Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e1d6c9229111c1c628b45cf/80

Splitski liječnik i stvarnost bolja od snova: Upoznajte Alena Juginovića koji odlazi na Harvard

Najveću podršku pružaju mu obitelj i prijatelji, a smatra kako u Splitu ima još mnogo mladih i perspektivnih ljudi čija bi priča bila motiv svima za 'pomicanje granica'
Kada kao djeca sanjamo velike snove o svojim karijerama, većinom nam se čine nedostižnima, imamo svoje idole i želimo postati baš kao oni, ali u trenutku kada navršimo koju godinu više, a snovi nam se zaista počnu ostvarivati, shvatimo da je baš sve moguće. 

U jednoj rečenici kratko je opisana nadasve uspješna, inspirirajuća i fantastična priča splitskog liječnika Alena Juginovića koji je ostvario svoje snove, ako su oni i uopće bili postavljeni toliko visoko, do koje je mjere svojim upornim radom i novim motivima stigao ovaj 26-godišnjak. Za svega nekoliko tjedana Alen odlazi na najprestižnije sveučilište na svijetu, na Harvard.

Zemlja mala s neiscrpnim znanjem, još aktivnijim, ambicioznim i inspirativnim osobama koje, u najmanju ruku, postaju motivirajući kod u zvjezdanim bespućima Svemira. 
Ipak, njegova priča krenula je kao i svaka druga mladenačka. Nakon završene škole fizika i medicina bile su top 'brendovi' u njegovom umu, a splet okolnosti na 'vrata slave svjetskih razmjera' doveo je rad s medicinom.


- Čovjek ima osjećaj kao da si u vlaku s vagonima u kojem do lokomotive ne možeš nikako stići, a ona konstantno ide
, priču je počeo Alen Juginović i otkrio kako ga je unutarnji osjećaj pogurao da zavoli medicinu.

- Volio sam pomagati ljudima na razne načine. Upao sam na splitsku medicinu prvu godinu  sam se privikavao, a već druge sam se godine aktivirao jer sam volio imati popratne sadržaje, nastavlja Alen koji nam je priznao kako u niti jednom trenutku nije razmišljao o medicinskom izboru u Zagrebu.

Ljubav prema medicini počela se ostvarivati u drugom razredu kad je s ekipom krenuo organizirati javna predavanja, a onda dosegnula izvanredne granice u trećem kada je Alen uspio 'prevaliti sve sanjane granice' pa je čak u Split doveo i Nobelovce, njih četvero.
- Tri godine održavanja konferencije, preko tisuće studenata iz 27 zemalja s četiri kontinenta. Ideja koja je ostvarena 2019. godine bila je prava ludost jer si ti samo student iz Splita i što ćeš ti pozivat ta 4 dobitnika Nobelove nagrade. 'Just do it', moto koji nas je vodio prema uspjehu koji se ostvario u rujnu. Bio je to pravi kalibar kakav se u Splitu rijetko viđa, a čak su i Nobelovci bili iznenađeni cijelom organizacijom i našim postupkom, govori Alen koji radi u zagrebačkoj bolnici sveta Katarina.

Praktična znanja studentima medicine, dentalne medicine i farmacije prenosili su biokemičar Richard Roberts koji je 1993. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, biofizičar Joachim Frank koji je Nobelovu nagradu dobio na području kemije 2017. godine, fizičar Georg Bednorz s prestižnim priznanjem iz 1986. godine te Harald zur Hausen, znanstvenik koji je uglednu nagradu dobio kao priznanje za otkriće HPV virusa i njegove povezanosti s rakom materničnog vrata.

Dolazak biranih ljudi u 'grad pod Marjanom' uspjeh je kakav se dugo u znanstvenim poljima ne pamti, ali odlazak na 'sam vrh' zbilja je nešto što, u najmanju ruku, zaslužuje respekt.

- Najveća potpora su mi obitelj i prijatelji bez kojih moj uspjeh ne bi bio moguć. Cijelu ovu priču zapravo je u jednoj rečenici rekla moja prijateljica - Alene, ovo ti je trenutak kad ti je stvarnost bolja od snova jer to ne možeš ni sanjati! Čovjek može sanjati o radu na lijepom mjestu, ali s 25 godina biti dio njihovog tima je nešto stvarno neopisivo, otkriva nam Alen.


Medicinski fakultet posebice, ali i ostale 'znanstvene moći' imaju mnoge zaninmljive priče uspješnih pojedinaca i skupina. Slaže se s tom mišlju i naš sugovornik.
- Ima na svakom koraku nevjerojatnih ljudi i zapravo bih volio da ne ostanu u tom 'moru' i izgube se u traženju. Mnogo je talentiranih ljudi čije bi, zasigurno, priče bile motivacija za druge, zaključuje Alen Juginović koji je jedan od tih koji svojim primjerom, jednostavno, 'mijenjanju svijet'.

Nakon netom održanih predsjedničkih izbora, u stilu kolege Mislava Bage, za kraj razgovora Alen nam je otkrio koja mu je omiljena pjesma, film i knjiga.
- Obožavam pjesmu 'Everglow' od Coldplaya jer se pušta u posebnim prilikama, a na mene ima nekakav poseban utisak. Za film bih odabrao 'Gladijator', a u svom životu sam pročitao mnogo knjiga i takav sam da mi ne postoji neka najbolja. Odabirem ih po situacijama i trenutcima, a za ovu priliku ću kopirati Kolindu Grabar-Kitarović i reći 'Mali princ' uz napomenu kako me politika uopće ne zanima.


hr Tue Jan 14 2020 08:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d148f5929111ca9df8b4647/80
Foto: UNIST

Splitsko Sveučilište iz natječaja za Erasmus uklonilo stavku za pripadnike LGBT populacije

U prvotnom natječaju za Erasmus splitskog Sveučilišta postojala je stavka da pripadnici LGBT populacije mogu zatražiti dodatnu novčanu pomoć.
U uvjetima za natječaj “Erasmus+ mobilnost studenata u svrhu studija u ak. god. 2020./2021.”, među kategorije studenata koji se mogu prijaviti za dodatna financijska sredstva prilikom razmjene naveo i pripadnike LGBT populacije, i to u statusu studenata u nepovoljnom položaju.

Uvjeti natječaja podignuli su veliku buru javnosti, a ubrzo nakon objave su i uklonjeni. Na službenim stranicama nalaze se novi uvjeti bez sporne stavke.

Također, dok su u uvjetima ostalih kategorija kao dokaz statusa zahtijevali nekoliko potvrda i dokaza, u ovoj kategoriji, jedini dokaz bila bi vlastita izjava.


hr Wed Jan 22 2020 21:48:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d96e4ad29111caa9f8b460e/80
Foto: Screenshot

Otvaranje Konferencije o Europi moglo bi biti u Dubrovniku

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica predstavila je u srijedu u Bruxellesu dokument Komisije po kojem bi Konferencija o budućnosti Europe trebala biti novi javni forum za otvorenu, uključivu i strukturiranu raspravu kako bi građani mogli izraziti svoje viđenje budućeg uređenja Europske unije.

Komisija je iznijela svoje ideje o tome kako bi trebala izgledati Konferencija o budućnosti Europa i predlaže da započne s radom 9. svibnja ove godine na Dan Europe i traje dvije godine.

"Komisija predlaže da Konferencija počne 9. svibnja ove godine na Dan Europe. Ove godine obilježavamo 70. obljetnicu potpisivanja Schumanove deklaracije i 75. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Budući da početak Konferencije koincidira s hrvatskim rotirajućim predsjedanjem Vijećem EU-a, početni događaj mogao bi biti u Dubrovniku", kaže se u dokumentu Komisije.

Sam koncept, struktura, opseg i vremenski raspored treba se dogovoriti između triju glavnih institucija EU-a: Komisije, Vijeća i Parlamenta. Sa strane Komisije za organiziranje Konferencije o budućnosti Europe zadužena je Dubravka Šuica, potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju.

Europski parlament je već definirao svoje stajalište u rezoluciji koju je usvojio 15. siječnja, a Vijeće će o tome raspravljati 28. siječnja. Hrvatsko predsjedništvo je zaduženo za usuglašavanje stajališta zemalja članica o tom pitanju.

Nakon što i Vijeće usvoji svoje stajalište, sve tri institucije trebale bi dogovoriti zajedničku izjavu u kojoj bi definirali koncept, strukturu, sadržaj i vremenski okvir.

"Konferencija o budućnosti Europe jedinstvena je prigoda da razmijenimo mišljenja s građanima, da ih slušamo, angažiramo, odgovorimo i objašnjavamo. Pojačat ćemo povjerenje između institucija EU-a i građana kojima služimo. Ovo je prigoda da pokažemo ljudima da se njihov glas sluša u Europi", izjavila je Šuica.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako želi da svi Europljani daju svoj doprinos Konferenciji. "Samo zajedno možemo graditi našu Uniju budućnosti", izjavila je von der Leyen.

Komisija ističe da bi Konferencija trebala biti "novi javni forum za otvorenu, uključujuću, transparentnu i strukturiranu raspravu s građanima". Svoju ulogu u Konferenciji imali bi i nacionalni parlamenti u zemljama članicama.

Za poticanje interesa i sudjelovanja na Konferenciji trebalo bi koristiti sva raspoloživa sredstva, digitalna i nedigitalna, sportske događaje i festivale, kaže Šuica. 

Konferencija bi po zamisli Komisije trebala biti organizirana na dva usporedna kolosijeka. Jednim dijelom rasprave bi se trebale usmjeriti na prioritete EU-a i ono što bi Unija trebala nastojati postići, od borbe protiv klimatskih promjena i ekoloških izazova, gospodarstva u službi ljudi, socijalne pravde i jednakosti, digitalne transformacije, promicanja europskih vrijednosti do jačanja uloge EU-a u svijetu. Paralelno s tim, trebale bi se voditi rasprave o pitanjima demokracije i institucija, između ostaloga o konceptu glavnih kandidata i transnacionalnih lista za izbore za Europski parlament.

Komisija predlaže da se Konferencija odvija kroz dijaloge s građanima, što se već prakticiralo u zadnje vrijeme, uz dodatak nekih novih elementa kako bi se povećao doseg i utjecaj građana u oblikovanju europske budućnosti.

Od 2015. do 2019. godine organizirano je oko 1850 dijaloga s građanima na 650 lokacija diljem EU-a, u kojima je sudjelovalo preko 200 tisuća ljudi.

Komisija predlaže da se tijekom svakog rotirajućeg predsjedanja u sljedeće dvije godine po jedan događaj organizira izvan glavnih gradova kako se ne bi zanemarile lokalne sredine.

U prvoj polovici 2022. tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU-a trebali bi biti predstavljeni rezultati i preporuke s niza rasprava te bi se trebali razmotriti sljedeći koraci.

"Najvažniji cilj Konferencije o budućnosti Europe jest potaknuti i olakšati europskim građanima da sudjeluju u demokratskom procesu i izvan europskih izbora. Konferencija ne bi trebala zamijeniti predstavničku demokraciju, nego služiti kao njezina dopuna koja bi je trebala ojačati", kaže se u dokumentu Komisije.

Komisija ističe da u raspravi ne smije biti tabu tema i ne isključuje mogućnost promjene Ugovora EU-a.

Dubravka Šuica kaže kako je uvjerena da će Konferencija dati opipljive rezultate. "Ako ne može pokazati rezultate, bolje je da Konferencija i ne počinje", rekla je.

hr Wed Jan 22 2020 21:29:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56bc885f1441855f028b47fc/80

Splitski kirurg: “Nikad nije bilo prijave do ove afere s mitom“

Anonimni djelatnik bolnice u dopisu je naveo 25 slučajeva u kojima je navodno pogriješio splitski kirurg. Prozvani odbacuje sve i tvrdi ga njega blate kako bi sakrili aferu.

Ravnateljstvo KBC-a Split naredilo je izvanredni unutarnji nadzor nakon što su dobili pismo anonimnog djelatnika bolnice u kojem se jednoga kardiokirurga optužuje za navodno neznanje i neprofesionalnost, čime je, tvrdi se u dopisu, prouzrokovana smrt četiri pacijenta. 

Anonimni djelatnik poslao je dopis u kojem je naveo 25 slučajeva u kojima je navodno pogriješio splitski kirurg. U dopisu se tvrdi kako je kirurg premosnice stavljao na pogrešne koronarne arterije, stavljao premali broj premosnica od potrebnog, i to u nekoliko slučajeva, stavljao venske premosnice kad su trebale biti arterijske, pokazao neznanje kad je kod operacije navodno dva i pol sata priključivao pacijenta na izvantjelesni krvotok itd.

- Uz zabrinjavajuće kirurško neznanje, prisutna je i izrazita nesavjesnost, koja se očituje iz njegovih postupaka i izjava. Npr. kako mu je premala plaća da bi napravio sve što je potrebno (...), kako neće stići napraviti sve potrebne procedure jer ga čeka društvo za kartanje i slično - stoji u dopisu. 

Anonimni djelatnik u dopisu optužuje i da je prouzrokovao četiri smrtna ishoda, tri nakon operacijskog zahvata disekcije aorte te još jedan smrtni ishod prilikom ugradnje umjetnog aortalnog zaliska. Među 25 točaka u kojima se navode svi navodni “grijesi” splitskoga kirurga jest i ona u kojoj anonimni djelatnik opisuje kako se prozvani kirurg tijekom zahvata navodno telefonski konzultirao o daljnjem postupanju. 

U dopisu djelatnik tvrdi kako je tijekom te operacije pacijent preminuo, a aortalni graft je svejedno postavljen uz, stoji u dopisu, komentar kirurga da će tako pacijent bolje izgledati na Patologiji. 

- Nikad nije bilo službene prijave, do ove sad, i to u momentu kad imamo drugu aferu u odjelu - rekao je kirurg za 24sata.

Što se tiče druge afere koju spominje, radi se o slučaju davanja i primanja mita s kraja 2018., za koji je Uskok i službeno podignuo optužnicu. Što se tiče najnovijeg slučaja na splitskoj Kardiokirurgiji, službene prijave za nesavjesno liječenje nije bilo. Komentar ravnatelja splitskog KBC-a dr. Julija Meštrovića još se čeka, piše 24sata.

hr Wed Jan 22 2020 20:53:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e286c5e29111cc20c8b4587/80
Foto: Facebook

Iznenada preminuo sin Zdravka Škendera

Pjevač Zdravko Škender objavio je na svom profilu na Facebooku tužnu vijest da je preminuo njegov 38-godišnji sin Tomislav Škender.

Tomislav je preminuo u petak, a Zdravko je to danas podijelio sa svojim prijateljima i obožavateljima na društvenim mrežama.

"U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naš dragi otac, sin i brat, gospodin Tomislav Škender preminuo u petak 17. siječnja 2020. u 39. godini života. Ispraćaj dragog pokojnika bit će u četvrtak 23. siječnja u 11:20 na krematoriju na Mirogoju", stoji u osmrtnici koju je Zdravko objavio.

Uzrok smrti zasad nije poznat.

hr Wed Jan 22 2020 16:38:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .