Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Ministrica Divjak: Novim zakonom drukčije strukovno obrazovanje - više prakse i dualnog obrazovanja

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u razgovoru za Hinu najavljuje novi zakon o strukovnom obrazovanju koji predviđa uvođenje više prakse i dualnog obrazovanja, jače povezivanje škola i gospodarstvenika te ističe važnost centara kompetencija koji bi mogli 'povući' stotine milijuna eura iz europskih fondova, a ideja je da svaka županija dobije barem jedan takav centar.

Osim o zakonu o strukovnom obrazovanju, koji je prošao javno savjetovanje i u vladinoj je proceduri, ministrica Divjak govori i o izmjenama drugih zakona iz svojeg resora, nedavnom posjetu CERN-u, konceptu cjeloživotnog obrazovanja te promjenama u načinu ocjenjivanja.

Prvi krug razgovora o članstvu Hrvatske u CERN-u završen je, što slijedi kako bismo postali pridružena članica toga najvećeg znanstvenog laboratorija na svijetu?

- Razgovori u CERN-u bili su jako uspješni. Dogovoreno je da će nas, nakon što Hrvatska koja sada ima ugovor o suradnji s CERN-om, službeno uputi zahtjev da postane pridružena članica CERN-a, početkom iduće godine posjetiti povjerenstvo CERN-a koje će ispitati kakvi su naši kapaciteti. Treba reći kako se neće ispitati samo znanstveni kapaciteti, koji se tiču posebno onih vezanih uz fiziku i fiziku čestica gdje te kapacitete imamo, već i ono što je još važnije - šansa za naše privrednike i tvrtke da se uključe, a mislim da su tu šanse jako velike i na tome treba stvarno raditi.

Naravno, potrebna je i politička podrška toj inicijativi. Onda kada bude završena procedura ulaska Hrvatske u CERN, onda ćemo, nadam se, imati koristi u barem na tri područja - u znanosti, gospodarstvu i obrazovanju. Kada je riječ o gospodarstvu to su poslovi na koje se mogu javljati naše firme jer je CERN najveći znanstveni laboratorij na svijetu, svi su projekti inovativni i dopuštaju da kasnije, kada poslovi krenu, oni imaju visoku dodanu vrijednost.

Treća 'dionica' je obrazovanje jer CERN ima jako puno programa gdje njihovi znanstvenici i stručnjaci rade s nastavnicima i učiteljima, posebno s onima koji predaju prirodne predmete, na tome kako podučavati i kako raditi eksperimente. Za naše učenike, studente i postdoktorande važno je što će moći sudjelovati u različitim istraživačkim projektima, aktivnostima i kampovima. Ono što je karakteristično za CERN je da tu nema "odljeva mozgova". Jer, mladi znanstvenici i inženjeri u CERN-u boraviti neko vrijeme, uglavnom do dvije godine, a onda će se vratiti u Hrvatsku donoseći sa sobom znanje i vještine koje su stekli.

Hrvatska bi za oko godinu dana trebala postati pridružena članica CERN-a. Kada se pripremi sve što je potrebno, potpisat će se ugovor koji će se onda se morati ratificirati u Hrvatskoj sukladno predviđenoj proceduri.     

Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na izmjenama i dopunama zakonskih rješenja. Što je do sada učinjeno?

- U ovom trenutku najdalje smo stigli u izradi nove verzije zakona o strukovnom obrazovanju koji je prošao javno savjetovanje i sada je u proceduri Vlade i bit će najranije prihvaćen. To nam je važno zato što se tim zakonom uvodi drukčije strukovno obrazovanje i on otvara mogućnost da u strukovnom obrazovanju bude više prakse kao i dualnog obrazovanja.

Posebno su važni centri kompetencija za strukovno obrazovanje. Jer bismo tu povukli stotine milijuna eura iz europskih fondova, kako iz Europskoga socijalnog fonda, tako i iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Ideja je da svaka županija dobije barem jedan centar kompetencija vezan uz strukovno obrazovanje te da se uz škole povežu gospodarski subjekti, cjeloživotno obrazovanje kao i stručni studiji. To je veliki poduhvat i stvarno smo ubrzali u tom dijelu i mislim da je to prioritet jer u Hrvatskoj je više od 70 posto svih srednjoškolaca u strukovnom obrazovanju i ono je najveći segment našeg srednjeg obrazovanja.

Idući tjedan će najvjerojatnije 'krenuti' u javnu raspravu i zakon o studentskim poslovima gdje ćemo, nadam se, u javnoj raspravi dobiti podršku da se to područje, ne samo uredi, već da svi studenti, koji nisu u radnom odnosu, mogu raditi ako to žele.

U pripremi je i zakon o osiguravanju kvalitete za visoko obrazovanje gdje će se jače pozicionirati zahtjevi prema veleučilištima - da se bolje urede i da imaju više standarde kvalitete. To je vezano i uz Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) jer, ako veći naglasak stavimo na višu kvalitetu u visokom obrazovanju, onda će i temeljem Zakona o HKO-u biti jednostavnije postizanje stručnih i sveučilišnih standarda kvalifikacija. Radi se i na zakonu o obrazovanju odraslih.

Kada će se učenici početi ponovno ocjenjivati i na polugodištu?

- Povjerenstvo koje je radilo na izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju predložilo je da se učenike ocjenjuje i na polugodištu. Očekujem da će se u javnoj raspravi koja uskoro kreće vidjeti argumenti za i protiv, a sigurno je da ćemo tijekom javne rasprave organizirati i panel raspravu na kojoj će se ta tema raspraviti. Osobno pak nisam emocionalno vezana ni uz koje od ta dva rješenja.

Ali, rekla bih da poanta nije u tome hoće li biti ocjena na polugodištu, nego u tomu koliko je kvalitetna povratna informacija koju dajemo našim učenicima, odnosno da to ne bude samo brojčana informacija. Daleko je važnije, a stalno mi to pišu i učitelji, da je bitno učenika pratiti i s njim razgovarati od njegova prvoga do posljednjega dana u školi i dati mu kvalitetne povratne informacije o njegovom napretku. Na brojčanu ocjenu smo mi pak naviknuti i zapravo ju očekuju i roditelji i učenici.

Što bi trebalo učiniti da način ocjenjivanja u školi bude racionalniji, odnosno da više ne bude inflacije odličnih uspjeha i prosjeka 5,0?

- Reforma obrazovanja predviđa i rad na vrednovanju, odnosno na ishodima učenja, što znači da će se raditi s učiteljima i nastavnicima na tome kako kod učenika vrednovati postignuće predviđenih ishoda učenja, a ne sadržaja. Tu se odmičemo od sadržaja i činjenica, a naglasak je na tome da se razvijaju više razine kompetencija, vještina i znanja, poput rješavanja problema i istraživačkog učenja. Naravno, te na tome kako to sada vrednovati treba raditi. To je jako važno, a važno je i dati povratnu informaciju učenicima koja nije samo u obliku ocjena već i savjetovanja kako se mogu postići bolji rezultati ne u ocjenama, već u životnim kompetencijama.

Tako da je naša sintagma - Škola za život, a ne za ocjenu - nastala iz filozofije koja kaže - prvo postavi ishode koje očekuješ, a oni ne smiju biti trivijalni i temeljiti se isključivo na 'bubanju' činjenica. Naravno, neke činjenice treba naučiti, ali tu se ne smije stati jer najveći dio poučavanja u našim školama se, nažalost, temelji na sadržaju, umjesto na postignućima kompetencija koje su važne za profesionalni i osobni razvoj učenika.     

Kad je pak riječ o tomu razlikuju li se stečene kompetencije kod djevojčica i kod dječaka, u Hrvatskoj ta razlika postoji pa su djevojčice bolje u čitanju i pismenosti vezanoj uz materinski jezik, dok su dječaci bolji u matematici. Ta razlika je kod nas zamjetna, dok u nekim drugim državama nije, a u nekim razvijenijim obrazovnim sustavima gdje se postižu bolji ukupni rezultati ta razlika je zanemariva. Da bi se situacija kod nas promijenila treba raditi tako da se različiti interdisciplinarni elementi obrazovanja i različita obrazovna uključe u školu.

Tu je i suštinska promjena u obrazovnoj reformi, a ne u tomu hoćemo li učiti jedne ili druge sadržaje. Dakle, ključna  je promjena u načinu poučavanja, a onda se to reflektira i na način vrednovanja, pa kada se uzmu u obzir problemski pristup i kritičko razmišljanje, bit će i manje razlike u stečenom znanju i vještinama kod djevojčica i dječaka.

Zašto djeca u Hrvatskoj imaju dosta problema s matematikom pa moraju ići na instrukcije i kako to promijeniti?

- U tom problemu postoje tri elementa  - nastavnici, učenici i način poučavanja. Trebamo biti svjesni da svaka reforma počinje na nastavničkim i učiteljskim studijima i tu se treba puno raditi s nastavnicima u inicijalnom obrazovanju, a onda kasnije i kroz cjeloživotno učenje kako bi se išlo u korak s novim metodama poučavanja.

Još je važnije da stalno treba imati na umu da se mijenja i učenička populacija koja je danas bitno drukčija nego prije 20-30 godina pa danas učenik često ima smanjeni opseg pažnje, uči na drukčiji način i ako želi pronaći neku informaciju više neće najprije posegnuti za knjigom već za mobitelom. Zato moramo uzeti u obzir da su učenici danas usmjereni na tehnologiju i nju treba iskoristiti za učenje.

Treći segment je način poučavanja koji u matematici mora biti puno više usmjeren na realne probleme i istraživačko učenje. Postoji prekrasan projekt koji, u sklopu europskog programa u području obrazovanja Erasmus+, koordinira Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, a uključeni su i Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Hrvatsko matematičko društvo i zagrebačka XV. gimnazija, te institucije iz Slovenije, Nizozemske i Danske, a zove se MERIA (Mathematics Education – Relevant, Interesting and Applicable - Matematičko obrazovanje - značajno, zanimljivo i primjenjivo).

Riječ je o projektu kojemu je svrha da poučavanje matematike bude zanimljivo učeniku, da se rješavaju realni problemi, a u toj situaciji je potpuno drukčija i uloga nastavnika koji se mora puno više pripremati i mora znati kako motivirati učenike da rade na istraživački način. Neke države su već odmakle u tome, a to je i razlog što njihova iskustva koristimo kao primjer jer se radi o potpunoj promjeni paradigme učenja i poučavanja. 

Kako javnosti približiti potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem?

- Cjeloživotno obrazovanje potrebno je zbog osobnog razvoja kako bismo bili uključeni u društvo u kojem su promjene brze, ali i zato što danas rijetko tko može računati da će na poslu koji je počeo raditi dočekati i penziju. Pa čak ako čovjek i ostane u istom zanimanju, imperativ mora postati da stalno uči i usavršava se. To moramo prihvatiti kao realnost.

Pored toga u Hrvatskoj, nažalost, imamo ljude koji uopće nemaju kvalifikacije i nemaju završenu osnovnu školu. Kako bi se to promijenilo postoji i sredstva u EU fondovima koje za to koristimo, mijenja se i zakonska regulativa kako bi se potaknulo obrazovanje odraslih i na "posložio" sustav, te kako bi se pronašla kvalitetnija rješenja. Važno je da ljudi shvate da je to danas cjeloživotno učenje svojevrsna obaveza i da to postane način života. Takav pristup čini i život zanimljivim pa se tako i treba promovirati.

Ta paradigma cjeloživotnog obrazovanja potpuno mijenja način razmišljanja, a uči se i ono što ne mora nužno biti vezano uz posao, već uz osobni razvoj. I na kraju nikada nije kasno za učenje.

Kako riješiti pitanje poreznih olakšica korisnicima stipendija u sklopu programa Erasmus+?

- Rješenje toga pitanja nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja već Ministarstva financija. Naime, u Zakonu o porezu na dohodak postoji limit primitaka od 15.000 kuna na koji se ne plaća porez. Mi o tome i razgovaramo s Ministarstvom financija, da se taj limit poveća ili da se određeni primici izuzmu. Međutim, to je dio cjelovitog zakonskog rješenja koje se ne može brzo mijenjati iako se ovdje radi o opravdanom zahtjevu.

Je li u našem obrazovanju zapostavljena odgojna dimenzija?

- Složila bih se da je odgojna dimenzija zapostavljena u našem obrazovanju, ali na tome se mora raditi u suradnji s roditeljima jer škola ne može zamijeniti roditeljski ili starateljski dom i one koji vode brigu o djeci. Osim toga, novi pristup obrazovanju podrazumijeva i neke druge kompetencije, na primjer, ako se radi u grupi i timu tada se razvijaju kompetencije koje omogućavaju bolje snalaženje u društvu. Važna je i empatija pa bi zato trebalo biti puno više volonterskih aktivnosti, grupnog rada u školama, društveno korisnog rada i sve ono što je na neki način sada "stavljeno sa strane" jer naglasak u našim školama često nije čak ni na obrazovanju, nego na učenju činjenica.

Kako komentirate napise dijela medija o navodnom pogodovanju Nenadu Bakiću u natječaju za nabavu mikroračunala?

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja očitovalo se već o tom pitanju i demantiralo sve navode. Mislim da je projekt ProMikro izrazito važan, a na sličan se način provodi primjerice u Velikoj Britaniji i Singapuru pa se nadam da će se provesti i kod nas. Ne može se govoriti ni o kakvom pogodovanju jer ne postoji način da se Institut za razvoj i kreativnost mladih (IRIM) na bilo koji način okoristi tom inicijativom. Mislim da je u Hrvatskoj jako teško prihvatiti da netko nešto radi iz nesebičnih razloga. U sklopu projekta se trenutačno educiraju nastavnici koji su time oduševljeni, a Ministarstvo za edukaciju ne izdvaja ni jednu kunu.

hr Sun Oct 29 2017 17:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcccd820e49380a0b8b46d0/80
Foto: Pixabay

Novi detalji iskakanja vlaka: "Ostavili su šinu, da je bio zavoj bilo bi mrtvih"

Jutros je kod Vrbovca vlak sa 68 putnika iskočio iz tračnica. Nasreću, nije bilo ozlijeđenih.
Kako je javljeno, oštećene su prednje dvije osovine na vlaku. Riječ je o vlaku koji je vozio iz Zagreba prema Osijeku.

Nesreću izazvala šina ostavljena među tračnicama?

No da je tragediju spriječilo samo to što je na dijelu na kojem je iskočio vlak pruga bila ravna, potvrdio je dopredsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Dalibor Petrović. Kaže da je nesreću izazvala zamjenska šina koju su radnici ostavili između tračnica kojima je onda naišao putnički vlak.

"Noćas su istovarili tu šinu. To se ne može dogoditi kada sustav funkcionira. Pruga se ne može ujutro nakon radova otvoriti ako ju netko prije toga nije pregledao. Očito to nitko od nadležnih iz HŽ infrastrukture nije napravio. Oni su odgovorni, a ne radnici. Ovo je jedna opomena upravi HŽ infrastrukture da ona nije građevinska firma što bi oni silno željeli da bude jer se tu vrte novci, nego su firma koja je dužna osigurati sigurno i nesmetano prometovanje putnika i stvari po dobro održavanim prugama", ogorčen je Petrović.


"Da je bio i najmanji zavoj, bilo bi mrtvih"

Naglasio je koliko je u ovom izlijetanju bilo sreće.

"To je čista sreća da to nije bilo u nekakvom i najmanjem zavoju. Kada je ta šina podigla kotač, da je bio zavoj, vlak bi inercijom produžio ravno. A pruga bi išla lijevo. I onda bi bilo svašta. Ovo je isto što se dogodilo u Rudinama gdje je bilo šestero mrtvih. Naime ni tamo netko nije poštivao procedure pa smo imali mrtve. Ni ovdje se nisu poštivale procedure, ali eto Bog je dao da je bila ravna pruga. Od velike tragedije dijelio nas je i najblaži zavoj kroz koji bi taj vlak inače prošao sa 160 km/h bez ikakvih problema. A ovdje bi sa 100 vjerojatno bilo mrtvih", rekao je za Index dopredsjednik sindikata.

"Nemaju pojma o željeznici"

Kaže da ostavljanje šina među tračnicama nije neuobičajeno, ali da je to ovdje učinjeno posebno neoprezno. 

"Točno je da se šine za zamjenu inače ostavljaju unutar kolosijeka, ali se ne smiju staviti blizu onih tračnica po kojima vlak putuje. Kad ona dođe skroz do nje, onda vlak kad nailazi kako kotač ima onaj vijenac koji ga drži u kolosijeku, taj vijenac se penje na ovu šinu koja se podigla i vlak logično iskače van. Ljudi koji su to istovarili su nekakvi izvođači, podizvođači, oni nemaju pojma o željeznici. Oni su građevinari, ali za očekivati je da uprava HŽ infrastrukture ili ovi ispod uprave imaju pojma o željeznici. No očito je da ni oni nemaju pojma", zaključio je dopredsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Dalibor Petrović.


HŽ infrastruktura osniva povjerenstvo koje bi trebalo ispitati okolnosti nesreće

Kako doznajemo, strojovođa vlaka je bio u potpunom šoku nakon nesreće. Iako nije ozlijeđen, Hitna ga je prevezla na preventivni pregled.

Dobar dio dana trajao je policijski očevid, a mjesto nesreće obišli su i članovi uprave HŽ infrastrukture koji su najavili kako će osnovati povjerenstvo kako bi ispitali sve okolnosti nesreće. Istaknuli su kako je najvažnije da nitko nije ozlijeđen, piše Index

hr Sun Oct 21 2018 21:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcccc270e4938be0a8b4708/80

Ponovljeni kotarski izbori na Žnjanu: Pobjedu odnio HDZ

Prošli put je na izbore izašlo 600 birača, a ovog puta njih 1035. Nevažećih je bilo tek 15 listića.
O interesu za ponovljene kotarske izbore svjedoči činjenica da je ovog puta izašlo čak 435 birača više no prošli put.


Sudeći po neslužbenim informacijama, relativnu pobjedu odnio je HDZ s tri vijećnička mjesta. Stranka Pametno je dobila dva mjesta. Jedno mjesto je pripalo i HNS-u te HSP-u.

U vijeće nisu ušli zastupnici MOST-a, HSS-a/HSLS-a, te SDP-a. 

Pretpostavka je da će kotarsku većinu činiti 3 vijećnika HDZ-a te jedan HNS-a.

Glasovi su se rasporedili na sljedeći način:

HDZ 381 glas (36,81%)
Pametno 196 
glasova  (18,94%)
HNS 161 
glas (15,56 %)


HSP 96 
glasova  (9,28%)

MOST 77 
glasova  (7,7%)
HSS/HSLS 61 
glasova (5,89%)
SDP 48 
glasova  (4,63%)


hr Sun Oct 21 2018 20:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bccb0c70e4938f1048b48cb/80
Foto: Pixabay

Požar kod Podprologa: Vatrogasci na terenu

Gori trava i nisko raslinje...
Požar kod Podprologa u Duborvačko-neretvanskoj planuo je oko 18 sati. Gori trava i nisko raslinje. Vatrogasci su na terenu, a gašenje im otežava jak vjetar.

Uskoro opširnije...
hr Sun Oct 21 2018 19:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcc37760e493802018b49a5/80

Pronađen Ante Vuković koji je nestao u petak

Ante Vuković nestao je u petak popodne na području Solina u Matoševoj ulici.
Osamdesetogodišnjak koji se udaljio iz stana u petak nakon čega mu se izgubio svaki trag pronađen je zahvaljujući informacijama građana. 

Obitelj se zahvaljuje svima na pomoći!


hr Sun Oct 21 2018 19:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .