Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Sve više kriminala seli na internet; izolirana nije ni Hrvatska

Kriminalci prepoznali priliku za unosan posao

Crna internetska tržišta na kojima se zahvaljujući anonimnom pristupu i posebnim alatima može kupiti sve, primjerice drogu, tuđi identitet ili oružje, sve su popularnija u svijetu zbog čega i hrvatski kriminalisti moraju stalno pratiti međunarodne trendove i surađivati s drugim policijama u hvatanju kriminalaca koji svoje nezakonito poslovanje skrivaju na internetu.

Općepoznati internet ili tzv. 'otvoreni internet' kojim se ljudi većinom služe u svakodnevnom radu ili slobodnom vremenu za primjerice čitanje portala i korištenje društvenih mreža, predstavlja samo jedan maleni dio interneta, odnosno vrh ledenog brijega, dok sve ostalo, nekih 80 posto predstavlja 'deep web', neindeksirani dio interneta na kojem je skriven i 'dark web'.

Deep web je platforma koju zbog legitimnih razloga koriste brojne grupacije od tvrtki do aktivista za ljudska prava, a uključuje neindeksirane internetske stranice do kojih se ne može doći putem pretraživača već točno određenom putanjom i izravnim unošenjem adrese, ali i skrivene servise, zvane 'darknet' ili 'dark web' koji su dostupni samo putem posebnog softwarea, poput TOR-a.

Povijest TOR-a, kojim se u prijenosu podataka zatire izvorište i odredište poruke, vezana je za američku mornaricu koja je željela anonimno komunicirati.

Kriminalci prepoznali priliku za unosan posao

Osim što se takva mreža koristi za dozvoljene svrhe, priliku za unosan posao preko interneta prepoznali su i kriminalci, koji skrivajući identitet, proizvode i usluge prodaju ili kupuju preko crnih tržišta na 'dark webu', iako je pogrešno misliti da ih je nemoguće uhvatiti u nezakonitoj zoni.

- Takve osobe teže je identificirati nego na nekim drugim klasičnim platformama, ali ne znači da su  apsolutno zaštićene ako se bave takvim aktivnostima jer različiti slojevi pristupa internetu omogućavaju samo određeni stupanj anonimnosti - kaže u razgovoru za Hinu voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet Kristina Posavec.

Njezine tvrdnje potvrđuje i praksa prema kojoj je zabilježen niz slučajeva razotkrivanja takvih kriminalaca. Europske policije su 2014. raskrinkale ljude koji su se bavili takvim kriminalom u 27 zemalja, što je i u Hrvatskoj dobilo svoj epilog, a hrvatska policija lani je sudjelovala i u rušenju underground foruma 'darkcode' na kojem su se i hrvatski državljani bavili ilegalnim aktivnostima.

Šibenska policija ovih je dana uhvatila 22-godišnjaka i njegovu vršnjakinju koji su preko crnih tržišta u tri navrata naručili više od 115 grama 'speeda'. Posljednju pošiljku adresiranu na 22-godišnjaka u četvrtak su izuzeli inspektori za narkotike i otvorili je u osumnjičenikovoj nazočnosti.

Crna tržišta unatrag nekoliko godina problem i u Hrvatskoj

Sadržaji na 'deep webu', kaže Posavec, sve su popularniji jer ljudi otkrivaju stvari koje su im dostupne na crnim tržištima pa unatrag nekoliko godina i u Hrvatskoj predstavljaju problem.

- Ima dosta tih darkmarketa na kojima se nudi apsolutno sve - od droge, oružja i ukradenih osobnih podataka do dječje pornografije, podataka o kreditnim karticama i nedozvoljenih lijekova. Apsolutno sve, što god zaželite možete tamo naći - kaže Posavec.

Na takvim mjestima se nude i neke vrste intelektualnih usluga, primjerice malveri kojima se može neovlašteno pristupiti na nečije računalo ili grupu računala, što se može koristiti za računalne napade, pristup osobnim financijskim podacima ili za neovlaštene transakcije s bankovnih računa.

Internetska crna tržišta postaju sve popularnija jer su zabranjene stvari ljudima dostupne u dnevnoj sobi i više se ne moraju izlagati dodatnom riziku.

- Ako netko želi nabaviti drogu više ne treba tražiti dilera po mračnim uličicama kad može naručiti drogu koja će na kućnu adresu stići zapakirana u kutiji od CD-a ili bombonjere. To je jedan od modusa koji je sve popularniji jer je praktičniji i jednostavniji. Dijete od 14, 15 godina može iz dnevnog boravka naručiti drogu, a da njegovi roditelji to ni ne znaju - kaže Posavec.

Droga najčešći predmet interesa

U Hrvatskoj je popularna kupovina droge koja je najčešći predmet interesa, a ima i korištenja crnih tržišta za dječju pornografiju koju se naručitelju dostavlja kriptirano na neki digitalni način. Preko crnih tržišta može se primjerice kupovati ukradene umjetnine ili čak naručiti ubojstvo, no u Hrvatskoj zasad nije zabilježen takav slučaj.

Naručitelj odabire najzgodniji način dostave, poput kurirskih služba koje nisu upoznate sa stvarnim sadržajem paketa, primjerice bombonjere, koji ni na koji način neće odavati stvarni sadržaj.

No, nisu svi ljudi koji koriste TOR kriminalci i ne koriste ga nužno iz pobuda za činjenje kaznenih djela, odnosno pristupa nezakonitim sadržajima jer neki to rade na primjer iz čiste znatiželje.

Posavec kaže da browser poput TOR-a nije zabranjen niti je protuzakonit i ljudi ga mogu koristiti da bi  pristupili bilo kojoj drugoj tražilici, poput googlea ili yahooa ako, primjerice, ne žele da im se otkrije njihova prava IP adresa i mjesto s kojeg pristupaju internetu.

Anonimne mreže koriste brojne grupacije od novinara do aktivista

Stručnjak za računalnu sigurnost Tonimir Kišasondi kaže da postoji diskusija je li to legalno, ilegalno, moralno ili nemoralno, ali to koriste velike grupacije ljudi, primjerice novinari ako ne žele otkriti da  istražuju stranice nekog poduzeća ili prikupljaju informacije o osjetljivim temama poput korupcije, i aktivisti za ljudska prava u zemljama gdje je zabranjen pristup sadržajima koje režim ne odobrava.

- To je isti razlog kao kad ljudi ne žele da im telefonski broj bude izlistan u imeniku - kaže Kišasondi s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike.

Kriminalci su nažalost otkrili da je bolje imati 'web shop' nego sjediti u nekoj uličici. To, kaže, međutim nije ništa neobično jer je svijet počeo živjeti na internetu i kriminalci su shvatili da im je lakše pljačkati baze podataka, bitove i bajtove nego se napucavati po bankama.

- Je li surfanje po dark webu moralno ovisi o tome koristi li ga se za kupovinu droge, izvještavanje iz nekog režima, ili za traženje informacije o tome kako liječiti rak bez da to vide Google i Facebook koji uvijek povezuju identitet i profil korisnika - zaključuje Kišasondi.

Skriveni servisi na dark webu do kojih se može pristupiti preko TOR-a nude niz kriminalnih stvari koje su jako loše, ima dosta materijala za hakere, ali i legalnih stranica koje postoje u javnosti.

Usluge na darknetu plaćaju se virtualnom valutom

- Facebook primjerice ima skriveni servis za pristupanje u zemljama s restrikcijama na slobodu govora i informacija te koje filtriraju i cenzuriraju internet, a brojne medijske kuće koriste te servise za komunikaciju i razmjenu dokumenata - kazao je Kišasondi, navodeći primjer američkog zviždača Edwarda Snowdena koji je medijima dostavljao tajne dokumente. Uz to i wikileaks je počeo na TOR-u.

Usluge na darknetu plaćaju se virtualnom valutom od kojih je trenutno najpopularniji 'bitcoin', čija se prednost u odnosu na kreditne kartice očituje u težem praćenju traga novca.

Posavec kaže kako nije nemoguće ući u trag takvoj valuti, a to potvrđuje i Kišasondi za kojeg je u startu pogrešno uvjerenje da se bitcoinu ne može ući u trag. Ta valuta je, objašnjava, zapravo distribuirana online bilježnica u koju se može nešto zapisati ili pročitati, ali se ne može izbrisati.

Iako je vlasnik Silkroada, jednog od prvih ilegalnih online tržišta, koristio TOR i bitcoin na kraju je uhvaćen, napominje Kišasondi.

Internet ne poznaje granice pa ni Hrvatska nije izolirana od takvog oblika kriminala zbog čega policija često surađuje i razmjenjuje podatke s drugim policijskim organizacijama, prvenstveno Europolom, Interpolom i FBI-om, sudjeluje u međunarodnim akcijama, ali i prati trendove.

No, ta borba je mukotrpna jer se nakon akcije rušenja Silkroada pojavila još bolja i zaštićenija inačica.

U porastu sve vrste internetskih prevara

Za neke nezakonitosti nije ni potreban dark web jer se puno stvari radi na normalnom webu, a s razvojem društvenih mreža, virtualne komunikacije i razmjene podataka zabilježen je porast svih vrsta internetskih prevara i makinacija, upozorava Posavec.

Ljudi bi, naglašava, trebali biti oprezniji jer ne razmišljaju da netko može zloupotrijebiti njihove podatke i da žrtva kaznenog djela mogu postati svojim neopreznim objavama na internetu, otvorenim profilima, prihvaćanjem prijateljstava od svakoga i razmjenom datoteka.

„Ljudi su jako osjetljivi kad ih netko u fizičkom svijetu traži osobne podatke, primjerice u banci, o bračnom stanju, djeci ili primanjima, a istodobno otkrivaju sve osobne podatke na facebooku ili čak objavljuju fotografije polugole djece s ljetovanja, što se može zloupotrijebiti na pedofilskim stranicama."

Jednom online, uvijek online

Problem je što nešto što je bilo online uvijek ostaje online. - To je prva stvar o kojoj ljudi trebaju razmišljati kad bilo kakav sadržaj stavljaju na internet - kaže Posavec.

Neoprezno objavljivanje osobnih podataka može završiti neugodnim posljedicama i zbog krađe identiteta tako da počinitelji izrade dokumente na njihovo ime i počnu se kao oni predstavljati.

Zbog takve neopreznosti bilo je dosta ljudi čiji su se ukradeni osobni podaci i fotografije pojavili na stranicama koje nude seksualne usluge zbog čega su ih kontaktirale mušterije.

Kišasondi kaže da korisnici interneta mogu u jednom trenutku svjesno postati anonimni, ali ne može postati anonimno ono što su ostavili kao digitalni trag za sobom na Facebooku i Googleu.

- Znate onu priču kada je nešto besplatno... Nije Facebook proizvod nego si ti proizvod jer koristiš tu mrežu, daješ joj osobne podatke i informacije o svojem ponašanju, a te su informacije zanimljive tvrtkama koje žele prodati svoje proizvode - kaže Kišasondi. Pitanje je, međutim, jesu li ljudi svjesni rizika i znaju li da se prikupljeni podaci dugoročno spremaju i analiziraju.

U budućnosti će rasti zabrinutost zbog rudarenja podataka

Neke subkulture žele koristiti TOR, imaju blogove na darknetu jer su svjesne problema i žele zadržati svoju privatnost i anonimnost, kaže Kišasondi, koji procjenjuje da će u budućnosti biti još i više zabrinutosti pojedinaca za njihovu privatnost zbog 'rudarenja' podataka.

Jedno objašnjenje je da će biti sve više zadiranja u privatnost zbog profiliranja korisnika, no zbog takvog prikupljanja podataka ljudi moraju biti svjesni problema. Korporacije su prepoznale rizike koje donosi moderna tehnologija pa u sigurnu komunikaciju, nadzor mreže i sigurnosne aplikacije ulažu milijarde dolara.

Razmjeri štete mogu biti golemi. Primjerice, američka demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton suočena je s velikim problemom jer je u završnici izborne utrke FBI objavio da je ponovno istražuje zbog komuniciranja putem privatnog e-mail servera dok je bila na čelu State Departmenta.

Crna internetska tržišta samo su dio cyber kriminaliteta koji uz terorizam i ilegalne migracije spada među "top prijetnje" u EU. U Hrvatskoj je zabilježenio oko 1200 nedjela cyber kriminala godišnje, što je osjetan porast u odnosu na 300 do 400 takvih slučajeva 2008. i 2009.

Posavec kaže da se sve više kriminaliteta seli na internet jer je tako jednostavnije i jeftinije. To je trend unatrag nekoliko godina jer više ne morate, kaže Posavec, prodavati krivotvorene tenisice na štandu kad ih možete prodavati preko facebooka.

Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 09:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Premijer obećao filmašima: Nema demontaže sustava!

Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka
Predstavnici hrvatskih redatelja i producenata istaknuli su kako ih je razgovor koji su vodili s premijerom Andrejem Plenkovićem umirio i da vjeruju kako će audiovizualni sektor i dalje funkcionirati kao i do sada, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je konkretne korake koji će se poduzeti u sljedećim tjednima kako bi se riješili problemi u HAVC-u.

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u četvrtak u Banskim dvorima s predstavnicima Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata - Zrinkom Ogrestom, Vinkom Brešanom, Danilom Šerbedžijom, Brankom Schmidtom i Tamarom Babun. Sastanku je nazočila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

 Kako se navodi u priopćenju vladina Ureda za odnos s javnošću, "premijer je istaknuo da Vlada planira nastaviti razvijati sustav podrške audiovizualnom sektoru", te da "Vlada nema nikakvu namjeru miješati se u donošenje odluka o financiranju filmova i bilo kojim oblikom utjecaja politike".

 Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka.

 Tako je redatelj Vinko Brešan rekao da je filmska zajednica zabrinuta zbog situacije u kojoj se našla te istaknuo kako su od premijera čuli "da sustav neće biti urušen, da ide dalje i da se neće neće demontirati što nam je vrlo važno". Dodao je kako su na razgovoru također "čuli da politika nema ni želju niti interes ulaziti u struku u području odlučivanja o filmu te da se ne damo impresionirati od halabuke oko sadašnje situacije već da idemo dalje i radimo svoj posao."

Pristupit će se izmjenama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti


 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da su premijer Andrej Plenković i ona osobno više puta izjavljivali kako smatraju da je reforma audiovizualnog sektora vrlo uspješna, te da će Ministarstvo kulture, koje je mjerodavno za nadzor nad zakonitošću i za daljnji razvoj sustavne potpore hrvatskome filmu, raditi na otklanjanju svih mogućih nepravilnosti koje su uočene u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC), ali da ih to, ni na koji način, neće spriječiti u opredjeljenju da i dalje razvijamo taj sustav potpore.

 Najavila je kako će se u sljedećim tjednima poduzeti niz konkretnih koraka, podsjetila kako su neki koraci već i sada poduzeti - deblokiran je nacionalni program koji će već idući tjedan 'doći' na potpis, riješena su i neka druga pitanja vezana uz tehničke probleme, uredba, kriteriji, a rješava se i pitanje zapošljavanja. Kao najvažnije istaknula je da će se pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti kako bi se određene neusklađenosti ili nerazumijevanja mogla precizno definirati te će zato u sljedećim tjednima nastaviti suradnju s udrugama i s HAVC-om.

 Na novinarsko pitanje kako će se 'doskočiti' tomu da bi, s obzirom na nalaz revizije u HAVC-u, ministrica trebala prethodno potpisati svaki dokument kako bi onda HAVC mogao dati novac za određeni film, ministrica je odgovorila kako tu postoje određena nerazumijevanja. Jer, objasnila je, nalaz revizije ne govori o uplitanju ministra ili ministrice, odnosno Upravnog odbora, prije potpisivanja ugovora. Zakon je tu vrlo precizan i jasan - ministar te odluke donosi na prijedlog povjerenika audiovizualnog vijeća, a radi se o tehničkom pitanju odobravanja isplata. Dodala je kako se sada o tomu razgovora i podsjetila kako je tek prošli tjedan imenovan v.d. ravnatelj HAVC-a, te najavila da će se vrlo brzo razriješiti dilema kako postupati u razdoblju dok ne budu donesene izmjene i dopune Zakona o audiovizualnoj djelatnosti odnosno pitanje koje je, rekla je, "očito odjednom postalo prijeporno".

HAVC je jamstvo opstanka hrvatske kinematografije


 Redatelj Branko Schmidt rekao je kako ga je "vrlo ugodno iznenadila detaljna informiranost premijera Plenkovića o svemu i s nama je razgovarao kao da je prisustvovao našim sastancima i očito je da je 'veza' između njega i ministrice jako dobra jer on jako dobro poznaje probleme". Ustvrdio je kako ih je premijer umirio i da idu zadovoljni iz Vlade te istaknuo kako vjeruje da će sustav funkcionirati kao i do sada, uz korekcije koje je najavila ministrica.

 Redatelj Zrinko Ogresta smatra kako je bitno to što je premijer uočio i naglasio da je "HAVC jamstvo opstanka hrvatske kinematografije". Jer, objasnio je, "hrvatskoga filma je bilo i bit će ga, ali za kinematografiju je u posljednjih osam do devet godina zaslužan HAVC i zahvaljujući takvu sustavu nastali su svi financijski i umjetnički rezultati, a premijer to apsolutno podržava". Ogresta se nada da će se "problemi u HAVC-u riješiti u hodu".   

 Na pitanje što očekuju od susreta u Uredu Predsjednice Republike koji je najavljen za petak, predstavnica Hrvatske udruge producenata Tamara Babun izrazila je nadu da će se nastaviti trend razumijevanja za potrebe hrvatske kinematografije i njezine važnosti za hrvatsku kulturu i privredu te pridonijeti još boljem razvoju kinematografije. Jer, dodala je, naša osnovna molba bila je da se filmski sustav ne usporava i blokira već da se dalje razvija. Babun je dodala kako je HAVC, odnosno ozbiljna sveobuhvatna kinematografija, omogućila mlađim pripadnicima filmske zajednice da nešto prije no što je do tada bilo uobičajno dobiju novac i počnu snimati filmove.

 Redatelj Danilo Šerbedžija rekao je kako samo može dodati da je nabitnije kako "neće biti nikakve demontaže, da je filmska industrija jako ozbiljna i donosi veliki novac hrvatskoj državi i da smo, uz sportaše, sigurno najprepoznatljiviji u svijetu i da smo na ponos našoj domovini".


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 20:58:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af00a1b47398f7728b45ad/80
Foto: Rade Popadić

Zbog požara kod Šibenika otežan promet cestom D58

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika
 Zbog požara koji je u 15,25 sati buknuo između šibenskog predgrađa Ražine i Donjeg Polja, promet državnom cestom D58 prema Boraji teče otežano, jednim kolničkim trakom, javili su iz Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave šibensko-kninske.

Vozi se uz ograničenje brzine uz regulaciju policije, javljaju iz Hrvatskog autokluba (HAK).

Kakao se doznaje u županijskom centru 112, gori trava i nisko raslinje, a kuće i drugi objekti nisu ugroženi.

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika.


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 16:34:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aef9f7b47398fa6e8b463e/80
Foto: HVIDR-a

HVIDR-a obilježila 25. obljetnicu osnutka

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi
Povodom 25. obljetnice osnivanja zajednice županijskih zajednica udruga i članova HVIDR-e u četvrtak je održana sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora HVIDR- e, a predsjednik Josip Đakić istaknuo je da su donijeli odluke o budućem radu, projektima i programima koje će ostvarivati u 2017. godini.

HVIDR-a je organizacija s više od 35.000 članova u 105 gradskih organizacija i 20 županijskih zajednica i Grad Zagreb. "Iza nas su dani kada smo imali razdore i prijepore, teške rasprave i ponovljene izborne sabore, u HVIDR-i je danas mir i spokoj s obzirom da smo sretni i zadovoljni što su iz naših redova državni tajnik i dva pomoćnika ministra", rekao je Đakić.

Tako zajednički ostvarujemo potrebe svjesni da još nije vrijeme da raspravljamo o detaljima koji bi išli za većim materijalnim primanjima, s obzirom da se nije ostvarila pretpostavka o rastu BDP-a kroz dva uzastopna tromjesječja za više od dva posto i rast prihoda u državnom proračunu, odnosno smanjenje vanjskog duga, kazao je Đakić.

Ocijenio je kako mogu biti zadovoljni da su uspjeli odraditi projekte koji su proteklih godina bili nominirani, među kojima je najveći bio sportsko natjecanje invalida Domovinskog rata u 2016. sa 1000 sudionika, od kojih 80 teških 100-postotnih invalida, koji su na otvaranju utrkom u kolicima pokazali volju za životom najteže stradalih, kao i za daljnje socijalno i psihološko osnaživanje, dodao je.

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi.

Moja je ideja, koju još nisam formulirao kao zakonski prijedlog, da se stimuliraju oni koji dragovoljno služe vojni rok tako da imaju prednost pri zapošljavanju u državnim službama i tvrtkama, kao što imaju hrvatski branitelji, reko je Đakić.  


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587517681eea8f61df8b45a5/80

Nakon osam godina optužnica protiv Skladgradnje ponovo vraćena u istražni postupak

Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji stvari su opet vraćene na početak
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu nakon osam godina vratilo je stvari na početak u postupku koji se vodi protiv tvrtke Skladgradnja, te njenog direktora i suvlasnika Slavena Žužula. Naime, optužno vijeće danas je odlučilo da se optužnica zbog bojanja tunela Sveti Rok i Mala kapela ponovno vraća u istražni postupak Državnom odvjetništvu.

Od samog početka mnogo je nejasnoća u ovom postupku koji traje već dugi niz godina. Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji, bez relevantnih dokaza  o počinjenom kaznenom djelu, ovaj slučaj još uvijek nije dobio svoj epilog.

Što točno znači vraćanje optužnice u istražni postupak detaljno nam je pojasnio odvjetnik Krešimir Vilajtović, jedan od odvjetnika Slavena Žužula:

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda sastalo se u ponedljak 20. veljače protiv prvookrivljenih koji se terete za kazneno djelo poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, a među kojima je i moj branjenik gospodin Slaven Žužul. Kao branitelj gospodina Žužula, u pisanom sam obliku dao odgovor na optužnicu, koja je neprimjerena za slanje na sud, budući da sadrži neutemeljene i netočne pretpostavke, bez ijednog relevantnog dokaza i činjenice koja bi upućivala na  osnovanu sumnju da je Slaven Žužul počinio kazneno djelo.

Naime, nakon osam godina vođenja istrage u ovom postupku, podiže se ovakva optužnica koju je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ocijenilo nepotpunom, te je dalo mišljenje da se ne može potvrditi jer za to ne postoje zakonske pretpostavke, zbog čega je vraćena Državnom odvjetništvu na dopunu istrage.

Jednako tako, u ovom predmetu postoji i građevinsko nadvještačenje koje u cijelosti ukazuje da je trgovačko društvo Skladgradnja postupak bojanja tunela Sveti Rok i Mala Kapela odradila kvalitetno,  profesionalno i po tržišnim cijenama. Nadalje, cjelokupni predmetni javnonabavni postupak proveden je sukladno zakonu, a što proizlazi iz mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u kojem se izričito navodi da "tijekom postupka nadzora i uvidom u dostavljenu dokumentaciju, nisu utvrđene nepravilnosti". Naravno, radi se o mišljenju vezanom uz angažiranje trgovačkog društva Skladgradnja.

Isto tako, valja napomenuti da je tijekom rujna 2013. godine između HAC.d.o.o i Skladgradnja d.o.o izvršena uplata zadržanog depozita u iznosu od preko 1.7 milijuna kuna koji je služio HAC-u kao garancija za eventualno otklanjanje nedostataka prilikom izvođenja radova.

Iz svega se može zaključiti da je optužnica protiv gospodina Slavena Žužula podignuta na puku činjeničnu neargumentiranu konstataciju što među inim predstavlja nedozvoljenu presumpciju u kaznenom postupku koja se nikako ne smije prihvatiti, a radi se o odlučnim činjenicama što je prepoznalo i optužno vijeće, te vratilo optužnicu Državnom odvjetništvu ponovno u istražni postupak.

Moramo napomenuti da je jedno od temeljnih prava svakog građanina da se o njegovim pravima i obvezama ili odgovornosti za kazneno djelo mora odlučiti u najkraćem roku što je ustavna kategorija, međutim ovdje smo suočeni s nedopušteno dugim trajanjem istražnog postuka, što znači da Državnom odvjetništvu nije bilo dovoljno osam godina da prikupi relevantne činjenice protiv sudionika ovog postupka uključujući i gospodina Žužula.



Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .