Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587203301eea8f3ed28b45d4/80
Foto: Marin Pitton / CROMETEO

HAK: Prestanak zimskih uvjeta na A2 i A4

Zimski uvjeti na autocestama i državnim cestama

Prestanak je zimskih uvjeta na autocestama A2 Zagreb-Macelj (od 23 sata), A4 Breznički Hum-Goričan (od 1 sat) i Istarskom ipsilonu (od 23,40 sati), izvijestio je HAK.

Zbog snijega i poledice zimski su uvjeti na većini državnih, županijskih i lokalnih cesta u Gorskom kotaru, Lici, Istri, Hrvatskom primorju, dijelu Dalmacije, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj te Slavoniji. U tijeku je zimsko održavanje cesta pa su česti zastoji iza vozila zimske službe koja se kreću sporije.

Zimski uvjeti na autocestama i državnim cestama

HAK savjetuje vozačima da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila, te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zimski su uvjeti na autocestama (zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama) A1 Karlovac-Bosiljevo 2-Otočac-Gospić-Sveti Rok-Maslenica-Zadar 2, A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Bosiljevo 2 i A7 između čvora Diračje i GP Rupa.

Zimski su uvjeti i na državnoj cesti DC1 na dionici Macelj-Krapina-Zagreb-Karlovac-Knin, državnoj cesti DC3 na dionicama Goričan-Varaždin-Breznički Hum i Karlovac-Delnice-Rijeka, Jadranskoj magistrali (DC8) na dionici GP Rupa-Rijeka-Senj-Karlobag te na mostu Krk (DC102).

Zbog olujnog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Senja te Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), dok je između Senja i Karlobaga dodatno zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupinu vozila). Jak vjetar usporava promet na dionici autoceste A1 između čvorova Bisko i Karamatići.

Zatvorena Sljemenska cesta

Za sav promet zatvorena je Sljemenska cesta u Zagrebu.

Zbog puknuća dalekovoda na Jadranskoj aveniji u Zagrebu u oba smjera savjetuje se vozačima da voze opreznije (žice dalekovoda su na kolniku).

Zbog prepriječenih teretnih vozila na državnoj cesti DC51 Nova Gradiška-Požega na dionici Banićevac-Baćin Dol voze samo osobna vozila jednim trakom usporeno, zatvorena je županijska cesta ŽC2143 Križ Gornji prema Koprivnici (obilazak je Kapela-Novigrad Podravski).

Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama na brojnim cestama diljem Hrvatske, dok ostala vozila moraju imati zimsku opremu.

Nema dužih čekanja na graničnim prijelazima

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja. Zbog radova na graničnom prijelazu Županja u oba se smjera povremeno vozi usporeno, a teretna vozila dodatno
otežavaju protočnost putničkog prometa.

Radovi su i na graničnom prijelazu Slavonski Brod, smanjen je broj ulaza i izlaza, pa se vozače upozorava na gužve i duža čekanja, te im se savjetuje da koriste susjedne granične prijelaze.

Granični prijelaz Harmica (Slovenija) otvoren je za vozila do 7,5 tona.

U prekidu trajektne, katamaranske i brodske linije

U prekidu su trajektne linije Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj, Makarska-Sumartin, Dubrovnik-Lopud-Suđurađ, Prapratno-Sobra i Split-Supetar.

Također su u prekidu katamaranske linije Novalja-Rab-Rijeka, Mali Lošinj-Rijeka, Olib-Silba-Premuda-Zadar, Zadar-Sali-Zaglav-Zadar, Zadar-Mali Iž-Veli Iž-M. Rava-Rava, Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, Jelsa-Bol-Split, Korčula-Hvar-Split i Vis-Split.

U prekidu su i brodske linije Mali Lošinj-Unije-Susak, Zadar-Sali-Zaglav-Zadar, Dubrovnik-Koločep-Lopud-Suđurađ.

Brodska linija Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Šepurine-Vodice plovi bez pristajanja u lukama Vodice i Prvić Luka. Trajekt na liniji Šibenik-Kaprije-Žirije plovi bez pristajanja u luci Kaprije.

Prognoza za subotu

U subotu, 14. siječnja, u većem dijelu unutrašnjosti vozit će se otežano zbog snijega, koji se očekuje i u dijelu priobalja, posebice na riječkom području. U ostalom dijelu zemlje vozit će se po mokrim i skliskim kolnicima od kiše.

Zbog niskih temperatura moguća je poledica, posebice na mostovima, nadvožnjacima te u usjecima. Zbog snijega i zimskih uvjeta očekuju se zabrane prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama.

Zbog jakog vjetra za pojedine skupine vozila moguća su ograničenja na goranskoj dionici autoceste A6 Rijeka-Zagreb, Jadranskoj magistrali (DC8) te podvelebitskoj dionici autoceste A1, kao i poteškoće u pomorskom prometu.

Promet putničkih vozila bit će povremeno pojačan na graničnim prijelazima Bajakovo, Stara Gradiška, Slavonski Brod i Macelj, a teretnih na prijelazima Bajakovo, Macelj, Pasjak i Bregana.

hr Sat Jan 14 2017 08:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Problemi na Pantovčaku: Predsjednica ne može pronaći kuhara!

Situacija je gotovo tragikomična: državne službe suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage u kuhinjama jer su pravi kuhari i kuharice pobjegli na bolje plaćene poslove u turistička odredišta ili u inozemstvo

Iz povjerljivih izvora Net.hr saznaje da su najtraženiji – kuhari. Naravno, ne govori se o tome javno, to ostaje u diskreciji državnog aparata, ali upućeni tvrde da je situacija gotovo na rubu krizne. Nema dovoljno kuhara, niti pomoćnog kuharskog osoblja, a sva nastojanja da se naše kvalificirano osoblje  najčešće padaju u vodu.

Plaća od 3200 kuna je, očito, problem

U čemu je problem? U iznimno niskoj plaći, a istodobno je posao kompliciran i opterećen protokolom i sigurnosnim provjerama. Posao kuhara/kuharice ranga kakav se trenutno traži bio bi plaćen oko 3200 kuna neto.

Podrazumijeva se da za osobu koja radi u tim osjetljivim političkim strukturama taj posao mora biti jedini, dakle, nema kombiniranja s još jedim poslom, ili prilike za dodatni “fuš”. Jedina je atrakcija posla eventualno rad u prekrasnom okruženju parka na Pantovčaku ili ćurlikanje paunova.

Stalni natječaji bez rezultata

Da su nevolje s potragom za kuharima i kuharicama za državne uglednike dosta intenzivne pokazuju i učestali natječaji za ta radna mjesta što se može provjeriti na stranici Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, što je zajednička stručna služba koja zbrinjava i Hrvatski sabor i Vladu i Ured predsjednice i ostale najviše državne intitucije.

Vrlo su učestale objave natječaja za ta radna mjesta, potom slijede objave o intervjuima koji su se javili na natječaj, a onda i Odluke o djelomičnom obustavljanju. U jednoj takvoj odluci, od 6. prosinca 2017. gotovo su i detaljno opisane muke potrage za kuharima: “Javni natječaj se djelomično obustavlja iz razloga što od 2 kandidata koja su pristupila testiranju niti jedan nije postigao zadovoljavajuće rezultate”.

Nitko ne želi kuhati kod predsjednice

Zabilježen je natječaj 8.1. 2018., zatim 22. 1., 30.1. bili su intervjui, zatim opet slijede natječaji. Zadnji je još aktualan: 9. svibnja 2018. traže se 3 kuhara!

Dok predsjednica i premijer vode bitku tko će prije predstaviti demografske mjere i spriječiti ili zaustaviti odlazak kvalificirane radne snage iz Hrvatske, reklo bi se da posljedice egzodusa i surove hrvatske stvarnosti osjećaju doslovno na svom vlastitom tanjuru.

Crno na bijelo dobivaju dokaz da kvalificirani radnici u Hrvatskoj više ne žele raditi za plaću koja ne omogućava pristojan život i da odlaze tamo gdje se cijeni njihovo znanje i kompetencija. I da se ne daju impresionirati činjenicom da rade “kod premijera” ili “kod predsjednice”, piše Net.hr.

hr Sun May 20 2018 12:53:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

HAK: Zbog prometne nezgode sporije na A3 prije čvora Lužani

Zbog prometne nezgode na autocesti A3 Bregana-Lipovac, prije čvora Lužani, u smjeru Lipovca promet teče usporeno, izvijestio je u nedjelju Hrvatski auto-klub (HAK), a vozače poziva na pojačan oprez zbog uočene srne unutar ograde autoceste A4 Goričan-Zagreb kod čvora Breznički Hum.

Zbog jake bure na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Novi Vinodolski-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).
Jak vjetar usporava vožnju na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.

Od 9 do 18 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog radova se vozi jednom stranom, dvosmjerno, na autocestama: A1 kroz tunel Sveti Rok do vijadukta Božići, A2 Zagreb-Macelj između čvorova Zabok i Zaprešić i kroz tunel Đurmanec (od 52. +600 do 55. km), A3 Bregana-Lipovac između odmorišta Ježevo i čvora Ivanić Grad te između čvora Babina Greda i odmorišta Rastovica, A4 Goričan-Zagreb između čvorova Ivanja Reka i Kraljevečki Novaki te Breznički Hum i Komin, (zatvoren je ulazni krak čvora Kraljevečki Novaki iz smjera Sesveta u smjeru čvora Ivanja Reka), A6 Rijeka-Zagreb između čvora Vrbovsko i tunela Čardak, između čvorova Ravna Gora i Delnice te kroz tunel Sleme.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat mogući su povremeni zastoji, osobito tijekom ljetne sezone, jer je predviđeno da će radovi trajati do kraja godine. 

Zbog izbjegavanja prometnih gužvi na graničnom prijelazu Metković/Doljani zabranjuje se promet turističkim autobusima od 10. svibnja do 30. listopada 2018.

hr Sun May 20 2018 10:03:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588927621eea8fc62d8b4575/80
Foto: Pixabay

Profesor optužen za pedofiliju: "Možete misliti kako se ja osjećam"

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena...

Nakon što je prošli tjedan objavljena priča o profesoru koji ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje djece mlađe od 15 godina, a zaposlen je u nekoliko škola - sam profesor za RTL poručuje: "U trenutku potpisivanja ugovora nisam znao da je optužnica pravomoćna". 

Iako je od toga prošlo dva mjeseca spomenuti profesor nije imao potrebu o tome obavijestiti školu! Tvrdi i kako će dokazati nevinost. 

Razgovorali su s njim telefonskim putem:

Optuženik: Nisam to prijavio, nisam ni mogao prijaviti

Novinarka: Zbog čega?

Optuženik: Na dan potpisa ugovora o radu, taj dan mi je potvrđena optužnica

A to je bilo 1. ožujka, što znači da je dva mjeseca nakon toga i dalje radio bez ikakvih problema.  

Novinarka: Vi niste osjećali potrebu obavijestiti školu da je protiv vas podignuta, odnosno potvrđena optužnica?

Optuženik: Ne

Novinarka: Vama to nije bilo sporno?

Optuženik: Pa to nema nikakve veze sa školom! Ovo je tako pakosno napakirano, možete misliti kako se ja osjećam. Nisam ja bezveze pobjegao od nekog na bolovanje. Ja jednostavno ne mogu funkcionirati.

Novinarka: Tko vam je napakirao?

Optuženik: Javnost. Ma dajte molim vas, vi znate tko vam je dostavio informacije. Samo jedna osoba ih je imala i dostavila vama...

Novinarka: Mislite da nije trebalo izaći u javnost da jedan profesor ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje, a radi s djecom?

Optuženik: Je li se to moralo tako javno napraviti? Svaki postupak oko maloljetnika nije za javno objavljivanje...

Novinarka: Znači Vi držite da je to sve trebalo proći bez medija i da javnost o tome ništa nije trebala znati?

Optuženik: Hoće li meni suditi javnost ili ulica?

Inače, prema Zakonu o obrazovanju pravomoćno osuđene osobe za kaznena djela na štetu djece ne smiju raditi u obrazovnim institucijama, kao i oni protiv kojih se vodi postupak.

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena.

"Nitko od njih ne vidi ništa sporno u tome, govorim o ljudima koji imaju pravomoćne optužnice. Da, on nije morao prijaviti. Nije njegovo da to prijavljuje. Na ravnateljima je škole i na Ministarstvu obrazovanja da provjere osobe u školstvu", kazuje Anita Papa iz udruge Lavice koja pruža pomoć i zaštitu žrtvama pedofilije, javlja RTL.

 

hr Sun May 20 2018 08:09:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .