Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Ministrica Divjak: Novim zakonom drukčije strukovno obrazovanje - više prakse i dualnog obrazovanja

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u razgovoru za Hinu najavljuje novi zakon o strukovnom obrazovanju koji predviđa uvođenje više prakse i dualnog obrazovanja, jače povezivanje škola i gospodarstvenika te ističe važnost centara kompetencija koji bi mogli 'povući' stotine milijuna eura iz europskih fondova, a ideja je da svaka županija dobije barem jedan takav centar.

Osim o zakonu o strukovnom obrazovanju, koji je prošao javno savjetovanje i u vladinoj je proceduri, ministrica Divjak govori i o izmjenama drugih zakona iz svojeg resora, nedavnom posjetu CERN-u, konceptu cjeloživotnog obrazovanja te promjenama u načinu ocjenjivanja.

Prvi krug razgovora o članstvu Hrvatske u CERN-u završen je, što slijedi kako bismo postali pridružena članica toga najvećeg znanstvenog laboratorija na svijetu?

- Razgovori u CERN-u bili su jako uspješni. Dogovoreno je da će nas, nakon što Hrvatska koja sada ima ugovor o suradnji s CERN-om, službeno uputi zahtjev da postane pridružena članica CERN-a, početkom iduće godine posjetiti povjerenstvo CERN-a koje će ispitati kakvi su naši kapaciteti. Treba reći kako se neće ispitati samo znanstveni kapaciteti, koji se tiču posebno onih vezanih uz fiziku i fiziku čestica gdje te kapacitete imamo, već i ono što je još važnije - šansa za naše privrednike i tvrtke da se uključe, a mislim da su tu šanse jako velike i na tome treba stvarno raditi.

Naravno, potrebna je i politička podrška toj inicijativi. Onda kada bude završena procedura ulaska Hrvatske u CERN, onda ćemo, nadam se, imati koristi u barem na tri područja - u znanosti, gospodarstvu i obrazovanju. Kada je riječ o gospodarstvu to su poslovi na koje se mogu javljati naše firme jer je CERN najveći znanstveni laboratorij na svijetu, svi su projekti inovativni i dopuštaju da kasnije, kada poslovi krenu, oni imaju visoku dodanu vrijednost.

Treća 'dionica' je obrazovanje jer CERN ima jako puno programa gdje njihovi znanstvenici i stručnjaci rade s nastavnicima i učiteljima, posebno s onima koji predaju prirodne predmete, na tome kako podučavati i kako raditi eksperimente. Za naše učenike, studente i postdoktorande važno je što će moći sudjelovati u različitim istraživačkim projektima, aktivnostima i kampovima. Ono što je karakteristično za CERN je da tu nema "odljeva mozgova". Jer, mladi znanstvenici i inženjeri u CERN-u boraviti neko vrijeme, uglavnom do dvije godine, a onda će se vratiti u Hrvatsku donoseći sa sobom znanje i vještine koje su stekli.

Hrvatska bi za oko godinu dana trebala postati pridružena članica CERN-a. Kada se pripremi sve što je potrebno, potpisat će se ugovor koji će se onda se morati ratificirati u Hrvatskoj sukladno predviđenoj proceduri.     

Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na izmjenama i dopunama zakonskih rješenja. Što je do sada učinjeno?

- U ovom trenutku najdalje smo stigli u izradi nove verzije zakona o strukovnom obrazovanju koji je prošao javno savjetovanje i sada je u proceduri Vlade i bit će najranije prihvaćen. To nam je važno zato što se tim zakonom uvodi drukčije strukovno obrazovanje i on otvara mogućnost da u strukovnom obrazovanju bude više prakse kao i dualnog obrazovanja.

Posebno su važni centri kompetencija za strukovno obrazovanje. Jer bismo tu povukli stotine milijuna eura iz europskih fondova, kako iz Europskoga socijalnog fonda, tako i iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Ideja je da svaka županija dobije barem jedan centar kompetencija vezan uz strukovno obrazovanje te da se uz škole povežu gospodarski subjekti, cjeloživotno obrazovanje kao i stručni studiji. To je veliki poduhvat i stvarno smo ubrzali u tom dijelu i mislim da je to prioritet jer u Hrvatskoj je više od 70 posto svih srednjoškolaca u strukovnom obrazovanju i ono je najveći segment našeg srednjeg obrazovanja.

Idući tjedan će najvjerojatnije 'krenuti' u javnu raspravu i zakon o studentskim poslovima gdje ćemo, nadam se, u javnoj raspravi dobiti podršku da se to područje, ne samo uredi, već da svi studenti, koji nisu u radnom odnosu, mogu raditi ako to žele.

U pripremi je i zakon o osiguravanju kvalitete za visoko obrazovanje gdje će se jače pozicionirati zahtjevi prema veleučilištima - da se bolje urede i da imaju više standarde kvalitete. To je vezano i uz Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) jer, ako veći naglasak stavimo na višu kvalitetu u visokom obrazovanju, onda će i temeljem Zakona o HKO-u biti jednostavnije postizanje stručnih i sveučilišnih standarda kvalifikacija. Radi se i na zakonu o obrazovanju odraslih.

Kada će se učenici početi ponovno ocjenjivati i na polugodištu?

- Povjerenstvo koje je radilo na izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju predložilo je da se učenike ocjenjuje i na polugodištu. Očekujem da će se u javnoj raspravi koja uskoro kreće vidjeti argumenti za i protiv, a sigurno je da ćemo tijekom javne rasprave organizirati i panel raspravu na kojoj će se ta tema raspraviti. Osobno pak nisam emocionalno vezana ni uz koje od ta dva rješenja.

Ali, rekla bih da poanta nije u tome hoće li biti ocjena na polugodištu, nego u tomu koliko je kvalitetna povratna informacija koju dajemo našim učenicima, odnosno da to ne bude samo brojčana informacija. Daleko je važnije, a stalno mi to pišu i učitelji, da je bitno učenika pratiti i s njim razgovarati od njegova prvoga do posljednjega dana u školi i dati mu kvalitetne povratne informacije o njegovom napretku. Na brojčanu ocjenu smo mi pak naviknuti i zapravo ju očekuju i roditelji i učenici.

Što bi trebalo učiniti da način ocjenjivanja u školi bude racionalniji, odnosno da više ne bude inflacije odličnih uspjeha i prosjeka 5,0?

- Reforma obrazovanja predviđa i rad na vrednovanju, odnosno na ishodima učenja, što znači da će se raditi s učiteljima i nastavnicima na tome kako kod učenika vrednovati postignuće predviđenih ishoda učenja, a ne sadržaja. Tu se odmičemo od sadržaja i činjenica, a naglasak je na tome da se razvijaju više razine kompetencija, vještina i znanja, poput rješavanja problema i istraživačkog učenja. Naravno, te na tome kako to sada vrednovati treba raditi. To je jako važno, a važno je i dati povratnu informaciju učenicima koja nije samo u obliku ocjena već i savjetovanja kako se mogu postići bolji rezultati ne u ocjenama, već u životnim kompetencijama.

Tako da je naša sintagma - Škola za život, a ne za ocjenu - nastala iz filozofije koja kaže - prvo postavi ishode koje očekuješ, a oni ne smiju biti trivijalni i temeljiti se isključivo na 'bubanju' činjenica. Naravno, neke činjenice treba naučiti, ali tu se ne smije stati jer najveći dio poučavanja u našim školama se, nažalost, temelji na sadržaju, umjesto na postignućima kompetencija koje su važne za profesionalni i osobni razvoj učenika.     

Kad je pak riječ o tomu razlikuju li se stečene kompetencije kod djevojčica i kod dječaka, u Hrvatskoj ta razlika postoji pa su djevojčice bolje u čitanju i pismenosti vezanoj uz materinski jezik, dok su dječaci bolji u matematici. Ta razlika je kod nas zamjetna, dok u nekim drugim državama nije, a u nekim razvijenijim obrazovnim sustavima gdje se postižu bolji ukupni rezultati ta razlika je zanemariva. Da bi se situacija kod nas promijenila treba raditi tako da se različiti interdisciplinarni elementi obrazovanja i različita obrazovna uključe u školu.

Tu je i suštinska promjena u obrazovnoj reformi, a ne u tomu hoćemo li učiti jedne ili druge sadržaje. Dakle, ključna  je promjena u načinu poučavanja, a onda se to reflektira i na način vrednovanja, pa kada se uzmu u obzir problemski pristup i kritičko razmišljanje, bit će i manje razlike u stečenom znanju i vještinama kod djevojčica i dječaka.

Zašto djeca u Hrvatskoj imaju dosta problema s matematikom pa moraju ići na instrukcije i kako to promijeniti?

- U tom problemu postoje tri elementa  - nastavnici, učenici i način poučavanja. Trebamo biti svjesni da svaka reforma počinje na nastavničkim i učiteljskim studijima i tu se treba puno raditi s nastavnicima u inicijalnom obrazovanju, a onda kasnije i kroz cjeloživotno učenje kako bi se išlo u korak s novim metodama poučavanja.

Još je važnije da stalno treba imati na umu da se mijenja i učenička populacija koja je danas bitno drukčija nego prije 20-30 godina pa danas učenik često ima smanjeni opseg pažnje, uči na drukčiji način i ako želi pronaći neku informaciju više neće najprije posegnuti za knjigom već za mobitelom. Zato moramo uzeti u obzir da su učenici danas usmjereni na tehnologiju i nju treba iskoristiti za učenje.

Treći segment je način poučavanja koji u matematici mora biti puno više usmjeren na realne probleme i istraživačko učenje. Postoji prekrasan projekt koji, u sklopu europskog programa u području obrazovanja Erasmus+, koordinira Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, a uključeni su i Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Hrvatsko matematičko društvo i zagrebačka XV. gimnazija, te institucije iz Slovenije, Nizozemske i Danske, a zove se MERIA (Mathematics Education – Relevant, Interesting and Applicable - Matematičko obrazovanje - značajno, zanimljivo i primjenjivo).

Riječ je o projektu kojemu je svrha da poučavanje matematike bude zanimljivo učeniku, da se rješavaju realni problemi, a u toj situaciji je potpuno drukčija i uloga nastavnika koji se mora puno više pripremati i mora znati kako motivirati učenike da rade na istraživački način. Neke države su već odmakle u tome, a to je i razlog što njihova iskustva koristimo kao primjer jer se radi o potpunoj promjeni paradigme učenja i poučavanja. 

Kako javnosti približiti potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem?

- Cjeloživotno obrazovanje potrebno je zbog osobnog razvoja kako bismo bili uključeni u društvo u kojem su promjene brze, ali i zato što danas rijetko tko može računati da će na poslu koji je počeo raditi dočekati i penziju. Pa čak ako čovjek i ostane u istom zanimanju, imperativ mora postati da stalno uči i usavršava se. To moramo prihvatiti kao realnost.

Pored toga u Hrvatskoj, nažalost, imamo ljude koji uopće nemaju kvalifikacije i nemaju završenu osnovnu školu. Kako bi se to promijenilo postoji i sredstva u EU fondovima koje za to koristimo, mijenja se i zakonska regulativa kako bi se potaknulo obrazovanje odraslih i na "posložio" sustav, te kako bi se pronašla kvalitetnija rješenja. Važno je da ljudi shvate da je to danas cjeloživotno učenje svojevrsna obaveza i da to postane način života. Takav pristup čini i život zanimljivim pa se tako i treba promovirati.

Ta paradigma cjeloživotnog obrazovanja potpuno mijenja način razmišljanja, a uči se i ono što ne mora nužno biti vezano uz posao, već uz osobni razvoj. I na kraju nikada nije kasno za učenje.

Kako riješiti pitanje poreznih olakšica korisnicima stipendija u sklopu programa Erasmus+?

- Rješenje toga pitanja nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja već Ministarstva financija. Naime, u Zakonu o porezu na dohodak postoji limit primitaka od 15.000 kuna na koji se ne plaća porez. Mi o tome i razgovaramo s Ministarstvom financija, da se taj limit poveća ili da se određeni primici izuzmu. Međutim, to je dio cjelovitog zakonskog rješenja koje se ne može brzo mijenjati iako se ovdje radi o opravdanom zahtjevu.

Je li u našem obrazovanju zapostavljena odgojna dimenzija?

- Složila bih se da je odgojna dimenzija zapostavljena u našem obrazovanju, ali na tome se mora raditi u suradnji s roditeljima jer škola ne može zamijeniti roditeljski ili starateljski dom i one koji vode brigu o djeci. Osim toga, novi pristup obrazovanju podrazumijeva i neke druge kompetencije, na primjer, ako se radi u grupi i timu tada se razvijaju kompetencije koje omogućavaju bolje snalaženje u društvu. Važna je i empatija pa bi zato trebalo biti puno više volonterskih aktivnosti, grupnog rada u školama, društveno korisnog rada i sve ono što je na neki način sada "stavljeno sa strane" jer naglasak u našim školama često nije čak ni na obrazovanju, nego na učenju činjenica.

Kako komentirate napise dijela medija o navodnom pogodovanju Nenadu Bakiću u natječaju za nabavu mikroračunala?

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja očitovalo se već o tom pitanju i demantiralo sve navode. Mislim da je projekt ProMikro izrazito važan, a na sličan se način provodi primjerice u Velikoj Britaniji i Singapuru pa se nadam da će se provesti i kod nas. Ne može se govoriti ni o kakvom pogodovanju jer ne postoji način da se Institut za razvoj i kreativnost mladih (IRIM) na bilo koji način okoristi tom inicijativom. Mislim da je u Hrvatskoj jako teško prihvatiti da netko nešto radi iz nesebičnih razloga. U sklopu projekta se trenutačno educiraju nastavnici koji su time oduševljeni, a Ministarstvo za edukaciju ne izdvaja ni jednu kunu.

hr Sun Oct 29 2017 17:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b505ae8cb557ad51d8b4b81/80
Foto: Pixabay

U Hercegovačkoj ulici gužve i prometni kolaps

Odvijaju se radovi zbog izgradnje plinovoda...
Započeli su radovi u Hercegovačkoj ulici zbog izgradnje plinovoda. Za vrijeme izvođenja radova, otvoren će biti isključivo sjeverni kolnički trak prema centru grada, a radovi bi trebali biti gotovi do 10. rujna 2018.

Radovi u srcu sezone prouzročili su prometni kolaps, a gužve u Ulici Domovinskog rata u smjeru grada počele su od križanja sa Solinskom ulicom, a u Solinskoj ulici već do Dujmovače.

Brojni građani su zbog ovog kolapsa kasnili na posao, stoga preporučaju biranje alternativnih ruta i izbjegavanje ove dok traju radovi.




hr Thu Jul 19 2018 11:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5036b9cb557ad51d8b4b69/80
Foto: Hina

Više od 40 tisuća ljudi dočekalo Mandžu u Slavonskom Brodu

Zbog dočeka člana hrvatske nogometne reprezentacije Marjia Mandžukića više od 40.000 Brođana i posjetitelja iz drugih dijelova Slavonije u srijedu su još jednom rasplamsali navijački plamen na obali Save.

Brođanima najdraži reprezentativac rado se odazvao susretu sa svojim sugrađanima, ali je pri dolasku na središnji gradski trg ipak ostao šokiran brojnošću prisutnih. Doček Marija Mandžukića u povijest Slavonskog Broda sada će biti zabilježen kao najveći javni skup u ovom gradu.

"Bez vas ne bismo uspjeli. Hvala vam na svemu, ovo što ste mi noćas priredili je nevjerojatno. Mi ovo srebro na Svjetskom prvenstvu nismo osvojili sami, osvojili smo ga zajedno s vama. Svaki dan gledali smo vaše navijanje, davali ste nam energiju tako da smo sve ovo zajedno napravili", rekao je Mandžukić po čijoj je želji večeras u Slavonskom Brodu u glazbenom programu nastupio Miroslav Škoro.

Mandžukić  i poznati pjevač za zagrijavanje su otpjevali "Ne dirajte mi ravnicu" u glas s najvećim pratećim zborom.

U ime svih slavonskobrodskom osvajaču srebrnog odličja čestitke je izrekao gradonačelnik Mirko Duspara, te mu je ovom prilikom uručio i plaketu počasnog građanina Slavonskog Broda.

Mandžukić je plaketu u hitnom postupku zaslužio nakon što se na travnjaku nakon utakmice s Engleskom pojavio u rukama s hrvatskom zastavom na kojoj je pislao Slavonski Brod. Bila je to jedna od rijetkih telefonskih sjednica Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda na kojoj je jednoglasno podržana odluka o dodjeli odličje Mariju Mandžukiću.

"Moramo svima reći da je Mario prije svega velik čovjek koji nikada ne zaboravlja svoj grad. Kada je iznio zastavu, puno je Brođana zaplakalo", rekao je Duspara i još jednom zahvalio Mandžukiću.

Prije kraja službenog dijela Mandžukiću je upućeno i pitanje može li ponoviti ovaj uspjeh za četiri godine. Skromni Mandžukić pokušao je govoriti o zajedništvu reprezentacije i navijača, ali publika se nije dala, sve dok nije uzviknuo: "Ma, može, može" nakon čega je zaorio cijeli gradski trg.

Brođani su na druženje pozvali i drugog reprezentativca iz brodskog kraja Ivana Rakitića, čija je obitelj iz Sikirevaca na krajnjem istoku Brodsko-posavske županije. Rakitić se ispričao putem video poruke, zahvalio na podršci navijača bez koje, istaknuo je, ne bi bilo ni uspjeha reprezentacije, te najavio da će prilike za susret u Slavonskom Brodu biti uskoro.

hr Thu Jul 19 2018 08:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4f8382cb557a320f8b4e1e/80

Završena je prva faza sanacije zidina tvrđave Gripe

Kod pokušaja osmanlijske vojske u osvajanju Splita prije 350 godina, tvrđava Gripe je imala ključnu ulogu u obrani Splita...

Prije nešto više od godinu dana organizirana je volonterska akcija prema projektu „Čista i uređena tvrđava Gripe“ autora dr. Joška Kalilića koja je, nakon detaljnog čišćenja tvrđave od nagomilanog komunalnog i biootpada otkrila mnoga do tada skrivena oštećenja zidina tvrđave Gripe (1977. godine proglašena je spomenikom kulture).

Kod pokušaja osmanlijske vojske u osvajanju Splita prije 350 godina, tvrđava Gripe je imala ključnu ulogu u obrani Splita. Prema našem poznatom povijesničaru prof. dr. Josipu Vrandečiću koji je detaljno proučavao pokušaje osmanlijske vojske da osvoje Split, smatralo se u to vrijeme da onaj tko osvoji tvrđavu Gripe osvojio je i Split jer je centar Splita bio udaljen samo 400 m zračne linije od tvrđave te je bio u dosegu velikih turskih topova.  Samo zahvaljujući hrabrosti Splićana to se nije dogodilo.

Nakon apela volontera prema Ministarstvu kulture, Konzervatorskom zavodu i Upravi grada Splita, a uz veliku pomoć medija, grad Split je pozitivno reagirao i osigurao financijska sredstva, te je uskoro započela stručna sanacija zidina angažiranjem ovlaštene građevinske tvrtke uz stručni nadzor konzervatora.

Na priloženim fotografijama vidljivo je veliko oštećenje zida na samom ulazu u tvrđavu prije sanacije. Uzrok oštećenja su bili brzo rastući korjeni stabljike divljeg oraha – pajasena, tzv.  „smrdljivog stabla“ (porijeklom iz Kine) jer dodir s njegovim listovima ostavlja smrdljivi trag na rukama. Vrlo brzo raste i širi se preko korijenja i sjemenja pa ga ima i u mnogim djelovima Splita, a posebno na tvrđavi Gripe. 

Sanacijom ulaznog dijela tvrđave vidljivo je iz priloženih fotografija da su potpuno iz korijena eliminirani pajaseni i da zid sada estetski izgleda onako kako svaki posjetitelj tvrđave i želi vidjeti. Zanimljivo je  primjetiti da mali pajaseni „uporno“ traže svaku rupicu u zidu s minimalnom količinom zemlje ili prašine da „izmigolje“ i započmu svoj novi rast.

Stoga se preporuča konzervatorima da u suradnji s Parkovima i nasadima redovito kontroliraju eventualni početni rast pajasena i unište ga u samom početku svakog novog rasta kao jedinu mjeru u prevenciji budućih oštećenja zidina.

Nadamo se da će se nastaviti i s drugim planiranim fazama sanacije zidina jer tvrđava Gripe kao spomenik kulture i zbog svoje povijesne uloge u obrani Splita to i zaslužuje.

hr Wed Jul 18 2018 20:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4f802dcb557a1f348b46a9/80
Foto: D.N.

Doček Vatrenih: Ivan Perišić i Ante Rebić stigli su u Omiš

Program je započeo u 19 sati
Na tisuće građana okupilo se danas u Omišu kako bi dočekali svog mještanina Vatrenog Ivana Perišića

Program je započeo u 19 sati, a Perišić je stigao oko 20 sati brodom zajedno s još jednim Vatrenim, Antom Rebićem. Omišom vlada sjajna atmosfera!



U znak dobrodošlice, klapa je otpjevala "Na omiškoj stini" te su na taj način pozdravili naše igrače. Zatim su pred mnoštvom okupljenih građana zapjevali "Nije u šoldima sve".

- Dobra večer svima, hvala što ste došli u ovako velikom broju. Oprostite što smo ovdje kasnili, bili smo u Zagrebu, jučer u Splitu i Imotskom. Na Mirabeli visi moj dres, hvala svim ženama koje su ga napravile. Ovdje sam sa šest godina počeo igrati nogomet te je ovo ono što sam oduvijek sanjao. - rekao je Perišić okupljenima.

Nadalje, Vatrenima se na pozornicu pridružio i Željko Bebek te su svi zajedno zapjevali "Geni kameni" i njegov hit "Ja po kafanama". 

Oko 21 sat završio je doček u Omišu, a zbog velike navale obožavatelja, zaštitari su im bili potrebni te su uz pomoć njih sišli s pozornice. 




hr Wed Jul 18 2018 20:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .