Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583fd52e1eea8fae078b4620/80
Foto: Rade Popadić

Osobni bankrot zatražilo 686 građana i dva obrtnika

Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 348,1 milijun kuna

Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 688 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 347 postupaka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot - Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

 Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama, piše Večernji list.

 Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

 Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 28. studenoga pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 686 građana i dva obrtnika, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 348,1 milijun kuna.

 Do 28. studenoga je 347 postupaka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 112, izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 39 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

 Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 3.386 vjerovnika, a duguju im ukupno 348.1 milijun kuna.

 Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu - 368, a slijede Osijek sa 63, Pula s 47, Rijeka s 37 te Split sa 23 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Vukovaru sa pokrenuta četiri postupka, te u Požegi, Čakovcu i Gospiću gdje je pokrenuto po pet postupaka. 

 Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, 148,1 milijun kuna prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 36,3 milijuna kuna prijavljenih dugova. 

 U savjetovalištu u Dubrovniku  prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 29,7 milijuna kuna, Virovitici 27,1 milijun kuna, a u Puli 21,5 milijuna kuna.




Facebook komentari

hr Thu Dec 01 2016 08:47:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5e881b9e03ef9838b4607/80
Foto: Screenshot / HRT

Bivši radnici "Dalmacijavina" traže obeštećenje za zgradu u Trajektnoj luci

Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci

Stotinjak bivših radnika Dalmacijavina okupilo se u utorak ispred nekadašnje zgrade tvornice vina, alkoholnog i bezalkoholnog pića u splitskoj Trajektnoj luci odakle su pozvali mjerodavne institucije da riješe njihove probleme tako da ih obeštete za oduzetu nekretninu.

Predsjednica Nezavisnog sindikata Dalmacijavina Danica Stipović podsjetila je kako je 2012. ta tvrtka otišla u stečaj, no, unatoč tome, proizvodnja se nastavila. Radnici su pak izbačeni iz zgrade u koju ni danas ne smiju doći, a ono što je najgore je to da nisu obeštećeni za oduzetu nekretninu, ustvrdila je.

- Naši tadašnji direktori bili su prisiljeni potpisati sporazum koji je država sastavila i u kojem je stajalo da se moramo iseliti iz zgrade Dalmacijavina u Trajektnoj luci. Svi znamo da je zgrada od velikog značaja za državu i da ima veliku vrijednost, no, država nije prepoznala vrijednost i probleme svojih radnika koji su godine života ovdje ostavili. - rekla je Stipović.

Napomenula je da je 2003. zgrada procijenjena na 80 milijuna kuna te da država nije obeštetila radnike za oduzetu nekretninu, pa ni u stečaju zgrada nije prodana jer je sagrađena na pomorskom dobru. A zgradu su, dodaje, gradili radnici koji su u njoj radili više od 40 godina. Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci.

Stipović je rekla da su se danas radnici okupili zato što su sve državne institucije tražile da se državno odvjetništvo očituje o problemima zgrade Dalmacijavina, a nakon očitovanja odvjetništva radnici nisu uspjeli uspostaviti nikakav kontakt s Ministarstvom državne imovine, Ministarstvom financija, predsjednikom Vlade niti s predsjednicom države iako su se u više navrata obraćali na njihove adrese. 

Radnici imaju ugovore po kojima su '60-ih godina prošlog stoljeća kupili objekt od Luke, pretovar i skladište, tvrdi članica Odbora vjerovnika Dalmacijavina Marija Pijevac, i dodaje da su objekte do 1986. dogradili što je ušlo i u temeljni kapital u kojem piše da će ih se za njihova ulaganja obeštetiti. Tvrdi kako je država objekt radnicima ukrala odnosno oduzela te ponovno vratila Luci zbog čega ne znaju s kime se sada bore, ali, kaže, ni u čijoj državi žive.

- Činjenica je da smo mi vlasnici zgrade i da ćemo to jednoga dana na europskom sudu i dokazati. - poručila je Pijevac te pozvala nadležne da se odazovu na njihov poziv.

Regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Ivica Blažević istaknuo je da se radnici pet godina nakon otvaranja stečajnog postupka ponovno nalaze na početku, te da je žalosno što državne institucije ne funkcioniraju u tom slučaju. Kaže kako je cilj radnika i sindikata da se potraživanja radnika namire u cijelosti, te da je za to nužno da državne institucije priznaju Dalmacijavinu pravo na obeštećenje za nekretnine na pomorskom dobru.

- Uz to, potrebno je da se vjerovnici, državne institucije, odreknu u cijelosti ili dijelom potraživanja u korist radnika, vjerovnika u stečajnom postupku u visini i na način da bivši radnici budu u cijelosti namireni, te bi državno odvjetništvo jasno trebalo izići s prijedlogom nagodbe kako bi radnici namirili svoja potraživanja. Već mjesecima je novac od otkupnine deponiran na posebnom računu na Trgovačkom sudu u Splitu. Shodno tome, veoma je jednostavno realizirati nagodbu. U suprotnom će radnici ostati bez namirenja svojih potraživanja. - zaključio je Blažević.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591af117b9e03edd0d8b4628/80

AGROKOR Ljerka Puljić i Tomislav Lučić nikoga nisu teretili

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

U zagrebačkom Županijskom odvjetništvu ispitana je druga grupa osumnjičenika u aferi Agrokor nakon čega su odvjetnice Tomislava Lučića i Ljerke Puljić rekle da su njihovi klijenti iznosili obranu, porekli krivnju i pri tom nikoga nisu teretili.

Lučićeva odvjetnica Laura Valković rekla je da je njezin branjenik porekao počinjenje kaznenih djela i kratko objasnio istražiteljima da je sve njegovo postupanje bilo u skladu sa zakonima i standardima.

Lučić je, kazala je braniteljica, odlučio detaljnu obranu iznijeti kad bude ostvario pravo uvida u spis. Valković je rekla da njezin klijent nikoga nije teretio te da ne zna hoće li tužiteljstvo tražiti istražni zatvor za njezinog klijenta iako su oni to pokušavali doznati u Državnom odvjetništvu.

U tužiteljstvu je ispitana i Ljerka Puljić koja je također negirala krivnju. Njezina odvjetnica Ljiljanu Planinić novinarima je rekla da je iznijela obranu onoliko koliko je to mogla u ovom času i da je porekla počinjenje djela. Novinari su pitali odvjetnicu je li policija nešto pronašla u prostorijama njezine klijentice, s obzirom da su pretrage trajale jučer na više lokacija, a ona je odgovorila da nisu pronašli ništa bitno.

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

Slično su ustvrdili i odvjetnici koji nazoče drugom danu pretrage imanja obitelji Todorić - Kulmerovih dvora.

Odvjetnici Ante Todorića Rajko Čogurić i Fran Olujić rekli su da su istražiteljima dostavili broj telefona svog klijenta za kojega kažu da nije u bijegu te da je policiji dao svoju londonsku adresu i da će se čim primi poziv za ispitivanje uputiti u Hrvatsku. Smatraju i da nema potrebe za raspisivanjem tjeralice za osnivačem posrnulog koncerna Agrokor Ivicom Todorićem i njegovim sinovima Antom i Ivanom koji su također osumnjičeni u ovom slučaju.

Uz Todorića i njegove sinove osumnjičeni su i jučer uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Tijekom dana bi svi uhićeni trebali biti ispitani nakon čega će tužiteljstvo odlučiti hoće li protiv njih pokrenuti istragu i zatražiti istražni zatvor. 

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 12:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fff61eea8fbbed8b4568/80
Foto: Richmond Fellowship

Hrvatska mreža protiv siromaštva: Omogućiti svima da sudjeluju u društvu je prvo "socijalno pravo“

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nino Žganec poručio je da se europski stup socijalnih prava mora provesti uz pomoć participativnog vodstva, uključujući i civilnog društva, i obuhvatiti one koji su najviše zahvaćeni trenutnim nedostatkom socijalnih prava

Hrvatska mreža protiv siromaštva i Europska mreža protiv siromaštva u utorak su, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe siromaštva, pozvale sve članice EU-a da zaustave siromaštvo, poručivši da se borba protiv siromaštva tiče omogućavanja ravnopravnog sudjelovanja u društvu i osiguravanja dostojnih uvjeta života za sve građane. 

- Ne učiniti to predstavlja povredu ljudskih prava te pozivamo sve ljude i političke institucije da ispune svoju dužnost kako bi stvorili svijet bez siromaštva i socijalne isključenosti. - stoji u priopćenju Hrvatske mreže protiv siromaštva, članice Europske mreže protiv siromaštva.

Predsjednik Europske mreže protiv siromaštva Sergio Aires kazao je da rasprava o budućnosti Europe predstavlja mogućnost za Europsku uniju da pokaže kako brine o 25 posto građana koji žive u riziku od siromaštva. "U studenom ove godine može biti konkretiziran jedan važan korak prema iskorijenjivanju siromaštva - Socijalni summit u Gotenburgu mora biti u stanju pokazati političku usmjerenost da se učini završni korak unaprijed u smjeru postizanja sporazuma o obveznoj provedbi Europskog stupa socijalnih prava, a ne samo za područje Euro zone”, naglasio je.

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nino Žganec poručio je da se europski stup socijalnih prava mora provesti uz pomoć participativnog vodstva, uključujući i civilnog društva, i obuhvatiti one koji su najviše zahvaćeni trenutnim nedostatkom socijalnih prava.

Sve to, naglasio je, mora biti pokriveno odgovarajućim financiranjem, omogućavanjem vladama da investiraju u odgovarajuće sustave socijalne zaštite, kvalitetne socijalne usluge i poslove te da zaustave rezove potaknute mjerama štednje.

- Iznad svega to mora dovesti do konkretnih pozitivnih poboljšanja u stvarnim životima ljudi s iskustvom siromaštva diljem Europske unije. Hrvatska mreža protiv siromaštva sudjeluje u međunarodnom projektu EMIN 2 s ciljem ispitivanja koncepta minimalnog dohotka. Naše društvo, kao i svako ono društvo koje želi biti socijalno pravedno, mora pronaći rješenje za sprječavanje siromaštva. Trenutne stope siromaštva, gdje je jedna petina stanovništva pogođena, predstavlja apsolutno neprihvatljivo stanje. - istaknuo je Žganec.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 10:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5be74b9e03e14838b4630/80
Foto: Facebook / Udruga Anđeli

Majci malog Leona odmah nakon njegove smrti oduzet je status njegovateljice, ostala je bez ičega

Roditelji koji imaju teško bolesnu djecu i sami često obole i nisu sposobni za rad, a država to od njih očekuje jer ih istog trena kad im umre dijete ostavi bez ičega

Dvanaestogodišnji dječak Leon Lapaš koji je imao preko 20 dijagnoza, preminuo je u noći s petka na subotu u zagrebačkoj Klaićevoj bolnici. U srijedu, u 11:35, održat će se njegov sprovod na Krematoriju. 

Njegova majka Leonela Pomper cijeli njegov život provela je 24 sata dnevno brinući se o njemu. Puno puta ga je sama oživljavala, bdjela nad njim te je pritom i sama teško oboljela. Leonela je imala status roditelja njegovatelja, a nakon gubitka sina taj status odmah je prestao vrijediti. - piše Index

- Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje smrću djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom. - stoji u sramotnom Zakonu o socijalnoj skrbi.

U isto vrijeme dok saborski zastupnici i državni dužnosnici nakon prestanka mandata imaju pravo još godinu dana primati plaću, majka koja je izgubila teško bolesno dijete, a koja je imala status roditelja njegovatelja, istog trena ostala je bez svega.

"Umrla sam tu noć s njim"

Leona Pomper 2007. godine s udrugom Anđeli uspjela se izboriti za to da država roditeljima koji brinu o teško bolesnoj djeci dodijeli status roditelja njegovatelja. Za 24-satnu brigu o djetetu naknada koju im država daje je mizernih 2500 kuna.

A sad je ostala i bez toga pa je, u ionako teškoj životnoj situaciji, ostala bez ikakvih prihoda.

- Ne mogu spavati, naučena sam biti budna radi Leonela. Umrla sam tu noć s njim. Jako nam je teško i ne možemo doći sebi, a zato što Leon nije imao nijedan dokument sa slikom, još moramo otići i na njegovo prepoznavanje na Mirogoj. To će otići Robert, Leonov otac, da me poštedi zbog epilepsije, jako mi je teško. - rekla je za Index Leonela Pomper.

Skrbila je o sinu 24 sata dnevno i nije se predavala, nego se borila kao lavica, kako za njega tako i za ostalu djecu i roditelje da dobiju status odgajatelja. No ovaj postojeći Zakon o socijalnoj skrbi koji definira taj status, kaže nam Leona, pod hitno se mora mijenjati.

I sama se teško razboljela

Roditelji koji imaju teško bolesnu djecu i sami često obole i nisu sposobni za rad, a država to od njih očekuje jer ih istog trena kad im umre dijete ostavi bez ičega.

I Leona je oboljela tijekom godina brige za sina. Dijagnosticirana joj je multipla skleroza, ima epilepsiju, a nedavno su joj otkriveni problemi s bubrezima. Sve to nije ni čudno, s obzirom na sve što je prolazila. Sama je tijekom svih godina puno puta oživljavala svog sina. 

- Živimo u gradskom stanu pa sam zvala u općinu bi li mi Grad mogao pomoći plaćati režije i žena koja radi u njoj mi je rekla ne i da prvo moram ići na procjenu invalidnosti. Nemam više pravo ni na što, ovaj zakon pod hitno se mora mijenjati jer čovjek ostane bez svega.

Ovo ne govorim samo radi sebe, već i radi drugih majki koje godinama brinu o teško bolesnoj djeci. Uvijek sam se bunila kad bi se desila nepravda i nastojala sam pomoći svima. - rekla je Leona.

Leona treba pomoć

Roditelji koji imaju ovako teško bolesnu djecu s brojnim dijagnozama obavljaju posao institucija. Njen sin da je bio smješten u neku instituciju, što je mogao biti zbog svih dijagnoza, koštao bi državu 20-ak tisuća kuna. To su djeca koja su na intenzivnoj skrbi, koja se moraju reanimirati. No za državu je lakše dijete ostaviti doma, a obitelji često imaju i drugu djecu o kojoj se treba brinuti, pa dolazi do raspada sistema, a tako se uništavaju obitelji. U državi misle da su riješili problem donošenjem ovog zakona, a on je tako loš. 

Leonela bi sad trebala psiho-socijalnu pomoć s obzirom na sve što je proživjela, treba joj financijska pomoć jer je ostala bez svega", rekla je Dijana Aničić i kazala kako poziva sve koji mogu da pomognu Leoneli koja ima još dvoje djece, uplatom na račun Leonela Pomper, IBAN: HR9424020063202724063, Erste banka. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 10:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .