Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Ministrica Divjak: Novim zakonom drukčije strukovno obrazovanje - više prakse i dualnog obrazovanja

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u razgovoru za Hinu najavljuje novi zakon o strukovnom obrazovanju koji predviđa uvođenje više prakse i dualnog obrazovanja, jače povezivanje škola i gospodarstvenika te ističe važnost centara kompetencija koji bi mogli 'povući' stotine milijuna eura iz europskih fondova, a ideja je da svaka županija dobije barem jedan takav centar.

Osim o zakonu o strukovnom obrazovanju, koji je prošao javno savjetovanje i u vladinoj je proceduri, ministrica Divjak govori i o izmjenama drugih zakona iz svojeg resora, nedavnom posjetu CERN-u, konceptu cjeloživotnog obrazovanja te promjenama u načinu ocjenjivanja.

Prvi krug razgovora o članstvu Hrvatske u CERN-u završen je, što slijedi kako bismo postali pridružena članica toga najvećeg znanstvenog laboratorija na svijetu?

- Razgovori u CERN-u bili su jako uspješni. Dogovoreno je da će nas, nakon što Hrvatska koja sada ima ugovor o suradnji s CERN-om, službeno uputi zahtjev da postane pridružena članica CERN-a, početkom iduće godine posjetiti povjerenstvo CERN-a koje će ispitati kakvi su naši kapaciteti. Treba reći kako se neće ispitati samo znanstveni kapaciteti, koji se tiču posebno onih vezanih uz fiziku i fiziku čestica gdje te kapacitete imamo, već i ono što je još važnije - šansa za naše privrednike i tvrtke da se uključe, a mislim da su tu šanse jako velike i na tome treba stvarno raditi.

Naravno, potrebna je i politička podrška toj inicijativi. Onda kada bude završena procedura ulaska Hrvatske u CERN, onda ćemo, nadam se, imati koristi u barem na tri područja - u znanosti, gospodarstvu i obrazovanju. Kada je riječ o gospodarstvu to su poslovi na koje se mogu javljati naše firme jer je CERN najveći znanstveni laboratorij na svijetu, svi su projekti inovativni i dopuštaju da kasnije, kada poslovi krenu, oni imaju visoku dodanu vrijednost.

Treća 'dionica' je obrazovanje jer CERN ima jako puno programa gdje njihovi znanstvenici i stručnjaci rade s nastavnicima i učiteljima, posebno s onima koji predaju prirodne predmete, na tome kako podučavati i kako raditi eksperimente. Za naše učenike, studente i postdoktorande važno je što će moći sudjelovati u različitim istraživačkim projektima, aktivnostima i kampovima. Ono što je karakteristično za CERN je da tu nema "odljeva mozgova". Jer, mladi znanstvenici i inženjeri u CERN-u boraviti neko vrijeme, uglavnom do dvije godine, a onda će se vratiti u Hrvatsku donoseći sa sobom znanje i vještine koje su stekli.

Hrvatska bi za oko godinu dana trebala postati pridružena članica CERN-a. Kada se pripremi sve što je potrebno, potpisat će se ugovor koji će se onda se morati ratificirati u Hrvatskoj sukladno predviđenoj proceduri.     

Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na izmjenama i dopunama zakonskih rješenja. Što je do sada učinjeno?

- U ovom trenutku najdalje smo stigli u izradi nove verzije zakona o strukovnom obrazovanju koji je prošao javno savjetovanje i sada je u proceduri Vlade i bit će najranije prihvaćen. To nam je važno zato što se tim zakonom uvodi drukčije strukovno obrazovanje i on otvara mogućnost da u strukovnom obrazovanju bude više prakse kao i dualnog obrazovanja.

Posebno su važni centri kompetencija za strukovno obrazovanje. Jer bismo tu povukli stotine milijuna eura iz europskih fondova, kako iz Europskoga socijalnog fonda, tako i iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Ideja je da svaka županija dobije barem jedan centar kompetencija vezan uz strukovno obrazovanje te da se uz škole povežu gospodarski subjekti, cjeloživotno obrazovanje kao i stručni studiji. To je veliki poduhvat i stvarno smo ubrzali u tom dijelu i mislim da je to prioritet jer u Hrvatskoj je više od 70 posto svih srednjoškolaca u strukovnom obrazovanju i ono je najveći segment našeg srednjeg obrazovanja.

Idući tjedan će najvjerojatnije 'krenuti' u javnu raspravu i zakon o studentskim poslovima gdje ćemo, nadam se, u javnoj raspravi dobiti podršku da se to područje, ne samo uredi, već da svi studenti, koji nisu u radnom odnosu, mogu raditi ako to žele.

U pripremi je i zakon o osiguravanju kvalitete za visoko obrazovanje gdje će se jače pozicionirati zahtjevi prema veleučilištima - da se bolje urede i da imaju više standarde kvalitete. To je vezano i uz Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) jer, ako veći naglasak stavimo na višu kvalitetu u visokom obrazovanju, onda će i temeljem Zakona o HKO-u biti jednostavnije postizanje stručnih i sveučilišnih standarda kvalifikacija. Radi se i na zakonu o obrazovanju odraslih.

Kada će se učenici početi ponovno ocjenjivati i na polugodištu?

- Povjerenstvo koje je radilo na izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju predložilo je da se učenike ocjenjuje i na polugodištu. Očekujem da će se u javnoj raspravi koja uskoro kreće vidjeti argumenti za i protiv, a sigurno je da ćemo tijekom javne rasprave organizirati i panel raspravu na kojoj će se ta tema raspraviti. Osobno pak nisam emocionalno vezana ni uz koje od ta dva rješenja.

Ali, rekla bih da poanta nije u tome hoće li biti ocjena na polugodištu, nego u tomu koliko je kvalitetna povratna informacija koju dajemo našim učenicima, odnosno da to ne bude samo brojčana informacija. Daleko je važnije, a stalno mi to pišu i učitelji, da je bitno učenika pratiti i s njim razgovarati od njegova prvoga do posljednjega dana u školi i dati mu kvalitetne povratne informacije o njegovom napretku. Na brojčanu ocjenu smo mi pak naviknuti i zapravo ju očekuju i roditelji i učenici.

Što bi trebalo učiniti da način ocjenjivanja u školi bude racionalniji, odnosno da više ne bude inflacije odličnih uspjeha i prosjeka 5,0?

- Reforma obrazovanja predviđa i rad na vrednovanju, odnosno na ishodima učenja, što znači da će se raditi s učiteljima i nastavnicima na tome kako kod učenika vrednovati postignuće predviđenih ishoda učenja, a ne sadržaja. Tu se odmičemo od sadržaja i činjenica, a naglasak je na tome da se razvijaju više razine kompetencija, vještina i znanja, poput rješavanja problema i istraživačkog učenja. Naravno, te na tome kako to sada vrednovati treba raditi. To je jako važno, a važno je i dati povratnu informaciju učenicima koja nije samo u obliku ocjena već i savjetovanja kako se mogu postići bolji rezultati ne u ocjenama, već u životnim kompetencijama.

Tako da je naša sintagma - Škola za život, a ne za ocjenu - nastala iz filozofije koja kaže - prvo postavi ishode koje očekuješ, a oni ne smiju biti trivijalni i temeljiti se isključivo na 'bubanju' činjenica. Naravno, neke činjenice treba naučiti, ali tu se ne smije stati jer najveći dio poučavanja u našim školama se, nažalost, temelji na sadržaju, umjesto na postignućima kompetencija koje su važne za profesionalni i osobni razvoj učenika.     

Kad je pak riječ o tomu razlikuju li se stečene kompetencije kod djevojčica i kod dječaka, u Hrvatskoj ta razlika postoji pa su djevojčice bolje u čitanju i pismenosti vezanoj uz materinski jezik, dok su dječaci bolji u matematici. Ta razlika je kod nas zamjetna, dok u nekim drugim državama nije, a u nekim razvijenijim obrazovnim sustavima gdje se postižu bolji ukupni rezultati ta razlika je zanemariva. Da bi se situacija kod nas promijenila treba raditi tako da se različiti interdisciplinarni elementi obrazovanja i različita obrazovna uključe u školu.

Tu je i suštinska promjena u obrazovnoj reformi, a ne u tomu hoćemo li učiti jedne ili druge sadržaje. Dakle, ključna  je promjena u načinu poučavanja, a onda se to reflektira i na način vrednovanja, pa kada se uzmu u obzir problemski pristup i kritičko razmišljanje, bit će i manje razlike u stečenom znanju i vještinama kod djevojčica i dječaka.

Zašto djeca u Hrvatskoj imaju dosta problema s matematikom pa moraju ići na instrukcije i kako to promijeniti?

- U tom problemu postoje tri elementa  - nastavnici, učenici i način poučavanja. Trebamo biti svjesni da svaka reforma počinje na nastavničkim i učiteljskim studijima i tu se treba puno raditi s nastavnicima u inicijalnom obrazovanju, a onda kasnije i kroz cjeloživotno učenje kako bi se išlo u korak s novim metodama poučavanja.

Još je važnije da stalno treba imati na umu da se mijenja i učenička populacija koja je danas bitno drukčija nego prije 20-30 godina pa danas učenik često ima smanjeni opseg pažnje, uči na drukčiji način i ako želi pronaći neku informaciju više neće najprije posegnuti za knjigom već za mobitelom. Zato moramo uzeti u obzir da su učenici danas usmjereni na tehnologiju i nju treba iskoristiti za učenje.

Treći segment je način poučavanja koji u matematici mora biti puno više usmjeren na realne probleme i istraživačko učenje. Postoji prekrasan projekt koji, u sklopu europskog programa u području obrazovanja Erasmus+, koordinira Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, a uključeni su i Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Hrvatsko matematičko društvo i zagrebačka XV. gimnazija, te institucije iz Slovenije, Nizozemske i Danske, a zove se MERIA (Mathematics Education – Relevant, Interesting and Applicable - Matematičko obrazovanje - značajno, zanimljivo i primjenjivo).

Riječ je o projektu kojemu je svrha da poučavanje matematike bude zanimljivo učeniku, da se rješavaju realni problemi, a u toj situaciji je potpuno drukčija i uloga nastavnika koji se mora puno više pripremati i mora znati kako motivirati učenike da rade na istraživački način. Neke države su već odmakle u tome, a to je i razlog što njihova iskustva koristimo kao primjer jer se radi o potpunoj promjeni paradigme učenja i poučavanja. 

Kako javnosti približiti potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem?

- Cjeloživotno obrazovanje potrebno je zbog osobnog razvoja kako bismo bili uključeni u društvo u kojem su promjene brze, ali i zato što danas rijetko tko može računati da će na poslu koji je počeo raditi dočekati i penziju. Pa čak ako čovjek i ostane u istom zanimanju, imperativ mora postati da stalno uči i usavršava se. To moramo prihvatiti kao realnost.

Pored toga u Hrvatskoj, nažalost, imamo ljude koji uopće nemaju kvalifikacije i nemaju završenu osnovnu školu. Kako bi se to promijenilo postoji i sredstva u EU fondovima koje za to koristimo, mijenja se i zakonska regulativa kako bi se potaknulo obrazovanje odraslih i na "posložio" sustav, te kako bi se pronašla kvalitetnija rješenja. Važno je da ljudi shvate da je to danas cjeloživotno učenje svojevrsna obaveza i da to postane način života. Takav pristup čini i život zanimljivim pa se tako i treba promovirati.

Ta paradigma cjeloživotnog obrazovanja potpuno mijenja način razmišljanja, a uči se i ono što ne mora nužno biti vezano uz posao, već uz osobni razvoj. I na kraju nikada nije kasno za učenje.

Kako riješiti pitanje poreznih olakšica korisnicima stipendija u sklopu programa Erasmus+?

- Rješenje toga pitanja nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja već Ministarstva financija. Naime, u Zakonu o porezu na dohodak postoji limit primitaka od 15.000 kuna na koji se ne plaća porez. Mi o tome i razgovaramo s Ministarstvom financija, da se taj limit poveća ili da se određeni primici izuzmu. Međutim, to je dio cjelovitog zakonskog rješenja koje se ne može brzo mijenjati iako se ovdje radi o opravdanom zahtjevu.

Je li u našem obrazovanju zapostavljena odgojna dimenzija?

- Složila bih se da je odgojna dimenzija zapostavljena u našem obrazovanju, ali na tome se mora raditi u suradnji s roditeljima jer škola ne može zamijeniti roditeljski ili starateljski dom i one koji vode brigu o djeci. Osim toga, novi pristup obrazovanju podrazumijeva i neke druge kompetencije, na primjer, ako se radi u grupi i timu tada se razvijaju kompetencije koje omogućavaju bolje snalaženje u društvu. Važna je i empatija pa bi zato trebalo biti puno više volonterskih aktivnosti, grupnog rada u školama, društveno korisnog rada i sve ono što je na neki način sada "stavljeno sa strane" jer naglasak u našim školama često nije čak ni na obrazovanju, nego na učenju činjenica.

Kako komentirate napise dijela medija o navodnom pogodovanju Nenadu Bakiću u natječaju za nabavu mikroračunala?

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja očitovalo se već o tom pitanju i demantiralo sve navode. Mislim da je projekt ProMikro izrazito važan, a na sličan se način provodi primjerice u Velikoj Britaniji i Singapuru pa se nadam da će se provesti i kod nas. Ne može se govoriti ni o kakvom pogodovanju jer ne postoji način da se Institut za razvoj i kreativnost mladih (IRIM) na bilo koji način okoristi tom inicijativom. Mislim da je u Hrvatskoj jako teško prihvatiti da netko nešto radi iz nesebičnih razloga. U sklopu projekta se trenutačno educiraju nastavnici koji su time oduševljeni, a Ministarstvo za edukaciju ne izdvaja ni jednu kunu.

Facebook komentari

hr Sun Oct 29 2017 17:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Predsjednica na službenom putu: Grabar-Kitarović putuje u službeni posjet BiH

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović počinje u srijedu trodnevni službeni posjet Bosni i Hercegovini u sklopu kojeg će posjetiti Sarajevo i srednju Bosnu te prvi put Bosansku Posavinu, doznaje se iz Ureda Predsjednice.

To će biti drugi službeni posjet hrvatske predsjednice Bosni i Hercegovini, nakon prvog u ožujku 2015., na samom početku njezina mandata.

Predsjedništvo BiH bilo je u uzvratnom posjetu Hrvatskoj u proljeće 2016., a predsjednica je u međuvremenu bila i u nekoliko radnih posjeta BiH.

Kako se doznaje na Pantovčaku, predsjednica će izraziti snažnu potporu BiH na njezinu putu prema euroatlantskim integracijama i razgovarati o mogućnostima za jačanje gospodarske suradnje između dviju zemalja, a neće bježati niti od otvorenih pitanja.

S obzirom na to da je u BiH u tijeku predizborna kampanja za opće izbore u listopadu, predsjednica će naglasiti važnost očuvanja jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH i svih njezinih građana, bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost, u duhu Daytonskog sporazuma, koji je potpisala i Hrvatska i jedan je od njegovih jamaca.

Svojim posjetom ona želi potaknuti čelnike BiH, Bošnjake i Hrvate, na dijalog i dogovor o ključnim pitanjima i reformama, uključujući izborni zakon, ne ulazeći pritom u bilo kakve pojedinosti mogućih zakonskih rješenja, ističu na Pantovčaku.

Hrvatska ne želi da Hrvati postanu manjina u BiH, zauzima se za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu "Sejdić - Finci", presude Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji te odluke Ustavnog suda BiH o Mostaru, naglasili su izvori.

Plan posjeta

Službeni posjet BiH predsjednica će početi u srijedu u Sarajevu gdje će biti upriličen svečani doček. Nakon tête-à-tête sastanka s Predsjedništvom BiH slijedi sastanak izaslanstava, a nakon toga se oko 11.30 sati očekuju izjave za novinare, kazali su izvori.

Potom slijedi sastanak s članovima kolegija Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nakon čega je predviđen radni ručak s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem.

Predsjednica će se sastati također s vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem, zatim visokim predstavnikom za BiH Valentinom Inzkom te predstavnicama udruženja "Majke Srebrenice".

Dan će završiti svečanom večerom koju u njezinu čast organizira Predsjedništvo BiH.

Predsjednica će u četvrtak posjetiti srednju Bosnu, uključujući prvi put Tuzlu.

Predsjednica će obići i franjevački samostan u Gučoj Gori, u općini Travnik, sagrađen sredinom 19. stoljeća.

Posjetit će također tvornicu furnira "Palavra" u obližnjoj Novoj Bili koja posluje uspješno već dva desetljeća i planira otvoriti tvornicu u Hrvatskoj, točnije u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Posjetit će i tamošnju hrvatsku bolnicu "Dr. fra Mato Nikolić" koja nosi naziv po istaknutom bosanskom franjevcu, humanistu i prvom diplomiranom liječniku iz Bosne i Hercegovine - fra Mati Nikoliću (1776.-1844.).

Predsjednica će potom otići u Vitez gdje će se sastati s hrvatskim načelnicima općina te predsjedateljima Općinskih vijeća Središnje Bosne.

Slijedi posjet Žepču i tamošnjem Katoličkom školskom centru "Don Bosco" te susret s Hrvatima u Usori.

Na kraju dana predsjednica će stići u Tuzlu. Sastat će se s predsjednikom vlade Tuzlanskog kantona i gradonačelnikom Tuzle.

U petak će u Tuzli obići Katolički školski centar "Sv. Franjo" te franjevački samostan i crkvu sv. Petra i Pavla, a susrest će se i s predstavnicima Koordinacije hrvatskih i katoličkih udruga s područja Tuzlanske županije.

Tijekom ovog posjeta BiH predsjednica će prvi put obići Bosansku Posavinu, točnije Orašje i Derventu. Posjetit će tamošnje Hrvate i franjevačke samostane, kazali su izvori.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 16:38:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a58a77fb9e03ee5488b4591/80

Butković: Projekt Pelješkog mosta ide dalje

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u utorak da nema nikakvih uvjeta Europske komisije za gradnju Pelješkog mosta i da nema nikakvih zapreka da se on gradi.

U izjavi novinarima Butković je kazao da projekt Pelješkog mosta ide dalje te da je komunikacija s Europskom komisijom stalna, a pogotovo je takva bila u onoj prvoj fazi odobravanja sufinanciranja tog projekta, koja je rezultirala i pozitivnom odlukom EK u lipnju 2017. godine da se u 85-postotnom iznosu sufinancira taj projekt.

"Što se tiče ovih nekih današnjih izjava, ja moram reći da Lovrinović zaista nije dovoljno upućen ili ne zna da je Europska komisija odobrila Hrvatskoj financiranje iznosu od 357 milijuna eura projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji ide u četiri faze", rekao je između ostaloga Butković, reagirajući na istup saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića oko Pelješkog mosta. Podsjetio je da je ovih dana donijeta odluka o odabiru izvođača radova, a danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude i za natječaj za nadzor radova na Pelješkom mostu.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije "realizacije gradnje".

"Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje", rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Butković je, pak, podsjetio da je 18. listopada predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio pismo Europskoj komisiji i njenom predsjedniku Junckeru o pojedinostima projekta te o njegovoj pripremi i provedbi. Kako je naveo, Plenković je u tom pismu izrazio pravo Republike Hrvatske da gradi most na svom teritoriju u cilju njegova spajanja, a napomenuo je i da komunikacija s Bosnom i Hercegovinom oko tehničkih karakteristika mosta traje još od 2005. godine, kako bi neškodljiv prolaz bio omogućen i kako bi BiH ostvarila svoje pravo. 

Kako je naveo, Plenković se istovremeno sličnim pismom obratio i bosanskohercegovačkim visokim dužnosnicima Denisu Zvizdiću i Vjekoslavu Bevandi. Kada je u pitanju granica s Bosnom i Hercegovinom, Butković naglašava da to je bilateralno pitanje između dviju susjednih i prijateljskih država, koje nema nikakve veze s gradnjom Pelješkoga mosta.

"Preporuka Europske komisije, s čim se Hrvatska i rukovodi sve vrijeme, jest da to rješavamo u prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima, što ćemo i dalje činiti", poručio je Butković. 

Kazao je i da nema nikakvih uvjeta iz Europske komisije, ponovivši da je donijeta odluka o financiranju Pelješkog mosta, kao i o odabiru izvođača. 

"Čekamo hoće li biti žalbi, ako ne bude žalbi, brzo će se potpisat ugovor. Danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za postupak za izbor nadzora za Pelješki most, dakle nema nikakvih zapreka da Hrvatska gradi Pelješki most", rekao je ministar.   

Zamoljen da prokomentira Lovrinovićevu izjavu da je na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade danas održao izvanrednu press konferenciju, Butković je izjavio:  "Ne mogu vam komentirati o kojim informacijama i sa čime raspolaže gospodin Lovrinović, mogu vam samo reći ono sa čime sam ja upoznat. U resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest Pelješki most i sa svim sam pojedinostima dobro upoznat".

Dodao je da je Europska komisija prilikom donošenja odluke o financiranju Pelješkog mosta provjerila sve. "Ona ne bi donijela odluku da postoji nešto što bi eventualno za takvu odluku bilo problematično", zaključio je Butković.  

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 16:37:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Sabor: Nakon jednomjesečnog odmora, kreće nova sjednica

Nakon jednomjesečnog odmora saborski zastupnici u srijedu se vraćaju u sabornicu, budući da počinje nova, 7. sjednica na kojoj ih čeka više od 100 točaka dnevnog reda.

Nova će sjednica uobičajeno početi Aktualnim prijepodnevom, na kojemu će pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i članovima Vlade postaviti 39 zastupnika. Ždrijebom je odlučeno da će prvi pitanje postaviti nezavisni Furio Radin, posljednji SDP-ov Peđa Grbin.

Sabor će u srijedu raspraviti i premijerovo Izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, dok će se u četvrtak pred zastupnicima naći Vladin Prijedlog zakona o državnoj imovini.

Sedma sjednica potrajat će do kraja ožujka, a u 30-ak plenarnih dana zastupnici će raspraviti brojne zakone, kako one koje je predložila Vlada, tako i oporbene.

Vlada je Saboru poslala Konačan prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se ovlast raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu vraća općinama i gradovima, prestaje potreba za funkcioniranjem Agencije za poljoprivredno zemljište te se ona ukida.

Predložila je i izmjene Zakona o poticanju ulaganja, koje će, uz ostalo, omogućiti povoljnije uvjete za ostvarenja potpora za projekte s područja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).

Na saborskom dnevnom redu su i brojni oporbeni prijedlozi, među njima i Kluba SDP-a da se po hitnom postupku potvrdi Istanbulska, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Raspravu čeka i nekoliko desetaka izvješća za 2015. i 2016. godinu koje su, među inima, podnijeli Hrvatska narodna banka, Fina, HANF-a, Državno odvjetništvo, Agencija za elektroničke medije.

Najavljujući novu sjednicu, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je i izmjene saborskog Poslovnika te donošenje Etičkog kodeksa za zastupnike. "Ideja je da se Poslovnik donese u prvim tjednima zasjedanja, a paralelno da se donese i etički kodeks", kazao je Jandroković početkom siječnja.

Izmjenama Poslovnika naglasak se stavlja na uvođenje reda u traženju stanki, skraćuje vrijeme za replike i povrede Poslovnika. Umjesto sadašnje dvije, replika bi trajala jednu minutu, ne bi se moglo replicirati unutar kluba, o povredi Poslovnika umjesto do jedne minute zastupnici bi govorili do najdulje pola minute.

Kad je riječ o stankama, predstavnik kluba zastupnika mogao bi tražiti da iznese stav kluba o bilo kojoj temi u vremenu od 13,30 do 15 sati, izlaganje mu, kao i do sada, ne bi smjelo prijeći pet minuta, a na njega se ne bi moglo replicirati.

Novom sjednicom Sabor 'otvara' redovitu parlamentarnu sezonu koja traje do 15. srpnja.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 15:09:20 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5df800b9e03e794e8b459e/80
Foto: Pixabay

Zbog visokih temperatura opasnost od paunovog oka na maslinama

"Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenog sredstava za zaštitu bilja!"

Vremenske prilike koje vladaju proteklih dana, s neuobičajeno visokim temperaturama za ovo doba godine, uz povremene oborine, znatno pogoduju zarazi uzročnikom bolesti paunovoga oka (Spilocea oleagina). - piše Antena Zadar

- Zbog toga maslinarima preporučujemo provedbu zaštitnih mjera protiv ove ekonomski najznačajnije bolesti. Najbolje je uporabiti jedan od navedenih raspoloživih pripravaka s dozvolom: Cuprablau-Z ili Difcor ili Nativo 75 WG ili Neoram WG ili Nordox 75 WG. 

Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenog sredstava za zaštitu bilja! Upozoravamo na urednu popunu evidencijske liste rabljenih pripravaka, kao i na njihovo prikladno zbrinjavanje nakon uporabe. - stoji u obavijesti savjetodavca Ivana Šimičevića. 



Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 14:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .