Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Sve više kriminala seli na internet; izolirana nije ni Hrvatska

Kriminalci prepoznali priliku za unosan posao

Crna internetska tržišta na kojima se zahvaljujući anonimnom pristupu i posebnim alatima može kupiti sve, primjerice drogu, tuđi identitet ili oružje, sve su popularnija u svijetu zbog čega i hrvatski kriminalisti moraju stalno pratiti međunarodne trendove i surađivati s drugim policijama u hvatanju kriminalaca koji svoje nezakonito poslovanje skrivaju na internetu.

Općepoznati internet ili tzv. 'otvoreni internet' kojim se ljudi većinom služe u svakodnevnom radu ili slobodnom vremenu za primjerice čitanje portala i korištenje društvenih mreža, predstavlja samo jedan maleni dio interneta, odnosno vrh ledenog brijega, dok sve ostalo, nekih 80 posto predstavlja 'deep web', neindeksirani dio interneta na kojem je skriven i 'dark web'.

Deep web je platforma koju zbog legitimnih razloga koriste brojne grupacije od tvrtki do aktivista za ljudska prava, a uključuje neindeksirane internetske stranice do kojih se ne može doći putem pretraživača već točno određenom putanjom i izravnim unošenjem adrese, ali i skrivene servise, zvane 'darknet' ili 'dark web' koji su dostupni samo putem posebnog softwarea, poput TOR-a.

Povijest TOR-a, kojim se u prijenosu podataka zatire izvorište i odredište poruke, vezana je za američku mornaricu koja je željela anonimno komunicirati.

Kriminalci prepoznali priliku za unosan posao

Osim što se takva mreža koristi za dozvoljene svrhe, priliku za unosan posao preko interneta prepoznali su i kriminalci, koji skrivajući identitet, proizvode i usluge prodaju ili kupuju preko crnih tržišta na 'dark webu', iako je pogrešno misliti da ih je nemoguće uhvatiti u nezakonitoj zoni.

- Takve osobe teže je identificirati nego na nekim drugim klasičnim platformama, ali ne znači da su  apsolutno zaštićene ako se bave takvim aktivnostima jer različiti slojevi pristupa internetu omogućavaju samo određeni stupanj anonimnosti - kaže u razgovoru za Hinu voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet Kristina Posavec.

Njezine tvrdnje potvrđuje i praksa prema kojoj je zabilježen niz slučajeva razotkrivanja takvih kriminalaca. Europske policije su 2014. raskrinkale ljude koji su se bavili takvim kriminalom u 27 zemalja, što je i u Hrvatskoj dobilo svoj epilog, a hrvatska policija lani je sudjelovala i u rušenju underground foruma 'darkcode' na kojem su se i hrvatski državljani bavili ilegalnim aktivnostima.

Šibenska policija ovih je dana uhvatila 22-godišnjaka i njegovu vršnjakinju koji su preko crnih tržišta u tri navrata naručili više od 115 grama 'speeda'. Posljednju pošiljku adresiranu na 22-godišnjaka u četvrtak su izuzeli inspektori za narkotike i otvorili je u osumnjičenikovoj nazočnosti.

Crna tržišta unatrag nekoliko godina problem i u Hrvatskoj

Sadržaji na 'deep webu', kaže Posavec, sve su popularniji jer ljudi otkrivaju stvari koje su im dostupne na crnim tržištima pa unatrag nekoliko godina i u Hrvatskoj predstavljaju problem.

- Ima dosta tih darkmarketa na kojima se nudi apsolutno sve - od droge, oružja i ukradenih osobnih podataka do dječje pornografije, podataka o kreditnim karticama i nedozvoljenih lijekova. Apsolutno sve, što god zaželite možete tamo naći - kaže Posavec.

Na takvim mjestima se nude i neke vrste intelektualnih usluga, primjerice malveri kojima se može neovlašteno pristupiti na nečije računalo ili grupu računala, što se može koristiti za računalne napade, pristup osobnim financijskim podacima ili za neovlaštene transakcije s bankovnih računa.

Internetska crna tržišta postaju sve popularnija jer su zabranjene stvari ljudima dostupne u dnevnoj sobi i više se ne moraju izlagati dodatnom riziku.

- Ako netko želi nabaviti drogu više ne treba tražiti dilera po mračnim uličicama kad može naručiti drogu koja će na kućnu adresu stići zapakirana u kutiji od CD-a ili bombonjere. To je jedan od modusa koji je sve popularniji jer je praktičniji i jednostavniji. Dijete od 14, 15 godina može iz dnevnog boravka naručiti drogu, a da njegovi roditelji to ni ne znaju - kaže Posavec.

Droga najčešći predmet interesa

U Hrvatskoj je popularna kupovina droge koja je najčešći predmet interesa, a ima i korištenja crnih tržišta za dječju pornografiju koju se naručitelju dostavlja kriptirano na neki digitalni način. Preko crnih tržišta može se primjerice kupovati ukradene umjetnine ili čak naručiti ubojstvo, no u Hrvatskoj zasad nije zabilježen takav slučaj.

Naručitelj odabire najzgodniji način dostave, poput kurirskih služba koje nisu upoznate sa stvarnim sadržajem paketa, primjerice bombonjere, koji ni na koji način neće odavati stvarni sadržaj.

No, nisu svi ljudi koji koriste TOR kriminalci i ne koriste ga nužno iz pobuda za činjenje kaznenih djela, odnosno pristupa nezakonitim sadržajima jer neki to rade na primjer iz čiste znatiželje.

Posavec kaže da browser poput TOR-a nije zabranjen niti je protuzakonit i ljudi ga mogu koristiti da bi  pristupili bilo kojoj drugoj tražilici, poput googlea ili yahooa ako, primjerice, ne žele da im se otkrije njihova prava IP adresa i mjesto s kojeg pristupaju internetu.

Anonimne mreže koriste brojne grupacije od novinara do aktivista

Stručnjak za računalnu sigurnost Tonimir Kišasondi kaže da postoji diskusija je li to legalno, ilegalno, moralno ili nemoralno, ali to koriste velike grupacije ljudi, primjerice novinari ako ne žele otkriti da  istražuju stranice nekog poduzeća ili prikupljaju informacije o osjetljivim temama poput korupcije, i aktivisti za ljudska prava u zemljama gdje je zabranjen pristup sadržajima koje režim ne odobrava.

- To je isti razlog kao kad ljudi ne žele da im telefonski broj bude izlistan u imeniku - kaže Kišasondi s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike.

Kriminalci su nažalost otkrili da je bolje imati 'web shop' nego sjediti u nekoj uličici. To, kaže, međutim nije ništa neobično jer je svijet počeo živjeti na internetu i kriminalci su shvatili da im je lakše pljačkati baze podataka, bitove i bajtove nego se napucavati po bankama.

- Je li surfanje po dark webu moralno ovisi o tome koristi li ga se za kupovinu droge, izvještavanje iz nekog režima, ili za traženje informacije o tome kako liječiti rak bez da to vide Google i Facebook koji uvijek povezuju identitet i profil korisnika - zaključuje Kišasondi.

Skriveni servisi na dark webu do kojih se može pristupiti preko TOR-a nude niz kriminalnih stvari koje su jako loše, ima dosta materijala za hakere, ali i legalnih stranica koje postoje u javnosti.

Usluge na darknetu plaćaju se virtualnom valutom

- Facebook primjerice ima skriveni servis za pristupanje u zemljama s restrikcijama na slobodu govora i informacija te koje filtriraju i cenzuriraju internet, a brojne medijske kuće koriste te servise za komunikaciju i razmjenu dokumenata - kazao je Kišasondi, navodeći primjer američkog zviždača Edwarda Snowdena koji je medijima dostavljao tajne dokumente. Uz to i wikileaks je počeo na TOR-u.

Usluge na darknetu plaćaju se virtualnom valutom od kojih je trenutno najpopularniji 'bitcoin', čija se prednost u odnosu na kreditne kartice očituje u težem praćenju traga novca.

Posavec kaže kako nije nemoguće ući u trag takvoj valuti, a to potvrđuje i Kišasondi za kojeg je u startu pogrešno uvjerenje da se bitcoinu ne može ući u trag. Ta valuta je, objašnjava, zapravo distribuirana online bilježnica u koju se može nešto zapisati ili pročitati, ali se ne može izbrisati.

Iako je vlasnik Silkroada, jednog od prvih ilegalnih online tržišta, koristio TOR i bitcoin na kraju je uhvaćen, napominje Kišasondi.

Internet ne poznaje granice pa ni Hrvatska nije izolirana od takvog oblika kriminala zbog čega policija često surađuje i razmjenjuje podatke s drugim policijskim organizacijama, prvenstveno Europolom, Interpolom i FBI-om, sudjeluje u međunarodnim akcijama, ali i prati trendove.

No, ta borba je mukotrpna jer se nakon akcije rušenja Silkroada pojavila još bolja i zaštićenija inačica.

U porastu sve vrste internetskih prevara

Za neke nezakonitosti nije ni potreban dark web jer se puno stvari radi na normalnom webu, a s razvojem društvenih mreža, virtualne komunikacije i razmjene podataka zabilježen je porast svih vrsta internetskih prevara i makinacija, upozorava Posavec.

Ljudi bi, naglašava, trebali biti oprezniji jer ne razmišljaju da netko može zloupotrijebiti njihove podatke i da žrtva kaznenog djela mogu postati svojim neopreznim objavama na internetu, otvorenim profilima, prihvaćanjem prijateljstava od svakoga i razmjenom datoteka.

„Ljudi su jako osjetljivi kad ih netko u fizičkom svijetu traži osobne podatke, primjerice u banci, o bračnom stanju, djeci ili primanjima, a istodobno otkrivaju sve osobne podatke na facebooku ili čak objavljuju fotografije polugole djece s ljetovanja, što se može zloupotrijebiti na pedofilskim stranicama."

Jednom online, uvijek online

Problem je što nešto što je bilo online uvijek ostaje online. - To je prva stvar o kojoj ljudi trebaju razmišljati kad bilo kakav sadržaj stavljaju na internet - kaže Posavec.

Neoprezno objavljivanje osobnih podataka može završiti neugodnim posljedicama i zbog krađe identiteta tako da počinitelji izrade dokumente na njihovo ime i počnu se kao oni predstavljati.

Zbog takve neopreznosti bilo je dosta ljudi čiji su se ukradeni osobni podaci i fotografije pojavili na stranicama koje nude seksualne usluge zbog čega su ih kontaktirale mušterije.

Kišasondi kaže da korisnici interneta mogu u jednom trenutku svjesno postati anonimni, ali ne može postati anonimno ono što su ostavili kao digitalni trag za sobom na Facebooku i Googleu.

- Znate onu priču kada je nešto besplatno... Nije Facebook proizvod nego si ti proizvod jer koristiš tu mrežu, daješ joj osobne podatke i informacije o svojem ponašanju, a te su informacije zanimljive tvrtkama koje žele prodati svoje proizvode - kaže Kišasondi. Pitanje je, međutim, jesu li ljudi svjesni rizika i znaju li da se prikupljeni podaci dugoročno spremaju i analiziraju.

U budućnosti će rasti zabrinutost zbog rudarenja podataka

Neke subkulture žele koristiti TOR, imaju blogove na darknetu jer su svjesne problema i žele zadržati svoju privatnost i anonimnost, kaže Kišasondi, koji procjenjuje da će u budućnosti biti još i više zabrinutosti pojedinaca za njihovu privatnost zbog 'rudarenja' podataka.

Jedno objašnjenje je da će biti sve više zadiranja u privatnost zbog profiliranja korisnika, no zbog takvog prikupljanja podataka ljudi moraju biti svjesni problema. Korporacije su prepoznale rizike koje donosi moderna tehnologija pa u sigurnu komunikaciju, nadzor mreže i sigurnosne aplikacije ulažu milijarde dolara.

Razmjeri štete mogu biti golemi. Primjerice, američka demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton suočena je s velikim problemom jer je u završnici izborne utrke FBI objavio da je ponovno istražuje zbog komuniciranja putem privatnog e-mail servera dok je bila na čelu State Departmenta.

Crna internetska tržišta samo su dio cyber kriminaliteta koji uz terorizam i ilegalne migracije spada među "top prijetnje" u EU. U Hrvatskoj je zabilježenio oko 1200 nedjela cyber kriminala godišnje, što je osjetan porast u odnosu na 300 do 400 takvih slučajeva 2008. i 2009.

Posavec kaže da se sve više kriminaliteta seli na internet jer je tako jednostavnije i jeftinije. To je trend unatrag nekoliko godina jer više ne morate, kaže Posavec, prodavati krivotvorene tenisice na štandu kad ih možete prodavati preko facebooka.

hr Sun Nov 06 2016 09:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5abbb8ce2af47f5b528b4613/80
Foto: Facebook

Neurokirurga Paladina angažirala SKB Mostar

Ugledni hrvatski neurokirurg Josip Paladino petnaest dana mjesečno će raditi na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru, objavljeno je u četvrtak.
Kako su za medije potvrdili iz SKB-a, upravno vijeće je donijelo odluku o angažiranju toga stručnjaka. 

"Paladino osobno može raditi kao što je radio u Zagrebu, odnosno u iznimno visokom ritmu. Fizički i stručno je i više nego spreman za ovaj posao", rekao je ravnatelj mostarske bolnice Ante Kvesić.

Dodao je kako će Paladino mjesečno boraviti u Mostaru dva puta po tjedan dana. Iz SKB-a Mostar planiraju uz njega uspostaviti tim ljudi koji će učiti od tog vrhunskog stručnjaka.

"To je velika stvar za ovu bolnicu", dodao je Kvesić.  

Rekao je kako će hrvatski neurokirurg početi s radom tek kada u bolnici opreme operacijsku dvoranu, a za što je potrebno izdvojiti više od pola milijuna konvertibilnih maraka (oko 250.000 eura).

Josip Paladino, jedan od vodećih neurokirurga u Hrvatskoj s prestižnom europskom i svjetskom karijerom, je donedavno radio u KBC-u Zagreb, koji je potkraj ožujka odlučio da mu više neće produljiti ugovor o radu nakon što mu je istekao šestomjesečni ugovor o radu na četiri sata dnevno. Ubrzo ga je angažirala bolnica Sveta Katarina, a potom je postao i članom stručnog tima Radiochirurgije Zagreb, poliklinike iz Svete Nedelje.
hr Thu Apr 26 2018 19:11:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae206a02af47fbe948b46c9/80

Završena sjednica Gradskog vijeća: Usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita

Gradsko vijeće je na današnjoj sjednici prihvatilo prijedloge Komisije za javna priznanja i dodijelilo nagrade Grada Splita za životno djelo, osobne i skupne nagrade za 2017. godinu.

Nagrade za životno djelo prof. prim.dr.sci. Ivanu Urliću, dr. medicine i profesoru Frani Barasu dodijeljene su jednoglasno dok je nagrada Ivici Luetiću dodijeljena većinom od 17 glasova prisutnih vijećnika. Osobne nagrade Dini Levačić i prof. Vladi Sunku te skupne nagrade Jedriličarskom klubu „Mornar“ i Dječjem zboru „Srdelice“ dodijeljene su glasovima svih prisutnih vijećnika".

Natječaj za dodjelu nagrada je objavljen 15. siječnja ove godine u dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ i na internetskim stranicama Grada Splita i trajao je do 15. veljače. Kako je iznio predsjednik Gradskog vijeća Jure Šundov, u navedenom razdoblju zaprimljena su 24 prijedloga, od čega 14 njih za nagradu za životno djelo; 5 za osobne nagrade i 5 za skupne nagrade. Komisija je provela tajno glasovanje o predloženim kandidatima te je nakon prebrojavanja za svaku kategoriju nagrada, utvrđeno da su tri kandidata za nagradu za životno djelo, dva kandidata za osobne i dva kandidata za skupne nagrade dobila najveći broj, odnosno natpolovičnu većinu svih članova Komisije. Nagrade će laureatima biti dodijeljene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 4. svibnja u povodu Dana grada.

Prethodno su, u okviru rasprave o izmjenama i dopunama dnevnog reda, povučene točke o odobravanju izvođenja radova na hotelima „Ambasador“, „Villa Harmony“ i „Gospa od Žnjana“, a na prijedlog gradonačelnika uvrštena je rasprava o izmjenama i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava. Također, na inicijativu gradonačelnika, a prijedlog Komisije za imena ulica i trgova, kojeg je obrazložio njen predsjednik Petar Škorić, u dnevni red je uvršten prijedlog da se postavljanjem spomen ploče obilježi spaljivanje židovske baštine, događaj koji se zbio 12. lipnja 1942. godine.

Odgovarajući, u okviru vijećničkih pitanja, na upit vijećnika Tomislava Prljevića (HDZ) o predstojećoj sjednici Vlade i što treba od nje očekivati, gradonačelnik Andro Krstulović Opara je kazao da se posljednja četiri mjeseca intenzivno radi na njenoj pripremi te da je javnost djelomično s tim upoznata temeljem informacija tokom nedavnih ministarskih posjeta Splitu i razgovora u pripremi same sjednice. 

„To je proces koji se vrti cijelo vrijeme. Riječ je o aktiviranju vertikale, ali ne po stranačkoj liniji, nego po liniji funkcioniranja vlasti što se već pokazalo učinkovitom po pitanju Žnjana, Karepovca, Hajduka... Pripremaju se kvalitetni materijali kako bi se donijele odluke za splitsku aglomeraciju“, kazao je gradonačelnik. 

Naglasio je kako će se najvažniji blok tema na sjednici odnositi na infrastrukturu vezanih uz vodu i odvodnju, zaobilaznicu Solin – Split, odnosno Strožanac te željezničku prugu koja treba povezati Split, odnosno trajektnu luku sa zračnom lukom. Također i prostor Korešnice, gdje bi se na 200.000 m2 trebao urediti prostor za stanove POS-a i branitelje i kako se nada da bi dijeljenje ključeva moglo biti za tri i pol godine i prostor Dračevca koji bi se trebao prenamijeniti u tehnološki park. 

„Vjerujem da imamo razloga biti optimistični i da neće biti kao sa učinkom sjednica vlada koje su u Splitu održavali premijeri Valentić, Račan, Sanader i Kosor nakon kojih se nije dogodilo ništa“, rekao je gradonačelnik.

Na upit Ante Jukića (HDZ) kako napreduju radovi na Žnjanskom platou gradonačelnik je kazao da je natječaj od početka bio transparentan. 

„Praksa ove uprave je transparentno provođenje natječaja. Do sada je to bilo neposrednom pogodbom. Uveli smo natječaj mada to propisi ne traže. Proveden je po strogim uvjetima. Ni jedan od 12 natjecatelja nije platio dug gradu. Jedan samo 35 kuna i svi su eliminirani. Već sam ranije pozvao bivše koncesionare da podmire dugovanja prema gradu za 2015. i 2016. Samo je jedna trećina platila. Tako smo poslali tri poruke: da treba dostaviti čistu dokumentaciju; da je svatko tko podmiri dugove dobrodošao i da nema namještanja. To je ključno za pokazati u kojem smjeru ide Grad, nema popuštanja. Nema cijene da postignemo te ciljeve. Žnjan će biti uređen kako je javnim natječajem određeno i ovo ljeto imat ćemo privremeno rješenje“, rekao je gradonačelnik.

Goran Kotur (SDP) je upitao što se radi na provedbi zaključka Gradskog vijeća da se promijeni zakon i osim državnih i privatnih šuma utvrdi i status lokalnih, kako bi Split mogao upravljati Marjanom. Spomenuo je da je razgovarao sa stranačkim zastupnicima koji su obećali podršku. Zahvalivši na ponovljenoj inicijativi, gradonačelnik je kazao kako je i on sam davno rekao da će Marjan biti splitski. Dodao je kako se na tome intenzivno radi i da će o svemu više reći nakon sjednice Vlade u Splitu, podržavši Kotura u uvjerenju da će i ovaj put vijećnici u vezi Marjana postići konsenzus.

Na upit Mirne Kovačić (HNS) što grad radi na provedbi EU projekata i dobivanju bespovratnih sredstava, koji su projekti u toku za Grad i Aglomeraciju, opširno je odgovorila Ana Jerkunica, ovlaštena pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte istaknuvši da je Grad prijavio više od 160 projekata, ukupne vrijednosti 442 milijuna eura, od kojih je 60 odobrenih u vrijednosti 90 milijuna eura. Njih 26, u vrijednosti 9,4 milijuna eura su realizirani, a oko 20 ih je u provedbi. 

Jedan od projekata koji je trenutno u provedbi je onaj za pomoćnike u nastavi vrijedan 16 milijuna kuna, od kojih je 10 bespovratnih i odnosi se na 113 učenika s teškoćama. Potom, Split - mjesto dodira sporta i kulture, vrijedan 6,3 milijuna kuna od kojih je pet bespovratno, a zahvaljujući kojima će se izraditi tehnička dokumentacija za saniranje krovišta stadiona na Poljudu i brendirati grad kao grad sporta i kulture. Pred potpisivanjem smo za projekt Zaželi vrijedan 8,3 bespovratnih milijuna kuna, pomoću kojih će se zaposliti 50 žena koje će skrbiti o 200 starih i nemoćnih osoba. Također, očekuje se potpisivanje za projekt „Otpad nije smeće!“, za kojeg se očekuju bespovratnih 2,3 milijuna kuna, pomoću kojih će se iduće dvije godine građani educirati o odvojenom prikupljanju otpada. Isto tako se za uređenje plaže Kaštelet očekuje bespovratnih 5 milijuna kuna, kao i projekt Look@ - postavljanja foto stupova na turistički atraktivnim lokacijama u gradu vrijedan 236 tisuća kuna. 

Kroz ITU mehanizam ove godine će se financirati biciklističke staze na području Urbane aglomeracije Split (bespovratnih 16 milijuna kn), nabava 18 autobusa za „Promet“ d.o.o. (bespovratnih 35 milijuna kn), za ticketing – naplate i kontrole u „Prometu“ (11 bespovratnih milijuna kn); savjetovanje poduzetnika (bespovratnih 26 milijuna kn); integrirani projekt Dioklecijanove palače (bespovratnih 18 milijuna kn); za Tehnološki park Dračevac (bespovratnih 61 milijun kn) i preseljenje garaže „Prometa“ (bespovratna 54 milijuna); Regionalni transfuzijski centar KBC (bespovratno 32 milijuna). Za financiranje svih troškova ITU ureda i zaposlenika do 2023. godine dobilo se 16,2 milijuna bespovratnih kuna.

U nastavku sjednice, nakon duge i polemične rasprave usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje 2017. - 2022. godine. Nacrt Plana izradila je tvrtka ECOINA d.o.o. iz Zagreba, koja je odabrana u postupku javne nabave usluge izrade Plana gospodarenja otpadom Grada Splita, a obrazloženje je dao jedan od izrađivača Plana Mirko Buduša. 

O prijedlogu Plana vrlo kritički su progovorili predstavnici stranaka Pametno i Most, a Kristina Vidan (Pametno) je čak predložila da se usvajanje odgodi do iduće sjednice, da se formira radna skupina za izradu novog prijedloga, u koju bi se uključili predstavnici civilnih udruga i zainteresirani građani. Takav prijedlog nisu prihvatili predstavnici vladajuće koalicija. Tako je Petar Škorić prijedlog ocijenio dobrim, a Mirna Kovačić je rekla kako je bilo dovoljno 40 dana javne rasprave da se daju primjedbe. Ona se složila i s vijećnikom Antom Zoričićem da bi odgađanje rezultiralo ozbiljnim posljedicama odgađanja projekta i mogućnosti apliciranja na fondove.

Nakon kraće rasprave izglasana je odluka o imenovanju Branke Brekalo novom ravnateljicom Muzeja grada Splita. U okviru rasprave u potpunosti je povučen prijedlog zaključka o participaciji Grada Splita u troškovima „Televizije Jadran“, a u vezi proizvodnje, emitiranja programa, praćenja sjednica Gradskoga vijeća. Prijedlog zaključka povučen je na zahtjev direktorice „Televizije Jadran“. 

„Ova točka dnevnog reda nije nužno trebala doći na Gradsko vijeće. Mogla se sprovesti odlukom gradonačelnika, ali smo to učinili radi transparentnosti“, naglasio je nakon trominutne pauze Petar Škorić (HDZ). 

Po izlaganju izvjestitelja ovl. pročelnika Službe za gospodarenje gradskom imovinom  Ivana Leke usvojeno je više zaključaka o odricanju prava prvokupa: za suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-1), čest.zgr. 1888 Z.U. 2408 K.O. Split, površine 78,55 m2,  na adresi Bajamontijeva 7., zatim za 1/3 dijela čest.zgr. 2393 Z.U. 2826 K.O. Split, u naravi poslovni prostori u na adresi Kraj sv. Marije 1, te za suvlasnički dio s neodređenim omjerom čest.zgr. 2656/2 Z.U. 2345 K.O. Split, u naravi poslovni prostor B, površine 29,32 m2, orijentacije sjever, na Obali HNP 6. Također, izglasani su zaključci o odricanju prava prvokupa za nekretnine u zgradi na adresi Teutina 3. i 5., sagrađenoj na čest.zgr. 965 Z.U. 860 K.O. Split, te za dio čest. zem. 9082/2 Z.U. 10995 K.O. Split u naravi stan površine 54,63 m2 označen brojem 4 na I. katu zgrade u Bihaćkoj 13. 

Vijećnici su danas jednoglasno izglasali odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora i članove vijeća gradskih kotareva na području Grada, a za dan izbora određen je 17. lipanj 2018. Prihvaćen je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava i dr.



hr Thu Apr 26 2018 19:05:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1fa3c2af47fc4988b459f/80

Partnerstvo s Jadrolinijom u jačanju prometne infrastrukture

Jadrolinija je strateški partner Grada Splita i svih ostalih sudionika u podizanju kvalitete infrastrukture i realizaciji projekta gradske željeznice od Zračne luke do Trajektne luke te spajanja hrvatskih otoka s autocestom preko nove brze ceste do čvora Vučevica, zaključili su danas na sastanku u gradskoj upravi gradonačelnik Andro Krstulović Opara i predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta.

Gradonačelnik Krstulović Opara predstavio je projekt željeznice od Zračne do Trajektne luke rekavši kako su poticaj za nju upravo brojke koje proteklih godina ostvaruju ova dva snažna subjekta, prvenstveno Trajektna luka sa svojih pet i pol milijuna putnika u 2017. godini. Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta zahvalio je na podršci i pozivu te izrazio spremnost za suradnju rekavši kako je Jadroliniji Split od velike važnosti i zbog broja putnika i zbog veza s hrvatskim otocima i Italijom.

Zajedničkoj političkoj platformi koju čine četiri grada Split, Solin, Kaštela i Trogir te Splitsko-dalmatinska županija zatim drugi sudionici HŽ putnički prijevoz i HŽ infrastruktura te Trajektna luka i Zračna luka pozivom gradonačelnika Andre Krstulovića Opare tako se pridružila i Jadrolinija, kao glavni koncesionar obalnog linijskog prometa koji u splitsku luku dovede najveći broj putnika. Realizacija gradske željeznice, ali još važnije veza trajektne luke na autocestu preko mosta svetog Duje i tunela Kozjak omogućit će lakšu prometu komunikaciju putnicima prema otocima, ali i stvoriti uvjete za neke druge oblike poslovanja kao što je teretni promet.

Na okruglom stolu pod nazivom ''Razvoj željezničke infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji - vlakom od zračne luke do Splita'' kojeg u ponedjeljak, 30. travnja 2018. godine organizira Hrvatska gospodarska komora sudionici u ovom projektu potpisat će partnerski sporazum za realizaciju željeznice od Zračne luke u Kaštelima do Trajektne luke u Splitu, a to će biti uvod u točku dnevnog reda na sjednici Vlade u Splitu idućeg petka.

Današnjem sastanku u Gradu Splitu nazočili su i ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović i ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević.

hr Thu Apr 26 2018 18:14:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1ef322af47fde928b4757/80

Split slavi svoju najveću feštu – blagdan Svetog Duje!

Misno slavlje i svečana procesija, koncerti, prigodne kazališne predstave, filmske projekcije i izložbe, fešta na Marjanu, izložba cvijeća u splitskom parku Đardinu i podrumima Dioklecijanove palače, raznovrsni sportski turniri, priredbe za djecu, nastupi kulturno-umjetničkih društava, Gastro get – fešta spize i pića, već tradicionalno najiščekivanija tomobola i večernji koncert na Rivi te veliki vatromet, tek su dio bogatog programa događanja koji nas očekuje u sklopu ovogodišnje Sudamje.

Iz programa izdvajamo koncert legendarnog škotskog benda Simple Minds koji nakon nedavno objavljenog sedamnaestog albuma Walk Between Worlds te rasprodanih koncerata diljem Europe, dolaze i u Split! Koncert će se održati na plaži Žnjan, u subotu 05. svibnja u čast blagdana Svetog Duje i Dana grada, a bit će ovo prvo veliko događanje na plaži koja će uskoro dobiti novo i moderno ruho te brojne atraktivne sadržaje.

U nedjelju, 06.svibnja  održava se veliki tradicionalni sportski događaj, veslačka utrka osmeraca legendi: Oxford-Cambridge – Split.

Višestoljetni tradicionalni blagdan svetog Dujma ili fjera svetog Duje, slavi se i ove godine tradicionalno 7. svibnja. Posvećena je Sv. Dujmu, salonitanskom biskupu, koji je živio u doba cara Dioklecijana kada je i pogubljen. Sveti Dujam je zaštitnik grada. Ranim jutrom počinje Sudamja, pučka fešta u čast sv. Dujma, bogati crkveni dio programa sa središnjom svečanošću – procesijom s moćima Svetoga Dujma koja kreće iz katedrale sv. Dujma, preko Rive do oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana gdje se održava misa. Fešta obuhvaća mnoštvo događanja; od koncerta limene glazbe, klapa, prodaje tradicionalnih suvenira, delicija i raznih hrvatskih proizvoda, drvenih leptira i sličnih igračaka za djecu do drvenog posuđa za one nešto starije.

Što dodatno izdvojiti iz bogatog rasporeda?

U sklopu proslave obilježiti će se i Praznik rada na Marjanu, uslijedit će tradicionalna fešta u Varošu – Fešta Sv. Križa, Sudamja fest- koncert duhovne glazbe u čast sv. Dujma, cjelovečernji nastupi popularnih  splitskih KUD-ova Filip Dević, KUD-a  Brodosplit i KUD-a  Jedinstvo na splitskoj Rivi. 3.svibnja u HNK Split održat će se koncert klapa pod nazivom Susret dalmatinskih klapa, a 5. svibnja na Peristilu očekuje nas Sudamja fest- koncert duhovne glazbe u čast sv. Dujma.

U splitskom parku Đardinu i podrumima Dioklecijanove palače, 4. svibnja otvara se 43. Praznik cvijeća.  Proslava završava 13. svibnja u Park šumi Marjan, proslavom Dana Marjana. 6. svibnja u Đardinu imate priliku izraditi tradicionalnu splitsku tortu. Ove godine proslava je bogatija za još jedan hvale vrijedan projekt, Gastro Get festival Sudamja u organizaciji TZ grada Splita i ugostitelja iz Geta. Na Gastro Get festivalu Sudamja, svaki će od osam splitskih restorana ponuditi različite menije sa zadanim namirnicama.

I ove godine na sam dan proslave, 07.svibnja Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER) organizira „Feštu o spize i pića“ na kojoj će besplatno dijeliti jela sugrađanima i posjetiteljima grada Splita. 

Opereta Spli’ski akvarel Ive Tijardovića vraća se na scenu HNK Split izvedbama 4. i 5. svibnja. Spli’ski akvarel je uz Malu Floramye najpopularnija predstava o Splitu, a njen glavni lik je “splitski mali puk“ kojem je autor i posvetio svoje besmrtno djelo.

hr Thu Apr 26 2018 17:25:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .