Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cab69a229111cc7398b4617/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Alarmantno stanje u bolnicama: Dugovi se gomilaju, a samo jer HZZO određuje cijenu usluga

Zašto bolnice stvaraju dug? Odgovor je jednostavan - stvarna cijena zdravstvenih usluga, puno je veća od onoga što će im dati HZZO.
Potrebnu operaciju dobit ćete u bolnici - a njezinu cijenu odredit će HZZO. No bolnica će zapravo potrošiti puno više. Često se to događa i kninskoj bolnici, a pomoćnica ravnateljice OVB Knin dr. med. Tatijana Šipalo Lilić za Dnevnik Nove TV dala je primjer osobe koja ima akutni apendicilin što zahtjeva kirurški tretman.

Taj postupak se naplaćuje 3400 do 3600 kuna. Konačni stvarni trošak je 4500 tisuće kuna. Jer oprema sama po sebi košta 4000 kuna", kaže nam Šipalo. Tu nisu ni uračunati lijekovi i terapija. I odmah se bolnici stvori gubitak. Koji onda opterećuje bolnički limit.

Evo još nekoliko primjera.

Alveotomija, odnosno komplicirano vađenje umnjaka prema HZZO-u stoji 200 do 300 kuna, no prava cijena i trošak bolnice je 1000 kuna s anestezijom.

Operacija kralježnice prema HZZO-u stoji 8500 tisuća kuna, no stvarni troškovi mogu se penjati do 20 tisuća kuna.

I iz pulske bolnice za primjer daju porođaj. Cijena po HZZO-u je 1300 kuna, a to u stvarnosti ne pokriva ni materijal, a kamoli ljudski rad.

Bolnički limiti tako su opterećeni, a ne mijenjaju se.

- U Pulskoj bolnici mi do prije dvije godine nismo imali magnet, a sada ga imamo. Nama je ostao limit isti. Ne može ostati isti ako ste u međuvremenu uveli nekakvu novu pretragu, znači da sa istim košom morate odlučiti da li ćete ići u povećanje minusa ili nešto nećete raditi - kazala nam je Irena Hrstić, ravnateljica OB Pula.

HZZO kaže kako su u posljednjoj godini povećali bolničke limite 4 posto. No rasle su i plaće 9 posto koje se pokrivaju iz istog tog limita. I lijekovi su poskupjeli 30 posto.

Iz HZZO-a uvjeravaju, ako je cijena liječenja veća, oni će bolnici pokriti veći trošak.

I ministar kaže kako su cijene zdravstvene usluge veliki problem.

- Ne može to ministar, to može samo nacija napraviti. A to je da ćemo morati izdvajati više za zdravstvo ako hoćemo imati kvalitetu i dostupnost. To su financijski modeli koje treba analizirati, u svakom slučaju sa 750 eura po glavi stanovnika teško je imati svjetsku razinu- kaže Milan Kujundžić.

Ministar rješenja nema, a zdravstveni dug samo raste. Sada je on prešao 8 milijardi kuna.

- Velika većina cijena zdravstvene usluge ne pokriva niti minimalne torškove koje bolnice imaju i taj dug se preljeva na veledrogerije koji sada iznosi oko dvije milijarde kuna- kaže Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Čak i porezom na slatko teško da će se taj dug pokriti. I računica će i dalje - bude li se ono što košta puno plaćalo malo - biti debelo u minusu, piše Dnevnik.hr.

hr Tue Jul 30 2019 08:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f45392adaf72d8f7a8b4571/80
Foto: Unsplash

Beroš uputio poziv liječnicima u mirovini: Situacija je alarmantna

Upućen je poziv umirovljenim liječnicima i liječnicama

Zbog značajnog pogoršanja epidemiološke situacije vezane uz bolest COVID-19, ministar zdravstva Vili Beroš zamolio je Hrvatsku liječničku komoru da Ministarstvu zdravstva dostavi podatke o liječnicima u mirovini koji su se voljni ponovno profesionalno angažirati za rad u zdravstvenim ustanovama za vrijeme epidemije, sukladno svojim specijalizacijama.

- Upućujemo poziv umirovljenim liječnicima i liječnicama, članovima HLK-a, ako su voljni svoje znanje i stručnost u ovim teškim vremenima staviti ponovno na raspolaganje pacijentima i hrvatskom zdravstvenom sustavu te se uključiti u radni proces u zdravstvenim ustanovama, da nam se jave na elektroničku adresu [email protected] ili na broj telefona 01/4500 830 (svakog radnog dana od 8 do 20 sati)“, stoji u pozivu Hrvatske liječničke komore.


hr Sat Oct 24 2020 18:26:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f9442826f52df38218b45e2/80
Foto: HRT

U akciji pošumljavanja u Žrnovnici 150 volontera, među njima i veleposlanik Kanade

U akciji pošumljavanja u Žrnovnici, u sklopu najveće volonterske akcije pošumljavanja požarišta u Hrvatskoj - Boranka, tijekom vikenda sudjeluje 150 volontera, među kojima je i veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Alan Bowman.
Volonteri pošumljavaju požarište na području splitskog naselja Sitno Donje. Prva je to ovogodišnja akcija pošumljavanja, a već druga na tom području koje je prije tri godine nastradalo u velikom šumskom požaru.

Autor projekta Boranka i poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske Dan Špicer rekao je da im svakih 20 minuta dolazi nova grupa volontera i da imaju ukupno 150 dobrovoljaca koji zbog pridržavanja epidemioloških smjernica rade u manjim skupinama.

Akciju organizira Savez izviđača Hrvatske u suradnji s Hrvatskim šumama i Hrvatskom gorskom službom spašavanja, a u njoj sudjeluju izviđači iz Splita i Trogira, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, članovi Udruge veterana domovinskog rata Brodosplit, članovi Hrvatskog planinarskog društva Mosor, studenti Kineziološkog fakulteta iz Splita i ostali građani.

- Poštujemo epidemiološke mjere u skladu s uputama županijskog Stožera civilne zaštite. Volonteri nose maske i drže razmak. Sadimo bjelogoricu i crnogoricu, to je hrast i česmina, dio će se saditi u sadnicama, a dio crnogorice ide u sjemenu. Od sadnica uz hrast crniku imamo pinjole, čempres i dalmatinski bor, kazao je Špicer, piše HRT.

Smatra i da su u požarima, nažalost, izgorjela tako velika područja te da ih se pošumljava sljedećih sto godina, ne bismo uspjeli stići posaditi sve što je izgorjelo 2017. godine.

Stručnu i tehničku pomoć volonterima pri pošumljavanju pružat će stručnjaci Hrvatskih šuma, pripadnici Ravnateljstva civilne zaštite te volonteri HGSS-a i Gradskog društva Crvenog križa Splita, te predstavnici partnerskih organizacija. Besplatan prijevoz volontera od Splita do požarišta i ove godine je osigurao Grad Split.

Tijekom tri godine, koliko traje akcija Boranka, pošumljavalo se na području Splita, Žrnovnice, Mosora, Sitnog Donjeg, Zvjezdanog sela Mosor, Kučina, Zadra i Makarske.

U akciji Boranka do sada je aktivno sudjelovalo ukupno 6300 volontera iz brojnih mjesta i gradova, a posađeno je više od 60 tisuća stabala diljem Dalmacije.

Akcija se financira isključivo od sponzorstva i donacija, sadnice im daju Hrvatske šume, a volonterima osiguravaju obrok.
hr Sat Oct 24 2020 17:05:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f9437e56f52df37218b45c2/80
Foto: N1

Najavljene nove mjere, kreću od ponedjeljka: Policijski sat trenutno nije opcija

Nakon sastanka Vlade RH o pripremi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, premijer Andrej Plenković rekao je o čemu je bilo riječi na sastanku. Najavio je i nove mjere za borbu protiv koronavirusa.

Premijer je apelirao na odgovornost sugrađana. 

- Koronu možemo suzbiti odgovornošću pojedinca. Moramo pokazati odgovornost prema sebi i drugima. Od ponedjeljka će biti nove mjere kako bismo se borili s epidemijom koronavirusa", rekao je. 

- Koronu možemo smiriti samo maksimalnom ozbiljnošću. Ako želimo plaću i posao moramo pokazati odgovornost"', rekao je premijer.

- One će ići na smanjivanje broja ljudi koji su bili dozvoljeni na javnim okupljanjima, te mjere koje će spriječiti situacije u kojima će se smanjiti mogućnost širenja virusa", rekao je.

- Sve moramo svesti na okvire koji neće ugroziti ljude, kazao je premijer. Moramo vidjeti što učiniti dalje da se smanje rizici i u kontekstu radnih mjesta", kazao je premijer.

Policijski sat nije opcija

- Policijski sat ni totalni lockdown nisu opcija", kazao je potom ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. "Set novih mjera fokusiran je na ograničavanje bliskih kontakata između ljudi", kazao je Božinović.

- Mi radimo na postrožavanju mjera s ciljem da se zadrže gospodarske aktivnosti i društveni život, kako bi zdravstveni sustav i bolnice bili dostupni onima kojima su potrebni", kazao je. 

HZJZ je donio niz preporuka s ciljem da gospodstvo ne smije stati, te da bolnice moraju funkcionirati, piše N1.

- Vjerujem da će građani shvatiti tu poruku. Mi radimo na setu novih mjera koje su fokusirane na ograničavanje bliskih kontakata između ljudi, a to se odnosi na kontakt u zatvorenom na manje od dva metra, te na otvorenom na manje od metar i pol. Te će se mjere kontrolirati.

Provedba tih mjera će se pratiti od strane inspekcija, ali i policije.

Sastavni dio mjera bit će preporuke poslodavcima, da se organizira rad od doma, smjenski rad i slično. Mi ćemo preporučiti da se smanje privatna druženja koja su mjesta gdje se virus najbrže širi. Ako se ljudi zabavljaju, pjevaju, grle - korona se širi", rekao je Božinović. 

hr Sat Oct 24 2020 16:19:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef89e3adaf72d79188b4599/80
Foto: UNSPLASH/Ilustracija

Njemačka stavila još pet hrvatskih županija na crvenu listu

Ljudi koji dolaze iz ovih regija mogu ući u Njemačku, no moraju se testirati i ići u karantenu dok ne saznaju rezultate.
Njemački Institut Robert Koch značajno je proširio listu područja koja su rizična, a među njima su i neke hrvatske županije. To su od danas Karlovačka, Zagrebačka, Osječko-baranjska, Varaždinska i Bjelovarsko-bilogorska, javlja Index.

Lista je proširena u četvrtak, a stupa na snagu danas.

Na njemačkoj listi rizičnih područja prva se 20. kolovoza našla Splitsko-dalmatinska županija, a potom su 9. rujna slijedile Dubrovačko-neretvanska županija i Požeško-slavonska. 16. rujna na listu je stavljena Virovitičko-podravska županija, a 23. rujna Ličko-senjska županija.

7. listopada na listu je dospjela Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Krapinsko-zagorska. Deset dana kasnije na listi su se našli Grad Zagreb i Međimurska županija.

Osim hrvatskih županija, na listu su dodane i europske zemlje

Osim hrvatskih županija, na njemačkoj listi našle su se cijela Poljska, Švicarska, Irska, Liechtenstein te osam od devet austrijskih saveznih država. Na listi su i brojne talijanske regije poput Toskane, Lombardije i Sardinije. Velika Britanija je također na listi te pojedine regije u Bugarskoj, Estoniji, Švedskoj, Sloveniji i Mađarskoj.

Ljudi koji dolaze iz ovih regija mogu ući u Njemačku, no moraju se testirati i ići u karantenu dok ne saznaju rezultate, piše Index.

hr Sat Oct 24 2020 14:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .