Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b56b487cb557a7b3b8b47a1/80

20 godina PagArtFestivala

PagArtFestival utemeljio je Lovro Pogorelić 1999. godine s tada osnovanim zagrebačkim društvom Pažana. Od 2001. kompletnu produkciju i organizaciju vodi Umjetnička organizacija „Lovro&Nina“

Festival beskompromisno razvija ideju „ozbiljna glazba u ozbiljnoj izvedbi za ozbiljnu publiku, uz poneka umjetnička događanja druge vrste“, što ga izdvaja među brojnim drugim festivalima. Nema mjesta za light-summer programe ili školske priredbe. Ne najavljuju se redom sve sami vrhunski glazbenici već izvedbe same govore za sebe. 

Vjerojatno najveća vrijednost festivala je u tome što je unatrag dvadeset godina zadržao i unaprijedio odaziv publike, kako brojem tako i kvalitetom. Razlog leži u suverenosti i ozbiljnosti umjetničkog voditelja, pijanista Lovre Pogorelića, i njegove supruge Nine, muzikologinje, koja vodi produkciju, organizaciju, marketing i P.R. te oboje snose potpunu i isključivu odgovornost u umjetničkom, organizacijskom i financijskom smislu. Pomoćnici su im gitarist Krešimir Bedek i Tea Kulaš koja je ovih dana postala prva Zadranka s diplomom orgulja, a studira i muzikologiju.

Proteklih godina na PAF-u nastupili su renomirani hrvatski i svjetski glazbenici – izdvojimo pijaniste: Andrej Gavrilov, Konstantin Bogino, Eugen Indjic i Lovro Pogorelić, gudače: Ilja Grubert, Grigorij Žislin, Nikita Borisoglebskij, Monika Leskovar, Aleksandar Milošev i Stefan Milenković, gitariste: Aniello Desiderio, Darko Petrinjak, Zoran Dukić, Petrit Çeku i Krešimir Bedek (sustavno se podržava zagrebačka gitaristička škola), lutnjista Edina Karamazova, primadonu Dunju Vejzović, komorne ansamble: Zagrebački solisti, Komorni orkestar slovenske filharmonije, Zadarski komorni orkestar, Brahms trio (Moskva), Trio Čajkovski, kvarteti Šostakovič, Tartini, Fine Arts Quartet i Papandopulo kvartet saksofona. Na festivalu je nastupio i jazz pijanist Matija Dedić sa svojim triom. Filip Šovagović za PAF režirao je dokumentarni film Koncert- jedan dan jednog klavira s projekcijom u Starom gradu Pagu, i monodramu Stanje nacije. Upriličene su izložbe fotografija Mia Vesovića i Damira Fabijanića te gvaševa Ede Murtića. Predstavljena je poezija Luke Paljetka, Natalije Vorobjove Hržić i Nielsa Hava.

Festival se ističe i elegantnim crno-bijelim vizualima s umjetničkim fotografijama J. Portade, klasičnim i nostalgičnim, i to s namjerom, i opet ukazujući na svoju primarnu kvalitetu, a to je-ozbiljnost u svakom pogledu.

Jedna od karakteristika festivala je predstavljanje odabranih mladih hrvatskih glazbenika (Lana Genc, Danijel Detoni, Goran Filipec, Filip Merčep i dr.) kao i suradnja s lokalnim izvođačkim skupinama (KUD Družina s izvedbom Paške robinje i Gradska glazba Pag). Festival je otvorio nove koncertne prostore - Stari grad Pag, Crkva svetog Frane u Pagu, Dom kulture Kolan i prelijepe Vrtove lunjskih maslina. Upravo u amfiteatru Vrtova lunjskih maslina (kao i u Starom gradu Pagu) ovoga ljeta gitarist Krešimir Bedek i češki Orkestar Epoque pod ravnanjem dirigenta Jana Kučere izvest će magični Rodrigov koncert Aranjuez pod zvjezdanim nebom. Filip Merčep održat će pašku turneju (Lun-Kolan-Pag) s programom na marimbi i vibrafonu, Lovro Pogorelić ponovo će nastupiti s violistom Aleksandrom Miloševom, a mlade glazbenice Tea Kulaš (orgulje) i Antonia Dunjko (sopran) predstavit će se kroz odabir sakralne barokne glazbe u paškoj katedrali. Festival će završiti recitalom francuskog pijanista Nicolasa Bourdonclea.

Ovogodišnji program festivala se odvija od 31. srpnja do 17. kolovoza .

hr Tue Jul 24 2018 07:19:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbb377329111cc9538b4587/80

Ako još niste, voćem možete obojati jaja za Uskrs

Možete ih kuhati i s elastičnim gumicama..

Osim kupovnih boja, jaja možete ukrasiti na brojne druge načine. Svima je poznato bojanje ciklom ili crvenim lukom, al ovo su neki od manje poznatih načina.

Žutu boju možete dobiti kuhajući koru od limuna, čaj od kamilice, korijen celera ili pak žutu mrkvu. Borovnice će dati plavu boju, isto kao i crveni kupus i sok od crnog grožda.



Ako u vodi prokuhate cvjetove ljubičice s limunovim sokom ili čajem od hibiskusa dobit ćete ljubičasta uskrsna jaja, a špinatom i koprivom zelena. Ljubitelji roze u vodi bi trebali prokuhati repu, brusnice ili maline.

Kompoot od trešanja i sok od rajčice dat će ljuski žarko crvenu boju.

Naravno, jaja u različitim prirodnim bojama možete kuhati s elastičnim gumicama koje će na njima ostaviti šare.


hr Sat Apr 20 2019 17:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbb222a29111cf1528b45d4/80
Foto: Pixabay

Deset brzih recepata za umake uz koje su sva pečenja još slasnija

Sve umake možete poslužiti kao prilog, ali i kao dip za grickalice

Uskrsna šunka i pečenja tradicionalno se poslužuju uz hren i majonezu, a od tih sastojaka možete napraviti i nove, kreativne umake. Uz pečenja se odlično sljubljuju i umaci na bazi vrhnja ili jogurta, a možete ih kombinirati s umacima na bazi rajčice ili pestom za još bogatije okuse. Sve umake možete poslužiti kao prilog, ali i kao dip za grickalice. - pišu 24sata

Aromatični umak od hrena

Sastojci: 2 šalice kiselog vrhnja, ¼ šalice pripremljenog hrena, 1 žličica limunovog soka, po prstohvat soli, mljevena paprika i češnjak u prahu (ili nasjeckani mali češanj češnjaka)

Pomiješajte vrhnje, hren i limunov sok. Začinite solju, paprikom i češnjakom. Ohladite barem 10 minuta da se okusi prožmu. 

Umak od hrena i majoneze

Sastojci: ¼ šalice pripremljenog hrena, ½ šalice majoneze, 1 šalica vrhnja, 1 žlica limunova soka, ½ žličice tabasca, sol, papar

Dobro pomiješajte sve sastojke i ohladite. 

Brzi domaći pesto

Sastojci: 1 šalica svježeg lišća bosiljka, 3 češnja češnjaka, 3 žlice pinjola, 1/3 šalice naribanog parmezana, 1/3 šalice maslinovog ulja, sol, papar

U blenderu izmiksajte bosiljak, češnjak, pinjole i maslinovo ulje. Parmezan možete izmiksati s ostalim sastojcima ili umiješati na kraju. Začinite solju i paprom. 

Grčki tzatziki s krastavcem

Sastojci: 1 svježi krastavac, 1 žlica maslinovog ulja, 1 žličica limunovog soka, 1 režanj češnjaka, 200 ml grčkog jogurta, 1 žličica kopra, sol, papar

Pomiješajte ulje, limunov sok, jogurt i sjeckani češnjak. Krastavce ogulite i naribajte. Posolite pa pustite da odstoje i puste vodu. Ocijedite ih i umiješajte u jogurt. Začinite solju, paprom i sjeckanim koprom. 

Umak od sira

Sastojci: 2 dl vrhnja, 20 dag naribane gaude, 10 g maslaca, prstohvat češnjaka u prahu, sol, papar

Sir otopite na rastopljenom maslacu. Umiješajte vrhnje, začinite češnjakom, solju i paprom te miješajte na laganoj vatri dok se ne sjedine. 

Citrusni umak od svježe rajčice

Sastojci: 3 zrele rajčice, ½ luka, žlica korijandera, sok pola male limete, žlica limunova soka, žličica čilija ili tabasca, žlica sjeckanog peršina, sol, papar

Usitnite rajčicu i luk te izmiksajte sve sastojke. Možete ga jesti odmah, no bolje je ostaviti kratko u hladnjaku da se sastojci povežu. 

Umak od majoneze, senfa i meda

Sastojci: ¼ šalice majoneze, ¼ šalice senfa, 1 žlica octa, 1 žličica meda, sol, kajenski papar

Dobro pomiješajte sve sastojke da se sjedine. 

Aromatični umak od vrhnja i mladog luka

Sastojci: 2 šalice vrhnja, 4 žlice majoneze, 1 mladi luk, žličica maslinova ulja, sol, papar

Nasjeckajte mladi luk i pomiješajte ga s vrhnjem, majonezom i maslinovim uljem. Začinite solju i paprom. 

Miks sira, vrhnja, hrena i češnjaka

Sastojci: 200 g vrhnja, 200 g kremastog sira, 2 žlice limunova soka, 1 češanj češnjaka, 1 žličica hrena, peršin, sol, papar

Nasjeckajte češnjak i peršin pa ih dobro izmiksajte s ostalim sastojcima. Začinite solju i paprom. 

Jednostavan humus 

Sastojci: 200 g konzerviranog slanutka, 2 žlice limunovog soka, 2 češnja češnjaka, 1 žličica mljevenog kumina, prstohvat soli, 1 žlica tahinija (paste od sezama), 4 žlice vode, 2 žličice ekstra djevičanskog maslinovog ulja, 1 žličica mljevene crvene paprike

Ocijedite i isperite slanutak. Izmiksajte ga u blenderu s limunovim sokom, češnjakom, kuminom, solju, tahinijem i vodom. Po želji dodajte još soka od limuna, češnjaka ili soli. Na kraju umiješajte maslinovo ulje, pospite paprikom i ukrasite slanutkom. 


hr Sat Apr 20 2019 15:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c975ef729111c901b8b45c4/80
Foto: PIXABAY

Posebno značenje: Pet simboličkih razloga zašto bojimo jaja za Uskrs

Nezaobilazna tradicija za proslavu Uskrsa je bojenje jaja različitim, šarenim bojama. No odakle je ta tradicija zapravo potekla? Ne postoji jedan odgovor na to pitanje stoga vam donosimo čak pet mogućih teorija.

1. Proljetno slavlje

Jaja su često bila povezana s poganskim festivalima i proslavom proljeća. Jaja simbolično predstavljaju ponovno rođenje i novi život te su tako prikladno postala dio proljetnog slavlja i novog života koji dolazi nakon zime.

Bilo je uobičajeno da jaja budu ukrašena tijekom takvih proslava te da se daruju prijateljima i članovima obitelji. Simbolizam ponovnog rođenja ide u skladu s proljetnom proslavom Uskrsa jer je to slavlje Isusovog uskrsnuća. Tako su praksu ukrašavanja jaja i njihovo poklanjanje prisvojili kršćani te uključili u proslavu Uskrsa.

2. Mezopotamska tradicija
Časopis Donahoe bio je katolički mjesečnik s općim temama koji se objavljivao od 1878. do 1908. godine. U jednom od njegovih izdanja tako piše da su rani kršćani u Mezopotamiji bojili jaja u crveno kako bi imitirali krv koju je Krist prolio tijekom raspeća, tvrdi Zadovoljna.hr. Crkva je navodno preuzela tu tradiciju i od tada nastavila s njome.

3. Kraljevska tradicija
Postoji mogućnost da je i engleski kralj Edward I. doprinio tradiciji ukrašavanja jaja radi proslave Uskrsa. Tako je u 13. stoljeću Edward I. naredio da se 450 jaja oboji i ukrasi zlatnim listovima. Ta jaja su onda bila predstavljena kao uskršnji pokloni ostatku kraljevskog domaćinstva.

4. Marija Magdalena i crveno jaje
U nekoliko legendi Marija Magdalena je ključna u stvaranju tradicije bojenja jaja. Tako jedna verzija uključuje odlazak Marije Magdalene do groba Isusa Krista tri dana nakon njegovog razapinjanja.

Sa sobom je nosila košaru u kojoj su bila kuhana jaja koja je kanila podijeliti s ostalim ženama koje su tamo već oplakivale smrt Isusa. Kada je došla i vidjela da je grob prazan, jaja u njezinoj košari postala su sjajno crvene boje.

Prema drugoj legendi, Marija Magdalena odlazi popričati s rimskim carem Tiberijemnakon Isusovog uskrsnuća. Pozdravila je cara rekavši: "Isus je uskrsnuo", na što je Tiberije uzvratio: Nije Krist ništa više uskrsnuo nego što je ovo jaje crveno, pokazujući na jaje koje je prema različitim verzijama bilo na njegovu stolu ili ga je Marija sama držala. Čim je car to izgovorio jaje je pocrvenilo.

5. Sveta Marija i crveno jaje
Neke istočnoeuropske legende pripisuju začetak tradicije bojenja jaja ne Mariji Magdaleni nego Mariji, Isusovoj majki. Marija je bila prisutna tijekom Isusova razapinjanja na Veliki petak te je, prema legendi, sa sobom ponijela jaja.

Prema jednoj verziji legende, krv iz Isusovih rana kapnula je na jaja te ih obojila u crveno. Prema drugoj verziji, Marija je plakala i preklinjala vojnike da budu manje okrutni prema njezinom sinu. Kako Marija jaja daje tim vojnicima tako njene suze padaju na jaja te ona postanu sjajno crvena, piše Zadovoljna.hr.

hr Sat Apr 20 2019 11:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb9bbf929111cda4f8b45f0/80
Foto: Pixabay

Danas je Velika subota - dan tišine, molitve i sabranosti

Na Veliku subotu nema liturgijskih slavlja, zvona ne zvone, dopušteni su samo sakramenti bolesničkog pomazanja i ispovijedi

Velika subota je dan Isusova počinka u grobu. Dan tišine, molitve i sabranosti kada vjernici razmišljaju o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću. Zajedno s Velikim četvrkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje koje završava Isusovim uskrsnućem - Uskrsom. 

Na Veliku subotu nema liturgijskih slavlja, zvona ne zvone, dopušteni su samo sakramenti bolesničkog pomazanja i ispovijedi.

Vazmeno bdijenje je spomen na Isusovu muku, smrt i uskrsnuće, a slavi se noću. Ono započinje paljenjem ognja kojeg svećenik blagoslovi da bi se na njoj upalila svijeća koja simbolizira uskrslog Isusa.

 Svećenik na svijeću stavlja simbole alfe i omege što označava da je Isus početak i svršetak svega. Nakon hvalospjeva svijeći, biblijskih čitanja i pjevanja psalma slijedi evanđelje te nastupa radost, odnosno Isusovo uskrsnuće.

Vazmeno bdijenje završava euharistijom te tada započinje uskrsno vrijeme.

hr Sat Apr 20 2019 07:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .