Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54c510cb486f9f48108b4b3d/80
Foto: Facebook

Stephen Hawking: Ljudska rasa mora pobjeći s ovog planeta

Slavni fizičar predavao je na Sveučilištu Oxford u ponedjeljak, a jedna od tema bila je opstanak ljudske rase na planeti Zemlji, njezina budućnost kao i slika našeg poznatog univerzuma. On je u proteklih pet desetljeća donio neke kapitalne tvrdnje o ljudskoj rasi i svemiru, a 2016. godinu je opisao kao "sjajno vrijeme za istraživanje o teoretskoj fizici"

Profesor Stephen Hawking upozorio je tijekom jednog predavanja u Velikoj Britaniji da čovječanstvo neće preživjeti idućih 1.000 godina osim ako se ne nađe novi planet za stanovanje, piše N1.

Slavni fizičar predavao je na Sveučilištu Oxford u ponedjeljak, a jedna od tema bila je opstanak ljudske rase na planeti Zemlji, njezina budućnost kao i slika našeg poznatog univerzuma. On je u proteklih pet desetljeća donio neke kapitalne tvrdnje o ljudskoj rasi i svemiru, a 2016. godinu je opisao kao "sjajno vrijeme za istraživanje o teoretskoj fizici".

"Slika našeg univerzuma se jako promijenila u proteklih 50 godina, i sretan sam što sam i ja malo doprinio tome. Mi ljudi smo fundamentalne čestice prirode, i moramo početi razumijevati zakone koji upravljaju nama, a svemir nam je svakako trijumf", kazao je tokom predavanja.

Istaknuo je ambiciozne eksperimente koji nam mogu pomoći da shvatimo sliku svemira. "Možemo mapirati pozicije milijuna galaksija, pogotovo uz pomoć superkompjutera Cosmos. Možemo bolje razumjeti naše mjesto u svemiru", pojasnio je.

"Možda, jednog dana gravitacijske valove možemo vratiti u samo srce Velikog praska", kazao je, dodavši: "Ali, moramo ići dalje u svemir zbog budućnosti ljudske rase".

"Nisam siguran da ćemo preživjeti novih 1.000 godina bez da pobjegnemo s ove osjetljive planete", kazao je.

Njegova predviđanja doživljavaju zenit u proteklih nekoliko mjeseci, ali i godina. U siječnju je kazao da razvoj tehnologije proizvodi i nove potreškoće za svijet, ali kazao je da samoodržavajuće kolonije s ljudima na Marsu neće biti aktivne još 100 godina. Kazao je da ljudska rasa mora biti oprezna u tom periodu. Britancima je poručio da baš kao i djeca, moraju naučiti dijeliti, a svoje predavanje je završio riječima:

"Gledajte u zvijezde, a ne u svoje nožne prste. Nađite smisao u onome što vidite, pitajte se o drugim univerzumima koji postoje. Budite znatiželjni. Iako vas se čini teško - možete uspjeti. Važno je da ne odustanete", zaključio je legendarni znanstvenik, piše N1.


Facebook komentari

hr Tue Nov 15 2016 19:57:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5885006e1eea8fc71d8b45a9/80
Foto: NASA

Evo što radimo našem planetu već trideset godina

Snimke prikazuju nevjerojatne promjene krajolika našeg planeta

Američka svemirska agencija NASA objavila je slike koje prikazuju koliko se naš planet Zemlja promijenio u samo 30 godina.

Snimke prikazuju nevjerojatne promjene krajolika našeg planeta, uzrokovane plavljenjem porječja, nestankom jezera ili ledenjaka, nastajanjem vulkanskih otoka te nestajanjem ogromnih površina šumske vegetacije uzrokovanih požarima. Iz svemira su čak vidljivi i utjecaji urbanog širenja i svjetlosnog zagađenja na naš krajolik - prenosi tportal

Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 19:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5883e4291eea8f85188b4602/80
Foto: NASA Modis

Snijeg na Braču vidljiv i iz Svemira!

Vedro nebo nad Dalmacijom "otkrilo" je snijegom prekrivene površine sa satelitskim snimkama bolje rezolucije
U drugoj dekadi siječnja snijeg je zabijelio većinu dalmatinskih planina, pa čak i neke dijelove obale i otoka. Prisjetimo se, 16. siječnja zabijelili su se dijelovi Visa, Korčule, Hvara i Brača, a na Vidovoj Gori palo je više od 20 cm snijega.

Usprkos porastu temperature zraka zadnjih dana, snijeg se u višim predjelima Brača i dalje dobro drži pa je tijekom subote snježni pokrivač bio vidljiv na satelitskim snimkama NASA-inih MODIS Terra i Aqua satelita. Naravno, znatno obilniji snijeg vidi se na planinama Mosoru, Biokovu, Svilaji, Dinari, Kamešnici, te osobito u susjednoj BiH.

Tera i Aqua (sateliti ranije oznake EOS AM-1 i EOS PM-1) nose MODIS instrument - Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer. Serija je to satelita u cirkumpolarnoj orbiti oko Zemlje na udaljenosti 705 kilometara od površine.


Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/588233c01eea8fae138b4620/80
Foto: Facebook - Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu: tri doktorska studija dobili markicu "izvrstan"

Kako bi bilo još bolje Sveučilište se treba više posvetiti internacionalizaciji
Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović osvrnuo se na podatke koje su jučer dobili od Agencije za visoko obrazovanje o četverogodišnjem periodu akreditacije Sveučilišta.

- Dobili smo sve nedostatke i prednosti koje smo imali. Veseli nas što su naši doktorski studiji ocijenjeni s markicom "izvrstan" i to tri takva studija. To je najveći stupanj kvalitete i usklađenosti s međunarodnim standardima – pohvalio se Anđelinović.

Naglasio je kako vrijede novi kriteriji koji se odnose na sam odnos prema studentu te da na tome planiraju poraditi u budućnosti.-Tu spada i pomoć studentu od standarda do učenja i u tom dijelu će se naše Sveučilište za drugi akreditacijski ciklus dodatno pripremiti u smislu da treba modernizirati načine podučavanja, treba biti veća okrenutost prema studentima, treba pratiti njihove karijere, s dionicima gledati kakva su njihova izlazna znanja i kava je njihova spremnost za tržište – rekao je Anđelinović te dodao kako smo napredovali i kada su u pitanju ocjene koje studenti daju profesorima.

- Napravili smo pomak iz početnog stanja i sada smo u srednjem stanju razvijenosti i idemo prema razvijenom dijelu. Mislim da su akreditacijski ciklus i  i kontrola kvalitete na sastavnicama već donijeli rezultate, pomaci su se napravili u našoj kontroli kvalitete. S ocjene tri došli smo na 4,3 – rekao je Anđelinović te napomenuo kako je jedan od najvećih nedostataka slaba internacionalizacija.

- Na tome inzistiraju europski kriteriji i na tom planu ćemo ovog ljeta napraviti sveučilišnu školu na engleskom jeziku. Uvest ćemo i dodatne kriterije da naši nastavnici trebaju svoj predmet prevesti na engleski i pripremiti ga za edukaciju na engleskim jeziku tako da stranci mogu doći na jedan ili dva predmeta, uzeti ECTS bodove i vratiti se na svoju sastavnicu – najavio je Anđelinović te zaključio kako će osnovati Povjerenstvo koje će se brinuti o suradnji unutar Sveučilišta koja je trenutno slabo razvijena.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 16:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5368f6bf179942e730868d4d/80
Foto: D.N.

HAZU u petak obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak, 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.

- Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena - rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.

- Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom - istaknuo je Kusić.

- U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija - zaključio je predsjednik HAZU.

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi".

Projekt "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu", čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.

U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje "Faust Vrančić – 400. godina poslije".

Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.

Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon "Dictionarium" (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio "dalmatinski" (hrvatski) jezik u društvo "pet najizvrsnijih europskih jezika". Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.

Najpoznatije Vrančićevo djelo su "Machinae novae" (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku "Život nikoliko izabranih divic" (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 16:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .