Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Zdravstvo u 2017.: Nastavak gomilanja dugova, pokrenut projekt prioritetnih lista

Zdravstveni sustav u 2017. godini obilježio je nastavak gomilanja dugova, koji su ukupno dosegnuli 8,2 milijarde kuna, povremeni pritisci veledrogerija da im se podmiri barem dio od 3 milijarde dospjelih kuna za isporučene lijekove i medicinski materijal, te nastojanja ministra zdravstva Milana Kujundžića da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i projekt prioritetnih lista čekanja pokrene pozitivne procese u sustavu.

Zakon ipak nije donesen te je najavljeno njegovo skoro puštanje u e-savjetovanje, a Vlada je kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna zdravstvu dodijelila dodatnih 1,1 milijardu kuna, od čega 870 milijuna za podmirenje dijela duga veledrogerijama.

Ministar financija Zdravko Marić također je najavio da će u 2018. godini zdravstveni sustav biti jedan od dijelova na koji će Vlada staviti najveći fokus, a u planu je donošenje Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o lijekovima.

Kujundžić: Napravio sam i puno i malo

Upitan da ocijeni svoj rad tijekom 2017. ministar Kujundžić odgovara kako je napravio i puno i malo. "Puno utoliko što su u problemima koje imamo neke stvari stabilizirane. Sustav je financijski stabiliziran i prvi će puta biti da zdravstvo ne povećava deficit nego ulazi u stabilniju fazu smanjenja deficita", kazao je.

Navodi kako je projekt prioritetnih lista čekanja, čiji je pilot tijekom godine proveden u nekoliko bolnica, trenutno "u fazi administrativne implementacije", te će u svim bolnicama krenuti u idućih mjesec dana. Njegovom provedbom će se, kaže, ozbiljnim bolesnicima omogućiti da ne čekaju na pretrage nego do specijaliste dođu u roku tri dana, a u iduća 2 do 4 tjedna obave sve dijagnostičke i terapijske postupke. 

Kujundžić ističe da je u protekloj godini proveo funkcijsko spajanje 12 bolnica, od čega ne očekuje brze financijske efekte. No, tvrdi, to će dugoročno dovesti do podizanja kvalitete usluge, sigurnosti pacijenata i boljeg raspoređivanja ljudskih resursa, te biti smjernica za spajanje bolničkih ustanova koje treba uslijediti u Zagrebu.

"Što se tiče novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, radna verzija upućena je prije mjesec i pol u Vladin Ured za zakonodavstvo, gdje su stavljene određene primjedbe formalne prirode, ne i sadržajne, koje smo usuglasili i vjerujem da bi zakon trebao biti upućen u e-savjetovanje iza Nove godine", kaže Kujundžić.

Sukobi oko novog zakona

Iako se ne zna konačni tekst prijedloga zakona, mnogi koji su sudjelovali u njegovoj izradi već su u startu bili nezadovoljni predloženim rješenjima. Svoje nezadovoljstvo prije svega izražavaju bolnički liječnici, okupljeni u Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika, ali i Hrvatska liječnička komora (HLK), koji tvrde da u bolničkom sustavu, koji je najveći potrošač novca, nije napravljeno ništa na rješavanju gorućih problema, poput financijske održivosti bolničkog sustava, pitanja stručnog usavršavanja liječnika i cjelovitog rješenja specijalističkog usavršavanja.

S druge stranke, svoje zadovoljstvo ne skrivaju predstavnici primarne zdravstvene zaštitite, poput Koordinacije hrvatske obiteljske medicine ili Hrvatske udruge koncesionara, jer se umjesto koncesija predlaže uvođenje sustava privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos ambulante nakon odlaska u mirovinu, te mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena.

Tijekom protekle godine HLK je neprestano prozivao državu da ništa nije učinila kako bi zadržala liječnike u Hrvatskoj, uz upozorenje da je u zadnje tri i pol godine u inozemstvo otišlo 525 liječnika.

Krajem godine je nakon četiri mandata sa čelnog mjesta Hrvatskog liječničkog sindikata otišao Ivica Babić, a na njegovo je mjesto izabrana Renata Čulinović-Čaić.

Zahtjevi za skupim lijekovima

I Kujundžić je, kao i njegovi prethodnici, često bio suočen sa zahtjevima pacijenata da im se odobre novi skupi inovativni lijekovi za liječenje teških bolesti, koji su se pojavili na tržištu a nisu na listi HZZO-a.

Takve zahtjeve prvo su postavili roditelji djece koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma, a zatim i roditelji djece sa spinalnom mišićnom atrofijom. Lijekovi su odobreni za dio oboljelih.

Kao bi se riješio taj problem, Vlada je pokrenula osnivanje posebnog fonda kroz koji će se putem donacija prikupljati novac za takve terapije, a trebao bi profunkcionirati iduće godine.

Protekle godine Hrvatska, odnosno Zagreb, kandidirali su se za novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), koja se seli iz Londona zbog Brexita. Kandidatura je prije glasovanja povučena, a Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb kritizirani su da je nisu dobro pripremili.

Facebook komentari

hr Mon Dec 25 2017 09:30:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f429ccb9e03e0a948b45a9/80
Foto: Pixabay

HAK: Jak vjetar otežava promet na A1 od tunela Sv. Rok do Vučipolja

Autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje od 6,35 sati otvorena je za sav promet, a zbog jakog vjetra vozi se usporeno između tunela Sveti Rok i prolaza Vučipolje, gdje je ograničenje brzine 60 km na sat, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski autoklub (HAK).

Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Senja i Karlobaga zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle, a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno je zabrana prometa za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupinu vozila).

Povremeno jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, između čvora Kikovica i tunela Tuhobić no autocesta je otvorena za sav promet.

Zbog niskih temperatura u unutrašnjosti Hrvatske je moguća poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

 Na graničnim prijelazima sa Slovenijom Bregana (Obrežje) i Pasjak (Starod) čekanja su jedan sat na ulazu i izlazu. 

 Za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovići.  Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.
 U prekidu su trajektna linija: Sumartin-Makarska kao i  katamaranske linije: Ubli-Vela Luka-Hvar-Split i Vis-Split.
 Katamaran na liniji Jelsa - Bol - Split isplovit će na relaciji Stari Grad - Split bez uplovljavanja u luke Jelsa i Bol. Polazak iz luke Stari Grad je u 6 sati.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:28:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3cc9fab9e03e6f308b45f0/80
Foto: TZ Split

DHMZ: Pretežno sunčano

Pretežno, a u unutrašnjosti Hrvatske djelomice sunčano, navečer na sjevernom Jadranu i u zapadnim krajevima unutrašnjosti uz umjerenu naoblaku ponegdje može pasti i malo kiše, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za ponedjeljak.

Vjetar slab do umjeren južni i jugoistočni, na Jadranu u početku jaka i olujna bura tijekom dana će oslabjeti i na sjevernom dijelu okrenuti na slabo do umjereno jugo.

Najviša dnevna temperatura zraka od 2 do 6, na Jadranu između 9 i 12 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:28:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58830d981eea8f6d158b45b6/80
Foto: Zadarski list

U Zadru središnja svečanost obilježavanja 25. obljetnice VRO Maslenica '93

Prije 25 godina vojno-redarstvenom operacijom (VRO) Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske tzv. Republike Srpske krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske, a središnja svečanost obilježavanja jedne od najžešćih operacija iz Domovinskog rata održat će se u zadarskom HNK.

Operacija Maslenica bila je nužna jer je okupacijom trećine hrvatskoga teritorija 1991. godine srpski agresor komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela na području Novskog ždrila te je bilo ugroženo cijelo hrvatsko primorje i gotovo prekinuta prometna povezanost između sjevera i juga Hrvatske, koja se zbog toga otežano odvijala preko otoka Paga. Počela je u 6 sati ujutro 22. siječnja 1993. godine i u njoj su po prvi puta u zajedničkom napadu angažirane kopnene, pomorske i zračne snage OS RH.

Glavni ciljevi operacije postignuti su već nakon 72 sata te je deblokiran Zadar u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno i petnaestak sela, kao i bitne strateške točke - zrakoplovna baza Zemunik te Novsko ždrilo, čime je ponovno omogućeno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Samo nekoliko mjeseci poslije izgrađen je, naime, pontonski most na Novskom ždrilu koji je potkraj srpnja 1993. godine pušten u promet. Njime se prometovalo sve do izgradnje novog Masleničkog mosta 1997. godine.

Glavne napadačke udare tijekom operacije izvršili su pripadnici profesionalnih gardijskih brigada, a za obrambeno djelovanje angažirani su pripadnici pričuvnih brigada. Od 22. do 25. siječnja u akciji je poginulo 13 branitelja, a u iduća dva dana još šest. No, u snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima neprijatelja koji su uslijedili odmah nakon operacije, do 31. ožujka broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

Operacija Maslenica počela je istodobnim napadima kojima su u više smjerova potisnute neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu. Tijekom slijedeća tri dana trajale su borbe u kojima je oslobođen Novigrad, Kašić, Maslenica i Smoković, na Velebitu su OS RH izbile na crtu Sveti Rok - Mali Alan - Tulove grede - Bobija, a 25. siječnja ovladale Škabrnjom i jakim neprijateljskim uporištem na Ražavljevoj glavici.

Odmah nakon operacije, na sinjskoj bojišnici je 27. i 28. siječnja, provedena i oslobodilačka akcija na brani Peruća, čime je otklonjena prijetnja srpske vojske da će srušiti branu što bi imalo katastrofalne posljedice.

Program svečanog obilježavanja 25. obljetnice operacije Maslenica u Zadru je počeo u subotu ceremonijom postavljanja zastave Republike Hrvatske koja je spuštena sa zvonika katedrale Sv. Stošije, a nakon toga je na nebu iznad grada svoje umijeće predstavila akrobatska grupa "Krila Oluje“. Na Obali kralja Petra Krešimira IV. građani od subote do ponedjeljka mogu obići i taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja OSRH.

U ponedjeljak program počinje budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, a potom će biti položeni vijenci na Središnjem križu na Gradskome groblju te na spomen obilježju 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi u Ulici Ante Starčevića i zapaljene svijeće kod Spomenika svim poginulim braniteljima zadarskog područja u parku uz Trg kneza Višeslava.

Slijedi mimohod postrojbi OS RH i MUP-a s ratnim zastavama od Spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazine do HNK, te prelet tri helikoptera Kiowa Warrior iznad Gradskog mosta. U 11,30 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar počinje središnja svečanost kojoj su pokrovitelji predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković.

U svečanoj dvorani zadarskog sveučilišta bit će održan i znanstveni kolokvij povodom 25. obljetnice VRO Maslenica '93.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:27:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

Makarski policajci podnijeli žalbu na svog šefa: "Viče na nas i govori nam da smo budale i idioti"

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa

Makarski policajci poslali su dopis Uredu za unutarnju kontrolu MUP-a. Petnaest se policajaca žali na mobbing pomoćnika makarskog načelnika i kršenja kolektivnog ugovora na njihovu štetu. Pišu i o vrijeđanju. - piše Dnevnik.hr

- Prilikom otprema službe se na nas viče, galami, i vrijeđa pogrdnim riječima poput: budale, kreteni, idioti. Sve je to popraćeno jakom galamom i vikom. - ispričao je Eugen Ujevićdopredsjednik Nacionalnog sindikata policije.

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa. Na tri stranice detaljno su opisali probleme s kojima se susreću. Ti problemi uključuju, između ostalog, smjene od 12 sati na koje se tri dana zaredom dolazi, te nemogućnost korištenja slobodnog dana nakon noćne smjene.

S optužbama je upoznato i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Iz Sindikata policije Hrvatske kažu da se kolektivni ugovor mora poštivati. Potvrde li se navodi o kršenju propisa o ophođenju policijskih službenika, iz Sindikata će tražiti da se takva praksa zabrani a, u slučaju ponavljanja, navedeni rukovoditelj sankcionira. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 20:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .