Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583760b31eea8fbbe88b4639/80
Foto: HDZ

Darko Milinović: Napravio sam 400 pobačaja

Saborski zastupnik i bivši HDZ-ov ministar zdravstva Darko Milinović gostovao je u Pressingu na N1 televiziji

U kakvim ste odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićm?

U korektnim.

Jeste li zadovoljni statusom u stranci?

Iznednadilo me je što mi je Plenković ponudio potpredsjedničko mjesto u Odboru za unutarnju politiku, jednom od najvažnijih odbora u Saboru. Siguran sam da predsjednik poštuje moj rad, moja županijska organizacija ima jedan od najboljih rezultata, to je poštivao i Karamarko. Kada imate jaku bazu, nije bitno voli li predsjednik ili ne, to je bitno za ministre.

Jeste li Vi HDZ-ova desnica?
Jesam, ako HDZ ima centar i desni centar, onda spadam u desni centar.

U toj desnici su i Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović za koje se spekulira se da će solirati i osnovati svoj saborski klub.

To bi bilo nevjerodostojno i bio bi to politički kraj za Hasanbegovića ili Esih. Uvijek sam imao 100 razloga da izađem iz HDZ-a, ali uvijek sam našao razloge zašto ću ostati.

Je li Hasanbegović "desniji" od Vas?
Hasanbegović i ja imamo drugačiji nastup u javnosti, pa zbog toga on izgleda desnije, ali ne mislim da je on više desno.

Vi ste za otvaranje arhiva bivšeg sustava, a rekli ste da je dokumentacija pod ključem SDP-a. Jeste li za lustraciju?

Lustracija je vrlo kompleksno pitanje, ali o njoj se treba otvoriti široka javna rasprava i vidjeti što nam ona može donijeti. Ja sam za to da neposredni egzekutori odgovaraju.

Bi li Franjo Tuđman prošao lustraciju?

Da. Bio je u jednom dijelu svog života žigosan od strane komunizma, kasnije je razvijao svoju ideju kroz HDZ i postao predsjednik.

Je li Tito bio zločinac?

Da, to je čovjek koji je pobio najviše Hrvata. On u svijetu ima zasluga, ali njegove negativnosti puno nadilaze eventualne njegove pozitivnosti.

Treba li promijeniti naziv Trga maršala Tita?

Da. Vjerujem da moje mišljenje dijeli većina hrvatskih građana.

Kako komentirate afere sa zaraženim mesom i jajima, kako se to pojavilo sad odjednom?

To je samo pokazatelj da se tržište mora srediti. Nije to odjednom, novine i javnost su puno upozoravali i prije, ali je uvijek to držano sa strane. Čestitam ministru Tolušiću, nije on hrabar, njegova je obaveza da zaštiti građane od onih proizvoda koji štete zdravlju, a koji dolaze iz drugih zemalja.

Biti ministar je krvav posao

Je li Vam žao što niste opet izabrani za ministra zdravstva?

Nema šanse da bih opet bio ministar, ja sam to odradio. Krvav je to posao, u četri godine sasvim se istrošiš.

Jeste li Vi protiv pobačaja?

Ja sam protiv pobačaja, ali nisam protiv zakonske zabrane pobačaja. Ja sam za edukaciju, ponosan sam što sam mnoge žene odgovorio od pobačaja.

Koliko ste kao ginekolog napravili pobačaja?

Previše, da je i jedan previše je. Napravio sam ih u karijeri 400-njak.

Mogu li sada neki reći da je Dado Milinović 'ubojica'?

Ne bih rekao da sam ubojica, ja sam radio pobačaje, a ubojstvo bi bilo da sam ženu prislo na to, ali žena je došla dobrovoljno.

Više saznajte i pročitajte OVDJE.

Facebook komentari

hr Thu Nov 24 2016 22:51:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd20a2b4739833038b460f/80
Foto: Pixabay

Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku: U BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori se zajednički jezik policentričnog tipa

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku, nastaloj nakon niza regionalnih konferencija projekta "Jezici i nacionalizmi" i predstavljenoj u četvrtak u Sarajevu, uz ostalo stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa" te da "korištenje četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika"

"Riječ je o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi", stoji u Deklaraciji.

Tu činjenicu, drže potpisnici Deklaracije, "potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost", a "korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika".

U Deklaraciji stoji kako "inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih 'prevođenja' u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti".

Potpisnici Deklaracije smatraju da "činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama" te da svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika.

"Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika, a činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi", stoji u Deklaraciji.

Dodaje se da između "standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama".

Potpisnici Deklaracije pozivaju, uz ostalo, na ukidanje "svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika i prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti".

Pozivaju i na izbjegavanje "nepotrebnih, besmislenih i skupih 'prevođenja'" te na "slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti".

Pozivajući na "jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima", potpisnici pozivaju na "slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe" te na "slobodu 'miješanja', uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika".

Potpisnici navode da su deklaraciju donijeli "suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji".

Deklaracija je dostupna na internetskoj stranici  www.jezicinacionalizmi.com.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 18:58:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd29f3b4739833038b461e/80
Foto: Policijska uprava splitsko-dalmatinska

Aržano: Obilježena 26.godišnjica pogibije prve žrtve Domovinskog rata Josipa Jovića

U Aržanu je danas obilježena 26. godišnjica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata, pale u borbi za slobodnu Hrvatsku 31. ožujka 1991. u dobi od 22 godine.

Svečanost je započela polaganjem vijenaca i svijeća na grobu Josipa Jovića, na mjesnom groblju u Aržanu, a heroju Domovinskog rata počast su, nakon članova njegove obitelji, odali izaslanik ministra unutarnjih poslova i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Dario Hrebak, glavni ravnatelj policije Marko Srdarević i načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić, zatim zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić, načelnik Općine Cista Provo Božo Ćubić, te predstavnici ostalih gradova, općina, udruga, kao i djeca iz Osnovne škole „Josip Jović“ iz Aržana.

Nakon polaganja vijenaca i svijeća održana je sveta misa u župnoj crkvi Svih Svetih u Aržanu, koju je predvodio policijski kapelan i dekan fra Žarko Relota, ujedno i izaslanik vojnog ordinarija, iza koje je uslijedila svečana akademija u Osnovnoj školi, na kojoj se nazočnima prigodnim riječima obratio izaslanik ministra Dario Hrebak. Svečanost je uveličala i klapa PU splitsko-dalmatinske „Sveti Mihovil“, izvođenjem himne i prigodnih pjesama.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 17:54:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd1803b47398b5058b4572/80

Tjedan novca: Koliko su financijski pismeni splitski srednjoškolci?

U sklopu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca, održano je 30. ožujka u HGK Županijskoj komori Split predavanje Financijska pismenost namijenjeno učenicima srednjih škola.

Tjedan novca u Hrvatskoj obilježava se brojnim aktivnostima kojima je cilj unaprijediti razinu financijske pismenosti i omogućiti djeci, mladima i građanima stjecanje financijske kompetencije, nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. 

Hrvatska gospodarska komora, kao jedan od sudionika projekta Financijske pismenosti, tijekom ovog tjedna organizira više tematskih radionica i stručnih predavanja za učenike i studente u nekoliko gradova.

Na predavanju u Splitu, stotinjak učenika iz nekoliko splitskih srednjih škola imalo je priliku upoznati se iz prve ruke, od strane predstavnika financijskih institucija, s ulogom i značajem tih institucija kao i osnovnim financijskim pojmovima.

U ime HGK uvodno se obratio Alan Božić iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, dok su predstavnici financijskih institucija, Toni Lukšić iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Tomislav Aljinović iz Societe Generale – Splitske banke, Izidora Bunić Rostohar iz Uniqa osiguranja i Danijel Miletić iz ZB Investa na zanimljiv način i svaki iz svog kuta približili učenicima poslovanje i usluge banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova te nadzorne financijske institucije.

Putem interaktivnih predavanja i razgovora sa srednjoškolcima nastojalo im se ukazati na važnost učenja upravljanja financijama, budući da bolje poznavanje financijskih proizvoda i usluga i veća financijska informiranost omogućavaju donošenje boljih financijskih odluka.

Prema istraživanju koje su krajem 2015. proveli HNB, HANFA i Ipsos u suradnji s Ministarstvom financija na temu financijske pismenosti u Hrvatskoj, prosječna financijska pismenost građana Hrvatske iznosi 11,7 od mogućeg 21 boda, pri čemu najnižu razinu financijske pismenosti imaju upravo mlađi od 19 godina (9,3 boda), što dovoljno govori o potrebi i nužnosti njihova educiranja po tom pitanju.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:52:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58cb8b31b473984bc98b45b2/80
Foto: Facebook

Plenković prozvao SDP zbog Agrokora: "Pjevaju svoju pjesmu"

Premijer Andrej Plenković pozvao je u četvrtak na smirenost i obazrivost u izjavama i koracima koji se poduzimaju oko Agrokora te ponovio kako bi želio da rješenje za održivost kompanije postignu vlasnik, uprava, vjerovnici i dobavljači koncerna

"Mislim da trebamo cijelu tu priču dedramatizirati, nastojati se ponašati onako kako se Vlada ponaša proteklih nekoliko tjedana. Mi smo angažirani na način da radimo sistemski zakon koji će zaštititi interese hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava, a svi resori daju svoje zadnje opaske kako bi taj zakon na Vladi sutra mogli usvojiti. Nakon toga on će ići u Sabor", rekao je Plenković koji je na Malti sudjelovao na kongresu Europske pučke stranke.

Premijer očekuje da se nađe rješenje koje će omogućiti novu likvidnost, restrukturiranje i održivost kompanije.

"Željeli bismo da takvo rješenje postignu vlasnik, uprava, vjerovnici, dobavljači. Naš je interes da sve što se događa s Agrokorom nema negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i zato apeliram na sve da budu obazrivi u koracima koje rade, u izjavama koje daju, jer kao što vidite financijska tržišta su jako osjetljiva. To nikome nije u interesu i nitko to ne želi", istaknuo je Plenković.


Zdravko Marić odlično radi svoj posao

Upitan vidi li zbog izjava predstavnika nekih ruskih banaka o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga Agrokora neku odgovornost ministra financija Zdravka Marića, koji je prije dolaska u Vlade radio u tom koncernu, premijer je rekao kako to ne bi komentirao te kako Marić nije bio zadužen za pisanje financijskih izvješća u Agrokoru o čemu je i sam već dao nekoliko izjava.

"Prema tome, da li neka banka ili neki njen predstavnik kaže kakva su bila financijska izvješća Agrokora to je u ovom trenutku iz mog kuta gledanja vrlo teško razabrati i ne bih to uopće niti komentirao", kazao je Plenković.

Premijer želi da se polako i detaljno utvrdi cijelo činjenično stanje te poručuje da ministar Zdravko Marić odlično radi svoj posao.

I ministar Marić u četvrtak je za Hinu poručio da financijska izvješća Agrokora nisu bila u njegovoj nadležnosti dok je bio zaposlenik koncerna te da ostalo ne može komentirati.

Na upit može li komentirati prozivke o njegovoj eventualnoj odgovornosti s obzirom na optužbe iz ruske banke VTB, vjerovnika Agrokora, o nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga, ministar Marić za Hinu je kratko kazao: "Ne mogu to komentirati, ali u mojoj odgovornosti nisu bila financijska izvješća koncerna."

Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je u srijedu, između ostaloga, da su problemi u koncernu nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, za što su odgovorni vlasnici i menadžment i to u dužem vremenskom razdoblju.


Oporba ima svoju ulogu

Na upit hoće li se to pretvoriti u politički problem zbog inzistiranja oporbe na istrazi DORH-a i USKOK-a, premijer je rekao kako oporba ima svoju ulogu te pozvao na smirenost.

"Oporba ima svoju ulogu, svoju pjesmu koju želi pjevati. Mislim da je ovo ipak trenutak za jedan visoki stupanj političke odgovornosti, za smirenost, za neubiranje nekih dnevnih poena, za koje ne vidim baš da će im donijeti neki veliki plus. Pozivam kolege da malo smire loptu", rekao je Plenković i dodao kako će biti prigode za raspravu o tome kad zakon o sistemski važnim kompanijama dođe u Sabor.

Ponovio je kako vjeruje da će zakonski tekst biti spreman za sutrašnju sjednicu Vlade, a najavio je i da će se vidjeti i što će biti s kadrovskim pitanjima.

"Vidjet ćemo što će biti s kadrovskim odlukama, o tome ćemo danas kad se vratim", rekao je premijer odgovarajući na upit hoće li na sjednici Vlade u petak biti i razrješenje članova Uprave HEP-a, što je danas na Hrvatskom radiju najavio ministar državne imovine Goran Marić.

S Orbanom o otkupu udjela MOL-a u Ini

Hrvatski se premijer na Malti među ostalim sastao i s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom te ponovio želju Hrvatske da kupi dionički udio MOL-a u Ini.

"Razgovarali smo s Orbanom o ukupnim odnosima Hrvatske i Mađarske. Mislim da smo i jedan i drugi u cijelosti svjesni da nemamo tu situaciju između Ine i MOL-a da bi odnosi Hrvatske i Mađarske bili besprijekorni. (…) Ponovili smo s naše strane želju da otkupimo udio MOL-a u Ini i s njihove je strane potvrđeno da MOL i dalje ostaje pri svom, da taj udio prodaje. Prema tome, taj proces će trajati neko vrijeme, a kroz kvalitetan, dobar, dobrosusjedski dijalog mislim da možemo pomoći u ostvarenju toga cilja i na tom obojica radimo", izjavio je Plenković.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:37:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .