Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Sve više kriminala seli na internet; izolirana nije ni Hrvatska

Kriminalci prepoznali priliku za unosan posao

Crna internetska tržišta na kojima se zahvaljujući anonimnom pristupu i posebnim alatima može kupiti sve, primjerice drogu, tuđi identitet ili oružje, sve su popularnija u svijetu zbog čega i hrvatski kriminalisti moraju stalno pratiti međunarodne trendove i surađivati s drugim policijama u hvatanju kriminalaca koji svoje nezakonito poslovanje skrivaju na internetu.

Općepoznati internet ili tzv. 'otvoreni internet' kojim se ljudi većinom služe u svakodnevnom radu ili slobodnom vremenu za primjerice čitanje portala i korištenje društvenih mreža, predstavlja samo jedan maleni dio interneta, odnosno vrh ledenog brijega, dok sve ostalo, nekih 80 posto predstavlja 'deep web', neindeksirani dio interneta na kojem je skriven i 'dark web'.

Deep web je platforma koju zbog legitimnih razloga koriste brojne grupacije od tvrtki do aktivista za ljudska prava, a uključuje neindeksirane internetske stranice do kojih se ne može doći putem pretraživača već točno određenom putanjom i izravnim unošenjem adrese, ali i skrivene servise, zvane 'darknet' ili 'dark web' koji su dostupni samo putem posebnog softwarea, poput TOR-a.

Povijest TOR-a, kojim se u prijenosu podataka zatire izvorište i odredište poruke, vezana je za američku mornaricu koja je željela anonimno komunicirati.

Kriminalci prepoznali priliku za unosan posao

Osim što se takva mreža koristi za dozvoljene svrhe, priliku za unosan posao preko interneta prepoznali su i kriminalci, koji skrivajući identitet, proizvode i usluge prodaju ili kupuju preko crnih tržišta na 'dark webu', iako je pogrešno misliti da ih je nemoguće uhvatiti u nezakonitoj zoni.

- Takve osobe teže je identificirati nego na nekim drugim klasičnim platformama, ali ne znači da su  apsolutno zaštićene ako se bave takvim aktivnostima jer različiti slojevi pristupa internetu omogućavaju samo određeni stupanj anonimnosti - kaže u razgovoru za Hinu voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet Kristina Posavec.

Njezine tvrdnje potvrđuje i praksa prema kojoj je zabilježen niz slučajeva razotkrivanja takvih kriminalaca. Europske policije su 2014. raskrinkale ljude koji su se bavili takvim kriminalom u 27 zemalja, što je i u Hrvatskoj dobilo svoj epilog, a hrvatska policija lani je sudjelovala i u rušenju underground foruma 'darkcode' na kojem su se i hrvatski državljani bavili ilegalnim aktivnostima.

Šibenska policija ovih je dana uhvatila 22-godišnjaka i njegovu vršnjakinju koji su preko crnih tržišta u tri navrata naručili više od 115 grama 'speeda'. Posljednju pošiljku adresiranu na 22-godišnjaka u četvrtak su izuzeli inspektori za narkotike i otvorili je u osumnjičenikovoj nazočnosti.

Crna tržišta unatrag nekoliko godina problem i u Hrvatskoj

Sadržaji na 'deep webu', kaže Posavec, sve su popularniji jer ljudi otkrivaju stvari koje su im dostupne na crnim tržištima pa unatrag nekoliko godina i u Hrvatskoj predstavljaju problem.

- Ima dosta tih darkmarketa na kojima se nudi apsolutno sve - od droge, oružja i ukradenih osobnih podataka do dječje pornografije, podataka o kreditnim karticama i nedozvoljenih lijekova. Apsolutno sve, što god zaželite možete tamo naći - kaže Posavec.

Na takvim mjestima se nude i neke vrste intelektualnih usluga, primjerice malveri kojima se može neovlašteno pristupiti na nečije računalo ili grupu računala, što se može koristiti za računalne napade, pristup osobnim financijskim podacima ili za neovlaštene transakcije s bankovnih računa.

Internetska crna tržišta postaju sve popularnija jer su zabranjene stvari ljudima dostupne u dnevnoj sobi i više se ne moraju izlagati dodatnom riziku.

- Ako netko želi nabaviti drogu više ne treba tražiti dilera po mračnim uličicama kad može naručiti drogu koja će na kućnu adresu stići zapakirana u kutiji od CD-a ili bombonjere. To je jedan od modusa koji je sve popularniji jer je praktičniji i jednostavniji. Dijete od 14, 15 godina može iz dnevnog boravka naručiti drogu, a da njegovi roditelji to ni ne znaju - kaže Posavec.

Droga najčešći predmet interesa

U Hrvatskoj je popularna kupovina droge koja je najčešći predmet interesa, a ima i korištenja crnih tržišta za dječju pornografiju koju se naručitelju dostavlja kriptirano na neki digitalni način. Preko crnih tržišta može se primjerice kupovati ukradene umjetnine ili čak naručiti ubojstvo, no u Hrvatskoj zasad nije zabilježen takav slučaj.

Naručitelj odabire najzgodniji način dostave, poput kurirskih služba koje nisu upoznate sa stvarnim sadržajem paketa, primjerice bombonjere, koji ni na koji način neće odavati stvarni sadržaj.

No, nisu svi ljudi koji koriste TOR kriminalci i ne koriste ga nužno iz pobuda za činjenje kaznenih djela, odnosno pristupa nezakonitim sadržajima jer neki to rade na primjer iz čiste znatiželje.

Posavec kaže da browser poput TOR-a nije zabranjen niti je protuzakonit i ljudi ga mogu koristiti da bi  pristupili bilo kojoj drugoj tražilici, poput googlea ili yahooa ako, primjerice, ne žele da im se otkrije njihova prava IP adresa i mjesto s kojeg pristupaju internetu.

Anonimne mreže koriste brojne grupacije od novinara do aktivista

Stručnjak za računalnu sigurnost Tonimir Kišasondi kaže da postoji diskusija je li to legalno, ilegalno, moralno ili nemoralno, ali to koriste velike grupacije ljudi, primjerice novinari ako ne žele otkriti da  istražuju stranice nekog poduzeća ili prikupljaju informacije o osjetljivim temama poput korupcije, i aktivisti za ljudska prava u zemljama gdje je zabranjen pristup sadržajima koje režim ne odobrava.

- To je isti razlog kao kad ljudi ne žele da im telefonski broj bude izlistan u imeniku - kaže Kišasondi s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike.

Kriminalci su nažalost otkrili da je bolje imati 'web shop' nego sjediti u nekoj uličici. To, kaže, međutim nije ništa neobično jer je svijet počeo živjeti na internetu i kriminalci su shvatili da im je lakše pljačkati baze podataka, bitove i bajtove nego se napucavati po bankama.

- Je li surfanje po dark webu moralno ovisi o tome koristi li ga se za kupovinu droge, izvještavanje iz nekog režima, ili za traženje informacije o tome kako liječiti rak bez da to vide Google i Facebook koji uvijek povezuju identitet i profil korisnika - zaključuje Kišasondi.

Skriveni servisi na dark webu do kojih se može pristupiti preko TOR-a nude niz kriminalnih stvari koje su jako loše, ima dosta materijala za hakere, ali i legalnih stranica koje postoje u javnosti.

Usluge na darknetu plaćaju se virtualnom valutom

- Facebook primjerice ima skriveni servis za pristupanje u zemljama s restrikcijama na slobodu govora i informacija te koje filtriraju i cenzuriraju internet, a brojne medijske kuće koriste te servise za komunikaciju i razmjenu dokumenata - kazao je Kišasondi, navodeći primjer američkog zviždača Edwarda Snowdena koji je medijima dostavljao tajne dokumente. Uz to i wikileaks je počeo na TOR-u.

Usluge na darknetu plaćaju se virtualnom valutom od kojih je trenutno najpopularniji 'bitcoin', čija se prednost u odnosu na kreditne kartice očituje u težem praćenju traga novca.

Posavec kaže kako nije nemoguće ući u trag takvoj valuti, a to potvrđuje i Kišasondi za kojeg je u startu pogrešno uvjerenje da se bitcoinu ne može ući u trag. Ta valuta je, objašnjava, zapravo distribuirana online bilježnica u koju se može nešto zapisati ili pročitati, ali se ne može izbrisati.

Iako je vlasnik Silkroada, jednog od prvih ilegalnih online tržišta, koristio TOR i bitcoin na kraju je uhvaćen, napominje Kišasondi.

Internet ne poznaje granice pa ni Hrvatska nije izolirana od takvog oblika kriminala zbog čega policija često surađuje i razmjenjuje podatke s drugim policijskim organizacijama, prvenstveno Europolom, Interpolom i FBI-om, sudjeluje u međunarodnim akcijama, ali i prati trendove.

No, ta borba je mukotrpna jer se nakon akcije rušenja Silkroada pojavila još bolja i zaštićenija inačica.

U porastu sve vrste internetskih prevara

Za neke nezakonitosti nije ni potreban dark web jer se puno stvari radi na normalnom webu, a s razvojem društvenih mreža, virtualne komunikacije i razmjene podataka zabilježen je porast svih vrsta internetskih prevara i makinacija, upozorava Posavec.

Ljudi bi, naglašava, trebali biti oprezniji jer ne razmišljaju da netko može zloupotrijebiti njihove podatke i da žrtva kaznenog djela mogu postati svojim neopreznim objavama na internetu, otvorenim profilima, prihvaćanjem prijateljstava od svakoga i razmjenom datoteka.

„Ljudi su jako osjetljivi kad ih netko u fizičkom svijetu traži osobne podatke, primjerice u banci, o bračnom stanju, djeci ili primanjima, a istodobno otkrivaju sve osobne podatke na facebooku ili čak objavljuju fotografije polugole djece s ljetovanja, što se može zloupotrijebiti na pedofilskim stranicama."

Jednom online, uvijek online

Problem je što nešto što je bilo online uvijek ostaje online. - To je prva stvar o kojoj ljudi trebaju razmišljati kad bilo kakav sadržaj stavljaju na internet - kaže Posavec.

Neoprezno objavljivanje osobnih podataka može završiti neugodnim posljedicama i zbog krađe identiteta tako da počinitelji izrade dokumente na njihovo ime i počnu se kao oni predstavljati.

Zbog takve neopreznosti bilo je dosta ljudi čiji su se ukradeni osobni podaci i fotografije pojavili na stranicama koje nude seksualne usluge zbog čega su ih kontaktirale mušterije.

Kišasondi kaže da korisnici interneta mogu u jednom trenutku svjesno postati anonimni, ali ne može postati anonimno ono što su ostavili kao digitalni trag za sobom na Facebooku i Googleu.

- Znate onu priču kada je nešto besplatno... Nije Facebook proizvod nego si ti proizvod jer koristiš tu mrežu, daješ joj osobne podatke i informacije o svojem ponašanju, a te su informacije zanimljive tvrtkama koje žele prodati svoje proizvode - kaže Kišasondi. Pitanje je, međutim, jesu li ljudi svjesni rizika i znaju li da se prikupljeni podaci dugoročno spremaju i analiziraju.

U budućnosti će rasti zabrinutost zbog rudarenja podataka

Neke subkulture žele koristiti TOR, imaju blogove na darknetu jer su svjesne problema i žele zadržati svoju privatnost i anonimnost, kaže Kišasondi, koji procjenjuje da će u budućnosti biti još i više zabrinutosti pojedinaca za njihovu privatnost zbog 'rudarenja' podataka.

Jedno objašnjenje je da će biti sve više zadiranja u privatnost zbog profiliranja korisnika, no zbog takvog prikupljanja podataka ljudi moraju biti svjesni problema. Korporacije su prepoznale rizike koje donosi moderna tehnologija pa u sigurnu komunikaciju, nadzor mreže i sigurnosne aplikacije ulažu milijarde dolara.

Razmjeri štete mogu biti golemi. Primjerice, američka demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton suočena je s velikim problemom jer je u završnici izborne utrke FBI objavio da je ponovno istražuje zbog komuniciranja putem privatnog e-mail servera dok je bila na čelu State Departmenta.

Crna internetska tržišta samo su dio cyber kriminaliteta koji uz terorizam i ilegalne migracije spada među "top prijetnje" u EU. U Hrvatskoj je zabilježenio oko 1200 nedjela cyber kriminala godišnje, što je osjetan porast u odnosu na 300 do 400 takvih slučajeva 2008. i 2009.

Posavec kaže da se sve više kriminaliteta seli na internet jer je tako jednostavnije i jeftinije. To je trend unatrag nekoliko godina jer više ne morate, kaže Posavec, prodavati krivotvorene tenisice na štandu kad ih možete prodavati preko facebooka.

Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 09:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589f3521b47398123d8b458c/80
Foto: medjugorje.hr

Desetine tisuća vjernika na 36. obljetnici međugorskog fenomena

Više desetaka tisuća vjernika okupilo se u nedjelju u Međugorju gdje se obilježava 36. obljetnica navodnih Gospinih ukazanja čiju vjerodostojnost istražuje Katolička Crkva.

Hodočasnici iz BiH i Hrvatske od kojih su brojni stigli pješice iz obližnjih mjesta, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i drugih zemalja svijeta sudjelovali su na misama i drugim okupljanjima,   te su se penjali na mjesto prvih navodnih ukazanja Blažene Djevice Marije na Podbrdu.

Pučku svetu misu u 11,00 sati predvodio je župni vikar iz Međugorja fra Karlo Lovrić koji je istaknuo da su kroz godine u ovome mjestu zabilježena brojna duhovna i fizička ozdravljenja što vjerodostojno svjedoči o Gospinoj nazočnosti. 

"Zato vjerujemo da je Gospa posjetila ovaj hercegovački krš koji je kroz stoljeća natopljen krvlju mučenika jednako kao što je to učinila u Fatimi, Lourdesu ili Guadalupeu. Uvijek nastupa kao majka koja vodi vjernike prema Isusu Kristu", rekao je fra Karlo Lovrić.

Pri tome je naveo kako Gospine poruke koje šalje nije mudro odbiti, jer su samo podsjetnik na svakodnevni život vjernika. 

"Poruke su samo podsjetnik na ono što se zaboravilo. Te poruke podsjećaju na svetost braka, obiteljskog ognjišta, molitve, nedjeljno misno slavlje, ispovijed, pomirenje s Bogom i ljudima", dodao je.

Po tvrdnjama ovog župnog vikara iz Međugorja, Gospine poruke su jednostavne zbog čega su  brojni vjernici promijenili svoj život te su počeli bolje razumijevati crkvu.

"To je dokaz da je ovdje nebo na djelu i da je svaka ljudska manipulacija isključena", istaknuo je fra Karlo Lovrić.

Tijekom dana služe se mise na dvadesetak svjetskih jezika, a središnju svečanu misu u 19 sati služit će fra Damir Pavić, tajnik Provincije Bosne Srebrene.

Neposredno prije obljetnice međugorskog fenomena održan je tradicionalan hod mira od Ljubuškog do Međugorja koju je 1992. pokrenuo Nijemac Hubert Liebherr.

On je, zgrožen nemirima na ovim prostorima, zajedno s još nekoliko prijatelja Međugorja iz inozemstva, pokrenuo taj hod za mir, vjerujući da se krunicom i ratovi mogu zaustaviti.

Šestero djece reklo je da je na mjestu Podbrdu 24. lipnja 1981. vidjelo ženu koja im je uputila poruku. Pobjegli su prestrašivši se ali su se ponovno vratili dan kasnije otkad kažu da im se Gospa ukazuje i upućuje poruke.

Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena koje je svoje izvješće predalo Kongregaciji za nauk vjere, a konačni sud o svemu dat će papa Franjo.

Papa Franjo u nekoliko je navrata izrazio sumnju u svakodnevna Gospina ukazanja, a mediji su objavili kako istražno povjerenstvo smatra da su ukazanja prvih sedam dana bila vjerodostojna.

Ovoga proljeća papa Franjo je imenovao i posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera koji je zadužen za donošenje mjera za pastoralnu skrb vjernika.

Nadbiskup Hoser je davao krajnje afirmativne poruke o  međugorskom fenomenu.

(

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:09:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594fb425b9e03e42328b4578/80

Grad Split obilježio Dan državnosti Republike Hrvatske

Zajedničkom svečanošću Grada Splita i Splitsko dalmatinske županije danas je u Vili Dalmaciji održan središnji događaj obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske kojim se podsjeća na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor prihvatio Deklaraciju o samostalnosti i suverenosti Hrvatske.

Čestitajući Dan državnosti RH gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara je kazao:

„Danas želim istaknuti branitelje, te  obitelji poginulih i nestalih branitelja kojima želim iskazati posebno poštovanje. Slaviti dan  Dan državnosti ne može se svoditi na samo jedan dan. To je sukus vjekovnih težnji našeg naroda za slobodu,  to je sukus brojnih žrtava, velikog političkog rada i ogromne političke volje koju je iskazao hrvatski narod na povijesnom referendumu. Međutim, domoljublje i Dan državnosti nisu samo  jedan dan, to mora biti 365 dana u godini. Kada izađete iz ove prelijepe vile pitam vas hoćete li na ulicama grada osjetiti Dan državnosti?  Hoćete li osjetiti ponos zbog današnjeg dana? Što smo napravili jutros, svatko od nas, da našu djecu, naše susjede podsjetimo na značaj današnjeg dana? Je li Dan državnosti postao forma i ono što smo htjeli 1991. godine? Odgovore ćete sami znati, u svojoj savjesti, u svojoj vlastitoj tišini“, kazao je gradonačelnik u svom govoru istaknuvši da „ Dan državnosti mora biti ona privrženost i ljubav koju smo osjećali 90-tih godina“.

Gradonačelnik je u daljnjem obraćanju kazao kako Dan državnosti i domoljublje ne mogu biti samo desnica na srcu kada svira državna himna, već je domoljublje, naglasio je gradonačelnik, svakodnevni požrtvovni rad u izgradnji boljeg, pravednijeg i slobodnijeg društva. 

„U danima pred nama konstituirat ćemo Gradsko vijeće. Grad Split je u svojoj povijesti uvijek bio prekretnica za društvene i političke događaje.  Hoće li nas one male, sasvim sitne političke razlike spriječiti da Split krene naprijed? Hoćemo li biti domoljubi i Splitoljubi?

Dopustimo našem Splitu, našoj Dalmaciji  i našoj domovini Hrvatskoj da se razmašu i da postanu upravo ono što smo htjeli kada smo počeli graditi suverenu, demokratsku i samostalnu Hrvatsku“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara na kraju svog obraćanja uzvanicima među kojima su bili izabrani gradski i županijski vijećnici, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Hrvatske ratne mornarice, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Sveučilišta u Splitu, Hrvatske gospodarske komore, bivši gradonačelnici,  predstavnici konzularnog zbora, nacionalnih manjina,vjerskih zajednica.

Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban u svom se govoru prisjetio prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je na današnji dan prije 26 godina pozvao Europu i svijet da prihvate proglašenu samostalnost hrvatske države. 

Svečanosti u Vili Dalmaciji prethodilo je polaganje vijenaca pred Središnjim križem i na Groblju branitelja na Lovrincu gdje su izaslanstvo Grada Splita predvodili  gradonačelnik Andro Krstulović Opara i zamjenici gradonačelnika Jelena Hrgović  i Nino Vela. Gradska i županijska izaslanstva nazočili su  podizanju hrvatske zastave na štandarcu na Narodnom trgu gdje je položen i lovorov vijenac kod spomen ploče. Također, izaslanstva su položila vijence i zapalili svijeće pred spomenikom poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku branitelja.

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:04:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a5b6d8b47398224a8b4799/80
Foto: D.N.

Tragedija na Velebitu aktualizira pitanje helikopterske pomoći i "zlatnog sata" u zabitima

Medicinska intervencija nakon tragedije na Velebitu, u kojoj je život izgubila 14-godišnja djevojčica, istaknula je u pravi plan problem hitne medicinske pomoći u teško dostupnim područjima, na koji Hrvatska još nema pravih odgovora.

Medijska izvješća ističu da je zbog zabačenosti lokacije i lošeg makadamskog puta ekipa hitne medicinske pomoći imala problema naći lokaciju na Velebitu, što je produljilo vrijeme potrebno da se pomogne unesrećenoj. Djevojčica je nađena teško ranjena i pri svijesti, da bi u trenutku dolaska hitne pomoći već bila izgubila svijest, te tijekom vožnje preminula u kolima hitne pomoći.

Kujundžić: Žurna intervencija za svaku osobu

Hrvatski dužnosnici više su puta isticali kako u Hrvatskoj djeluje helikopterska služba koja omogućuje svima brzu i učinkovitu pomoć.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u nedjelju, u povodu pokazne vježbe Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, da će svaka osoba dobiti potrebnu žurnu intervenciju.

Svjedoci smo rada briljantne ekipe MUP-a i Zavoda za hitnu medicinu, ovako Hrvati pristupaju tome, rekao je Kujundžić dodavši da helikopter od dojave polijeće za 5 do 10 minuta, zbog čega možemo biti ponosni i zahvalni. Naglasio je da vježba potvrđuje kako je isto na cijelom Jadranu, od Krka, gdje je jedna ekipa, do Splita i Dubrovnika. 

No, dva dana nakon toga, ni jedan helikopter nije poletio prema bespućima Velebita, iako se mjesto nesreće nalazilo samo oko 35 kilometara udaljenosti od zračne luke Zemunik ili oko 130 kilometara od Rijeke u kojoj djeluje jedan od helikoptera HHMS-a. U gospićku bolnicu, prema dostupnim podacima, hitna služba je nakon sat vremena od dojave dovela beživotno tijelo nesretne djevojčice.

Bez odgovora za djevojčicu s Velebita

Je li HHMS trebala biti angažirana u ovom slučaju?

Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje kažu da helikopteri nisu u njihovoj nadležnosti jer je HHMS područje odgovornosti Hitne medicinske službe, koje je regulirano ugovorom između MORH-a i Ministarstva zdravstva. Državna uprava odlučuje o "podizanju helikoptera" kad se radi o akcijama spašavanja, a to je druga kategorija.

Iz Ministarstva zdravstva nisu odgovarali na pozive ili mailove ni u četvrtak niti u petak.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević odgovorila je kako je to hipotetsko pitanje. Točan odgovor može se dati nakon dostupnog nalaza sudske obdukcije, kada će se znati točno o kojim se ozljedama radilo. Postoje ozljede nespojive sa životom - neke od njih istog časa, a neke nakon par minuta ili npr. pola sata.

Kad se o takvim ozljedama radi nitko ne može učiniti ništa, kaže Grba-Bujević i naglašava da je u tom slučaju, po dosad dostupnim podacima, hitna pomoć radila sukladno pravilima struke i dala sve što se moglo. Bez obzira na ishod, zaslužuju pohvalu za sve što su napravili, dodala je.

Kako do "zlatnog sata"?

Taj slučaj još više ističe u prvi plan potrebu za HHMS-om, o čemu se povremeno govori u javnosti i što nitko ne osporava.

U siječnju 2016. završio je pilot-projekt korištenja HHMS-a u Hrvatskoj, u okviru kojeg je obavljeno 219 hitnih intervencija. Tada je rečeno da se HHMS pokazao kao odličan servis zahvaljujući kojem su intervencije obavljene znatno kraće od "zlatnog sata" (vrijeme od životne ugroze do zbrinjavanja pacijenta u zdravstvenoj ustanovi).

Kao potpora nastavku projekta vlastima je predana peticija s više od 12.000 potpisa, u kojoj se tvrdi da Hrvatska treba takvu službu, i to ne samo na otocima, gdje se preko ljeta s turistima broj stanovnika utrostručuje, nego i u zabačenim ruralnim dijelovima Hrvatske.

Pomoćnik ministra za vrijeme pilot-projekta Miljenko Bura kazao je da se novac za nastavak projekta može pronaći unutar zdravstvenog sustava i izvan njega, kroz programe i projekte sigurnosti u prometu, druge projekte osiguranja ili boravišne pristojbe.

Viši medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član hitnog medicinskog tima Goran Franić upozorio je u siječnju 2016. godine da "trenutno otprilike 30 posto stanovnika Hrvatske nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja, koje im jamče Ustav i zakoni".

Svakome tko živi 80 i više kilometara udaljen od neke bolje bolnice, u kojoj se mogu raditi kompliciraniji zahvati, nije dostupna jednako kvalitetna medicinska hitna skrb, rekao je tada Franić.

Tureček: sadašnja helikopterska služba surogat

Predsjednik Udruge HELP - Helikopterima liječnici pomažu Mladen Tureček kaže da Hrvatska, bez obzira na tvrdnje mjerodavnih, nema HHMS nego njegov surogat. Zapravo, Hrvatska je samo djelomično pokrivena helikopterima, i to ne uvijek po standardu koji se podrazumijeva, kaže on.

Sada su za te potrebe na raspolaganju dva vojna helikoptera, u Splitu i Rijeci, i jedan policijski u Dubrovniku. S helikopterima MORH-a moguće je ostvariti samo medicinski prijevoz.

HHMS podrazumijeva da se na poziv unesrećenoga u roku tri minute diže helikopter s doktorom i ide po ugroženu osobu po GPS koordinatama. Obzirom na male dimenzije, takav helikopter slijeće u blizini ugroženoga, liječnik ga stabilizira i odvozi u ustanovu koja mu može spasiti život za manje od 60 minuta. To je medicinski "zlatni sat", kaže Tureček.

S druge strane, da bi vojni helikopter poletio u pet minuta trebao bi imati stalno upaljene motore. Vojni helikopter MI 8 za polazak iz mirovanja treba 30 do 40 minuta. Također, zbog svoje težine od 11-12 tona i promjera rotora od 22 metra ima smanjene manevarske sposobnosti i slijeće isključivo na heliodrome ili aerodrome, a ne kod pacijenta.

Svaki pretovar pacijenta ne smatra se primarnom helikopterskom hitnom pomoći već sekundarnim transportom, ističe Tureček.

On smatra da je za spašavanje ugroženih u cijeloj Hrvatskoj potrebno oko pet malih helikoptera, čije maksimalno vrijeme dolaska do pacijenta, ma gdje se nalazio, ne bi prelazilo 20 minuta. Cijena takvih pet helikoptera, na leasing uz 15 pilota, stoji oko osam milijuna eura godišnje, tvrdi Tureček.

Njemačka, koja takvu službu ima još od 1960. godine, ima oko 80 helikopterskih baza, Austrija ima 50 helikoptera, Mađarska ima pet baza, čak i Rumunjska ima takvu službu, kaže Tureček.

Austrija nam je nudila povoljnu suradnju, budući su njihovi helikopteri više angažirani zimi, ali umjesto da Hrvatska nakon pilot-projekta raspiše natječaj, a posao dade onome tko ima najbolju ponudu, stvar je otklonjena bez argumenta, kaže Tureček.


Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 11:18:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594f7e6eb9e03e9d318b45a0/80

Bajramska molitva u Splitu: Poziv mladima da ne nasjedaju na iskrivljena tumačenja islama

Na bajramskoj molitvi u nedjelju ujutro glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Splitu Vahid efendija Hodžić pozvao je mlade da se čuvaju iskrivljenih tumačenja islama te je ocjenio iznimno važnom činjenicu da nitko iz Hrvatske nije otišao na bilo koje ratište.

"S ponosom ističemo da smo jedina zemlja u okruženju iz koje nitko nije otišao na bilo koje strano ratište jer smo uvjereni da nema niti jednog razloga zbog kojeg bi netko život izgubio bilo gdje u svijetu," istaknuo je efendija Hodžić u hutbi.
Također je izrazio zadovoljstvo, kako se izrazio, "mudrom reakcijom državnog vrha Republike Hrvatske koja poziva na dijalog i poziva na mir i sigurnost blisko-istočne krize."

Pozvao je mlade da slijede institucionalno tumačenje islama koje pružaju imami, vjeroučitelji i muallimi. "Čuvajte se alternativnog tumečenja islama kojeg nažalost pretaču u ideologiju pa umjesto ljubavi nude mržnju, umjesto ljudskog poštenja nude nasilje i smrt diljem svijeta. Alternativni samoproglašeni tumači vjere, skučenih pogleda, retrogradnih manira koji lako posežu za silom tvrdeći da islam vraćaju njegovom izvoru, a u stvari, odvode ga u ponore samouništenja," , kazao je Hodžić.

 Pri tomu je rekao kako se mladi trebaju čuvati pogrešnih, iskrivljenih i nakaradnih tumačenja islama kojekakvih samoprozvanih učitelja koji "propagiraju određene ideje koje nemaju nikakve osnove u učenju islama."

 On je također rekao kako zabrinjava islamofobija u Europi s, kako je rekao, elementima otvorenoga nasilja kao i nasilni ekstremizam fanatika koji za terorizmom posežu u ime islama." Apelirao je na zdrave i progresivne snage Europe da se "zajednički odupremo takvom zlu čiji je zadatak destabilizirati mir i sigurnost svih građana. Nažalost, islamski svijet danas se nalazi u velikoj krizi. Očigledno je da kriza uzima nove razmjere i vodi daljim nestabilnostima, trvenjima i optužbama. Umjesto dijaloga, samokritičnosti, kreativnosti i slobodoumnosti, bratske i prijateljske iskrenosti, oni posežu za raznim arbitrima koji ih zasigurno vode u sve veću i dublju krizu," poručio je efendija Hodžić napominjući da će hutba muftije Islamske zajednice u Zagrebu biti čitana na bajramskim molitvama diljem Hrvatske.

 Istaknuo je kako je Bajram obiteljski blagdan rekavši kako zdrava obitelj znači i zdravo društvo. "Obitelj se urušava iznutra, a mi bez reakcije promatramo. Sve se više zagovaraju izvanbračne veze pa se čak i legaliziraju, što izravno utječe na obitelj. Nažalost, ni muslimanima to nije strano, unatoč jasnoj Kur'anskoj odredbi koja nalaže stupanje u bračnu zajednicu i zasnivanje obitelji," kazao je Hodžić.

 Naglasio je kako ga posebice raduje što se ovogodišnji ramazanski Bajram vremenski podudara s obilježavanjem Dana državnosti RH. Posebice je zahvalio novoizabranom splitskom gradonačelniku Andri Krstulović Opari i novoizabranom županu splitsko-dalmatinskom Blaženku Bobanu na njihovoj nazočnosti jutrošnjoj bajramskoj molitvi u Splitu.

 Čestitajući Splićanima muslimanske vjeroispovijesti ramazanski Bajram, Krstulović Opara je istaknuo kako taj blagdan podsjeća "na vrijednosti koje zajednički dijelimo, a to su obitelj i ljubav prema Domovini." 

 Župan Boban je čestitao također ramazanski Bajram te napomenuo kako na području splitsko-dalmatinske županije živi oko 2300 stanovnika muslimanske vjeroispovijesti. Podsjetio je na doprinos muslimana obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. "I u mojoj postrojbi ih j bilo te svima zahvaljujem," dodao je župan splitsko-dalmatinski Boban.


Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 11:18:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .