Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8fba49cb557add8d8b4863/80
Foto: Pixabay

Pismo socijalnih radnika: 'Sami smo, bez zaštite, prvi na crti u borbi protiv nasilja, a zadnji u zaštiti'

'Vlada sustavna nebriga o prepoznatljivosti našeg rada i našeg identiteta'

Zbog tragedije na Pagu gdje je otac kroz prozor bacio svoje četvero djece u fokus javnost opet su došli hrvatski socijalni radnici koje su nerijetki prozvali kao ključne krivce za taj strašan događaj. Oni, međutim, iako ne spore da sustav ima problema, upozoravaju na loše uvjete rada i nemogućnost obavljanja svojeg posla na kvalitetan način.

Prema preporukama Europske unije, jedan socijalni radnik trebao bi skrbiti o 50 obitelji. Međutim, u Hrvatskoj jedan socijalni radnik u praksi skrbi i o 200 obitelji, a za jednog korisnika ima samo šest minuta. U takvim uvjetima je, najblaže rečeno, teško raditi, piše vijesti.hr

Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada, oglasila se Hrvatska udruga socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije istaknuvši da ''osjećaju osobnu i profesionalnu dužnost i odgovornost dati glas struci činjenicama s terena, a ne iz udobnih fotelja''.   

Njihovo pismo kojim upozoravaju da se nalaze 'u začaranom krugu nasilja' te napominju im je namjera isključivo opisati iskustva socijalnog radnika, nevezano za ikakva aktualna ili buduća zbivanja, prenosimo u cijelosti:

Šira javnost nije upoznata s našim djelovanjem kao što nisu ni stručnjaci s kojima svakodnevno surađujemo. Vlada sustavna nebriga o prepoznatljivosti našeg rada i našeg identiteta (tko je socijalni radnik, odnosno socijalna radnica, koji su instrumenti rada, metode, zadaće, dužnosti i ovlasti). Upravo stoga, kada se javnost upita o našem identitetu, mi smo 'oni koji oduzimaju djecu' ili 'daju socijalnu pomoć'. Izloženi smo stalnim napadima bilo da se kritizira činjenje ili nečinjenje. Kada se 'oduzme' dijete, postavljaju se pitanja poput 'zašto se oduzima', a kada se dogodi nasilje u obitelji, 'zašto dijete nije oduzeto'. Sve ovisno o tome tko u kritičnim trenucima uzima mikrofon u ruke. Odjednom se nekoliko stotina tisuća ljudi okuplja oko istog pitanja, a kada treba prijaviti nasilje, rijetko tko se usudi to i napraviti. Izostaje odgovornost svakog od tih stotina tisuća pojedinaca koji su kasnije svi redom stručnjaci.

U nastavku slijedi kratak opis našeg konkretnog iskustva i to ne naš doživljaj, nego stvarni prikaz činjeničnog stanja našeg svakodnevnog rada te odnosa korisnika i važnih aktera socijalnog sustava prema nama.   

Odlasci na teren naša su dužnost i zadaća kako bi ispitali stanje u kućanstvu pojedinih obitelji/samaca. Tom prilikom, ne znamo tko nas čeka s druge strane vrata i na što ćemo sve naići; sami i nezaštićeni većinom smo u prisutnosti nedobrovoljnih stranaka, a nerijetko i ugrožavajućih za našu sigurnost (osobe pod utjecajem alkohola i drugih opijata, agresivne osobe, osobe koje nisu u realitetu i dr.). Izloženi smo raznim oblicima nasilja na terenima. Doživljavamo situacije kada nas stranka zaključa u stan protivno našoj volji, vrišti na nas, prijeti nam, gađa nas predmetima, dopušta da nas psi napadaju i dr.. Zamislite situaciju u kojoj dvije djelatnice stručnog tima Centra pokušavaju izdvojiti dijete iz obitelji alkoholizirane majke. Zamislite kako ta majka tetura i pada po stanu s djetetom u naručju, psuje, vrišti i prijeti te u konačnici fizički udara obje djelatnice i nanosi im tjelesne ozlijede. Također, ulazeći u stanove bez ikakve zaštitne opreme često se izlažemo raznim zaraznim bolestima. I nakon obavljenih ovakvih terenskih izvida, vraćamo se u urede i dolazimo sutra na posao razgovarati s istim tim strankama. 

U uredima svakodnevno obavljamo razgovore s osobama koje imaju različite životne teškoće, no iz svog nezadovoljstva na nas nerijetko prebacuju veliki dio odgovornosti tražeći da 'riješimo situacije' koje se gomilaju godinama. Izdvajamo tako primjere kada su nam stranke prijetile smrću i lišenjem žvota rečenicama 'zavit ću ti obitelj u crno… treba vas sve ubiti mitraljezom….živ sam samo radi vas kako bih vas ubio…' kao i primjere uvreda na različitim osnovama (dob, spol, obrazovanje, obiteljski status) '…kozo jedna, ne znaš ni uloške prominit….tribala bi dignit pizdu sa stolice….nemaš pojma o pojmu…. nemaš dice, kako to možeš znat… korumiprani uhljebu... uhljebi... ne marite za dobrobit djece...' Lupanje vratima, razbijanje stolova, unošenje u osobni prostor povišenim tonom, bacanje papira u lice, bacanje klamerice, razbijanje vrata, dizanje stolova, razbijanje kompjutera, bacanje odjeće po podu i vrištanje, samo su neka ponašanja s kojima se susrećemo. I obavljamo sve te razgovore, vraćamo se u urede i dolazimo sutra na posao razgovarati s istim tim strankama. 

Čim se dogodi tragična situacija gdje se traži krivac, pored pravosuđa, škola, vrtića, bolnica, policije itd., prozivaju se i traže ostavke najčešće socijalnih radnika, iako je barem jedna od navedenih institucija također bila uključena u isti slučaj. Svakodnevno čitamo uvrede po tiskanim i internetskim medijima i komentare kako smo 'gamad, gnjide, monstrumi, otimači djece, uhljebi, neradnici, ljenčine koje trebaju nestati s lica zemlje' što postaje dodatni povod za razvijanjem mržnje u zajednici. Mi se opet vraćamo u urede i dolazimo svaki dan na isti posao razgovarati s tim istim strankama.

Tko su to socijalni radnici koji 'prijete' hrvatskim obiteljima svojim činjenjem ili nečinjenjem!? U centrima za socijalnu skrb kao i u drugim ustanovama socijalne skrbi timski rade socijalni radnici, psiholozi, pravnici i drugi stručnjaci koji su inicijalno upisivali fakultet humanističkog usmjerenja kako bi provodili svoje usluge u zajednici u okvirima zakonskih ovlasti i propisa. Nabrojeni stručnjaci su osobe koje imaju fakultetsko obrazovanje, ali i završene višegodišnje edukacije iz različitih psihoterapijskih pravaca (mi ne gatamo iz kave, nemamo čarobnu kuglu i ne možemo i nikad nećemo moći predvidjeti kada će netko počiniti djela poput onog koje je nedavno počinjen jer za to nemamo vještine, i nitko ih garantirano ne može imati). Pojedini socijalni radnik pri Odjelu za djecu, mladež i obitelj, nadležan je za najmanje 200 obitelji. Što znači da komuniciramo sa svakim članom te obitelji u višekratnim intervencijama. Dok na Odjelu za odrasle osobe, socijalni radnik vodi i do 400 korisnika, a na Odjelu za novčane naknade taj je broj 250, ne računajući pritom brojne druge zahtjeve, radnje i intervencije koje višestruko prelaze navedene brojke. To je u odnosu na normative koje je propisalo resorno Ministarstvo izvan svih ograničenja, a o europskim standardima od 50 obitelji možemo samo sanjati. 

Mi stručnjaci procjenjujemo obiteljsku dinamiku te na temelju toga savjetodavno djelujemo i surađujemo s drugim institucijama. KADA UTVRDIMO MOGUĆE RIZIKE UGROŽENOSTI DJETETA UPUĆUJEMO PRIJEDLOGE SUDU ILI DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU NA DALJNJE POSTUPANJE I DONOŠENJE KONAČNE ODLUKE, ŠTO JE U NJIHOVOJ NADLEŽNOSTI. 

Ne bježimo od odgovornosti kada su u pitanju određene mjere koje mi imamo ovlasti izricati. Kada je u pitanju obitelj, djelujemo sukladno odredbama Obiteljskog zakona, savjetodavnim radom ili u krajnjem slučaju izdvajanjem djeteta iz obitelji žurnom mjerom za koju je opet kasnije dakako potrebno SUDSKO RJEŠENJE. Napominjemo kako se ponekad donošenje sudske presude čeka više godina, a sankcije za počinitelje nasilničkog ponašanja u obitelji i do godine dana. Nepoštivanje ili prekršaj izrečenih mjera od istog počinitelja se nerijetko uopće ne kažnjava. Mnogo prijedloga za pokretanje kaznenih postupaka (primjerice za emocionalno i psihičko zlostavljanje djeteta) većinom i gotovo uvijek se ODBACUJE od strane Općnskog državnog odvjetništva. Dok djeca brzo rastu i razvijaju se, problemi u društvu i obitelji gomilaju, sustav se mirno i tromo birokratski giba bez jasnog cilja i odgovora na iste te probleme. Sustav ne funkcionira jer ne funkcionira koordinirano i ujednačeno s jasnim ciljem. Osim što smo dio sustava koji je opterećen birokracijom i velikim zahtjevima u smislu velikog broja korisnika,  činjenica je kako smo mi ti čiji prijedlozi se ne prihvaćaju, odbacuju ili na te iste prihvaćene prijedloge predugo čekamo odgovore od strane onih koji imaju zadnju riječ, a to je pravosuđe. I tako čekajući nove presude, opet se iznova vraćamo u svoje urede na svoj posao razgovarajući sa strankama koje čekaju isto to Rješenje kao i mi.  

Imamo strah za vlastitu sigurnost, imamo strah od korisnika i dionika vlastitog sustava kojem se uvijek iznova vraćamo. Već smo predugo žrtve začaranog kruga nasilja prema nama samima individualno, skupno i prema našoj profesiji. Dok poučavamo stranke kako se zaštititi od nasilja i kome se obratiti te sastavljamo Plan sigunosti za žrtvu, nismo ni svijesni da nam je kao djelatnicima Centra jednako potreban. Sami, bez zaštite Ministarstva, bez suradnje sudova, policije, državnog odvjetništva, prvi na crti u borbi protiv nasilja, a zadnji u vlastitoj zaštiti od istog. Istureni da sami rješimo probleme dugogodišnjeg transgeneracijskog nasilja, prihvatili smo se svakog obiteljskog problema hrabro, ali bez ikakve daljnje adekvatne sustavne zaštite obitelji. Naravno da smo onda i jedini krivci koje se svakodnevno proziva.

hr Sat Mar 16 2019 10:56:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5da73e5229111c5eb68b45f4/80
Foto: Pixabay

Zadranke i Zadrani na nogama: 'U rukama suda zakon je samo 'batina' kojom udaraju društvo'

Slučaj silovanja djevojčice digao je cijelu Hrvatsku na noge pa se u subotu diljem zemlje održavaju prosvjedi 'Pravda za djevojčice'

Preokret u zadarskom slučaju grupnog silovanja koji je zgrozio Hrvatsku! Sud je prihvatio žalbu tužiteljstva i petorica osumnjičenih mladića od sinoć su u jednomjesečnom pritvoru.

Pred zadarski Županijski sud jutros je stiglo pedesetak prosvjednika, neki i s povezom na očima, a ustvrdili su da je ''zakon u rukama suda samo 'batina' kojom udaraju društvo''.

Podsjetimo, petorica mladića iz okolice Zadra, osumnjičenih za grupno silovanje 15-ogodišnjakinje, sinoć su ipak privedenI i određen im je jednomjesečni istražni zatvor. Tako je, na temelju žalbe Županijskog državnog odvjetništva, odlučilo Izvanraspravno vijeće, poništavajući time odluku suca istrage koji ih je bio pustio da se brane sa slobode.

"Svaka odluka suda podložna je kontroli povodom žalbe, tako je bilo i u ovom slučaju. Žalbeno vijeće je utvrdilo nešto drugačije nego što je to sudac istrage i takvu odluku je donijelo'', kazao je novinarima Hrvoje Visković, glasnogovornik Županijskog suda u Zadru.

Dodao je kako je sudac istrage u svojoj prvotnoj odluci utvrdio da postoji opasnost od utjecaja na svjedoka, ali je mislio da se to može prevenirati mjerama opreza: "Izvanraspravno vijeće u bitnome je gotovo 90 posto potvrdilo odluku suca istrage".

Odvjetnici u petak nisu željeli otkriti detalje o strategiji obrane. Ivan Perica, odvjetnik jednog od osumnjičenih istaknuo je: "Njima je već bila određena mjera opreza, i koliko je meni poznato, i moj branjenik, i svi ostali držali su se u potpunosti određenih mjera, tako da što se tiče utjecaja - to se nije moglo dogoditi".

Boris Grgić, odvjetnik jednog od osumnjičenih ustvrdio je: "Opasnost od utjecaja na svjedoke bila bi razumljiva da žive praktički u istoj kući, da su susjedi, da se zbog naravi posla ili nečega svakodnevno susreću, da postoji vjerojatnost da će se susretati. Ovdje postoji samo apstraktna mogućnost koja je adekvatno spriječena mjerama opreza".

Marijana Botić iz Akcije mladih Zadar, međutim, upozorava: "Ova vlast je klanska vlast, vraćaju nas u feudalno doba i kad sude, gledaju tko što nosi, koliko tko ima novca, kako je tko odjeven, tko stoji iza njega, iz koje je obitelji...  Zato nam se ovakve stvari i događaju''.

Slučaj silovanja djevojčice digao je cijelu Hrvatsku na noge pa se u subotu diljem zemlje održavaju prosvjedi "Pravda za djevojčice", piše vijesti.hr

hr Fri Oct 18 2019 21:11:37 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d4d0d2529111c59418b456b/80
Foto: pitomi.hr

Ministrica Bedeković: Do kraja godine sigurna kuća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Vesna Bedeković najavila je danas u Dubrovniku kako će do kraja godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji biti otvorena sigurna kuća, no o detaljima projekta nije htjela govoriti s obzirom na to da je riječ o tajnoj lokaciji.
Bedeković je na sastanku s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i čelnim ljudima županijskih socijalnih ustanova u dubrovačkoj palači Ranjina podsjetila kako je najjužnija hrvatska županija među šest koje još uvijek nemaju sigurnu kuću.

„Vrlo intenzivno surađujemo s upravom županije, a za vrijeme mog boravka ovdje službe Ministarstva obišle su prostor buduće sigurne kuće“, rekla je Bedeković te dodala kako će se u dogledno vrijeme nastojati pronaći rješenje za prostor budućeg županijskog Obiteljskog centra.
 
Također, istaknula je kako će Ministarstvo poboljšati kvalitetu sustava socijalne skrbi paketom od pet mjera.

„Važno je imati dobro ustrojen i optimalan sustav, prije svega usmjeren na dobrobit krajnjih korisnika, građana u potrebi. Nemili događaj u Đakovu bio je pokretač dubljeg promišljanja o potrebi uvođenja sigurnosnih mjera. Jedino siguran socijalni radnik može kvalitetno obavljati svoj posao. U ovoj županiji postoji zaštitarska služba, a očekuje se nabava prolaznog detektora“, ustvrdila je Bedeković i dodala da Ministarstvo provodi analizu potreba o zapošljavanju.

„U svim županijama imamo nedostatak kadrova u zdravstvu, prije svega medicinskih sestara, a čak nam nedostaje i socijalnih radnika. Na tome ćemo morati poraditi“, zaključila je Bedeković.
 
Dobroslavić: Važnost zaštite žrtava nasilja
 
Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je važnost zaštite žrtava nasilja te dodao kako će županija ispuniti svoju zakonsku obvezu te financijski sudjelovati u projektu.

„Sigurna kuća neće biti namijenjena samo žrtvama iz naše županije, već i iz ostatka Hrvatske. Očekujemo i sufinanciranje iz Ministarstva, premda još uvijek ne možemo govoriti o iznosu potrebnih sredstava“, rekao je Dobroslavić.
 
Napomenuo je i da su na natječaje fondova EU prijavljena dva projekta - poboljšana i dugoročnija verzija projekta sigurne kuće te projekt Centra za rane intervencije u Metkoviću.

„Oba su nam projekta od izvanredne važnosti i nadam se da će nam sredstva biti odobrena“, zaključio je Dobroslavić. 
hr Fri Oct 18 2019 19:09:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a4be2c7d7d3c07008b562b/80
Foto: bebe.ba

Opoziv proizvoda: Na deklaraciji je napisan pogrešan sastojak!

Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda

Ministarstvo poljoprivrede, na zahtjev subjekta Atlantic Trade d.o.o., Zagreb, obavještava potrošače o opozivu proizvoda Corny BIG Dark Choc-Cookies, 50g, (Žitna pločica s kakaom i komadićima keksa, preliven tamnom čokoladom), svih datuma roka trajanja zaključno sa datumom “nabolje upotrijebiti do” 09.09.2020., zbog pogreške na deklaraciji proizvoda. 

Pogreška se pojavljuje na listi sastojaka na hrvatskom jeziku, gdje je pogrešno navedeno „prženi lješnjak“ umjesto „prženi kikiriki“ te proizvod može predstavljati rizik po zdravlje potrošača osjetljivih na kikiriki.

Osobe koje nisu alergične na kikiriki mogu i dalje upotrebljavati navedeni proizvod bez ograničenja.

Proizvod na tržište Republike Hrvatske stavlja subjekt u poslovanju s hranom Atlantic Trade d.o.o., Zagreb.


Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pružanju informacija o hrani potrošačima, kojom se izmjenjuju i dopunjuju Uredbe (EC) br. 1924/2006 i (EC) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća Direktive 2000/13 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive Komisije 2002/67 / EZ i Direktive Komisije 2002/67 / EZ 2008/5 / EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004.

hr Fri Oct 18 2019 18:34:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5da9df4729111cdeba8b45c2/80

Miro Bulj: Kočničari razvoja na čelu Splitsko-dalmatinske županije neće čak ni cvijeće, a šute kad se stanovništvu servira smeće

Miro Bulj, saborski zastupnik i predsjednik kluba vijećnika Mosta u Splitsko-dalmatinskoj županiji poslao je priopćenje koje prenosimo u cijelosti.
“Danas sam ispred zgrade Županije održao konferenciju za medije na kojoj sam aktualizirao temu gospodarenja otpadom u  Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Posebno sam naglasio problem odlaganja otpada iz Vrgorca na sinjskom odlagalištu Mojanka, o čemu se župan Blaženko Boban do danas nije izjasnio. Dodatno sam ukazao na štetnost projekta Lećevića gdje je do sada na plaće potrošeno 30 milijuna kuna, te još jednom ponovio kako je rješenje u izgradnji sortirnica, 
kompostišta i reciklažnih dvorišta.

Očekujem od župana da se uključi a pošto je bio nedostupan u prethodnom razdoblju htio sam mu na pristojan način skrenuti pozornost na problem stanovnika Sinja i Cetinskog kraja te Dalmatinske zagore, 
dakle žitelja ove županije kojoj je na čelu. Uz to sam mu htio uručiti poklon i poruku: Mi vama cvijeće, vi nama smeće!

Htio sam saznati iz kojeg razloga se ne suprostavi ministru ugroze okoliša Ćoriću koji  zatvara dio odlagališta, a problem s otpadom rješava tako što ga prevozi iz jednoga grada u drugi, na silu, protivno interesima i apelima stanovništva i gradonačelnika, i protivno zdravom razumu.

Dok župan Boban šuti a ministar ugrožava okoliš i pitke vode u županiji kojoj je na čelu, pozivam i Vrgorčane i Imoćane i sve kojima je u interesu očuvanje okoliša i zdravo gospodarenje otpadom da se uključe u ovu problematiku jer scenarij Mojanke sutra možda čeka njih.

Pokušao sam uručiti županu cvijeće, ali mi je zabranjen ulazak u zgradu Županije. Inzistirao sam na tome da mi se objasni po kojem osnovu predsjednik jednog Kluba vijećnika u SDŽ nema pravo pristupiti županu koji bježi od problema i odgovornosti, te saznati za ubuduće koji je protokol.

ŠTO URADITI KAD ONI NE RADE NIŠTA?

Pokušaj uručenja cvijeća odvijao se ispred predstavnika medija koji su strpljivo čekali te im se posebno zahvaljujem na vremenu koje su za to izdvojili. Smatram da imam pravo na odgovore jer imam izborni 
legitimitet, a uz to Županija im nije „ćaćina“.

Od interesa koje u ime naroda zastupam neće me odvratiti pa i da stoput prodaju ispraznu frazu o „cirkusiranju“. Stvar je ukusa, za mene osobno cirkusiranje i performans je sasvim nešto drugo, poput uvodno opisane situacije po kojoj u visokobudžetnoj produkciji glumiš da velevažno gospodariš otpadom dok u realnosti 30 milijuna kuna baciš u bunar bez dna tj. džepove onih koji nikad neće shvatiti današnju poruku.

S poštovanjem,
Miro Bulj“
hr Fri Oct 18 2019 17:50:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .