Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju: Pod udarom smo nezabilježenim u europskoj praksi

Odbor se poziva i na europsku praksu koju poznaje kroz članstvo u Mreži europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO) te kaže da se ni u jednoj europskoj zemlji ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela osim u Hrvatskoj

Iz Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u utorak su priopćili kako su posljednjih mjeseci na udaru pojedinaca i interesnih grupacija unutar akademske zajednice, koji su zbog partikularnih interesa ometali rad Odbora i pokušali ga dezintegrirati, čime su, kaže se, dosegli razinu nezabilježenu u cjelokupnoj europskoj praksi.

U priopćenju koje je potpisao predsjednik Ivica Vilibić kaže se da je Odbor u posljednje dvije godine riješio više desetaka pristiglih predmeta, te da se pritom suočio s nezainteresiranošću većine visokoškolskih i znanstvenih institucija za etička pitanja.

Odbor se poziva i na europsku praksu koju poznaje kroz članstvo u Mreži europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO) te kaže da se ni u jednoj europskoj zemlji ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela osim u Hrvatskoj.

Odbor se suočio s neobjektivnom i pristranom prosudbom kršenja etičkih načela, te s potpunim izostankom sankcija čak i kad je neprijeporno utvrđeno teško kršenje Etičkog kodeksa, kaže se.

U priopćenju podsjećaju i da za uređenja tih problema nije bilo dovoljno političke volje te da Odbor tri godine nije radio jer Sabor nije imenovao njegove članove, uključujući i činjenicu da su je u jednoj varijanti Zakona o znanosti i visokom obrazovanju bili uklonjeni članci koji reguliraju njegovo postojanje.

Čini se da dio politike i akademske zajednice Odbor smatra nepotrebnim

"Sudimo li prema sadašnjem stanju stvari, čini se da dio politike, kao i određeni dio akademske zajednice, smatraju da su Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i zakonska regulativa etičkog ponašanja u tome području društvene prakse - nepotrebni!", stoji u priopćenju. 

Odbor je odbacio prigovore o zastari predmeta te ističe da je to jedna od bitnih razlikovnih odrednica etike u odnosu na pravo. Upravo zbog toga, kao i zbog neprimjereno dugog interregnuma u radu, Odbor je preuzeo rješavanje zaostalih predmeta zaprimljenih u prethodnom razdoblju, podsjeća Odbor.

Budući bi zanemarivanje zaostalih predmeta predstavljalo samo po sebi kršenje etičkih principa na kojima se temelji njegov rad, Odbor ih je odlučio riješiti u redovitoj proceduri, kaže se u priopćenju i dodaje da je „Odbor temeljem takve odluke uvučen u aktualne sukobe unutar hrvatskog političkoga, istraživačkog i akademskog prostora, čijoj kulminaciji upravo svjedočimo.“

Mišljenje koje je Odbor donio temelji se isključivo na međunarodnim standardima koje je propisalo Povjerenstvo za etiku u publiciranju, kao i međunarodnim priručnicima koji definiraju pravila naknadnih ispravaka već objavljenih znanstvenih radova, kaže se u priopćenju i naglašava da je svim znanstvenicima, a napose urednicima časopisa, trebao bi biti poznat instrument korekcije objavljenog teksta „Erratum“ ili „Errata corige“.

Odbor će prema Poslovniku o radu te praksi prethodnog saziva objavljivati svoja mišljenja o riješenim predmetima na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dodaje se.

Etičkih principi u znanosti i visokom obrazovanju moraju biti dosljedno definirani zakonom

Odbor ponovno naglašava važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, te potiče pojedince i institucije da prijave kršenja tih principa etičkim povjerenstvima i savjetima matičnih institucija ili samom Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Nadalje, Odbor upozorava da medijska instrumentalizacija pojedinih slučajeva i sama predstavlja oblik etički neprihvatljivog ponašanja i stoga se snažno zalaže za poštovanje procedure prijavljivanja i rješavanja takvih predmeta.

Poziva institucije iz sustava znanosti i visokog obrazovanja da bez odugovlačenja sankcioniraju dokazana kršenja etičkih kodeksa, kao i da ulože napor u uklanjanje pretpostavki za takvo ponašanje.

Na kraju priopćenja, Odbor izražava mišljenje da pravni okvir kojim se uređuje pitanje etičkih principa u znanosti i visokom obrazovanju mora biti detaljno i dosljedno definiran Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, kao i relevantnom a nedostajućom pravnom regulativom.



hr Tue Jan 17 2017 22:47:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

HAK: Zbog prometne nezgode sporije na A3 prije čvora Lužani

Zbog prometne nezgode na autocesti A3 Bregana-Lipovac, prije čvora Lužani, u smjeru Lipovca promet teče usporeno, izvijestio je u nedjelju Hrvatski auto-klub (HAK), a vozače poziva na pojačan oprez zbog uočene srne unutar ograde autoceste A4 Goričan-Zagreb kod čvora Breznički Hum.

Zbog jake bure na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Novi Vinodolski-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).
Jak vjetar usporava vožnju na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.

Od 9 do 18 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog radova se vozi jednom stranom, dvosmjerno, na autocestama: A1 kroz tunel Sveti Rok do vijadukta Božići, A2 Zagreb-Macelj između čvorova Zabok i Zaprešić i kroz tunel Đurmanec (od 52. +600 do 55. km), A3 Bregana-Lipovac između odmorišta Ježevo i čvora Ivanić Grad te između čvora Babina Greda i odmorišta Rastovica, A4 Goričan-Zagreb između čvorova Ivanja Reka i Kraljevečki Novaki te Breznički Hum i Komin, (zatvoren je ulazni krak čvora Kraljevečki Novaki iz smjera Sesveta u smjeru čvora Ivanja Reka), A6 Rijeka-Zagreb između čvora Vrbovsko i tunela Čardak, između čvorova Ravna Gora i Delnice te kroz tunel Sleme.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat mogući su povremeni zastoji, osobito tijekom ljetne sezone, jer je predviđeno da će radovi trajati do kraja godine. 

Zbog izbjegavanja prometnih gužvi na graničnom prijelazu Metković/Doljani zabranjuje se promet turističkim autobusima od 10. svibnja do 30. listopada 2018.

hr Sun May 20 2018 10:03:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588927621eea8fc62d8b4575/80
Foto: Pixabay

Profesor optužen za pedofiliju: "Možete misliti kako se ja osjećam"

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena...

Nakon što je prošli tjedan objavljena priča o profesoru koji ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje djece mlađe od 15 godina, a zaposlen je u nekoliko škola - sam profesor za RTL poručuje: "U trenutku potpisivanja ugovora nisam znao da je optužnica pravomoćna". 

Iako je od toga prošlo dva mjeseca spomenuti profesor nije imao potrebu o tome obavijestiti školu! Tvrdi i kako će dokazati nevinost. 

Razgovorali su s njim telefonskim putem:

Optuženik: Nisam to prijavio, nisam ni mogao prijaviti

Novinarka: Zbog čega?

Optuženik: Na dan potpisa ugovora o radu, taj dan mi je potvrđena optužnica

A to je bilo 1. ožujka, što znači da je dva mjeseca nakon toga i dalje radio bez ikakvih problema.  

Novinarka: Vi niste osjećali potrebu obavijestiti školu da je protiv vas podignuta, odnosno potvrđena optužnica?

Optuženik: Ne

Novinarka: Vama to nije bilo sporno?

Optuženik: Pa to nema nikakve veze sa školom! Ovo je tako pakosno napakirano, možete misliti kako se ja osjećam. Nisam ja bezveze pobjegao od nekog na bolovanje. Ja jednostavno ne mogu funkcionirati.

Novinarka: Tko vam je napakirao?

Optuženik: Javnost. Ma dajte molim vas, vi znate tko vam je dostavio informacije. Samo jedna osoba ih je imala i dostavila vama...

Novinarka: Mislite da nije trebalo izaći u javnost da jedan profesor ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje, a radi s djecom?

Optuženik: Je li se to moralo tako javno napraviti? Svaki postupak oko maloljetnika nije za javno objavljivanje...

Novinarka: Znači Vi držite da je to sve trebalo proći bez medija i da javnost o tome ništa nije trebala znati?

Optuženik: Hoće li meni suditi javnost ili ulica?

Inače, prema Zakonu o obrazovanju pravomoćno osuđene osobe za kaznena djela na štetu djece ne smiju raditi u obrazovnim institucijama, kao i oni protiv kojih se vodi postupak.

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena.

"Nitko od njih ne vidi ništa sporno u tome, govorim o ljudima koji imaju pravomoćne optužnice. Da, on nije morao prijaviti. Nije njegovo da to prijavljuje. Na ravnateljima je škole i na Ministarstvu obrazovanja da provjere osobe u školstvu", kazuje Anita Papa iz udruge Lavice koja pruža pomoć i zaštitu žrtvama pedofilije, javlja RTL.

 

hr Sun May 20 2018 08:09:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6e1328b9e03e1c048b45bc/80
Foto: Pixabay

Vrijeme nestabilno, od utorka do petka kiša

I sljedećih će dana atmosfera iznad Hrvatske i okolice biti nestabilna, pa se valja pripremiti na čestu kišu, ponegdje i obilniju, osobito od utorka do petka. No, još u nedjelju i ponedjeljak u većini će krajeva biti suho, te barem djelomice sunčano, posebice ujutro ponegdje na Jadranu uz jaku buru, uglavnom podno Velebita.
Nedjelja - ponegdje pljuskovi

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 prevladavat će sunčano, a vjerojatnost za pljuskove bit će mala. Uz povremeno umjeren sjeveroistočnjak, jutarnja temperatura od 11 do 14 °C, a najviša dnevna između 24 i 26 °C, piše HRT.

U središnjoj Hrvatskoj barem djelomice sunčano, a uz umjeren i jak razvoj oblaka mogući su lokalni pljuskovi i grmljavina, uglavnom u Međimurju i Hrvatskom zagorju. Poslijepodnevna temperatura između 23 i 25 °C.

Vjerojatnost za lokalne pljuskove najveća je u Gorskom kotaru i Lici, gdje će biti djelomice sunčano. Sunčanije će biti na sjevernom Jadranu uz umjerenu, podno Velebita i jaku buru. Temperatura u gorskim krajevima i unutrašnjosti Istre ujutro od 6 do 10 °C, na moru između 14 i 18 °C, a najviša dnevna u gorju od 20 do 22 °C, na Jadranu između 24 i 26 °C.

U Dalmaciji pretežno sunčano. Ujutro će uz obalu puhati slaba do umjerena bura, danju prema otvorenome moru  sjeverozapadnjak. More malo do umjereno valovito temperature između 19 i 22 °C, a poslijepodnevna temperatura zraka bit će između 26 i 28 °C.

Podjednako toplo i na jugu Hrvatske, uz pretežno sunčano vrijeme. Ujutro uz obalu bura, mjestimice i jaka, danju zapadni i sjeverozapadni vjetar, uglavnom prema otvorenome.

U novome tjednu - promjenljivo, od utorka do petka česta kiša

U većem dijelu sljedećega tjedna
 vrijeme će biti promjenljivo i nestabilno, uz čestu kišu i grmljavinu, osobito od utorka, kada će i osvježiti. U ponedjeljak će još u središnjim i istočnim krajevima vjerojatnost za kišu biti mala.

I na Jadranu sve nestabilnije, uz kišu i grmljavinu, koji mjestimice od utorka mogu biti i izraženiji. U ponedjeljak će uz obalu puhati bura, od utorka će vjetar okrenuti na jugo, a zatim na sjeverozapadnjak. I dalje toplo uz manji pad temperature u utorak.

Pelud

U većini Hrvatske bit će visoka koncentracija peludi trava, a na srednjem Jadranu i drveća.

UV indeks

UV indeks, mjera jakosti sunčeva zračenja, uglavnom će biti visok, pa ako ste osjetljivije kože kvalitetno se zaštitite.
hr Sun May 20 2018 08:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .