Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53633c6d1799428f469c9107/80

ISTRAŽIVANJE Što građani misle o mirovinskoj reformi - jesu li spremni raditi do 67. godine?

Istraživanje pokazuje i smatraju li građani da će Vlada provesti mirovinsku reformu, jesu li za „kažnjavanje“ prijevremenog odlaska u mirovinu te što misle o uvođenju nacionalne mirovine

Hrvati ne žele raditi do 67. godine, političarima žele ukidanje povlaštenih mirovina i ne štede za „stare dane“ – rezultati su to ekskluzivnog istraživanja Dnevnika Nove TV. Istraživanje pokazuje i smatraju li građani da će Vlada provesti mirovinsku reformu, jesu li za „kažnjavanje“ prijevremenog odlaska u mirovinu te što misle o uvođenju nacionalne mirovine. - piše Dnevnik

Vlada neće provesti mirovinsku reformu

Većina građana misli da Vlada neće provesti mirovinsku reformu – to smatra 75 posto ispitanika. Da će se ona provesti, misli to 20 posto građana, a njih 5 posto ne zna.

Reforma neće poboljšati životni standard

I ako se reforma provede, za većinu građana to ne znači i poboljšanje životnog standarda. Takvih pesimista je 63 posto, optimista 30 posto dok njih 7 posto ne zna.

Više je pesimista među ženama (69 posto), onima s diplomama (79 posto) te stanovnicima sjeverne Hrvatske (79 posto). Iznadzastupljeni optimizam je među građanima Zagreba i Dalmacije (40 posto).

Rad do 67. godine – Hvala, ne bih!

Za većinu građana ideja da se radi do 67. godine je neprihvatljiva. Tako podizanje godina za odlazak u mirovinu smatra previsokim 88 posto ispitanika, njih 7 posto smatra da je točno kakva treba biti, dok je za 2 posto građana dob od 67 godina za odlazak u mirovinu – preniska. Ne zna njih 3 posto.

Zanimljivo, više protivnika u odnosu na cijelu Hrvatsku nalazi se među ženama (91 posto), ali i mlađima do 30 godina (93 posto), na sjeveru Hrvatske (94 posto) te u Istri i Primorju (96).

Većina Hrvata misli da će i prije 67. godine u mirovinu

Većina građana, njih 65 posto, misli da će u mirovinu i prije 67. godine života, a da će do te životne dobi moći raditi, misli pak 25 posto ispitanika. Ne zna njih 10 posto.

Zanimljivo, u mišljenju da će raditi do 67. iznadzastupljeni su mladi do 30 godina s 39 posto, ali i visokoobrazovani s 44 posto. S druge strane, protivnici rada do 67. godine su generacija od 30 do 44 godine s potporom od 83 posto te oni s osnovnom školom, a takvih je 87 posto.

Kažnjavanje ranijeg odlaska u mirovinu građani - ne podržavaju

Ideja da se prijevremeni odlazak u mirovinu kažnjava i manjim mirovinama, većina građana ne podržava, točnije njih 71 posto, podržava njih 25 posto, dok ne zna 4 posto.
Za kažnjavanje odlaska u mirovinu je više generacija iznad 60 godina (34 posto) te stanovnici Zagreba (33 posto), a protivnici su generacija od 30 do 59 godina (75 posto) te stanovnici Primorja i Istre (87 posto).

Kome bi Hrvati zadržali, a kome ukinuli povlaštene mirovine

Ako se pita građane, branitelji mogu biti spokojni po pitanju ukidanja povlaštenih mirovina. Njima bi je ostavilo 64 posto, smanjilo njih 21 posto, a ukinulo tek 9 posto građana.

Pripadnici HVO-a nemaju takvu potporu kod građana. Njima bi mirovinu ostavilo 51 posto, smanjilo njih 25, a ukinulo 16 posto ispitanika.

Borci 2. svjetskog rata su, čini se, podijelili građane, no i dalje je najveći dio onih koji im mirovine ne bi dirali. Njih je 46 posto, ali bi ih zato njih 19 posto smanjilo, a 27 posto ukinulo.

Političari su prošli najlošije, a među njima bivši saborski zastupnici. Njima bi mirovine ukinulo 52 posto, smanjilo 42 posto, a ostavilo 5 posto ispitanika.

Kod bivših članova Vlade, najveći je broj onih koji bi im mirovine smanjili – 51 posto, njih 41 posto bi ih ukinulo, dok bi ih 6 posto ostavilo.

Bivši ustavni suci trebaju imati manje mirovine, misli to 46 posto građana, da im se trebaju ukinuti, smatra njih 31 posto, dok je za sadašnji model 20 posto ispitanika.

I bivši bi predsjednici trebali, ako se pita građane, imati manje mirovine. To misli 49 posto ispitanika, a da im se one trebaju ukinuti, misli njih 36 posto dok 13 posto građana smatra da bivši predsjednici moraju imati iste mirovine.

Zanimljivo, većina građana ili njih 47 posto misli da umirovljenim akademicima trebaju ostati iste mirovine. Da se trebaju smanjiti, misli to 28 posto ispitanika, a da se trebaju ukinuti, smatra 19 posto građana.

Kome zadržati, a kome ukinuti beneficirani radni staž?

Piloti mogu biti spokojni. 90 posto građana misli da im treba zadržati beneficirani staž, da ga treba smanjiti, misli 6 posto građana, a za ukidanje je njih 3 posto.

80 posto građana misli da vojnicima trebaju ostati prava, 12 posto bi im smanjilo prava, a 6 posto ukinulo.

Za 78 posto ispitanika i roniocima treba ostati beneficirani staž, da ga treba smanjiti misli njih 14 posto, a za ukidanje je 6 posto.

I 76 posto građana misli da kontrolorima leta mora ostati beneficirani staž, ali njih 13 posto misli da im prava treba smanjiti, a 7 posto bi ih ukinulo.

Beneficirani staž treba ostati i vozačima kamiona i autobusa. To misli 75 posto ispitanika. Da prava treba smanjiti, misli to njih 14 posto, a taj bi staž ukinulo 8 posto ispitanika.

I za 72 posto građana policajcima treba ostati beneficirani staž. Taj bi staž policajcima smanjilo njih 16 posto, a ukinulo 11 posto građana.

Da balerine trebaju zadržati beneficirani staž, slaže se 44 posto građana, da ga se smanji, traži to 20 posto, a ukinulo bi ga 29 posto građana.

I na kraju beneficirani radi staž podijelio je građane oko carinika. 36 posto bi ga ostavilo, 31 posto ukinulo, a njih 29 smanjilo.

Hrvati bi biše izdvajali u 2. mirovinski stup

Većina građana ili njih 52 posto složilo bi se da se povećaju izdvajanja u 2. mirovinski stup. Na to ne bi bilo spremno njih 39 posto, a ne zna njih 9 posto.

Nacionalna mirovina - ''Da'' kaže većina građana

I ideju uvođenja nacionalne mirovine podržava 69 posto ispitanika, njih 29 posto protivi se toj ideji, dok ne zna njih 2 posto.

Kako će živjeti u mirovini - građani podijeljeni

Kada ih se pita kao gledaju na život u mirovini, Hrvatska je podijeljena. Tako je njih 49 posto pesimistično, njih 45 posto optimistično dok ne zna njih 6 posto.

Više je optimističnih građana među populacijom mlađom od 30 godina (54 posto) te onima s osnovnom školom (54 posto). No zato su pesimisti generacija od 30 do 45 godina (60 posto) te građani Istre i Primorja (59 posto).

Najviše građana uopće ne štedi za umirovljeničke dane

Većina građana uopće ne štedi (39 posto) za svoje umirovljeničke dane. No zato njih 31 posto ima ušteđevinu u banci, 29 posto ima životno osiguranje, 15 posto stambenu štednju, 11 posto ulaže u dobrovoljni 3. mirovinski stup, a u dionice je novac uložilo 9 posto građana. - piše Dnevnik

NAPOMENA:

Istraživanje je provela agencija Ipsos na uzorku od 601 punoljetnog građanina Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno od 28. do 29. ožujka 2018. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.

hr Mon Apr 02 2018 21:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Na parkiralištu našao novčanik s 1000 eura i vratio ga vlasniku

Nije dvojio ni trena...

Umjesto da novac spremi u džep, ovaj je nesebični Varaždinac pronašao kontakt od vlasnika novčanika te ga nakon poziva, sretno dostavio na kućni prag.

Ovu priču sa sretnim krajem ispričao je redakciji Regionalnog tjednika vlasnik izgubljenoga novčanika Robert Mraz, radostan jer još uvijek postoje osobe koje čine dobra djela.

– Čuvao sam taj iznos u novčaniku kako bih platio registraciju za automobil i druge stvari, a to ću, zahvaljujući Josipu Zavrtniku, sad moću učiniti. Čovjek me zaista spasio i zahvalan sam mu na tome – ispričao je Robert Mraz.

hr Tue Dec 11 2018 16:01:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7316cc9e31334f008b45a3/80
Foto: Pixabay

Pogledajte kako iduće godine možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora

Koliko god ih bilo, praznika i blagdana nikada dosta. A malo kojeg hrvatskog radnika ne raduje kad padaju u utorak ili četvrtak pa ih se poveže s vikendom. Provjerili smo kakva je situacija s neradnim danima u 2019. i kakve se spajalice mogu složiti uz upotrebu jednog ili dva dana godišnjeg

Hrvatska ima 13 državnih praznika i blagdana koji obično donose nešto manje neradnih dana jer uvijek poneki od njih padne u dane vikenda. Tako iduće godine možemo računati na 11 neradnih dana, kao i 2018.

Prvi dio godine prilično je sušan: nakon Nove godine, koja pada u utorak, slijedi 'velika rupa' sve do Uskrsa.

Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa i iduće godine ostajemo bez slobodnog dana. Uskrs je pak tri tjedna kasnije nego ove godine, što znači da ćemo gotovo četiri mjeseca raditi bez slobodnog blagdanskog dana.

No od 1. svibnja kreće puno povoljnije razdoblje. Prvomajski praznik pada u sredini tjedna pa je moguće lijepo povezivanje s jedne ili druge strane.

Lipanj donosi dva praznika, jedan blagdan i jednu prekrasnu priliku za spajanje. Nažalost, Dan antifašističke borbe gubimo zbog subote, ali Tijelovo 20. lipnja pada na četvrtak. Kako već u utorak 25. lipnja slavimo Dan državnosti, uz dva dana godišnjeg moguće je napraviti spajalicu dugu šest dana, piše tportal.

Dan pobjede donosi produženi vikend s ponedjeljkom, a priliku za stvaranje četverodnevnog 'mini godišnjeg' pruža Velika Gospa koja dolazi u četvrtak.

Ista mogućnost otvara se za Dan neovisnosti u utorak 8. listopada, a Svi sveti donose još jedan produženi vikend, ovaj put s petkom.

Godinu zatvaraju divno posloženi božićni blagdani, koji padaju u srijedu i četvrtak i omogućuju tri kombinacije: petodnevni odmor uz angažiranje jednog dana godišnjeg, šestodnevni uz dva dana godišnjeg ili pravi raspust od devet dana, uz potrošnju samo tri dana godišnjeg.

Sve u svemu, pred nama je dobra godina, samo treba pregrmjeti prva četiri mjeseca.

Računica pokazuje da najkreativniji, oni koji iskoriste sve mogućnosti spajanja, mogu u šest prazničnih mjeseci pogodnih za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg doći do 32 slobodna dana.

hr Tue Dec 11 2018 16:00:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7619ab9e31331f048b4631/80

Političari oprezni o mogućoj Milanovićevoj kandidaturi za Pantovčak, čekaju njegov potez

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović sve češćim pojavljivanjem u javnosti zagolicao je maštu političara i novinara, pa se sve češće spominje njegova moguća kandidatura za predsjednika Republike. On i dalje šuti, a i političari su oprezni u komentarima.

Izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu da je bivši premijer sve bliže odluci da se kandidira za Predsjednika. I ankete mu idu u prilog i pokazuju da je on jedini kandidat koji bi mogao poremetiti planove Kolinde Grabar-Kitarović da osvoji drugi mandat.

Na Pantovčaku ne žele komentirati moguću Milanovićevu kandidaturu i čekaju da bude službena.

Milanovićev stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić na upit portala DNEVNIK.hr rekao je da će kandidaturu komentirati kad i ako do nje dođe. ''O tom, potom'', rekao je i dodao da misli da bi Milanović bio dobar kandidat.

To mišljenje ne dijeli drugi SDP-ovac Zlatko Komadina. Poručuje da Milanović može biti samo nezavisni kandidat. "Kao stranački kandidat sam je sebe diskvalificirao", rekao je Komadina koji prednost daje Toninu Piculi.

U HDZ-u šute, a još čekaju i službenu objavu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Neki izvori iz HDZ-a kažu da bi im Milanović bio prihvatljiv jer smatraju da bi s njim lakše mogli surađivati, a nakon sve češćih i žešćih sukoba s aktualnom šeficom države.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je još rano govoriti o tome kako će se HNS postaviti na predsjedničkim izborima. ''Ako me pitate osobno,sigurno ne bih podržao aktualnu predsjednicu, ali o tome će HNS donijeti odluke na stranačkim tijelima. Sa Zoranom Milanovićem dugo sam bio partner u Vladi i ne čudi me što njegov eventualni povratak u politiku izaziva interes javnosti. Smatram, međutim, da stav o kandidatima za predsjednika treba donositi temeljem programa i politika, a trenutno nemamo niti najave službenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu, a kamoli nešto više od toga'', rekao je Vrdoljak.

''Nemamo stav prema mogućim kandidaturama. Kad se netko kandidira onda ćemo komentirati'', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

''Kad govorimo o izborima, IDS ima vrlo jasnu proceduru. Tijela IDS-a mogu se očitovati tek nakon što kandidat istakne svoju kandidaturu i predstavi svoj program. Dok se ne ispune ovi preduvjeti, nemamo običaj očitovati se'', odgovorili su na naš upit iz IDS-a.

HSS je danas bez komentara, ali njihov predsjednik Krešo Beljak već se u više navrata jasno izjasnio za Zorana Milanovića jer smatra da jedini može ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović. No, najavio je da bi volio da se oporba udruži oko jednog kandidata, piše DNEVNIK.hr.

hr Tue Dec 11 2018 15:41:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fbd500e4938aa448b456b/80
Foto: Pixabay

Djeca su nam među najdebljima u Europi: Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine

Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine, što djecu u Hrvatskoj svrstava među najdeblju u Europi. Taj zabrinjavajući podatak predstavljen je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Na petom smo mjestu ljestvice pretile djece u Europi. Dječaci su deblji od djevojčica. Najveća pretilost među dječacima je na Jadranu - 42 posto.

- Taj proces vesternizacije i XXL porcija je zahvatio Mediteran vrlo jako i ono što se u svijetu promovira ta poznata glasovita mediteranska prehrana na Mediteranu među dječacima ne funkcionira naprosto je ne konzumiraju. - kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravljhe, HZJZ.

Diljem zemlje djeca slabo i doručkuju. Njih 20 posto ih jede kada ustane dok povrće svakodnevno izbjegava njih 83 posto. Više od polovice djece ima svega 3 sata tjelesne aktivnosti u tjednu. - piše Život i stil

hr Tue Dec 11 2018 14:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .