Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Ministrica Divjak: Novim zakonom drukčije strukovno obrazovanje - više prakse i dualnog obrazovanja

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u razgovoru za Hinu najavljuje novi zakon o strukovnom obrazovanju koji predviđa uvođenje više prakse i dualnog obrazovanja, jače povezivanje škola i gospodarstvenika te ističe važnost centara kompetencija koji bi mogli 'povući' stotine milijuna eura iz europskih fondova, a ideja je da svaka županija dobije barem jedan takav centar.

Osim o zakonu o strukovnom obrazovanju, koji je prošao javno savjetovanje i u vladinoj je proceduri, ministrica Divjak govori i o izmjenama drugih zakona iz svojeg resora, nedavnom posjetu CERN-u, konceptu cjeloživotnog obrazovanja te promjenama u načinu ocjenjivanja.

Prvi krug razgovora o članstvu Hrvatske u CERN-u završen je, što slijedi kako bismo postali pridružena članica toga najvećeg znanstvenog laboratorija na svijetu?

- Razgovori u CERN-u bili su jako uspješni. Dogovoreno je da će nas, nakon što Hrvatska koja sada ima ugovor o suradnji s CERN-om, službeno uputi zahtjev da postane pridružena članica CERN-a, početkom iduće godine posjetiti povjerenstvo CERN-a koje će ispitati kakvi su naši kapaciteti. Treba reći kako se neće ispitati samo znanstveni kapaciteti, koji se tiču posebno onih vezanih uz fiziku i fiziku čestica gdje te kapacitete imamo, već i ono što je još važnije - šansa za naše privrednike i tvrtke da se uključe, a mislim da su tu šanse jako velike i na tome treba stvarno raditi.

Naravno, potrebna je i politička podrška toj inicijativi. Onda kada bude završena procedura ulaska Hrvatske u CERN, onda ćemo, nadam se, imati koristi u barem na tri područja - u znanosti, gospodarstvu i obrazovanju. Kada je riječ o gospodarstvu to su poslovi na koje se mogu javljati naše firme jer je CERN najveći znanstveni laboratorij na svijetu, svi su projekti inovativni i dopuštaju da kasnije, kada poslovi krenu, oni imaju visoku dodanu vrijednost.

Treća 'dionica' je obrazovanje jer CERN ima jako puno programa gdje njihovi znanstvenici i stručnjaci rade s nastavnicima i učiteljima, posebno s onima koji predaju prirodne predmete, na tome kako podučavati i kako raditi eksperimente. Za naše učenike, studente i postdoktorande važno je što će moći sudjelovati u različitim istraživačkim projektima, aktivnostima i kampovima. Ono što je karakteristično za CERN je da tu nema "odljeva mozgova". Jer, mladi znanstvenici i inženjeri u CERN-u boraviti neko vrijeme, uglavnom do dvije godine, a onda će se vratiti u Hrvatsku donoseći sa sobom znanje i vještine koje su stekli.

Hrvatska bi za oko godinu dana trebala postati pridružena članica CERN-a. Kada se pripremi sve što je potrebno, potpisat će se ugovor koji će se onda se morati ratificirati u Hrvatskoj sukladno predviđenoj proceduri.     

Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na izmjenama i dopunama zakonskih rješenja. Što je do sada učinjeno?

- U ovom trenutku najdalje smo stigli u izradi nove verzije zakona o strukovnom obrazovanju koji je prošao javno savjetovanje i sada je u proceduri Vlade i bit će najranije prihvaćen. To nam je važno zato što se tim zakonom uvodi drukčije strukovno obrazovanje i on otvara mogućnost da u strukovnom obrazovanju bude više prakse kao i dualnog obrazovanja.

Posebno su važni centri kompetencija za strukovno obrazovanje. Jer bismo tu povukli stotine milijuna eura iz europskih fondova, kako iz Europskoga socijalnog fonda, tako i iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Ideja je da svaka županija dobije barem jedan centar kompetencija vezan uz strukovno obrazovanje te da se uz škole povežu gospodarski subjekti, cjeloživotno obrazovanje kao i stručni studiji. To je veliki poduhvat i stvarno smo ubrzali u tom dijelu i mislim da je to prioritet jer u Hrvatskoj je više od 70 posto svih srednjoškolaca u strukovnom obrazovanju i ono je najveći segment našeg srednjeg obrazovanja.

Idući tjedan će najvjerojatnije 'krenuti' u javnu raspravu i zakon o studentskim poslovima gdje ćemo, nadam se, u javnoj raspravi dobiti podršku da se to područje, ne samo uredi, već da svi studenti, koji nisu u radnom odnosu, mogu raditi ako to žele.

U pripremi je i zakon o osiguravanju kvalitete za visoko obrazovanje gdje će se jače pozicionirati zahtjevi prema veleučilištima - da se bolje urede i da imaju više standarde kvalitete. To je vezano i uz Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) jer, ako veći naglasak stavimo na višu kvalitetu u visokom obrazovanju, onda će i temeljem Zakona o HKO-u biti jednostavnije postizanje stručnih i sveučilišnih standarda kvalifikacija. Radi se i na zakonu o obrazovanju odraslih.

Kada će se učenici početi ponovno ocjenjivati i na polugodištu?

- Povjerenstvo koje je radilo na izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju predložilo je da se učenike ocjenjuje i na polugodištu. Očekujem da će se u javnoj raspravi koja uskoro kreće vidjeti argumenti za i protiv, a sigurno je da ćemo tijekom javne rasprave organizirati i panel raspravu na kojoj će se ta tema raspraviti. Osobno pak nisam emocionalno vezana ni uz koje od ta dva rješenja.

Ali, rekla bih da poanta nije u tome hoće li biti ocjena na polugodištu, nego u tomu koliko je kvalitetna povratna informacija koju dajemo našim učenicima, odnosno da to ne bude samo brojčana informacija. Daleko je važnije, a stalno mi to pišu i učitelji, da je bitno učenika pratiti i s njim razgovarati od njegova prvoga do posljednjega dana u školi i dati mu kvalitetne povratne informacije o njegovom napretku. Na brojčanu ocjenu smo mi pak naviknuti i zapravo ju očekuju i roditelji i učenici.

Što bi trebalo učiniti da način ocjenjivanja u školi bude racionalniji, odnosno da više ne bude inflacije odličnih uspjeha i prosjeka 5,0?

- Reforma obrazovanja predviđa i rad na vrednovanju, odnosno na ishodima učenja, što znači da će se raditi s učiteljima i nastavnicima na tome kako kod učenika vrednovati postignuće predviđenih ishoda učenja, a ne sadržaja. Tu se odmičemo od sadržaja i činjenica, a naglasak je na tome da se razvijaju više razine kompetencija, vještina i znanja, poput rješavanja problema i istraživačkog učenja. Naravno, te na tome kako to sada vrednovati treba raditi. To je jako važno, a važno je i dati povratnu informaciju učenicima koja nije samo u obliku ocjena već i savjetovanja kako se mogu postići bolji rezultati ne u ocjenama, već u životnim kompetencijama.

Tako da je naša sintagma - Škola za život, a ne za ocjenu - nastala iz filozofije koja kaže - prvo postavi ishode koje očekuješ, a oni ne smiju biti trivijalni i temeljiti se isključivo na 'bubanju' činjenica. Naravno, neke činjenice treba naučiti, ali tu se ne smije stati jer najveći dio poučavanja u našim školama se, nažalost, temelji na sadržaju, umjesto na postignućima kompetencija koje su važne za profesionalni i osobni razvoj učenika.     

Kad je pak riječ o tomu razlikuju li se stečene kompetencije kod djevojčica i kod dječaka, u Hrvatskoj ta razlika postoji pa su djevojčice bolje u čitanju i pismenosti vezanoj uz materinski jezik, dok su dječaci bolji u matematici. Ta razlika je kod nas zamjetna, dok u nekim drugim državama nije, a u nekim razvijenijim obrazovnim sustavima gdje se postižu bolji ukupni rezultati ta razlika je zanemariva. Da bi se situacija kod nas promijenila treba raditi tako da se različiti interdisciplinarni elementi obrazovanja i različita obrazovna uključe u školu.

Tu je i suštinska promjena u obrazovnoj reformi, a ne u tomu hoćemo li učiti jedne ili druge sadržaje. Dakle, ključna  je promjena u načinu poučavanja, a onda se to reflektira i na način vrednovanja, pa kada se uzmu u obzir problemski pristup i kritičko razmišljanje, bit će i manje razlike u stečenom znanju i vještinama kod djevojčica i dječaka.

Zašto djeca u Hrvatskoj imaju dosta problema s matematikom pa moraju ići na instrukcije i kako to promijeniti?

- U tom problemu postoje tri elementa  - nastavnici, učenici i način poučavanja. Trebamo biti svjesni da svaka reforma počinje na nastavničkim i učiteljskim studijima i tu se treba puno raditi s nastavnicima u inicijalnom obrazovanju, a onda kasnije i kroz cjeloživotno učenje kako bi se išlo u korak s novim metodama poučavanja.

Još je važnije da stalno treba imati na umu da se mijenja i učenička populacija koja je danas bitno drukčija nego prije 20-30 godina pa danas učenik često ima smanjeni opseg pažnje, uči na drukčiji način i ako želi pronaći neku informaciju više neće najprije posegnuti za knjigom već za mobitelom. Zato moramo uzeti u obzir da su učenici danas usmjereni na tehnologiju i nju treba iskoristiti za učenje.

Treći segment je način poučavanja koji u matematici mora biti puno više usmjeren na realne probleme i istraživačko učenje. Postoji prekrasan projekt koji, u sklopu europskog programa u području obrazovanja Erasmus+, koordinira Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, a uključeni su i Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Hrvatsko matematičko društvo i zagrebačka XV. gimnazija, te institucije iz Slovenije, Nizozemske i Danske, a zove se MERIA (Mathematics Education – Relevant, Interesting and Applicable - Matematičko obrazovanje - značajno, zanimljivo i primjenjivo).

Riječ je o projektu kojemu je svrha da poučavanje matematike bude zanimljivo učeniku, da se rješavaju realni problemi, a u toj situaciji je potpuno drukčija i uloga nastavnika koji se mora puno više pripremati i mora znati kako motivirati učenike da rade na istraživački način. Neke države su već odmakle u tome, a to je i razlog što njihova iskustva koristimo kao primjer jer se radi o potpunoj promjeni paradigme učenja i poučavanja. 

Kako javnosti približiti potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem?

- Cjeloživotno obrazovanje potrebno je zbog osobnog razvoja kako bismo bili uključeni u društvo u kojem su promjene brze, ali i zato što danas rijetko tko može računati da će na poslu koji je počeo raditi dočekati i penziju. Pa čak ako čovjek i ostane u istom zanimanju, imperativ mora postati da stalno uči i usavršava se. To moramo prihvatiti kao realnost.

Pored toga u Hrvatskoj, nažalost, imamo ljude koji uopće nemaju kvalifikacije i nemaju završenu osnovnu školu. Kako bi se to promijenilo postoji i sredstva u EU fondovima koje za to koristimo, mijenja se i zakonska regulativa kako bi se potaknulo obrazovanje odraslih i na "posložio" sustav, te kako bi se pronašla kvalitetnija rješenja. Važno je da ljudi shvate da je to danas cjeloživotno učenje svojevrsna obaveza i da to postane način života. Takav pristup čini i život zanimljivim pa se tako i treba promovirati.

Ta paradigma cjeloživotnog obrazovanja potpuno mijenja način razmišljanja, a uči se i ono što ne mora nužno biti vezano uz posao, već uz osobni razvoj. I na kraju nikada nije kasno za učenje.

Kako riješiti pitanje poreznih olakšica korisnicima stipendija u sklopu programa Erasmus+?

- Rješenje toga pitanja nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja već Ministarstva financija. Naime, u Zakonu o porezu na dohodak postoji limit primitaka od 15.000 kuna na koji se ne plaća porez. Mi o tome i razgovaramo s Ministarstvom financija, da se taj limit poveća ili da se određeni primici izuzmu. Međutim, to je dio cjelovitog zakonskog rješenja koje se ne može brzo mijenjati iako se ovdje radi o opravdanom zahtjevu.

Je li u našem obrazovanju zapostavljena odgojna dimenzija?

- Složila bih se da je odgojna dimenzija zapostavljena u našem obrazovanju, ali na tome se mora raditi u suradnji s roditeljima jer škola ne može zamijeniti roditeljski ili starateljski dom i one koji vode brigu o djeci. Osim toga, novi pristup obrazovanju podrazumijeva i neke druge kompetencije, na primjer, ako se radi u grupi i timu tada se razvijaju kompetencije koje omogućavaju bolje snalaženje u društvu. Važna je i empatija pa bi zato trebalo biti puno više volonterskih aktivnosti, grupnog rada u školama, društveno korisnog rada i sve ono što je na neki način sada "stavljeno sa strane" jer naglasak u našim školama često nije čak ni na obrazovanju, nego na učenju činjenica.

Kako komentirate napise dijela medija o navodnom pogodovanju Nenadu Bakiću u natječaju za nabavu mikroračunala?

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja očitovalo se već o tom pitanju i demantiralo sve navode. Mislim da je projekt ProMikro izrazito važan, a na sličan se način provodi primjerice u Velikoj Britaniji i Singapuru pa se nadam da će se provesti i kod nas. Ne može se govoriti ni o kakvom pogodovanju jer ne postoji način da se Institut za razvoj i kreativnost mladih (IRIM) na bilo koji način okoristi tom inicijativom. Mislim da je u Hrvatskoj jako teško prihvatiti da netko nešto radi iz nesebičnih razloga. U sklopu projekta se trenutačno educiraju nastavnici koji su time oduševljeni, a Ministarstvo za edukaciju ne izdvaja ni jednu kunu.

Facebook komentari

hr Sun Oct 29 2017 17:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Hrvatska povukla kandidaturu za EMA-u zbog neravnopravnog položaja

Kujundžić je pojasnio da je odluku o povlačenju hrvatska Vlada donijela još u subotu, zajedno s Irskom i Maltom, jer se o budućem sjedištu EMA-e "dogovara na neprincipijelan način"

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je, u povodu povlačenja kandidature Zagreba za sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), izjavio da je takva odluka donesena zbog političkih pritisaka koji su Hrvatsku stavili u neravnopravan položaj.

Kujundžić je pojasnio da je odluku o povlačenju hrvatska Vlada donijela još u subotu, zajedno s Irskom i Maltom, jer se o budućem sjedištu EMA-e "dogovara na neprincipijelan način".

- Ovim činom Hrvatska je zajedno s drugim europskim zemljama, koje su se osjetile neravnopravne, poslala poruku kako se slična situacija ne bi dogodila i drugi put. - objasnio je Kujundžić potez Hrvatske koja je odlučila povući kandidaturu Zagreba za sjedište EMA-e na dan kada će u Bruxellesu ministri vanjskih poslova EU-a donijeti odluku u koji od 19 gradova odlazi Agencija.

Ministarstvo vanjskih poslova kao razlog navelo je nejednako vrednovanje svih kriterija u postupku izbora, a slično je bilo i objašnjenje ministra zdravstva koji tvrdi da o budućem sjedištu EMA-e svi kriteriji nisu vrednovani na jednaki način te su počeli politički pritisci. 

Smatra da su Grad Zagreb, te ministarstva vanjskih poslova i zdravstva napravili maksimalno korektnu aplikaciju za EMA-u, no odlučili su povući aplikaciju kada su vidjeli da se ocjene i bodovi slažu "suprotno načelu pravičnosti".

Europarlamentarki Biljani Borzan (SDP), koja je  potez povlačenja kandidature ocijenila kao "sramotan i neozbiljan", odgovorio je kako je sramotno dobivati nezasluženu plaću u Europskom parlamentu.  

Kujundžić: Od Borzan nismo dobili nikakvu pomoć

- Nikakvu pomoć ova Vlada, ministarstvo ni ovaj narod nisu osjetili od gospođe Biljane Borzan, koja kao liječnica dobiva plaću iz kvote Hrvatske. Nikakvu pomoć od nje nismo osjetili, pa onda pitajte nju je li sramotno da nije ništa pomogla, a ona je mogla najviše pomoći jer je u Bruxellesu svaki dan. - rekao je Kujundžić.

Ministar zdravstva dao je izjavu nakon svečanog otvaranja novouređenih prostorija Odjela za intenzivnu medicinu Klinike za anesteziologiju i stavljanje u rad aparata za digitalnu mamografiju na Kliničkom zavodu za radiologiju u KB Dubrava.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak je poručio kako mu je žao zbog povlačenja kandidature Zagreba, ali da o razlozima treba pitati resornog ministra i premijera jer oni imaju puno više informacija i znaju zašto su povukli kandidaturu.  

I ministar financija Zdravko Marić komentirao je na marginama poslovnog skupa hrvatskih izvoznika povlačenje kandidature Zagreba za EMA-u, rekavši da bi dalekosežne koristi o dobivanja EMA-e bile značajne.

No, kaže, on osobno nije dovoljno upoznat sa svim detaljima hrvatske kandidature da bi mogao relevantno o tome govoriti.

- Može se pretpostaviti da je konkurencija bila vrlo oštra, međutim mislim da ne trebamo odustati od drugih kandidatura, u Zagreb i Hrvatsku treba dovesti pojedine europske agencije jer bi Hrvatska od toga imala velike koristi. - izjavio je Marić. 

Dodao je kako smo to zaslužili kao najmlađa članica EU-a, a to bi sigurno bila dobra poruka svima u Hrvatskoj.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e3cf0fb4739893168b45dd/80
Foto: Screenshot / YouTube

Međunarodni dan djeteta: Murganić dodijelila nagrade za promicanje dječjih prava

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u ponedjeljak se pridružilo globalnoj inicijativi UNICEF-a "KidsTakeOver" i otvorilo svoja vrata djeci

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana Konvecije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić dodijelila je u ponedjeljak nagrade za promicanje dječjih prava pedijatru Josipu Grguriću i odgojiteljici Biljani Francišković.

U promicanju prava i interesa djece kao država smo znatno napredovali, međutim dokle god imamo djecu koja nemaju osnovne uvjete za život i preživljavanje, koja nemaju jednake uvjete za razvoj, odgoj i obrazovanje i dokle god nismo u potpunosti otklonili i zaštitili djecu od različitih oblika nasilja i zloupotrebljavanja ne možemo biti zadovoljni, poručila je Murganić. 

Josip Grgurić dobio je nagradu za životno djelo za iznimna postignuća u zaštiti dobrobiti, prava i interese djece, među kojima se posebno ističe projekt "Rodilišta prijatelji djece", a odgojiteljica Biljana Francišković iz Dječjeg vrtića Rijeka nagradu za promicanje prava djeteta za 2017. godinu za projekt "Razlike među ljudima" o uklanjanju prepreka i diskriminacije među djecom.

"Djeca su naša budućnost koja počinje danas", naglasio je Grgurić primajući nagradu i dodao da se daljnji korak u zaštiti prava djece može postići samo uz suradnju s lokalnim zajednicama i daljnjim senzibiliziranjem javnosti.

Zahvalivši na nagradi Francišković je kazala da je projekt "Razlike među ljudima" kruna njezina dugogodišnjeg rada, koji je uvijek bio usmjeren na zaštitu prava djece.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u ponedjeljak se pridružilo globalnoj inicijativi UNICEF-a "KidsTakeOver" i otvorilo svoja vrata djeci, pa je tako učenica 8. razreda Dora Vranić iz Dječjeg gradskog vijeća Zabok postala ministrica na jedan dan, a učenik 5. razreda Lovro Mutavčić njezin zamjenik.

Zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Đurđica Ivković istaknula je da se akcija "Dan kada djeca preuzimaju svijet" odvija u 130 zemalja svijeta u kojima djeca na jedan dan dobivaju glavnu riječ kako bi pomogla u borbi za dječja prava.

Međunarodnim danom djeteta, koji se obilježava 20. studenoga, cilj je podsjetiti javnost na potrebu zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Opća skupština UN-a usvojila je 20. studenoga 1959. godine "Deklaraciju o pravima djeteta", a 1989. godine "Konvenciju o pravima djeteta".

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 14:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a12cc6cb9e03ecd038b4643/80
Foto: D.N.

Ministar pravosuđa kod Opare: Općinski sud seli s Dračevca?

Dogovoreno je intenziviranje suradnje u iznalaženju konkretnih rješenja kako bi se odluke mogle donijeti na sjednici Vlade RH koja je najavljena za proljeće u Splitu

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković održali su sa suradnicima u ponedjeljak radni sastanak u splitskoj Gradskoj upravi.

Tema sastanka bila je smještaj pravosudnih institucija na području grada Splita, s naglaskom na iznalaženje rješenja za Općinski sud poglavito u kontekstu najavljenih reformi. Gradonačelnik je posebno upozorio kako bi ministarstva u donošenju odluka o korištenju prostora trebala voditi računa da one ne zakoče razvoj lokalnih samouprava, u ovom slučaju Splita, što je i ministar podržao. Izrazio je namjeru da bivša vojarna na Dračevcu bude u službi razvoja, tehnologije i otvaranja novih radnih mjesta u kreativnoj industriji te da tu ne vidi u budućnosti smještaj za urede državnih tijela ili birokraciju.

Dogovoreno je intenziviranje suradnje u iznalaženju konkretnih rješenja kako bi se odluke mogle donijeti na sjednici Vlade RH koja je najavljena za proljeće u Splitu. 

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 13:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01a43fb9e03e359f8b457c/80
Foto: Blog

Todorić optužuje ljude iz CAIB-a i njihove saveznike u Hrvatskoj za "zločinačko udruženje"

U novom zapisu naslovljenom "Koliko će novca otići iz Hrvatske" Todorić poručuje kako će, u nadi da će nadležna tijela uzeti u razmatranje to što iznosi i početi djelovati, "ukazati na cjelokupni koruptivni sustav", zbog kojega novac svakodnevno odlazi iz Agrokora i Hrvatske

Osnivač Agrokora Ivica Todorić ustvrdio je na blogu objavljenom u ponedjeljak da su ljudi povezani s Creditanstalt Investment Bank (CAIB) i njihovi saveznici u Hrvatskoj "zločinačko udruženje" koje izvlači novac iz Agrokora i Hrvatske.

U novom zapisu naslovljenom "Koliko će novca otići iz Hrvatske" Todorić poručuje kako će, u nadi da će nadležna tijela uzeti u razmatranje to što iznosi i početi djelovati, "ukazati na cjelokupni koruptivni sustav", zbog kojega novac svakodnevno odlazi iz Agrokora i Hrvatske.

- Izvorište cjelokupnog zločinačkog udruženja" čine ljudi povezani s CAIB-om, a njihovi saveznici u Hrvatskoj su različiti financijski savjetnici, odvjetnička društva i sl. - tvrdi Todorić.

Ta je inozemna i domaća skupina, čiji je "zločinački plan preuzimanje Agrokora", imala svoje ljude i unutar Agrokora "koji su ih ne samo opskrbljivali s potrebnim informacijama, već i svojim djelovanjem utjecali na poziciju Agrokora", piše Todorić.

- Međutim, da bi uspjeli u svom planu, nužno je bilo uključiti i - politiku. - ističe Todorić i navodi da u tom trenutku u vlasti participira stranka Most "kojoj je rušenje Agrokora jedna od središnjih točaka političkog programa." 

- Čelnik Mosta Božo Petrov zajedno sa svojim stranačkim suradnicima i nekim istaknutim članovima HDZ-a, prije svih prvom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić," kreću u "koordiniranu akciju rušenja Agrokora i mene osobno. - tvrdi Todorić i u podužem tekstu ponavlja optužbe protiv Vlade i izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka.

Grmoja: Rohatinski objasnio spregu Todorića i politike

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja na svojem je profilu na Facebooku pak ustvrdio kako je iskaz bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskipred saborskim Istražnim povjerenstvom za Agrokor "jasno i nedvosmisleno objasnio spregu Ivice Todorića i politike". 

U svojoj objavi navodi kako je dobio informaciju da sljedeći tjedan HDZ ide u gašenje saborskog Istražnog povjerenstva i najavljuje žestoku borbu za rad Povjerenstva kako bi istina o Agrokoru izašla na vidjelo.

- Kao što smo čuli priznanje Željka Rohatinskog, želimo i priznanja ostalih aktera ovog procesa koji je hrvatsko gospodarstvo doveo do ruba ponora. Hrvatska javnost zaslužuje istinu o sprezi HDZ-a i SDP-a s Agrokorom i za tu istinu ćemo se mi u Mostu boriti svim raspoloživim sredstvima. - poručio je Grmoja.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 10:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .