Pred nekoliko stotina posjetitelja u brnaškom zaseoku Vučkovići, 18 alkarića borilo se za titulu pobjednika 63. Vučkovića dječje Bare, a nakon tri trke najuspješniji je bio alkarić Najbrži, imena Vito Vučković. Na koplje pobjednika vojvoda Jozo Joja Vučković-Manđa privezao je zeleno sukno, a njemu i njegovom momku pripale su još i vrijedne nagrade.

Zanimljiva je činjenica kako je alkarić Najbrži jedan od najtrofejnijih alkarića u ovogodišnjim svečanostima s čak tri osvojene Alke, dvije Čoje i jednom Barom. Prošle godine, na 62. alkarskim svečanostima na spektakularan način postao je pobjednikom Čoje kada je nakon što je u tri trke pogodio sve tri sride, skupio devet punata krenuo u pripetavanje pa i u njemu pogodio dvije sride i s ukupno 15 punata odnio crvenu Čoju na svom koplju. Samo dan kasnije okitio se i slavodobitničkim plamencom na 62. Vučkovića Alci s ukupno osam punata.

Nakon Bare na Trkalištu su tradicionalnu Žensku alku održale Vučkovića alkaruše. Njih 17 krenulo je u boj do naslova, a nakon pripetavanja najbolja je bila Lolinka koja je sestra pobjednika Bare.

Poslije alkarskih natjecanja održana je fešta na dnu sela. Sve okupljene zabavljala je grupa Piromani, a organizatori su svima dijelili srdele i piće.

Od 18 sati danas kreće nadmetanje za pobjednika 63. Vučkovića dječje Čoje. Potom će uslijediti trka veterana, nastup Sinjskih mažoretkinja, lutkarska predstava i zabavni program uz grupu Uzbunu. Organizatori su ponovno organizirali podjelu hrane i pića, a ovaj puta bit će na meniju vojnički grah.

Vrhunac slavlja bit će u nedjelju kada se održava 63. Vučkovića dječja Alka, a svečani program krenut će već od ranih jutarnjih sati pa sve do navečer uz feštu u čast ovogodišnjeg slavodobitnika. 

Oko 63 do 72 posto ljudi nosi loše cipele, pokazuje istraživanje iz 2018. godine, a postoje i dokazi da je puno benefita od bosonogog hodanja, piše Bright Side.

Čukljevi su rijetki
Dok hodate bosi, dopuštate svojim stopalima da budu u prirodnom i opuštenom položaju i ne moraju se prilagođavati obliku cipele, koji je nerijetko uzrok čukljeva i krivog položaja stopala.

Mišići su snažnij
Puno cipela ima jako čvrstu potporu zbog kojih se osjećate ugodnije dok hodate. No, jastučići i povišenja mogu učiniti da prestanete koristiti određene mišićne skupine, koje su važne za snagu nogu i cijelog tijela, kaže dr. Bruce Pinker, kirurg za stopala.

Svjesniji ste okoliša
To je posebno važno za bebe i djecu u razvoju. Ako im dopustite da hodaju bosa, to potiče njihov senzorni razvoj. 

Poboljšava san
Kad hodate bosi, to vas povezuje s prirodom i zemljom. Dokazano je da to poboljšava san kod ljudi koji povremeno imaju problema sa spavanjem.

Ublažava stres
Povezivanje sa zemljom tako da hodate bosi pomaže i smanjenju količine stresa, pokazala je studija. Zanimljivo je da su svi ispitanici nakon što su hodali bosi iskazali značajno smanjenje stresa.

Podiže razinu energije
Dodir s prirodom može potaknuti i probuditi energetske tokove te pridonijeti tome da budete bolje volje i raspoloženja.

Obnavlja prirodni obrazac hoda
Ako hodate bosonogi, obnovit ćete prirodni pokret stopala pri dodiru sa zemljom, koji cipele značajno mijenjaju.

Popravlja ravnotežu
Kad je riječ o uspostavljanju ravnoteže, bosi ćete to puno bolje uspjeti nego s cipelama koje imaju dobra pojačanja za stopala.

Popravlja položaj koljena i kukova
Cipele mijenjaju prirodni položaj tijela, zbog podignute pete, pogotovo ako je riječ o cipelama s visokim petama.

Smanjuje bol i upale
Dodir sa zemljom potiče punjenje baterija prirodnom energijom, olakšava hod i dovodi do toga da se stopala u prirodnom položaju opuštaju i osjećaju manje otpora.

Jača imunitet
Ljudi koji često hodaju bosi rjeđe osjećaju bol i imaju snažniji imunitet, pokazala je jedna studija.

Smanjuje rizik od infarkta
Uzemljenje potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica, te smanjuje gustoću krvi, uslijed čega pada rizik od začepljenja krvnih žila ugrušcima koji mogu dovesti do infarkta.

Popravlja ukupno funkcioniranje tijela
Postoje indicije da bosonogo hodanje popravlja rad živčanog sustava, protok krvi i rad niza organa, što pridonosi boljem funkcioniranju cijelog organizma. - pišu 24sata

Od ukupno pola milijuna prometnih znakova na našim cestama barem ih je sto tisuća suvišnih. Istodobno nedostaju tisuće znakova i oznaka koje bi trebale upozoravati vozače na opasna mjesta. Stoga je temeljita revizija prometne signalizacije jedan od prioriteta u cilju povećanje sigurnosti na cestama. Znakovi na cesti su poput soli u jelu, ne smije ih biti ni previše, niti premalo.

Višak izaziva suprotan efekt, jer otežava razlikovanje bitnog od nebitnoga. Posebice se to odnosi na brzinu, jer je to ionako 'pokriveno' Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, članak 51., stavak 1:

Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti... 

Problem je što ga policija dosljedno ne provodi, odnosno ne sankcionira vozače koji ga krše, voze prebrzo na skliskom, pri lošoj vidljivosti, pred nepreglednim zavojem... Kad se vozači naviknu da ima nepotrebnih znakova, često ignoriraju ovo temeljno pravilo. 

Kad ne bi bilo znakova, a policija bi dosljedno sankcionirala vozače prema čl. 51 st. 1, vozači bi prirodno propuštali vozila s desne strane, a oni koji nailaze s prvenstvom prolaza, ne bi komforno i bezbrižno ulazili u raskrižje. 

No raskrižja je 'druga pjesma' i tu nedostaje prometnih znakova, često istodobnih i na oba prometna pravca. Puno bi pomoglo uvođenje pravila ‘4 znaka Stop’, vrlo čestog u SAD-u. Logika je jednostavna: obavezu zaustavljanja imaju vozači na obje prometnice koje se križaju, pa za nesreću trebaju oba pogriješiti, ne samo jedan, kao kod nas.

Negativni efekti ove mjere? Na glavnom prometnom pravcu smanjila bi se protočnost, ali samo lokalno, jer bi, mjereno ne dužoj dionici, imala efekt korisnog prigušivača prometnog toka, koji bi smanjio mogućnosti sljedećih gužvi. Usto, smanjenje rizika nesreća i pogibeljnosti apsolutni je prioritet!

Opasnosti online kupovine poznate su već neko vrijeme, a stručnjaci kažu kako su ovi problemi sve češći. Glavni problem u kupovini preko interneta je što ljudi vrlo lako mogu postati ovisni o ovoj radnji, a jednako tako može utjecati na njihovo financijsko stanje, svađu s voljenima, ali i gubitak kontrole nad svojim životom.

"Stvarno je vrijeme da se opasnost kupovine preko internetu prepozna kao opasnost za mentalno zdravlje i kao mentalni poremećaj te da se ljudi educiraju o svim negativnim aspektima", rekla je doktorica i psihoterapeutkinja Astrid Müller.

"Do impulzivne kupovine dolazi zbog vanjskih faktora kao što su rasprodaje ili pak lijepe reklame", rekla je savjetnica za financije Carrie Rattle.

Napravljeno je i istraživanje na 122 pacijenta koji su tražili pomoć zbog svoje ovisnosti o kupovini na internetu i otkrili su kako ovi ljudi imaju veću stopu depresije i anksioznosti. Drugačiji način kupovine te sve veća popularnost interneta i mobitela bitno je utjecalo i na novu vrstu shoppinga, a samim time se povećao i broj ovisnika o kupovini.

Online se može kupovati u bilo kojem trenutku i vrlo je jednostavno, a zato mnogi češće kupuju iz topline vlastitog doma, nego u dućanima. Pokazalo se kako čak i sve više mladih ljudi pokazuju znakove ovisnosti o kupovini, piše Daily mail. Prema istraživanju provedenom 2017. godine 84 posto Hrvata kupuje online, a najviše kupuju odjeću i obuću, a potom su na redu namještaj, tehnika i hrana.

Broj onih koji kupuju najmanje jednom u tri mjeseca je porastao sa 64% na 69%. Osim toga, sve je češće i plaćanje računa preko interneta. Čak 54 posto Hrvata račune plaća preko internetskog bankarstva, a njih 24% i preko mobilnog bankarstva. Osim kupovine na internetu, veliki problem je i sama ovisnost o internetu. Upravo zato je 2017. godine u Zagrebu otvorena dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu, video-igricama i kockanju u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan. - piše Večernji list.