Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/552618edce3caa09008b4587/80

Kantautorica Michelle Rowsell: U Splitu se može živjeti od glazbe

Mlada kantautorica Michelle Rowsell nakon rodnog Jerseya i Londona svoj glazbeni put nastavlja u Splitu otkud je njen životni partner

Michelle Rowsell (31) dolazi iz Jersey Channel Island, malog otoka pored Francuske. Navršivši 18 godina Michelle je odlučila živjeti glazbu te je spakirala kofere i otputovala u Guildford, nedaleko od Londona, gdje upisuje umjetničku školu i polaže kao najbolja studentica u klasi. Nakon završetka obrazovanja seli se u centar Londona koji joj postaje baza, ali zajedno sa svojom gitarom u ruci počinje putovati svijetom i zarađivati za život svirajući na kruzerima. A onda se na jednim od njenih putovanja pojavio Splićanin Ante u kojeg se Michelle zaljubljuje na prvi pogled. Nakon tri godine, Michelle seli na Skalice i njen život dobiva jednu sasvim novu dimenziju.

 

Kako je u Vaš život ušao fatalni Ante?

Ante je radio na kruzeru na kojem sam ja pjevala. U jednom trenutku smo se pogledali i osjetili ono nešto što se ne osjeti često. Veza je trajala dok smo radili, a nakon povratka kućama nastavili smo se viđati. On bi ponekad došao u Lodnon, ja sam dolazila u Split, a nakon tri godine sam mu napokon rekla: "Ok, selim se u Split!“

To je zaista bila velika odluka, iz metropole doći u jedan mali grad na obali?

Ljudi su mi govorili da nisam normalna ako napustim London i odem u Hrvatsku. No ja smatram da glazbu možeš raditi bilo gdje, a znala sam da je Ante "taj“ i nisam ga htjela izgubiti iz života. No bila sam svjesna da će biti teško; treba naučiti jezik, voziti auto na drugoj strani, naučiti komunicirati s ljudima ovdje. Ipak sam ja umjetnik i izvođač, meni je potrebna komunikacija s ljudima kojima pjevam i sviram. Važno mi se izraziti. Moj ključan trenutak u Splitu je bio kada je on otišao raditi na brod, ostala sam sama bez svega navedenog.

Kako se danas sjećate tog razdoblja, je li bilo traumatično?

Došla sam ovdje na godinu dana, čisto da pokušam. Ne samo zbog Ante, nego i zbog sebe. Sviđa mi se što ljudi ovdje vole glazbu i pjevaju iz srca. Prvo što sam napravila pri dolasku je da sam počela učiti jezik tako da sam u grupi upoznala neke prijatelje. Ni u jednom trenutku nisam pomišljala na povratak u London, kamo li Jersey, jer bi to značilo da ne pokušavam stvoriti svoj život i razvijati kreativnost.

Kako je reagirala Vaša obitelj kada ste im rekli da selite u Hrvatsku?

Moja mama je, kao i svaka mama, bila nervozna. No onda su nas posjetili za vrijeme godišnjeg odmora i Ante im je kao pravi zaljubljenik u Split pričao o bogatoj povijesti svoga grada. Nakon svega me mama zagrlila i rekla da me tek sada razumije.

Zasigurno nije ni u snu mogla pomisliti da biste London zamijenila nekim drugim gradom.

Ja sam znala da neću ostati sa svojima, odnosno u Jerseyu. To je prekrasan otočić, ali tamo jednostavno nisam vidjela svoj život zauvijek. Mislila sam ići u Ameriku ili Australiju, ali sad sam sigurna da je Hrvatska ta zemlja koju želim. Kada me uhvati nostalgija, dovoljno sam blizu da mogu doći doma za samo par sati.

Kako prolaze Vaši dani u Splitu, jeste dobili neku svoju rutinu?

Čini mi se kao da mi je ovdje svaki dan drukčiji, ali volim disciplinu. Volim jogu i ona za mene nije samo aktivnost. To je za mene puno više. Noćni sam tip tako da slabo spavam. Često noću ustanem i pišem pjesme.

Pijete li kavu svaki dan?

Svaki dan. (Smijeh)

Znači, brzo ste se uklopili.

Kultura ispijanja kave mi se ovdje sviđa. Uživam sjediti i gledati ljude i pisati pjesme.

Što je s Vašom glazbom?

Kada sam došla u Split, mislila sam da prvo trebam naći bend. No nakon nekog vremena sam shvatila da je ipak bolje da krenem sama i da upoznam ljude, i općenito mentalitet. Tako sam odlučila napraviti obrade nekih svjetskih hitova i povezati ih sa svojim autorskim, sve u znaku priprema za nadolazeću ljetnu sezonu. U vrlo kratko vrijeme sam upoznala ugostitelja Luku Bokavšeka koji mi je dao priliku i ovom prilikom mu hvala što je prepoznao moj rad.

Kantautorica ste, potrebna Vam je inspiracija za djelovanje. Gdje je najviše crpite u Splitu?

Da bi glazbenik radio dobre pjesme, treba biti iskren, treba proživljavati razne situacije. U Splitu mi je svakodnevan život inspiracija. Jednom sam u Londonu upoznala jednu prekrasnu djevojku s kojom sam se sprijateljila, ali spletom okolnosti sam izgubila njen kontakt i godinama je nisam uspjela pronaći. Stoga sam joj napisala pjesmu u kojoj sam rekla sve što sam htjela da zna, nakon nekog vremena ju je ona čula i povezale smo se, to je zaista nevjerojatna priča.  Za mene je tekst izrazito bitan.

Tko po Vama piše dobre tekstove?

Glazbenik čije tekstove obožavam je Bob Marley. Svi su tako jednostavni, a sve će reći i istaknuti što treba.

Spomenimo da ste snimili svoj autorski CD "Jersey girl“.

Da, snimila sam ga još u Londonu s jednim genijalnim producentom s kojim sam pola godine tražila svoj zvuk i stil. Ljudi kažu da je pravi ljetni album u kojem se osjeća moj otočki stil. Zaista se mnogima sviđa. Snimajući prvi album nisam ni znala koliko je to dugotrajan i težak proces. Ovdje u Splitu je dosta teško razmišljati o snimanju, ne poznajem još uvijek ljude, i trebalo bi naći nekog producenta koji će me baš osjetiti.

U kojem smjeru vidite svoju karijeru u Hrvatskoj?

Ja samo želim svirati i prezentirati svoj rad. Učenjem jezika i upoznavanjem ljudi postajem opuštenija pa puštam vrijeme da donese što treba. Ja vježbam, stvaram i trudim se prenijeti svoju ljubav.

Kažete da ste se vrlo brzo opustili.

Pomalo se osjećam kao prava Dalmatinka. Odnosno više imam dojam kao da sam ja odavno bila takva, ali London te tjera da samo juriš naprijed. Tek sam u Splitu ono što jesam, tako da ne bih rekla da je utjecaj nego da sam to ja u punom smislu te riječi.

Vidite li se u nečem drugom osim u glazbi? Split za Vas kao umjetnicu pruža brojne mogućnosti, naročito u sezoni.

Želim se baviti samo glazbom, drugi poslovi su za plaćanje računa koje sam trebala u Londonu. Mislim da ovdje mogu živjeti od glazbe. Sada sve više lokala uvodi uživo glazbu. Imala sam nastup za Božić i to mi je bilo odlično jer sam se osjećala da sam prezaposlena i za blagdane. (Smijeh)

Sada ste točno godinu dana u Splitu, što možete reći o gradu i ljudima?

Vi ovdje imate sve, dobru hranu i dobro vrijeme. Sjećam se svog prvog dana u Splitu gdje sam stigla sa šalom i rukavicama, a čim sam došla sam tragala za naočalama jer u to doba sam se inače smrzavala gdje god bila. Što čovjeku treba više od toga?!

Imate li neke planove za budućnost, vidite li već sada budućnost kakvu želite?

Vidim se, a ono što je najvažnije je da budem s Antom. Gdje god, možda i London?! Znam samo da želim životnu stabilnost. Znala sam ako ne pokušam da ću požaliti, sad sam sigurna da i bi. Neprestano učim i to me drži vječno mladom, ovdje čovjek stalno nešto uči. Ne bojim se novog, ne bojim se učenja, nikad nisam nešto ne radila jer sam se bojala. Čovjek nakon svih iskustava shvati da je puno jači nego što misli. Držim se onoga da uvijek treba slijediti svoje srce.

hr Thu Apr 09 2015 08:17:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c004ebb47398baa88b4615/80
Foto: Pixabay

Koliko minuta dnevno moramo provesti u prirodi da bismo ublažili stres?

Nova studija sada je pokazala koliko točno vremena moramo provesti u prirodi da bismo se osjećali bolje nakon stresnog dana

Mnogobrojna istraživanja davno su dokazala da boravak u prirodi reducira posljedice stresa. Udaljavanje od svakodnevne vreve automatski će reducirati stres i pomoći nam da sredimo misli.

Nova studija sada je pokazala koliko točno vremena moramo provesti u prirodi da bismo se osjećali bolje nakon stresnog dana.

Prema studiji objavljenoj u časopisu "Frontiers in Psychology", samo 20 minuta dnevno povezivanja s prirodom pomaže u smanjenju razine hormona stresa, piše Harvard Health Publishing.

Istraživači su mjerili razinu kortizola skupini ispitanika uoči i nakon boravka u prirodi. Ispitanici su imali zadatak "odmoriti mozak" na mjestima poput javnih parkova i manjih zelenih površina u blizini svog radnog mjesta.

Ustanovljeno je da razina kortizola značajno pada nakon 20 do 30 minuta izlaganja prirodi. Pritom nije važno šećemo li ili pak jednostavno sjednemo na klupu u obližnjem parku i uživamo u pogledu na zelenilo. - piše Zadovoljna.hr.

hr Sat Sep 21 2019 14:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/578fda32d84d64c9578b45e2/80

Dijeta "21 dan": Učinkoviti sistem za mršavljenje koji funkcionira i bez vježbanja

Osnovna je ideja usvojiti nove prehrambene navike te se priviknuti na zdraviji način življenja, koji će s vremenom donijeti i vidljive rezultate u ogledalu

Želite li izgubiti višak kilograma, ne držite dijetu, već promijenite svoje prehrambene navike, savjet je većine nutricionista.

Rigorozne dijete “pale” samo na kratkoročne staze, a nakon prestanka držanja strogog režima prehrane kilogrami se vraćaju munjevitom brzinom. Štoviše, vrlo lako natući ćete više kilograma nego što ste imali prije držanja dijete. Da bi se uspješno promijenile životne navike, potrebno je ponašati se na određeni način barem 21 dan. Upravo zato brojne su “dijete” organizirane u periodu od tri tjedna kako bi se tijelo i um navikli na novi način prehrane. - piše Zadovoljna.hr

Dijete od 21 dan funkcioniraju na principu prehrane koja je u kalorijskom smislu ograničena. Ovisno o tome koliko kilograma imate i do koje kilaže želite doći, planovi prehrane vrte se u kategorijama od 1200 do 1500 kalorija, od 1500 do 1800 kalorija te od 1800 do 2100 kalorija.

Tijekom dana jede se šest manjih obroka otprilike svaka tri sata. Naglasak se stavlja na neprocesirane cjelovite namirnice poput bjelančevina, vitamina i minerala te se smanjuje unos ugljikohidrata.

Dopuštena je čak i konzumacija slatkih zalogaja, a s obzirom na to da se jede manje kalorija nego što je to uobičajeno, kilogrami se tope čak i bez vježbanja. Dakako, redovita fizička aktivnost ne bi se trebala izbjegavati, a rezultati će biti još bolji ako u svakodnevnu rutinu uvrstite žustru šetnju, vožnju bicikla, odlazak u teretanu ili koji drugi vid razgibavanja.

Osnovna je ideja usvojiti nove prehrambene navike te se priviknuti na zdraviji način življenja, koji će s vremenom donijeti i vidljive rezultate u ogledalu.

Primjer jelovnika od 1200 do 1500 kalorija:

Doručak u 9 h: 2 kuhana jaja, mali muffin od zobenih pahuljica, banane i borovnica (koji ste sami ispekli)

Međuobrok u 11 h: 2 čajne žličice maslaca od kikirikija s 1 kriškom rižinih krekera

Ručak u 13 h: salata sastavljena od 115 grama kuhane piletine, 150 grama rajčice, 50 grama svježe paprike, 100 grama zelene salate, žlica ulja i octa

Međuobrok 2 u 15 h: 12 badema

Večera u 18 h: 150 grama mljevenog mesa s pečenom tikvicom, 1 voćka za desert

Međuobrok 3 u 20 h
: mala zdjela pečenih kokica

Primjer jelovnika od 1800 do 2100 kalorija:

Doručak u 9 h: 100 graha zobene kaše, 3 čajne žličice maslaca od badema, 200 grama svježeg bobičastog voća

Međuobrok1 u 11 h: jedna kriška integralnog kruha s četvrtinom avokada i 50 grama cherry rajčica

Ručak u 13 h: 230 grama mljevene puretine sa 100 grama cherry rajčica, 50 grama luka, 50 grama naribanog zelja, 50 grama paprike, žlica ulja i octa

Međuobrok 2 u 15 h: 1 krastavac sa 150 ml niskokaloričnog grčkog jogurta

Večera u 18 h: 200 grama odreska, 100 grama kuhanog krumpira s jednom žlicom maslinova ulja, 150 grama kuhanih mahuna i 50 grama pirjanih gljiva

Međuobrok 3 u 20 sati: jedna srednje velika banana

hr Sat Sep 21 2019 08:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5820dccf1eea8f4e9a8b4785/80
Foto: Facebook

Znanstvenici tvrde: Način na koji hodamo otkriva demenciju

Hodanje bi moglo biti ključno za pomoć liječnicima u dijagnosticiraju različitih tipova demencije kod pacijenata, pokazalo je istraživanje.

Znanstvenici sa Sveučilišta Newcastle dokazali su da osobe s Alzheimerovom bolesti i osobe s demencijom Lewyevih tjelešaca imaju jedinstvene obrasce kretanja.

Istraživanje objavljeno u četvrtak u časopisu Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association pokazalo je da ljudi s demencijom Lewyevih tjelešaca više mijenjaju način hodanja - koraci im variraju u duljini i brzini te su asimetričniji u usporedbi s načinom hodanja kod osoba oboljelih od Alzheimera.

Rezultati do kojih je došlo istraživanje prvi je značajan korak u definiranju biomarkera za različite podtipove demencije, a time i uspješnije liječenje. 

"Način na koji hodamo može odražavati promjene u razmišljanju i pamćenju koje su rezultat problema u mozgu, popput demencije", kazala je za portal Medica Expres voditeljica studije i Društva za istraživanje Alzheimera, dr. Riona McArdle.

"Za znanstvenike i liječnike bitno je točno odrediti vrstu demencije kod pacijenta kako bismo bili u mogućnosti dati mu pravi tretman i to što prije", dodaje dr. McArdle.

"Rezultati ove studije pokazuju nam da bi hodanje moglo biti točno to što tražimo, korisni alat koji ćemo dodati u dijagnostičku kutiju za demenciju", slikovito će dr. McArdle.

U studiji je sudjelovalo 110 osoba, 29 s dobrim pamćenjem, 36 osoba koje boluju od Alzheimera i 45 s demencijom Lewyevih tjelešaca. Ispitanici su bili podvrgnuti jednostavnom testu hodanja, no pritom su na sebi imali brojne senzore koji su pratili njihovo kretanje do najsitnijih detalja.

Osobe s demencijom Lewyevih tjelešaca hodale su na jedinstven način. Dinamika njihovih koraka bila je nepravilna, a sam korak asimetričan, odnosno otisci lijevog i desnog stopala bili su različiti. Koraci osoba koje boluju od Alzheimera bili su ujednačeniji.

Znanstvenici su otkrili da bi analizom duljine koraka i asimetrije koraka mogli identificirati 60 posto podtipova demencije, što dosad nije bilo poznato, piše RTL.hr.


hr Fri Sep 20 2019 21:23:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ab522f42af47fb5398b48d6/80

Idete s mobitelom na WC? Evo zašto to ne biste smjeli raditi

Predugo sjedenje na WC-u može biti povezano s teškoćama kod pražnjenja crijeva te dovesti do pojačanog pritiska zbog kojega se mogu stvoriti hemeroidi, upozoravaju liječnici

Naprezanje očiju dok pretražujete internet nad ekranom mobitela u nekim situacijama može biti pogubno i za vašu stražnjicu, tvrdi dr. Sarah Jarvis, obiteljska liječnica iz Velike Britanije. No šteta neće nastati samo od gledanja u mobitel, naravno. 

- Poznato je da predugo sjedenje na školjci stvara povećani pritisak na vene u tom području, te dovodi do njihovog povećanja i tako može dovesti do pojave hemeroida - kaže dr. Janko Fila, krirug koji se bavi bolestima završnog dijela debelog crijeva.  

Hemeroidi su spužvasti jastučići ispunjeni krvlju koji, zajedno s unutarnjim sfinkterom, imaju ulogu ‘finog’ zatvaranja analnog kanala (čmara), a smješteni su u dubini od 4 do 5 centimetara od čmara, a glavni simptom da su se razvili je svrbež analnog područja i znakovi krvi u stolici, ili na papiru.

- Neće se, naravno, pojaviti zbog gledanja u mobitel, već zbog toga što previše vremena provodite na školjki dok pregledavate elektroničku poštu ili se dopisujete na društvenim mrežama. Isto upozorenje, dodaje dr. Fila, vrijedi i za one koji na zahodu vole čitati novine, ili knjigu.  

- Mnogi se ponekad vole povući na zahod s novinama, ili mobitelom, da izbjegnu obiteljsku gužvu ili razgovor sa šefom i osiguraju si malo mira, pa onda čitajući novine ili surfajući čekaju da dođe vrijeme za izbacivanje stolice, no to nije preporučljivo. Puno je bolje otići na zahod i odmah izbaciti stolicu, a za druge aktivnosti pronaći neki drugi kutak - kaže dr. Fila.  

Inače, gotovo tri od četiri osobe barem će jednom u životu imati problema s hemeroidima, procjenjuje se. U većini slučajeva prolaze sami od sebe, no mogu se zakomplicirati tako da je potrebno liječenje. Vrlo je važno voditi računa o tome da prilagodimo prehranu, odnosno izbaciti sendviče, fast food i sličnu suhu hranu, a što više jesti jušne kuhane obroke, a u prevenciji je vrlo važno i redovito kretanje, piše 24sata.hr

hr Fri Sep 20 2019 18:53:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .