a, ako su voljni svoje znanje i stručnost u ovim teškim vremenima staviti ponovno na raspolaganje pacijentima i hrvatskom zdravstvenom sustavu te se uključiti u radni proces u zdravstvenim ustanovama, da nam se jave na elektroničku adresu [email protected] ili na broj telefona 01/4500 830 (svakog radnog dana od 8 do 20 sati)“, stoji u pozivu Hrvatske liječničke komore.


hr Sat Oct 24 2020 18:26:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f9442826f52df38218b45e2/80
Foto: HRT

U akciji pošumljavanja u Žrnovnici 150 volontera, među njima i veleposlanik Kanade

U akciji pošumljavanja u Žrnovnici, u sklopu najveće volonterske akcije pošumljavanja požarišta u Hrvatskoj - Boranka, tijekom vikenda sudjeluje 150 volontera, među kojima je i veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Alan Bowman.
Volonteri pošumljavaju požarište na području splitskog naselja Sitno Donje. Prva je to ovogodišnja akcija pošumljavanja, a već druga na tom području koje je prije tri godine nastradalo u velikom šumskom požaru.

Autor projekta Boranka i poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske Dan Špicer rekao je da im svakih 20 minuta dolazi nova grupa volontera i da imaju ukupno 150 dobrovoljaca koji zbog pridržavanja epidemioloških smjernica rade u manjim skupinama.

Akciju organizira Savez izviđača Hrvatske u suradnji s Hrvatskim šumama i Hrvatskom gorskom službom spašavanja, a u njoj sudjeluju izviđači iz Splita i Trogira, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, članovi Udruge veterana domovinskog rata Brodosplit, članovi Hrvatskog planinarskog društva Mosor, studenti Kineziološkog fakulteta iz Splita i ostali građani.

- Poštujemo epidemiološke mjere u skladu s uputama županijskog Stožera civilne zaštite. Volonteri nose maske i drže razmak. Sadimo bjelogoricu i crnogoricu, to je hrast i česmina, dio će se saditi u sadnicama, a dio crnogorice ide u sjemenu. Od sadnica uz hrast crniku imamo pinjole, čempres i dalmatinski bor, kazao je Špicer, piše HRT.

Smatra i da su u požarima, nažalost, izgorjela tako velika područja te da ih se pošumljava sljedećih sto godina, ne bismo uspjeli stići posaditi sve što je izgorjelo 2017. godine.

Stručnu i tehničku pomoć volonterima pri pošumljavanju pružat će stručnjaci Hrvatskih šuma, pripadnici Ravnateljstva civilne zaštite te volonteri HGSS-a i Gradskog društva Crvenog križa Splita, te predstavnici partnerskih organizacija. Besplatan prijevoz volontera od Splita do požarišta i ove godine je osigurao Grad Split.

Tijekom tri godine, koliko traje akcija Boranka, pošumljavalo se na području Splita, Žrnovnice, Mosora, Sitnog Donjeg, Zvjezdanog sela Mosor, Kučina, Zadra i Makarske.

U akciji Boranka do sada je aktivno sudjelovalo ukupno 6300 volontera iz brojnih mjesta i gradova, a posađeno je više od 60 tisuća stabala diljem Dalmacije.

Akcija se financira isključivo od sponzorstva i donacija, sadnice im daju Hrvatske šume, a volonterima osiguravaju obrok.
hr Sat Oct 24 2020 17:05:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .