Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587e94521eea8f110a8b4587/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Serijalizacija lijekova kao odgovor na pojavu krivotvorenih lijekova

Krajnji rok uvođenja sustava je veljača 2019. godine, pa do tada treba provesti niz aktivnosti kako bi Hrvatska bila spremna, a to uključuje nabavku softvera, odabir IT pružatelja usluga te implementaciju softvera u ljekarnički sustav

Hrvatske ljekarnička komora (HLJK) organizirala je u četvrtak skup o pripremama serijalizacije lijekova u Hrvatskoj, budući da će u svim zemljama Europske unije od veljače 2019. godine svaka kutija lijeka morati  imati posebnu oznaku autentičnosti, koja će se provjeravati prilikom izdavanja lijeka pacijentu u ljekarni, radi sprječavanja pojave krivotvorenih lijekova u legalnom lancu opskrbe.

Predsjednik HLJK Mate Portolan rekao je kako su početkom 2016. u Hrvatskoj počele aktivnosti za provedbu serijalizacije, pa se na skupu govorilo gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje i što treba učiniti da bi se provela Direktiva o krivotvorenim lijekovima iz 2001. te Delegirane uredbe Europske komisije iz 2015. o tom procesu.

Provjera je li lijek krivotvoren

"Serijalizacija lijekova podrazumijeva provjeru je li lijek krivotvoren. U trenutku proizvodnje svaka kutijica lijeka dobit će posebnu oznaku, koja će biti pohranjena u centralni repozitorij, na koji će se ljekarnik spajati u trenutku izdavanja lijeka kako bi provjerio njegovu valjanost", kazao je Portolan.

Krajnji rok uvođenja sustava je veljača 2019. godine, pa do tada treba provesti niz aktivnosti kako bi Hrvatska bila spremna, a to uključuje nabavku softvera, odabir IT pružatelja usluga te implementaciju softvera u ljekarnički sustav, kaže Portolan.

Jedna od aktivnosti je uspostava nacionalnog tijela koja će obavljati nadzor sustava i voditi cijeli proces implementacije. Nositelji aktivnosti su farmaceutska industrija, veledrogerije, distributeri i ljekarne, te Ministarstvo zdravstva i HALMED.

Portolan upozorava da će se serijalizacija obavljati u legalnom lancu opskrbe lijekovima, dok će lijekovi koji se prodaju putem interneta ostati izvan provjere, iako je poznato, kaže, da su više od 50 posto lijekova koji se prodaju putem interneta krivotvorine.

U pripremama za serijalizaciju lijekova najdalje su otišle Švedska i Njemačka, a Miran Golob, predsjednik Slovenske ljekarničke komore gdje djeluje 327 javnih ljekarni, rekao je da su krajem prošle godine ustanovili zavod za serijalizaciju lijekova te je u tijeku njegovo ekipiranje i kupnja softvera za provedbu programa.

Lijekove izdavati isključivo u ljekarnama

Predsjednik HLJK  kaže kako u Hrvatskoj djeluje 1120 javnih ljekarni, više od europskog prosjeka, pa hrvatska mreža ljekarni u potpunosti može zadovoljiti potrebe stanovnika, tako da nema potrebe za prodajom lijekova u tzv. specijaliziranim trgovinama.

Nedavno su takvu dozvolu za aspirin i andol od HALMED-a zatražile tvrtke Bayer i Pliva, čemu se ljekarnička struka snažno usprotivila.

"Smatramo da se lijekovi trebaju izdavati isključivo u ljekarnama i zbog toga smo uputili predstavke Ministarstvu zdravstva, HALMED-u i proizvođačima lijekova. Prije sat vremena sam razgovarao s predsjednikom Uprave Plive koji je potvrdio da je Pliva partner hrvatskih ljekarni i da će oni povući zahtjev za izdavanje andola izvan ljekarni", kaže Portolan. Tu informaciju potvrdili su i u Plivi.



Facebook komentari

hr Thu Feb 09 2017 16:27:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59143fc0b9e03e5b058b45b4/80
Foto: Screenshot / YouTube

Lažni policajci koji pljačkaju stanove

Bilo je slučajeva u kojima su uvjerili ljude da ih puste u kuću ili stan jer se sprema krađa, pa je najbolje da svoj novac predaju na čuvanje lažnim policajcima.

Kriminalci koji se predstavljaju kao službenici banaka ili djelatnici policije, sve češće dovode građane u zabludu pa imovinskim kaznenim djelima pričinjaju sve veću štetu, priopćili su u nedjelju iz Policijske uprave zagrebačke.

Posebno valja biti oprezan u slučajevima lažnih policijskih službenika koje građani puštaju u stanove, uvjereni da je riječ o pravim policajcima.


Kriminalci koji glume djelatnike banaka ili policajce najčešće dolaze radi tobožnjeg popisivanja serijskih brojeva novčanica, zamjene novčanica u stanovima ili kućama radi odnošenja novca u banku, odnošenja novca koji je pohranjen u bankama jer mu je istekao rok trajanja ili odnošenja novca u banku jer je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo do promjene novčanica, odnosno novčanice na sebi moraju imati oznaku EU.

Uvjeravaju građane da će novac prestati važiti ako se ne zamijeni novim jer mu je istekao rok trajanja, govore da će novac koji je na računu prestati vrijediti pa ga moraju podići i predati drugoj osobi, nekom od kriminalaca, koja će doći po novac. U nekim slučajevima govorili su da je novac koji građani imaju kod kuće krivotvoren, pa ga je potrebno predati djelatnicima koji će doći po novac ili da moraju preuzeti novac jer je građaninu raskinut ugovor s bankom.


Lažni kriminalisti uvjeravaju građane da im trebaju uzeti otiske s prstiju i novaca radi usporedbe s pronađenim novcem ili zlatnim nakitom koji je tobože pronađen kod osoba koje su prethodno počinile kazneno djelo, ili da im građani trebaju pokazati mjesto gdje se nalazio novac koji je ranije bio ukraden. Ulaze u kuće tražeći da fotografiraju novac radi usporedbe i služe se svim mogućim smicalicama samo da vam otmu vrijednosti.

Bilo je slučajeva u kojima su uvjerili ljude da ih puste u kuću ili stan jer se sprema krađa, pa je najbolje da svoj novac predaju na čuvanje lažnim policajcima.

Dok jedan kriminalac tako uđe u stan i unutra razgovara sa žrtvom prevare koju pokušava izvesti, često je u operaciju uključen i partner lupeža koji koristi situaciju i kroz nezaključana vrata ulazi unutra kako bi neprimjetno pokrao novac i druge vrijednosti.  


Policija zato savjetuje građane da ukoliko se susretnu s nepoznatim osobama koje iz spomenutih ili nekih drugih razloga pokušavaju ući u njihove domove i doći u posjed njihovog novca, budu posebno oprezni i takve osobe nipošto ne puštaju u stanove ili kuće, odnosno da im ne predaju svoj novac ili druge vrijedne stvari.

Policijski službenici dužni su dolaskom na vašu adresu pokazati metalnu službenu značku i službenu iskaznicu i ne treba u stan puštati nikoga tko vas nije uvjerio da je pravi policajac.

U slučaju da zaprimite pozive od nepoznatih osoba putem telefona u kojima se od vas traži da za njih nešto učinite svojim novcem, zlatom i drugim vrijednim predmetima, ili vam kažu da će netko doći na vašu adresu radi provjere novca ili zlata, obvezno to u što kraćem roku prijavite policiji pozivom na broj 192 ili 112, poručuju iz policije.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590d8a4bb47398c0778b456d/80
Foto: Pixabay

Lakše je doći do posla bez škole nego s diplomom

Prije 13 godina 21.000 nezaposlenih nije imala završenu osnovnu školu, sada ih je 12.400

Hrvatska je postala zemlja uslužnih djelatnosti. S mršavom industrijskom proizvodnjom, bez ključnih investiranja, osim u turizmu, bez koncepta industrijskog razvoja, oslanja se na turizam koji čini 20 posto BDP-a, piše Glas Slavonije

Dobar pokazatelj toga je tržište rada kada je riječ o potražnji radne snage ovisno o stupnju obrazovanja. U posljednjih 13 godina broj nezaposlenih bez naobrazbe ili sa slabijom nazobrazbom gotovo je prepolovljen, a broj nezaposlenih s diplomom znatno rastao. Jer 2004. godine broj nezaposlenih bez završene osnovne škole bio je gotovo 21.000, a u 2017. je 12.400. Nezaposlenih sa samo osnovnom školom prije 13 godina bilo je 71.000, a sada ih je 42.000, dok je broj nezaposlenih sa srednjom školom 2004. bio 197.000, a sada ih je 119.000. Rast nezaposlenosti među onima s diplomom, ali bez posla je velik – nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom prije 13 godina bilo je 8400, sada ih je gotovo 13.000, a onih s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom 2004. bilo je 12.000, a sada ih je pet tisuća više. Među potonjima je i magistrica agronomije Tina Pejić iz Đakova.

– U našoj sredini ponuđeno je premalo posla nama s diplomom, više je radnih prilika za niskoobrazovane i nižeobrazovane. Razočarana sam. Nakon fakulteta samo sam odradila SOR i volontirala u ovdašnjem LAG-u. Nadam se poslu, no na vidiku nema ništa - kaže Tina Pejić.

HGK-ov savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović kaže kako su to i svjetski trendovi, da se za budućnost predviđa potražnja za dvije skupine radnika prema obrazovanosti – za onima vrhunski obrazovanima, najstručnijima i onima niske kvalifikacijske strukture, za poslove koje neće obavljati roboti.

- Očekuje se da će porasti potreba za poslovima kao što su njegovanje starijih, uređenje vrtova, okoliša itd. - kaže Vidović.

Potvrđuje to i “semafor” na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o deset najtraženijih zanimanja na našoj burzi rada, na kojoj su često i oni - njegovatelji. Listu i sada predvode uslužna zanimanja - konobari, prodavači, čistačice, kuhari, vozači. Među najtraženijim zanimanjima samo je jedno s diplomom – dipl. ekonomist, i to tek na šestom mjestu. Slijede medicinske sestre, zidari, zaštitari i bravari. U Hrvatskoj, turističkoj zemlji, tražena su pomoćna zanimanja.

- To je i zrcalo naše specifične gospodarske strukture, Hrvatska se deindustrijalizirala. U 25 godina nismo doživjeli otvaranje ni jedne velike tvornice, poput, primjerice, Slovačke, u kojoj se dogodio bum automobilske industrije, gdje su stotine tisuća ljudi angažirane i gdje je stvoren novi tip društva, u kojem dominiraju upravo stručna zanimanja u smislu SSS, majstora, strukovnih škola, inžinjerskih zanimanja - kaže Vidović.

Ne treba smetnuti s uma da je iz radnog kontingenta posljednjih 13 godina izišao veći korupus ljudi bez naobrazbe, a ušao velik broj onih s diplomom, jer fakulteti su dostupniji i zbog činjenice da ih je sve više privatnih, no gospodarstvo je i uz to i dalje glavni pokretač trendova, gdje je sve manje nezaposlenih s nikakvom/niskom školom i sve više onih s diplomom. Dakako, na ta kretanja utjecalo je i iseljavanje. U potrazi za (bolje plaćenim) poslom iseljavaju se i visokoobrazovani, no ipak ne u mjeri kao slabije školovani.

– Potonje ne veže ništa da ostanu, nikakve mogućnosti, pa se lakše odlučuju na traženje posla vani, mobilniji su u tome - kaže Vidović.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić podsjeća na zaboravljeno geslo te branše – čovjek je ključ uspjeha.

– No ne zapošljava se obrazovani, nego priučeni kadar. Oni s diplomom pravnika, ekonomista... ne mogu naći posao pa konobare, a ugostiteljske škole su nam prazne. Situacija ja zabrinjavajuća. Loša je demografska slika, iseljava se, sve je više umirovljenika, sve manje onih koji rade, a na birou se bilježe ovakvi trendovi. U ovoj sezoni poslodavci su bili prisiljeni uzimati i one bez škole jer nedostaje radnika, sezonaca. Stalno se priča o potrebi uvoza radne snage, no ja sam protiv jer mi na ovim prostorima nemamo više odakle uvoziti - govori Andrić o povlačenju radne snage na primjeru nama najunosnije djelatnosti, od koje ćemo u 2017. uprihoditi deset milijardi eura.

Za takve trendove među nezaposlenima Vidović kaže da su barometar onoga što naše gospodarstvo traži.

- Osim u javnom sektoru, zdravstvu i prosvjeti, gotovo da nema većih potreba za visokoobrazovanim kadrom, tu i tamo pojavi se pomanjkanje IT stručnjaka - kaže Vidović te dodaje kako nije realno očekivati da će se to i ubuduće promijeniti. Naprotiv, s obzirom na značenje turizma u punjenju našeg BDP-a, sektor usluga i dalje će grabiti krupnim koracima.


NE MOŽEMO ŽIVJETI SAMO od prihoda od TURIZMA

“Da smo imali drukčiju investicijsku klimu, investiranje u industriju, koncept za domaću proizvodnju, stvari bi drukčije izgledale. No 90-ih premijeri, ministri poput Valentića, Škegre... govorili su da se može živjeti od usluga i da industrija treba gubiti na značenju, pa se svjesno išlo u njezino uništavanje. Tako smo sada zemlja usluga. Nekome je odgovaralo da se u Hrvatsku što više uvozi. Nismo mi ni Luksemburg ni Monako da možemo živjeti samo od turizma, bankarstva, kocke... Mi čak pripadamo nekom srednjem redu zemalja, poput Finske, Danske, koje imaju vrlo znakovitu proizvodnju. Rezultat svega je da u ovih 25 godina imamo disbalans vanjske trgovinske razmjene od 150 milijardi dolara. To je više od tri hrvatska BDP-a. Dok sebi nova radna mjesta nismo stvarali, s ta tri BDP-a mi smo poticali, financirali otvaranje radnih mjesta u Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama. To govori o pogrešnoj koncepciji razvoja”, zaokružuje priču o anomalijama u našem svijetu rada Davorko Vidović.

Najtraženija jednostavna i uslužna zanimanja

Podaci HZZ-a o broju traženih radnika po rodu zanimanja u 2016. u usporedbi s 2006. govore da je najveća potražnja za jednostavnim te uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Lani, kada su se na burzi rada ukupno tražila 232.254 radnika, najviše je traženo onih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima – njih 52.197, slijede radnici u jednostavnim zanimanjima – gotovo 43.000, pa zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji – 38.133. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja na četvrtom su mjestu – u 2016. traženo ih je oko 35.900, a stručnjaci i znanstvenici na petoj su poziciji – traženo ih je 33.600. Prije 11 godina, 2006., kada je ukupno bilo traženo 130.517 radnika, najtraženija su bila jednostavna zanimanja, a to su ona bez obrazovanja ili sa slabom naobrazbom. U HZZ-u ističu kako se promjenom obrasca prijave potrebe za radnikom i primjenom novih klasifikacija traženi radnici od 1. siječnja 2004. više ne prikazuju prema stručnoj spremi, nego prema rodu zanimanja.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58404b2d1eea8f2c0d8b45af/80

Prijeti nestašica maslaca, cijena mu leti u nebo

Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju "velikom krizom", upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica.

Vjerojatno nema kuće koja nije primijetila da je maslac u malo vremena opet poskupio, dosegnuvši astronomskih dvadesetak, do čak 24 kune za 250 grama. Što se dogodilo, kad je u ovo doba lani još, u prosjeku, koštao 16 do 18 kuna? Do Božića će biti i skuplji, kažu tržišni analitičari, ali je lako moguće da će ga za božićne potrebe biti i premalo. Želimo li na božićnoj trpezi kolače spravljene od maslaca, a ne margarina, uputno bi bilo, čini se, kupiti ga malo više pa zamrznuti. Jest, dotle je došlo. Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju »velikom krizom«, upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica. Ukratko, boje se da bi nedostatak maslaca mogao biti Grinč koji će ukrasti Božić.

Manjak proizvodnje

Cijena maslaca na europskom veleprodajnom tržištu je unatrag nešto više od godine dana porasla za čak 190 posto pa stoga ne čudi njegovo značajno poskupljenje u trgovinama. Samo od ljeta prošle godine, do rujna, cijena mu je na EU tržištu porasla sa oko 2.500 dolara po toni na 7.300 dolara, čemu je kumovao manjak mlijeka na tržištu, uzrokovan ruskim embargom iz 2014. godine i ukidanjem mljekarskih kvota godinu kasnije. Povećana je, nadalje, potrošnja maslaca u Kini, ali i drugim zemljama uvoznicama izvan EU-a te, u konačnici, prošlogodišnje istraživanje liječnika i nutricionista koji su nanovo otkrili da maslac ipak nije nezdrav. Potrošači su se iz tog razloga ponovno od margarina okrenuli maslacu, no učinila je to i pekarska industrija, poput one najveće, francuske, u želji da svojim potrošačima, pa i uz malo skuplju cijenu, ponudi proizvode sa što manje prerađenih namirnica.

Europsko tržište je bilo preplavljeno mlijekom nakon što je 2014. godine Rusija uvela embargo na uvoz hrane iz EU-a, a onda je i sama Unija godinu kasnije još ukinula dotadašnja ograničenja farmera u proizvodnji, tako da je Europa zaplivala u pretjeranim količinama mlijeka. Niska otkupna cijena mlijeka koju je ta poplava uzrokovala dovela je do propasti mnogih europskih farmera, ili, u boljem slučaju, smanjenja njihove proizvodnje. Kad se to dogodilo, međutim, Kinezi su »otkrili« maslac, počeli ga iz EU-a naručivati u većim količinama, jednako tako i SAD te arapske zemlje pa je zbog manjka proizvodnje naglo porasla njegova cijena.

Nije nezdrav

U prvom kvartalu prošle godine Kina je za nevjerojatnih 457 posto povećala uvoz maslaca iz EU-a u odnosu na isti period godinu prije pa sad gotovo 20 posto ukupno proizvedenog maslaca odlazi u tu zemlju. Oko deset posto odlazi u Egipat, kojem se isto maslac jako počeo sviđati pa je prošle godine uvoz povećao za 17 posto. Maslac danas, čini se, jede cijeli svijet, a više nego dosad, primjerice, Amerikanci. Nakon što su prošle godine njihovi, bostonski znanstvenici, objavili opsežnu studiju koja, ukratko, kaže da maslac nit' smrdi nit' miriši, odnosno da nije nezdrav, Amerikanci su povećali potrošnju maslaca na štetu margarina te uvoz iz EU-a povećali za preko 55 posto.

A što zapravo, kaže studija Friedman School of Nutrition Science and Policy na bostonskom Tufts sveučilištu, koja je objedinila devet studija nastalih od 2005. do 2015. godine na uzorku od preko 630 tisuća potrošača maslaca? Umjereno konzumiranje od jedne žlice dnevno ne utječe na smrtnost, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, zaključeno je. Maslac je, kažu, zdraviji od šećera ili škroba, odnosno od krumpira ili kruha na koji obično maže, ali je svakako manje zdrav od maslinovog ili ulja repice, kokosovog, lanenog ili sojinog ulja. Maslac ne treba demonizirati, kažu znanstvenici, ali niti ga smatrati putem do zdravlja. Postoje naznake da bi mogao čak biti i koristan u prevenciji dijabetesa, no do tog su zaključka, kažu znanstevnici, potrebna još mnoga istraživanja, piše Novi List

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590af28fb4739822708b4625/80
Foto: Pixabay

Sklopio pretplatnički ugovor na lažno ime

20-godišnjakinja dobila je opomenu teleoperatera radi duga od 1800 kuna

U II. Policijskoj postaji Split dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 48-godišnjakinjom, za koji je utvrđena sumnja da je početkom ove godine, koristeći se osobnom iskaznicom na ime 20-godišnjakinje, kod teleoperatera sklopila pretplatnički ugovor na njeno ime, uz kupnju mobitela, nakon čega je 20-godišnjakinja dobila opomenu teleoperatera radi nastalog duga u iznosu od oko 1800 kuna. Protiv 48-godišnjakinje je podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu, zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela zlouporabe osobne isprave.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 11:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .