Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5863bffd1eea8f959a8b46ef/80
Foto: Renato Selinović / Crometeo

Šibenik: Predstavljen idejni projekt obnove jednog od najstarijih kupališta u RH

Legendarne kabine načete zubom vremena, koje tom kupalištu daju poseban izgled, bit će obnovljene faksimilski, odnosno ostat će u izvornom obliku
 Idejni projekt rekonstrukcije kabina na šibenskom kupalištu Jadrija, jednom od najstarijih kupališta u Hrvatskoj, u srijedu su u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" predstavili arhitekti Zoran Popović, Ivica Galasso i Boris Zokić.

 "Sve smo radili u dogovoru s konzervatorima i zajedno smo se složili da kabine moramo što hitnije staviti u funkciju, a kao najbolje rješenje odabrali smo faksimilsku obnovu, što uključuje i obnovu svih kabina koje su srušene, pa će ih umjesto sadašnjih 132 u budućnosti biti 154. Arhitektura se neće mijenjati, Jadrija ostaje kakva je bila, a funkcija kabina ostaje ista kao i do sada, što znači da u njima i dalje neće biti vode i struje", kazao je na izlaganju Zoran Popović.

 Uz veći broj kabina, Jadrija će imati od tri i pol do pet metara nove obalne trase te ukupno oko tisuću četvornih metara nove površine. Umjesto takozvanog kontinuiranog betonskog zida od kojeg se valovi odbijaju, zbog čega se more stalno prelijeva preko rive, projektanti su kao rješenje zamislili tzv. kompozitni zid s armiranom betonskom pločom na stupovima, koji omogućava da val uđe ispod rive umjesto da se prelijeva preko.

 "Prije nego smo izradili idejni projekt išli smo po Jadriji i pitali za mišljenje ljude koji tamo žive. Kao veliki problem svi su naveli prelijevanje mora preko rive i sve je ukazivalo na činjenicu da tamo ne smije biti zid, već kompozitna konstrukcija. More se neće odbijati od zidove, nego će prolazit kroz zidove i na taj način će se smanjiti prelijevanje. Za izgled to neće ništa značiti, taj dio se ne vidi", istaknuo je Boris Zokić.

 Na prezentaciji je bio i šibenski gradonačelnik Željko Burić, koji je kazao kako je najstarije šibensko kupalište platilo danak nebrige i neusklađenosti prostornih planova. "Ovo je sada praktički komuniciranje s javnosti, s onima koji Jadriju doživljavaju kao svoje kupalište i svoju gradsku četvrt. Prije ovoga odrađen je ogroman posao na Jadriji da se promijene prostorni planovi koji su omogućili određivanje granice pomorskog dobra, zatim su obavljeni razgovori sa županijom da bi ona Jadriju dala u podkoncesiju Gradu Šibeniku i sve je to posao koji je doveo do mogućnosti da crtamo što bi Jadrija morala biti u konačnici", naglasio je Burić.

 Inače, šibenska Jadrija jedno je od najstarijih kupališta u Hrvatskoj, nastalo 1921. godine, a starije je i od kultnih splitskih Bačvica. Akciju za izgradnju gradskog kupališta pokrenuo je zaslužni Šibenčanin i prijatelj prirode Šime Grubišić-Rovilo, dok je gustu borovu šumu zasadio još jedan Šibenčanin Ante Frua, poznat po svom ustrajnom i dugotrajnom radu na pošumljavanju šibenske okolice.


Facebook komentari

hr Wed Dec 28 2016 14:40:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Župan Blaženko Boban pao dok je brao masline, završio u bolnici s dva slomljena rebra

Danas ga neće biti na sjednici Županijske skupštine koja se održava u Domu za starije na Zenti

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, teško se ozlijedio u padu u svom masliniku u subotu. Isprva Boban nije mislio da je nešto ozbiljno, čak je potegao i na Brač na dodjelu nagrada na svjetskom prvenstvu u branju maslina, no bolovi su bili neizdrživi pa se u nedjelju javio u bolnicu. Primio ga je dr. Mišo Krstičević, SDP-ov gradonačelnik Ploča. - piše Index.hr

- Odličan čovjek i stručnjak. - kazao je Boban koji je zadržan na liječenju u splitskoj bolnici.

- Pao sam dok sam brao masline i u padu sam nezgodno zakačio jednu granu. Pod velikim bolovima sam se zaputio na Brač, a onda sam se javio u bolnicu gdje su mi otkrili kako su slomljena dva rebra. - otkrio je splitski župan.

Danas ga neće biti na sjednici Županijske skupštine koja se održava u Domu za starije na Zenti, nekoliko stotina metara od bolnice. - piše Index

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 10:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e1df08b47398680f8b45ef/80

Oblačno s povremenom kišom, u Dalmaciji lokalni pljuskovi s grmljavinom

Najviša dnevna temperatura između 7 i 13, a na Jadranu od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva

 Umjereno i pretežno oblačno s povremenom kišom, a u Dalmaciji i lokalnim pljuskovima s grmljavinom, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku za danas, 23. listopada.

U prvom dijelu dana ponajprije u istočnim i južnim predjelima može biti obilnije kiše, a u najvišem gorju susnježice i snijega.

Vjetar većinom umjeren sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje i olujna bura te sjeverozapadnjak, a samo još ujutro na jugu jugo i jugozapadnjak.

Najviša dnevna temperatura između 7 i 13, a na Jadranu od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 08:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ed8c9ab9e03e9a888b4722/80
Foto: D.N.

Voda iz izvora rijeke Žrnovnice ponovno crna

Poznati gradski aktivist dr. Joško Kalilić poslao nam je fotografije snimljene jutros

Obilna kiša koja je noćas pala na području Žrnovnice ponovno je isprala velike količine crnog zgareža koji je očito ušao u pukotine brda Mosora i pocrnio vodu na izvoru rijeke Žrnovnice. 

- Preporučio bih onim sugrađanima Korešnice koji imaju sekundarnu vodovodnu mrežu za zalijevanje polja koja se crpi pumpama iz podzemlja od oko 2o m da koriste ovu vodu koja nije za piće ali je bar bistra za pranje robe, suđa, povrća itd.

Vodu za piće treba i dalje koristiti iz rezervoara u Korešnici i u centru Žrnovnice koju doprema Javna ustanova Vodovod i kanalizacija. Na priloženim fotografijama vidi se razlika boje vode iz izvora Žrnovnice i podzemne vode iz sekundarne vodovodne mreže za zalijevanje polja u Korešnici. - kazao je Kalilić.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 08:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b9970eb473984a9b8b457b/80
Foto: Wikipedija

Simptomi nizozemske bolesti u turizmu bit će sve izraženiji

Pitanje udjela turističkog sektora u BDP-u jedno je od najvažnijih pitanja hrvatskog gospodarstva. Turizam predstavlja izvor velikog deviznog priljeva, zapošljava velik broj radne snage, o njemu ovisi i lokalna infrastruktura te investicije.
Prema većini relevantnih podataka udio deviznog prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u prelazi 18 posto, što nas uz Maltu i Cipar čini državama s najvećim udjelom deviznih priljeva od turizma u BDP-u od svih zemalja Europske unije.  Po svim procjenama taj udio će kod nas dodatno rasti. Velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske imaju udjele manje od 5 posto.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".


Utjecaj turizma proteže se na cijelo društvo

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.


Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 


Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.


"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 19:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .