Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce6504b29111c7c958b46b3/80
Foto: PIXABAY

Kako si pomoći kada počnemo osjećati posljedice dugotrajnog sjedenja?

Naime, prosječna odrasla osoba koja radi uredski posao sjedi čak 70 posto svog vremena. Tu se ubraja i vožnja do radnog mjesta i natrag, kao i slobodno vrijeme u kojem sjedimo zavaljeni u udobnost fotelje. Međutim, ljudsko tijelo stvoreno je za kretanje poput hodanja, trčanja, skakanja, plivanja, penjanja i čučanja, a ne za stalno sjedenje.

Sjedilački način života može ozbiljno utjecati na cjelokupni organizam.

Što se točno događa s našim organizmom tijekom dugotrajnog sjedenja i kako si možemo pomoći, ali i kako zapravo treba pravilno sjediti, pojasnila je fizioterapeutkinja Maja Sabolić za Zadovoljna.hr.

Kralježnica se sastoji od 33 međusobno povezanih kralježaka, 7 vratnih (cervikalnih), 12 prsnih (torakalnih), 5 slabinskih (lumbalnih), 5 sakralnih koji su srasli tako da tvore krstačnu kost te 4 trtična koji zajedno čine osnovnu potporu našeg tijela i služi kao zaštitaleđne moždine.

Kralježnica je koštani sklop koji tvore 24 slobodna gibljiva segmenta, spojena intervertebralnim kolutima (diskovima), te 9 do 10 nepomičnih sraštenih segmenata koji čine križnu i trtičnu kost.

Između slobodnih segmenata nalaze se 23 intervertebralna koluta (diska) koji zajedno sa svezma čvrsto spajaju kralješke, ali i omogućavaju gibljivost u vratnom, prsnom i slabinskom dijelu kralježnice, govori nam fizioterapeutkinja.

Dodaje kako, gledajući sa strane, kralježnica ima prirodne krivine u obliku dvostruko savijena slova S koje omogućavaju izvršavanje statičkih i dinamičkih funkcija tj. amortiziraju pritisak, balans i veliki opseg pokreta u svim smjerovima dok mišići istovremeno zadržavaju dobru posturu.

Svako odstupanje od tog prirodnog položaja najčešće dovodi do problema.

Prilikom nepravilnog sjedenja najjače opterećenje je na lumbalni (donji dio) kralježnice. Kod dugotrajnog sjedenja bez tjelesne aktivnosti dolazi do skraćivanja i istezanja muskulature (mišića) i samim time potičemo slabljenje muskulature koja ne može održavati uspravan stav tijela.

U sjedećem položaju nemamo dobar cirkulacijski protok tekućina, pa dolazi do propadanja tkiva te nam se to odražava na ubrzanom slabljenju kognitivnih funkcija i oslabljenom psihoneuroimunološkom sustavu, napominje Maja.

Tako dugotrajno sjedenje oslabljuje cijeli organizam. Javlja se mišićna slabost u području trupa i sjednih mišića, istegnutost i napetost leđnih mišića te skraćenost prsnih mišića i u području zdjelice i kukova, kronična bol u predjelu vratnog, ramenog i slabinskog područja.

Također se ubrzava se proces starenja, javlja se ubrzana degeneracija kralježaka, oštećenja diska i živaca, dolazi do pojave tzv. kompjuterske šake, mišićna napetost u donjem dijelu vrata i ramena, glavobolje, migrene, trnaca u udovima, bolovima u zdjelici i kukovima, slabe cirkulacije, kardiovaskularnih bolesti, stečene deformacije kralježnice, ali i mentalnih oboljenja.

KAKO SI POMOĆI?

Srećom, primijetite li navedene bolove i oboljenja na vrijeme, možete učiniti mnogo toga kako biste vratili zdravlje svog organizma. Ako je potrebno, svakako se preporučuje posjetiti fizioterapeuta, piše Zadovoljna.hr.

On ima ulogu edukatora koji vas uvodi u promjenu životnog stila. Prilikom uzimanja vaše anamneze, te fizioterapeutske procjene lokomotrnog sustava, postavlja se plan i program tretmana, govori nam Maja.

Neki od dijelova programa koje spominje uključuju tehnike koje će smanjiti tegobe u abnormalnom ili patološkom stanju vašeg tijela. Kroz određene manualne tehnike umanjuje se bol na napetim područjima tijela i vraća pokretljivost segmenata.

Također vas uvodi u korektivnu gimnastiku, ali i potiče na promjenu načina prehrane.

Izvode se vježbe stabilizacije, ravnoteže, balansa, snage, izdržljivosti i fleksibilnosti te relaksacijske tehnike uz tehnike disanja. Individualno prilagođenim programom uz vodstvo fizioterapeuta osvještavate svoje dijelove tijela i radite na korekciji svojeg držanja.

Također je važna ispravna prehrana te podrška u tjelesnim aktivnostima poput trčanja, plivanje, brzog hodanja i slično.

No ono što je svakoj osobi koja pati od problema uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem najvažnije svakako je učenje toga kako pravilno sjediti jer često ne možemo odabrati drugu opciju tijekom izvršavanja svojih obaveza.

Riječ je o aktivnom sjedenju koje iziskuje dobar balans i ravnotežu te mišićnu snagu. Prije svega, treba vam podesivi stolac koji se može prilagoditi vašoj visini, a naslon mora biti čvrst. Kada sjedite, to mora biti s uspravnom kralježnicom, opuštenim i lagano otvorenim ramenima, stražnjica ide skroz duboko u stražnji dio stolice, a zdjelica mora biti lagano nagnuta prema naprijed s potporom naslona u lumbalnom području, kaže.

Težinu tijela treba jednakomjerno rasporediti na obje noge, koljena su malo niže od razine kukova a stopala podlozi, no dobro je povremeno tijekom sjedenja pomicati potkoljenice i stopala kako bi se pokrenula cirkulacija.

Također treba pripaziti i na laktove koji moraju biti pod pravim kutom, a podlaktice oslonjene na stol, pri čemu je ručni zglob opušten i u neutralnom položaju, zaslon ispred vas je udaljen za dužinu vaše ruke i u visini očiju.

Fizioterapeutkinja napominje da je vrlo važno povremeno ustati, istegnuti kralježnicu i rameni obruč, kao i razgibati stopala, a sve to treba napraviti svakih pola sata tijekom vremena sjedenja.

No ove su vježbe samo jedan dio onoga što pojedinac može učiniti. Maja dodaje da je vrlo važno cijelom ovom problemu pristupiti holistički, osvijestiti pokrete svoga tijela u svim svakodnevnim situacijama, kao i pripaziti na prehranu i kretanje i izvan radnog vremena.

Važno je i redovito se kretati, odlaziti na posao pješice ili biciklom kada je to moguće, koristiti stepenice umjesto dizala, vježbati barem tri puta tjedno.

Prakticirati tehnike opuštanja, piti mnogo vode, pravilo se hraniti, povremeno odmarati na ravnoj podlozi bez jastuka jer je taka pritisak na kralježnicu najmanji, a također treba i imati vrijeme za sebe, zaključuje Maja Sabolić.

hr Thu May 23 2019 09:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ab522f42af47fb5398b48d6/80

Idete s mobitelom na WC? Evo zašto to ne biste smjeli raditi

Predugo sjedenje na WC-u može biti povezano s teškoćama kod pražnjenja crijeva te dovesti do pojačanog pritiska zbog kojega se mogu stvoriti hemeroidi, upozoravaju liječnici

Naprezanje očiju dok pretražujete internet nad ekranom mobitela u nekim situacijama može biti pogubno i za vašu stražnjicu, tvrdi dr. Sarah Jarvis, obiteljska liječnica iz Velike Britanije. No šteta neće nastati samo od gledanja u mobitel, naravno. 

- Poznato je da predugo sjedenje na školjci stvara povećani pritisak na vene u tom području, te dovodi do njihovog povećanja i tako može dovesti do pojave hemeroida - kaže dr. Janko Fila, krirug koji se bavi bolestima završnog dijela debelog crijeva.  

Hemeroidi su spužvasti jastučići ispunjeni krvlju koji, zajedno s unutarnjim sfinkterom, imaju ulogu ‘finog’ zatvaranja analnog kanala (čmara), a smješteni su u dubini od 4 do 5 centimetara od čmara, a glavni simptom da su se razvili je svrbež analnog područja i znakovi krvi u stolici, ili na papiru.

- Neće se, naravno, pojaviti zbog gledanja u mobitel, već zbog toga što previše vremena provodite na školjki dok pregledavate elektroničku poštu ili se dopisujete na društvenim mrežama. Isto upozorenje, dodaje dr. Fila, vrijedi i za one koji na zahodu vole čitati novine, ili knjigu.  

- Mnogi se ponekad vole povući na zahod s novinama, ili mobitelom, da izbjegnu obiteljsku gužvu ili razgovor sa šefom i osiguraju si malo mira, pa onda čitajući novine ili surfajući čekaju da dođe vrijeme za izbacivanje stolice, no to nije preporučljivo. Puno je bolje otići na zahod i odmah izbaciti stolicu, a za druge aktivnosti pronaći neki drugi kutak - kaže dr. Fila.  

Inače, gotovo tri od četiri osobe barem će jednom u životu imati problema s hemeroidima, procjenjuje se. U većini slučajeva prolaze sami od sebe, no mogu se zakomplicirati tako da je potrebno liječenje. Vrlo je važno voditi računa o tome da prilagodimo prehranu, odnosno izbaciti sendviče, fast food i sličnu suhu hranu, a što više jesti jušne kuhane obroke, a u prevenciji je vrlo važno i redovito kretanje, piše 24sata.hr

hr Fri Sep 20 2019 18:53:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b69b877cb557ad6648b45e6/80
Foto: PIXABAY

Liječnica objasnila zašto biste trebali sjesti na wc školjku u javnom toaletu

Većina žena javne zahode koristi samo u krajnjoj nuždi jer su uglavnom prljavi i nedostaje toaletnog papira. Ipak, ponekad je to jedina opcija.

I dok neke žene oblože dasku wc školjke s tri sloja toaletnog papira, druge se pak pokušavaju olakšati u čučnju. Ako pitate liječnicu Preethi Daniel, oba načina su pogrešna. 

Naime, ona tvrdi da se spolno prenosive bolesti mogu prenijeti isključivo direktnim unosom s wc daske u genitalni trakt ili kroz otvorenu ranu na nozi ili stražnjici.

"Veća je mogućnost da će vas pogoditi munja dok jašete na letećoj svinji nego da ćete pokupiti spolno prenosivu bolest u javnom toaletu, stoga ne brinite", šaljivo je istaknula liječnica.

Dodala je da jedine bolesti koje se mogu prenijeti u javnom toaletu su E-coli i salmonela. Istaknula je također da žene koje čučeći obavljaju nuždu uglavnom ne isprazne mjehur do kraja pa vrlo lako zarade urinarnu infekciju dok one koje oblažu dasku s tri sloja toaletnog papira uglavnom zaštopaju wc školjku.

Na koncu, dr. Daniel savjetuje da se opušteno olakšate na javnom toaletu te da poslije dobro operete ruke i dezinficirate ih, javlja Index.hr

hr Fri Sep 20 2019 12:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d407f4029111ca12a8b4585/80
Foto: Pixabay

Evo zašto se neki ljudi jako ljute kad su gladni

Kako prolazi vrijeme od posljednjeg obroka, količina hranjivih tvari počinje padati. Kada padne razina šećera u krvi, razina hormona kortizola i adrenalina naglo poraste

Jeste li ikada bili ljuti na nekoga u isto vrijeme kada ste bili i gladni? Ako jeste, onda ste doživjeli 'ljutogladan' osjećaj, a radi se o naglom napadaju razdražljivosti uslijed gladi.

Ugljikohidrati, proteini i masti razgrađuju se u jednostavne šećere (poput glukoze), aminokiseline i slobodne masne kiseline. Ove hranjive tvari prolaze u krvotok, odakle se distribuiraju u organe i tkiva i koriste se za energiju.

Kako prolazi vrijeme od posljednjeg obroka, količina ovih hranjivih tvari, koje cirkuliraju u krvotoku, počinje opadati. Kada razina glukoze u krvi padne na kritičan nivo, mozak to percipira kao po život opasnu situaciju, piše 24sata.hr

Vjerovatno ste već primijetili ovisnost vašeg mozga o glukozi. Jednostavne stvari vam mogu postati teške i razina glukoze u krvi padne. Na primjer, nećete se moći koncentrirati, griješit ćete u banalnim situacijam ili ćete početi razgovarati nepovezano i zbrkano.  

Osim toga - postat ćete razdražljivi i mrzovoljni. Sve će vam smetati. I iako vam nitko ništa nije skrivio potpuno neočekivano ćete se "iskaliti" na prvom čovjeku do vas - mužu, ženi, kolegi ili djeci. 

Kada razina glukoze u krvi padne na donju granicu, mozak određenim organima naređuje da sintetiziraju hormone koji je povećavaju. Jedan od tih hormona je i adrenalin, hormon stresa, koji se otpušta u krvotok u svim stresnim situacijama.

Drugi razlog zašto je glad povezana s ljutnjom je to što su oboje kontrolirani istim genima. Jedan takav gen je neuropeptid Y, koji se oslobađa kad smo gladni. Taj neuropeptid djeluje na različite receptore u mozgu, uključujući i onaj zvan  Y1 receptor.

Osim što kontroliraju glad, neuropeptid Y i receptor Y1 reguliraju i ljutnju i agresiju. U skladu s tim, ljudi s visokom razinom neuropeptida Y u svojoj cerebrospinalnoj tekućini, također pokazuju i visoku razinu impulsa agresivnosti.

Kao što vidite, postoji nekoliko razloga zbog kojih možete biti ljuti kada ste gladni. Iako mnogi fizički čimbenici doprinose 'ljutogladnom' osjećaju, psihosocijalni čimbenici također igraju ulogu. Kultura može, na primjer, utjecati na način izražavanja agresije - direktnu ili indirektnu, pojašnjava 24sata.hr

Kako izbjeći glad popraćenu ljutnjom ?

Najlakši način da izbjegnete glad popraćenu ljutnjom je da preduhitrite taj osjećaj, prenosi Bright Side. Pokušajte razmišljati na vrijeme o svojim obrocima. Iako možda glad želite zadovoljiti brzim namirnicama poput čokolade ili čipsa, takve namirnice vas neće zasititi, odnosno vrlo brzo ćete opet postati 'ljutogladni'. Stoga razmislite o prirodnim namirnicama, bogatim hranjivim sastojcima, koji pomažu u zadovoljavanju gladi što je duže moguće. Radije pojedite bananu ili kreker dok se ne "bacite" na nešto konkretno.

hr Fri Sep 20 2019 08:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f3846cb47398542c8b4679/80
Foto: Pixabay

Žuti, ljubičasti i srebrni: Koji luk je najbolji za koje jelo?

Delikatna ljutika najbolje se snalazi u namazima i paštetama, a ljubičasti fino nadopunjuje okus ribljih jela...

Odabirom luka utječemo i na okus jela, ovisno o tome želimo li da bude više ili manje pikantno, da ima slatku notu ili hrskavi element. Koliko je vrsta luka, toliko je i varijacija pripreme jela, a vrsni kuhari točno znaju kada koristiti žuti luk, a kada srebrenac, ljutiku ili pak mladi luk.

Žuti luk ima intenzivan okus dok je sirov, ali tijekom kuhanja daje slatku i kremastu notu jelu. Dobro podnosi dugo kuhanje pa je najbolji izbor za juhe i variva te krepke umake. Dobar je izbor za karameliziranje, kao i u svakom receptu koji ne traži specifičnu vrstu luka.

Ljubičasti luk ima pikantnu notu, ali blažu aromu od žutog. Odličan je za sendviče pune okusa, ali i u kombinaciji s ribom ili morskim plodovima. Zahvaljujući lijepoj boji koristi se sirov za dekoraciju, primjerice u salatama s vrhnjem ili jogurtom. U internacionalnim kuhinjama koristi se za blagu, pomalo ljepljivu marmeladu koja se kombinira s paštetama ili mesom.

Mladi luk ima blagi okus. Bijeli dio se može koristiti za gotova jela, ali i kratko kuhanje ili prženje (stir fry), a ukusan je i sirov. Zeleni dio lijep je ukras salatama i juhama.

Ljutika (luk kozjak) ima delikatan okus i dobar je izbor za sofisticirana jela u kojima ne želite postići blagu aromu luka. Možete je koristiti u namazima i paštetama, najbolje sitno sjeckanu. Odlična je i marinirana u vinskom octu sa začinima.

Srebrenac ne može dugo stajati pa mu je sezona vrlo kratka. Najnježniji je među "rođacima" i najbolji odabir za sirova jela poput sendviča, wrapova i salata. - piše Punkufer.hr

hr Thu Sep 19 2019 20:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .