Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b54bf3bcb557a32378b47ea/80
Foto: Pixabay

Najveći mitovi o održavanju čistoće doma

Oko teme „čistoća“ kruže raznorazni mitovi – od kojih su neki pogrešni. Međutim, što je istina, a što ne? To ćemo vam otkriti…
Treba li prati piletinu prije kuhanja? Ubija li doista sapun bakterije? Kad je riječ o higijeni, kolaju razne priče i pričice. Mnoge od toga su preuzete od naših baka i djedova – bez da se netko pitao jesu li istinite ili ne. Stoga smo odlučili malo „raščistiti“ tu temu… 

1. Fenomati za ruke su higijenski 

POGREŠNO!  Posljednjih godina su se posvuda proširili fenomati za ruke po javnim toaletima – jer se tako ruke posuše „ekološki prihvatljivije“ od brisanja papirom. Međutim, je li to i higijenski „prihvatljivije“? Istraživanje Sveučilišta Westminster pokazalo je da nije! Dapače, kad fen počne raditi, raspršuje bakterije naokolo do tri metra daljine – a kod brisanja papirnatim ručnicima virusi se šire tek 25 cm daleko, piše miss7.  

2. Toalet je najprljavije mjesto u kući

POGREŠNO!  Puno je veći izvor bakterija spužvica za suđe. Daska za toalet je suha i hladna, a bakterije vole vlažna i topla mjesta. Vlaga i ostaci hrane na spužvi potiču rast bakterija – čak ih je 400 puta više nego na daski u toaletu! 

3. Prljavština nastaje sama od sebe

POGREŠNO! Sigurno ste se već pitali otkud sva ta prašina u vašem stanu? Većinu prljavštine stvaramo mi sami. Kad bi se prašina pogledala pod mikroskopom, otkrili bismo mrtve stanice kože, kosu i niti tkanine. Čovjek gubi oko 40.000 stanica kože svake minute – stoga nas to i ne čudi previše. To objašnjava zašto je stan prljaviji nakon što odu gosti – više ljudi, više prašine! 

4. Sirovu piletinu uvijek treba oprati 

POGREŠNO!  U piletini se može razviti salmonela – stoga je pranje prije kuhanja kontraproduktivno. Naime, mlaz vode, odnosno kapljice koje lete naokolo, proširit će salmonelu. Dovoljno je staviti meso u tavu i dobro ispržiti kako bi se pobili svi uzročnici bolesti. 

5. Mrlje se skidaju jedino vrućom vodom 

POGREŠNO!   Mnogi ljudi pri čišćenju poštuju pravilo: što je više vruće, to bolje – jer tako nestaju bakterije i mrlje. To nije istina! Naime, većina sredstava za čišćenje djeluju s hladnom vodom. Kod pranja posuđa topla voda ima smisla, zato jer se masnoća bolje topi. 

6. Sapun ubija bakterije 

POGREŠNO!  Ne ubija ih, nego pomaže da se isperu sa kože. Zbog toga antibakterijski sapuni nemaju nikakve posebne svrhe – dapače, štetni su za okoliš. Već 30 sekundi pranja ruku s normalnim sapunom - uz pravilno trljanje – otklonit će 99,9 posto svih bakterija. 

7. Jedino antibakterijska sredstva dobro čiste

POGREŠNO! Većina mikroorganizama su bezopasni – stoga su antibakterijska sredstva nepotrebna. Pošto uništavaju bakterijsku ravnotežu - a posljedica može biti stvaranje rezistentnih bakterija – štetna su za okoliš. Ako ne čistite prirodni kamen (npr. mramor), drveni parket ili gumene dijelove, sredstvo za čišćenje na bazi octa sasvim je dovoljno. 

8. U zamrzivaču umiru sve bakterije 

POGREŠNO!  Na temperaturi od -18 stupnjeva bakterije se „zamrznu“ – ne mogu se razmnožavati, ali nisu mrtve. Kad otopimo namirnicu, bakterije ponovno živnu. Na sobnoj temperaturi se udvostručuje broj bakterija svakih 20 minuta. 

9. Ostrugane teflonske tave izazivaju rak 

POGREŠNO!   Teflonske tave s vidljivim ogrebotinama štetne su tek na temperaturama višim od 260 stupnjeva. Tek tada počne sloj tvari zvane politetrafluoretilen ispuštati otrovnu paru. Takve temperature postižu se tek ciljanim zagrijavanjem pa se u tom slučaju preporučuju gusnate tave. 

10. Kuhinjske daske za rezanje su pune bakterija 

POGREŠNO!  Ako ih se redovito i temeljito očisti, drvene i plastične daske za rezanje mogu se bezbrižno koristiti. Drvo zbog smole i eteričnih ulja ubija klice, a određene vrste drveta sadrže i tanin koji ubija klice. Osim toga, drvo se brzo suši, pa to dodatno ubija bakterije. Plastične daske za rezanje mogu se oprati u stroju za pranje posuđa – tamo temperature oko 60 stupnjeva ubiju bakterije. 


hr Sat Jul 28 2018 14:06:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d6197d129111cc65b8b4599/80
Foto: Pixabay

Jednostavni test može otkriti rak jajnika čak dvije godine ranije

Test koji su kreirali stručnjaci mogao bi igrati veliku ulogu u liječenju sedmog najraširenijeg raka kod žena

Znanstvenici u Belfastu tvrde da jednostavni krvni test može previdjeti rak jajnika čak dvije godine ranije. Kreirali su jednostavnu metodu uz pomoć biomarkera koji se sastoji od četiri proteina.

Studija koja je objavljena u časopisu Nature bavila se analizom krvi 80 osoba tijekom sedam godina. 

Liječnik Bobby Graham, voditelj studije i profesor na Sveučilištu u Belfastu, je otkrio: "Algoritam će analizirati krvni uzorak i javljati bilo kakvu abnormalnost u razinama proteina koji su povezani s rakom."

- Takav screening test može identificirati rak dvije godine ranije nego što trenutni testovi to mogu", dodao je.

Ako se rak jajnika dijagnosticira u ranoj fazi, postoji čak 90-postotna šansa da će pacijent preživjeti sljedećih pet godina. U trećoj fazi ta šansa pada na 22 posto.

Liječnica Rachel Shaw objasnila je: "Oko polovice slučajeva raka jajnika otkriveni su prekasno pa i terapija ima manju učinkovitost. Ovakvi testovi koji ranije detektiraju bolest su ključni."

hr Sat Aug 24 2019 22:03:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d618d3d29111c185c8b456e/80

Prestanite koristiti Google i spasite planet!

Smiješno bi bilo očekivati da će Ecosia nadmašiti Google, ali napravili su nevjerojatne stvari za naš planet.
Posljednji tjedan feedovi društvenih mreža prepuni su apela medijima koji navodno nedovoljno izvještavaju o požarima u Amazonskoj prašumi, apela da se spase pluća svijeta i priroda,... i na tome uglavnom sve ostane. Naše licemjerje na društvenim mrežama je već neka druga tema, a s obzirom na to da većinu vremena provodimo na internetu, sada imamo priliku barem malo pridonijeti očuvanju okoliša.

Što je Ecosia pretraživač?

Ecosia je internetski pretraživač sa sjedištem u Berlinu, a svoj profit usmjerava neprofitnim organizacijama koje rade na pošumljavanju. Podrazumijeva društveno poslovanje, podržavaju potpunu financijsku transparentnost te štite privatnost svojih korisnika.

Zarađuju kao i Google ili neki drugi pretraživači - od oglasa. Odnosno, ako pretražujete npr. vodoinstalater u Splitu i kliknete na nešto od ponuđenih stavki, 80 % iznosa tog oglasa donirat će se za sadnju drveća.

Sadi li doista Ecosia stabla?

Možda o tom najbolje govore njihova financijska izvješća i njihovi projekti. Surađuju s raznim organizacijama kako bi zasadili stabla u 16 zemalja diljem svijeta. Usredotočuju se na pošumljavanje tamo gdje je najpotrebnije, odnosno na područja s velikim brojem jedinstvenih vrsta.

Slika prikazuje donirani iznos raznim udruženjima:
Slika prikazuje broj posađenih stabala svakog mjeseca:

Drveće ima više prednosti za okoliš: apsorbiraju ugljični dioksid i na taj način usporavaju globalno zagrijavanje, sprečavaju dezertifikaciju i održavaju tlo plodno te pružaju sigurna staništa za životinje u šumama.
 
Trenutno imaju projekte u Peruu, Nikaragvi, Kolumbiji, Haitima, Brazilu, Maroku, Španjolskoj, Senegalu, Burkini Faso, Gani, Madagaskaru, Ugandi, Tanzaniji, Etiopiji, Keniji i Indoneziji.

Ecosia vs. Google

Smiješno bi bilo očekivati da će Ecosia nadmašiti Google, ali napravili su nevjerojatne stvari za naš planet.
Ono što bi moglo biti zanimljivo mlađim generacijama, jest to da mogu pretraživati skraćenim hashtagovima. Npr. #g vas prebaci na Google, #fb na Facebook, #yt na Youtube. Još neke prečace možete pronaći ovdje.

hr Sat Aug 24 2019 21:21:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d61745c29111c165c8b456b/80

Dalmatinska čičvarda: Recept za najfinije varivo od slanutka

Znate li što je čičvarda? Odgovor glasi: čičvarda je najfinije varivo od slanutka koje ste probali. Vi imate slanutak, mi imamo recept...

Ništa ne hrani tako dobro kao gusta, mirisna jela na žlicu. Još ako u tim jelima ima fine mesnate slanine, onda su ta jela pun pogodak. Ovo varivo od slanutka, u Dalmaciji znano i kao čičvarda, je upravo takvo; mirisno, gusto, aromatično i obogaćeno slaninom, jelo koje biste mogli jesti svaki dan. Slobodno u njega ukuhajte i par domaćih kobasica.

Slanutak je popularan svuda u svijetu i svaka zemlja ima svoje jelo u kojem je slanutak glavna zvijezda. Probajte još jednu verziju variva sa slanutkom, slasno jelo na žlicu koje Rimljani obožavaju, možda ga počnete obožavati i vi, piše punkufer.hr

Sastojci:

250 g suhog slanutka
150 g slanine
1 glavica luka
2 mrkve
2-3 srednje velika krumpira
2-3 režnja češnjaka
200 ml pasirane rajčice
1 žlica koncentrata od rajčice
1 mala ljuta papričica
1 lovorova lista
3 žlice maslinova ulja
sol, papar
2 l vode ili temeljca

Priprema:

1. Slanutak namočite večer prije (namačite ga najmanje 12 sati) pa ga skuhajte u puno vode. Kuhajte oko 2-2,5 sata, odnosno dok slanutak ne bude mekan. Možete koristiti i slanutak iz konzerve, u tom ga slučaju ocijedite i dobro isperite.

2. Očistite luk pa ga narežite na tanke listiće. Slaninu narežite na kockice. Krumpir ogulite, operite i narežite ga na manje kockice.

3. Zagrijte dublju posudu, dodajte slaninu pa malo popržite na „suho“, kad slanina ispusti masnoću dodajte maslinovo ulje i luk pa pirjajte dok luk ne omekša.

4. Dodajte sitno sjeckani češnjak i mrkvu koju ste narezali na kolutiće. Promiješajte, pirjajte minutu-dvije pa dodajte koncentrat od rajčice i podlijte s malo vode. Dodajte ljutu papričicu i lovorov list te kuhani slanutak pa nastavite pirjati još dvije-tri minute. Dodajte i pasiranu rajčicu i promiješajte.

5. Potom dodajte krumpir pa sve zalijte temeljcem ili vodom, posolite i popaprite, poklopite i pustite da se kuha 30 - 40 minuta na tihoj vatri. Čičvarda je gotova kad su krumpir i mrkva mekani.

6. Na samom kraju izvadite par žlice kuhanog slanutka i krumpira, zdrobite ih vilicom, dodajte tekućine i promiješajte pa sve vratite u lonac i na taj način ugustite varivo.

hr Sat Aug 24 2019 19:31:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d614e7b29111c9d5b8b4582/80

“Lijek za sve bolesti”: Proteinsko brašno od 18 kuna koje se u Hrvatskoj rijetko kad jede

Ova žitarica se sadi u proljeće, a dozrijeva u ljeto. Prvo se stavlja sušiti, pa se prži, a na kraju se melje kako bi se dobilo brašno.
Tsampa je temeljna tibetanska namirnica koja se smatra lijekom za sve bolesti – snižava loš kolesterol i krvni tlak, stavlja se na bolni zub, jede se za bolju probavu… Tibetanci vjeruju da ne postoji problem koji ova namirnica ne može riješiti. 

Riječ je o prženom brašnu od ječma koji se tradicionalno dodaje slanom tibetanskom čaju s dodatkom maslaca, ali se može pomiješati s običnom vodom i pivom.

Obično se od tekućine i brašna prstima zamijesi glatka kuglica koja se jede za doručak, ručak ili večeru. Izvrsno zasićuje jer je bogata proteinima, no sadrži i vrijedne vitamine te minerale. Od tsampe se peče kruh, peciva i kolači, a dodaje se i kao zgušnjivač u juhe i gulaše. 

Upotreba ovog brašna u Tibetu ne čudi ako je poznato da je ječam jedna od rijetkih žitarica koje uspijevaju na visokim nadmorskim visinama. 

Ječam se sadi u proljeće, a dozrijeva u ljeto. Prvo se stavlja sušiti, pa se prži, a na kraju se melje kako bi se dobilo brašno.

Obično brašno od ječma dostupno je i u hrvatskim trgovinama zdrave hrane, prodaje se po cijeni od oko 18 kuna za kilogram, no rijetko kad se koristi u domaćim kućanstvima, piše punkufer.hr

hr Sat Aug 24 2019 16:49:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .