Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5906d7bab47398e7678b459d/80
Foto: hcz-zu.hr

Danas se obilježava 22. godišnjica akcije "Bljesak"

"Bljeskom" i "Olujom" stvoreni su uvjeti za pobjedu u Domovinskom ratu te mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, čime je završen proces vraćanja cjelokupnog državnog teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske

 Prije 22 godine u zapadnoj Slavoniji počela je vojno-redarstvena akcija "Bljesak" i Hrvatska se u ponedjeljak, 1. svibnja, prisjeća dana kad su hrvatske snage 1995. u manje od 32 sata oslobodile zapadnu Slavoniju i time označile povratak hrvatskog suvereniteta u okvire međunarodno priznatih granica nastavljen tri mjeseca kasnije akcijom "Oluja".

Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije izvedena je nakon što su pobunjeni Srbi više godina odugovlačili i odbijali sve ponude za mirnu reintegraciju okupiranog područja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. 

"Bljesak" je počeo 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške, a glavni cilj akcije bio je ulazak u Okučane. 

81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade držale su glavne pravce napada, a u potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, postrojbe specijalne policije te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Prvi puta hrvatsko zrakoplovstvo išlo je u masovnije udare, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu.

Hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom, u manje od 32 sata, oslobodile više od 500 četvornih kilometara teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom na tom pravcu.

U akciji je sudjelovalo 7200 pripadnika vojnih i policijskih snaga, a oslobađajući zapadnu Slavoniju poginula su 42 pripadnika hrvatske vojske i policije, a njih 162 je ranjeno u dotad najopsežnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom ratu. Neki od ranjenih branitelja umrli su od posljedica ranjavanja.

Među poginulim braniteljima bio je i pilot Rudolf Perešin, koji je još početkom rata, 1991., vojnim zrakoplovom MiG-21 tadašnjeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u Austriju i potom se stavio na raspolaganje hrvatskim vojnim snagama koje su se tek stvarale.

Na težak vojni poraz vodstvo pobunjenih Srba odgovorilo je 2. i 3. svibnja terorističkim metodama - raketiranjem više hrvatskih gradova, među kojima i glavnog grada Zagreba gdje je ubijeno sedmoro civila, a 205 ranjeno. Jedan od vođa pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a ranije je, u veljači 1995., poručivao kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima.

Zagreb je napadnut 2. svibnja raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, tzv. zvončićima. U 10,23 sati nekoliko je projektila ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Napad je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar", Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. Ranjeno je 17 baletnih umjetnika, a ispred Akademije je poginuo student 1. godine filmske režije Luka Skračić.

Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.

Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995.

Akcija "Bljesak" smatra se svojevrsnim uvodom u oslobodilačku vojno-redarstvenu akciju "Oluju" početkom kolovoza 1995., u kojoj je oslobođen Knin, središte srpske okupacijske tvorevine u Hrvatskoj te većina okupiranog područja.

"Bljeskom" i "Olujom" stvoreni su uvjeti za pobjedu u Domovinskom ratu te mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, čime je završen proces vraćanja cjelokupnog državnog teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske.

hr Mon May 01 2017 09:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59132593b9e03e9a038b45eb/80
Foto: Pixabay

"Sigurnost u sezoni": Edukacija za turističke djelatnike

Radni sastanak/edukacija održati će se u srijedu, 23.05., u Županijskoj komori Split – HGK (na adresi Trumbićeva obala 4, Split), s početkom u 10 sati

Turistička zajednica grada Splita u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (Županijska komora Split) i Ministarstvom unutarnjih poslova RH (Policijskom upravom Splitsko-dalmatinska) organizira radni sastanak/edukaciju za turističke djelatnike. 

Na radnom sastanku će sudjelovati policijski službenici PU Splitsko-dalmatinske, a tema radnog sastanka je sigurnost u sezoni. Na sastanku će turistički djelatnici imati priliku na razmjenu iskustava i sudjelovanje u rješavanju konkretnih problema vezanih za sigurnost kako turista, tako i turističkih djelatnika te lokalnog stanovništva.

Radni sastanak/edukacija održati će se u srijedu, 23.05., u Županijskoj komori Split – HGK (na adresi Trumbićeva obala 4, Split), s početkom u 10 sati.

hr Tue May 22 2018 13:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b03faf62af47f21008b4570/80
Foto: Pametno

IDS – GLAS – Pametno: "U ime zdravog razuma – protiv referenduma!"

Predsjednik IDS-a Boris Miletić, potpredsjednica stranke Pametno Maja Vehovec i predsjednica GLAS-a Anka Mrak - Taritaš danas su u Saboru održali zajedničku konferenciju za medije.

Upozorili su da ljudi koji se kriju iza referendumske inicijative „Narod odlučuje“ žele da Talijani, Mađari, Bošnjaci, Srbi, Nijemci i sve druge manjine u Hrvatskoj postanu građani drugoga reda.

Predsjednik IDS-a Boris Miletić istaknuo je da „ako je suditi po dosadašnjim aktivnostima ovih udruga, njihova opasna fiksacija na sve koji su drugačiji i različiti neće, na žalost, na ovome stati. Ne bih se iznenadio ni da zatraže da se zabrani dvojezičnost našim Talijanima u Istri.“

- S ovakvim prijedlozima nismo se susretali čak niti u 90-tima, kada su se za vrijeme i neposredno nakon rata 'prebrojavala krvna zrnca'. Ovakvi su prijedlozi čak i za ono vrijeme bili preekstremni. A danas, 2018., imamo inicijativu koja otvoreno traži da se pripadnike manjina službeno proglasi građanima drugog reda!

Dodao je da, kao saborski zastupnik koji dolazi iz Istre te kao gradonačelnik otvorenog i multikulturnog grada Pule, jednostavno ne može razumjeti motive ljudi koji tako strastveno šire netoleranciju i netrpeljivost prema svojim sugrađanima. - Svim pripadnicima nacionalnih manjina bez obzira  u kojem dijelu zemlje živjeli, želim jasno poručiti da su manjine sastavni dio hrvatskog društva i da je Hrvatska njihov dom, kazao je Miletić.

Predsjednica Građansko-liberalnog saveza (GLAS) Anka Mrak – Taritaš poručila je da je „vrijeme da se kaže dosta konzervativnoj revoluciji koja polako, ali sigurno, Hrvatsku vraća unatrag.“ Referendumsku inicijativu Željke Markić i ultra-konzervativnih udruga trebamo nazvati pravim imenom - a to je antidemokratska i protumanjinska inicijativa, kazala je predsjednica GLAS-a dodajući:

- Tu imamo zapravo dvije inicijative koje pokreće ista ekipa okupljena oko gđe. Markić. S jedne strane koristi se inicijativa protiv Istanbulske konvencije kako bi se građani i dalje plašili baukom rodne ideologije i kako bi izmanipulirani strahom ujedno potpisali i inicijativu za izmjenu izbornog zakona.  Ovakva inicijativa je zapravo pokušaj klerikalnih udruga da s jedne strane kroje liste HDZ-u jer trenutno nisu zadovoljne s tim kako izgleda klub HDZ-a u Saboru. Oni zapravo žele više Culeja i Glasnovića u Saboru i to misle postići s tri preferencijalna glasa bez praga od 10 posto!

- Ovakva inicijativa dio je šire europske priče, jedne mreže ultrakonzervativnih udruga koje desnim radikalizmom žele uzdrmati temelje moderne Europe, napomenula je Mrak - Taritaš te je zaključila da „vrijednosti koje zastupaju te i takve udruge nisu europske vrijednosti, na čijim temeljima želimo graditi moderno, otvoreno i tolerantno hrvatsko društvo.“

Potpredsjednica stranke Pametno Maja Vehovec poručila je da stranke tzv. Amsterdamskog saveza streme otvorenoj Hrvatskoj, državi koja iznad svega poštuje različitosti i 'pušta' svoje građane da budu ono što jesu, da vole koga žele, kažu što misle.

- Različitost je bogatstvo, to je jamstvo moderne, građanske Hrvatske koja ima budućnost u Europi i cijelom svijetu. Moramo se ugledati na uspješnije od nas, kako bi i Hrvatska konačno stala uz bok europski razvijenim zemljama, kazala je Vehovec istaknuvši da se Pametno zalaže za izmjene izbornog

zakona koje su u interesu svih građana, a ne da se pod krinkom izmjena izbornog zakonodavstva provlači ugnjetavanje manjina.

Dodala je da preporuke GONG-a iz 2014. nude dobar okvir za izmjenu izbornog zakonodavstva, a odnose se na izmjene referendumskog pravnog okvira, zabranu kandidiranja osoba osuđenih za specifična teška kaznena djela, uspostavljanje jedinstvene baze podataka o donacijama tako dalje. A to je, zaključila je potpredsjednica stranke Pametno, upravo suprotno od svega što nam trenutno nameću desni radikali.

Čelnici triju stranaka  na kraju su zaključili da će inzistirati na doradi i izmjenama Zakona o referendum. - Trenutni   je   zakon   loš,  neodrečen   i   ostavlja   prostor   beskrajnim manipulacijama i zloupotrebama. Referendum bi trebao biti mehanizam demokracije, a ne šovinizma i represije!, poentirala je Mrak Taritaš.

hr Tue May 22 2018 13:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b03f95e2af47f09008b457d/80

U HGK ŽK Split održana stručna rasprava „DIESELGATE“

Tema je obuhvatila problematiku upotrebe diesela u Europi i tržište potrošnje prirodnog plina i ukapljenog naftnog plina (UNP) u Hrvatskoj

U HGK - Županijskoj komori Split, 21. svibnja, održana je stručna rasprava „DIESELGATE“ i strategija plina u prometu. Tema je obuhvatila problematiku upotrebe diesela u Europi i tržište potrošnje prirodnog plina i ukapljenog naftnog plina (UNP) u Hrvatskoj.

Nazočne dalmatinske tvrtke i javne institucije pozdravio je predstavnik Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK, Igor Grozdanić koji je predstavio koje su bile glavne smjernice potrošnje prirodnog plina i ukapljenog naftnog plina u RH do 2016/17. godine. Istaknuo je stabiliziranje tržišta i rast potrošnje UNP-a u Hrvatskoj u posljednje 4 godine te kontinuirani rast izvoza ukapljenog naftnog plina. „Proizvodnja UNP-a je skoro dvostruko veća od njegove potrošnje u RH. Stoga je ova rasprava organizirana s ciljem prepoznavanja prednosti korištenja alternativnog goriva za vozila cestovnog prometa, uz naglasak na mogućnost korištenja novih tehnologija s osvrtom na stanje i tendencije razvoja prometa u Europskoj uniji i Hrvatskoj. UNP-e je 100% hrvatski proizvod i njegova će potrošnja u prometu sljedećih 5 godina sigurno rasti“ rekao je Grozdanić.

Zamjenik predsjednika Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK,Josip Kelemen predstavio je „DIESELGATE“ kao početak novog odnosa prema automobilskoj industriji u svijetu i u Republici Hrvatskoj te njegove dosadašnje posljedice. „Do afere Dieselgate nije bilo poznato da Europa jedina u svijetu koja ima 70% voznog parka na dieselsko gorivo, dok su ostale zemlje imale puno manje (SAD1%, Kina 2%). Prema zadnjim podacima, 87% uvezenih automobila u RH je na dieselsko gorivo. Potrebno je preispitati povlašten status diesela na tržištu, ukinuti povlastice za uvoz dieselskih vozila, utjecati na javnu politiku prema prometu te poticati uporabu alternativnih goriva“ istaknuo je Kelemen.

Robert Mrvčić iz tvrtke KD Autotrolej d.o.o. iz Rijeke dao je primjer dobre prakse predstavljajući rezultate uporabe kombinacije goriva diesel-plin i stlačenog prirodnog plina u autobusima javnog prijevoza grada Rijeke. „Od 2013. do 2017. godine tvrtka je nabavila 40 autobusa na stlačeni prirodni plin (SPP), izgrađena je i otvorena punionica te radiona za održavanje i popravak SPP i UNP vozila, a sve s ciljem smanjenja emisija u sektoru prometa javnog gradskog prijevoza“ rekao jeMrvčić.

Predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK i direktor tvrtke B. I. L. d.o.o., Fažana Branimir Palunko predstavio je pregradnju dieselskih motora na plinski sustav te njihova iskustva i suradnju s javnim gradskim prijevozom grada Rijeke koja prednjači u korištenju SPP-a i UNP-a u javnom prijevozu RH.

Ladislav Brešković iz tvrtke Lisana komerc d.o.o., Kaštel Novi osvrnuo se na iskustva s korištenjem UNP-a u Dalmaciji te padom ugradnje plina u vozila posljednih godina.

Nakon izlaganja razvila se konstruktivna rasprava te su dani prijedlozi za bržu i kvaliteniju implementaciju plina u brodskom prometu poput uvođenja mobilnih jedinica za punjenje plina, koje bi bile smještene na otocima  i u marinama i sl. Također je iznešen prijedlog da se u raspravu uključe i predstavnici Ministarstva prometa i veza u vezi Pravilnika o uvođenju UNP-a u brodski promet.

Zaključeno je da je potrbno više ovakvih rasprava i da je potrebno do jeseni s predstavnicima Grada Splita i resornih Ministarstava ponovno razgovarati u Splitu te organiziratijavnu tribinu o ovoj temi, a prije toga održati zajedničke sastanake s resornim ministarstvom i lokalnom samoupravom.

hr Tue May 22 2018 13:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Od ponoći benzin skuplji za još 12 lipa, a dizel za 16 lipa

Vozače su i ovog utoraka dočekale više cijene goriva - benzin u prosjeku plaćaju 12 lipa više po litri u odnosu na prošli tjedan, a dizel 16 lipa više

U posljednja tri tjedna, spremnik od 50 litara benzina prosječno je skuplji za 20 kuna, a dizela za čak 25 kuna. - piše Dnevnik.hr

Cijene goriva od ponoći su ponovno porasle. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, prosječna cijena benzina danas iznosi 10,54 kune i veća je za 12 lipa u odnosu na prošli tjedan, dok je dizel praktički probio granicu od 10 kuna - prosječna cijena je 9,98 kuna dok je prošlog utorka bila 9,82 kune. 

Litra Eurosupera 95 od danas je na većini benzinskih postaja 10,37 kuna na koliko su je, primjerice, postavili Ina, Crodux i Lukoil. Na Tifonovim za EVO Eurosuper 95 treba izdvojiti 10,43 kune, a na Petrolovim je 10,36 kuna. 

Dizel je pak kod većine distributera naftnih derivata probio granicu od 10 kuna ili samo što nije. 

Razlog ovakvom rastu cijena koji nije zabilježen već četiri godine je poskupljenje nafte na svjetskom tržištu koja je na najvišoj razini od studenog 2014. 

S obzirom da trošarine i PDV koji su prihod države čine više od polovice strukture cijene goriva, u slučaju daljnjeg rasta cijena što bi za sobom moglo povući i val poskupljenja, Vlada ima mogućnosti intervencije, kako bi to spriječila.

No, za sada o tome još ne razmišlja i sve je, tvrde, u okviru planiranog kretanja cijena.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je u ponedjeljak kako u ovom trenutku kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu ne odstupa značajnije od onoga što je originalno predviđeno u kalkulacijama za proračun i projekcijama za ovu godinu.

- Rezultat toga je i rast maloprodajnih cijena goriva, benzina i dizela. Međutim, nisu izašle iz onih okvira koje smo si u nekom projekcijskom razdoblju stavili. - rekao je ministar najavljujući da će se trošarine razmatrati u sklopu cjelokupnog novog paketa poreznih izmjena.

Dodaje kako pri tome treba uzeti u obzir i početak turističke sezone.

- Početak je turističke sezone, dolazi velik broj stranaca u Hrvatsku, tako da nemojmo ni taj element zanemariti po pitanju cijena trošarina. - rekao je.

Maksimum cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, podsjetimo, zabilježen je u drugoj polovici travnja 2012. godine, kada je za Eurosuper 95 trebalo izdvojiti 11,32 kune po litri, za Eurosuper 98 11,71 kunu, a za Eurodizel 10,11 kuna. Međutim, tada je barel nafte bio iznad 110 dolara, što je oko 43 posto više od sadašnje cijene. Cijeli članak pogledajte ovdje.


hr Tue May 22 2018 09:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .