Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Zdravstveni turizam mogao bi postati hrvatska "zlatna koka"

Vrhunsku kvalitetu liječenja i povoljne cijene u Hrvatskoj prepoznali su pacijenti iz svih krajeva svijeta. No, važne su nove investicije koje bi omogućile dulji boravak, posebno u pred i posezoni

Preduvjet za takvo što su zakonske izmjene koje će zdravstveni turizam definirati kao djelatnost. - piše HRT

Pod nož neurokirurga Roberta Saftića dolaze pacijenti iz cijelog svijeta. Takvih je pacijenata 60-ak od 300 godišnje. K njemu dolaze jer je među prvima u svijetu počeo izvoditi minimalno invazivne kirurške zahvate na kralježnici.

Prepoznati smo po visokoj kvaliteti i povoljnim cijenama. 'Silver generacija', oni iznad 50 godina, ciljna su skupina za razvoj zdravstvenog turizma. Hrvatska za cjelogodišnji oblik turizma ima velik potencijal. No, nužne su investicije koje se potiču u sklopu razvoja Adriatic regije, na čijem smo čelu. I za konkretne rezultate zdravstveni turizam nužno je zakonski urediti.  

Za sada zdravstveni turizam donosi 300-tinjak milijuna eura godišnje. Mogao bi mnogo više. Od 1. siječnja na snazi je novi Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji rješava mnogo toga, ali ne sve. Zašto je to tako i što bismo trebali učiniti da od te turističke grane godišnje uprihodimo više od milijardu eura u Temi dana govorili su predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK Marcel Medak i predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Zagreba Miljenko Bura.

Na pitanje rješava li problem zdravstvenog turizma novi zakon o pružanju usluga, jer su zakon o zdravstvenoj zaštiti i zakon o zdravstvenom osiguranju u pripremi i trebali bi biti doneseni do lipnja, odgovorio je da to nije dovoljno. To je samo djelomično rješenje sa strane turizma. Ministarstvo zdravstva i ministarstvo turizma ne surađuju. Još nemamo gotove izmjene prijedloga zakona o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti, gdje je reguliran i zdravstveni turizam.

Više ne možemo čekati da se izdvoji dio koji nije sporan. Ovo koči ozbiljne investicije, kaže Bura. Imamo zainteresiranih za investicije. Za pravi zdravstveni turizam nedostaje nam infrastruktura, moramo imati bolnice za takvu klijentelu, rekao je. Smatra da taj dio treba staviti u ingerenciju Ministarstva gospodarstva. Ministarstvo zdravstva i turizma ne rade zajedno, iako bi trebali. Imamo pravo zahtijevati da to bude jedan od prioriteta, EU će ga financirati, rekao je. Više od 15% putovanja u svijetu vezani su uz zdravstveni turizam. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Mon Jan 29 2018 08:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a929f402af47f850d8b46ab/80

INTERVJU S KATOM BOŠKOVIĆ: mladom poduzetnicom koja stoji iza slatkog i jedinstvenog portala u Hrvatskoj

Portal Slatkopedija pokrenut je početkom lipnja 2017. s ciljem okupljanja svih ljubitelja slastica – profesionalnih slastičara, ali i zanesenih amatera, potpunih početnika, kao i onih iza kojih je više desetljeća iskustva u pripremi slastica.

Slatku priču koja stoji iza neobičnog i jedinstvenog portala u Hrvatskoj započela je Kate Bošković, mlada Splićanka koja je već okupila brojne slastičare iako je njezina ideja zaživjela prije manje od godinu dana.

Najbolja životna odluka bile su slastice

U manje od godinu dana portal 'Slatkopedija' postao je priznati i uvaženi medij u području slastičarstva i slastica u Hrvatskoj. 

Idejna začetnica i njegova urednica Kate Bošković, 27-godišnja je diplomirana novinarka iz Splita, koja je došla na ideju pokretanja medija posvećenog isključivo slatkim temama.

Iako su joj mnogi pokušali predstaviti ulazak u vlastiti posao kao nešto previše riskantno bila je odlučna u tomu da je idealno vrijeme za okušati sreću upravo tad. 

Ono što je prije godinu dana Kate tek počela sanjati, tako je danas postalo realnost – u Hrvatskoj sada postoji medij specijaliziran za slastice i slastičarstvo, na kojemu se prate, pišu, istražuju i objavljuju sve važne informacije vezane za slastice i slastičarstvo, rade intervjui, najavljuju događanja, pišu izvještaji, upozorava na probleme, slave uspjesi… 

Kate je sretna što je na ovaj način slastičarstvo konačno dobilo zasluženu medijsku pažnju. Središte ovog inovativnog portala je u Splitu, a radni dan mlade poduzetnice pun je izazova, tekstova, mailova... 

-Slatkopedija je jedna jedina stvar za koju baš nikad nisam pomislila 'što mi je trebalo ovo' i baš zato sam sigurna da je odlazak u nesigurne poduzetničke vode bio moja najbolja životna odluka, tvrdi Kate koja nam je pristala odgovoriti na nekoliko pitanja. 

Kako donosite odluke koje ćete recepte izdvojiti na naslovnoj stranici?

Na istaknute pozicije obično idu oni recepti koji su privukli najveću pažnju čitatelja. Naravno, na našu odluku o pozicioniranju recepata na istaknute pozicije ovisi i kvaliteta samog recepta, kao i kvaliteta fotografije. Fotografija određene slastice mora „zvati“ čitatelje da i oni pokušaju pripremiti tu slasticu u svom domu. 

Je li teško baviti se samo jednim područjem; slasticama?

Nije se teško baviti jednim područjem jer je tema zaista mnogo i neprestano otkrivamo nešto novo. Mnogi su me prije nego što sam pokrenula ovaj portal pitali kako mislim puniti sadržaj, uvjeravajući me da neće biti dovoljno tema za svakodnevne objave. Međutim, situacija je upravo suprotna – tema i materijala ima toliko da mi fizički ne stignemo napisati i objaviti sve što bismo htjeli. Slastičarstvo je samo po sebi jako zanimljivo, ima puno vijesti i događanja, a tu su još i slatki proizvodi, zanimljive priče, otkrića... Zapravo je jako lijepo baviti se samo jednim područjem jer iz dana u dan dobivamo sve više znanja i postajemo sve bolji u tomu.

Dobivate li ponude za dodatne suradnje?

Da, dobivamo nove ponude, nove upite. Ponosni smo što nam se ljudi sami javljaju s prijedlozima suradnje. Ljudi nam se često javljaju kako bi nam predložili neku temu ili neku novu suradnju. Također smo ponosni na činjenicu da je i suradnja s nekim slastičarima započela na njihovu inicijativu.

Odakle naziv 'slatkopedija'?

Naziv Slatkopedija osmislila je moja najstarija sestra Jelena. Naravno, jedan od najvažnijih zadataka prije pokretanja samog portala bilo je osmisliti ime. Bilo nas je nekoliko koji smo sudjelovali u smišljanju imena. Svi smo dali svoje prijedloge (i danas čuvam taj popis prijedloga za ime), a onda smo imali tajno glasovanje za najbolje ime. 'Slatkopedija' je uvjerljivo pobijedila i danas znam da je to bio najbolji izbor jer nam mnogo ljudi hvali upravo izbor imena.

Planirate li uskoro proširenje na neke druge interaktivne medije?

S obzirom na to da nam je tek devet mjeseci, ne želimo izlaziti u javnost s velikim, nerealnim planovima. Nama se nove ideje stvaraju iz dana u dan, za neke od njih znamo da su realne i ostvarive u bliskoj budućnosti, a za neke smo svjesni da ipak moraju pričekati još neko vrijeme. Sebi stalno postavljamo realne ciljeve i realizacija svakog od njih daje nam dodatnu snagu za dalje jer znamo da možemo puno. U ovom trenutku smo koncentrirani na jačanje naše pozicije u internetskom svijetu, a za dalje ćemo vidjeti. Tko zna što će donijeti druga godina...

Je li 'slatkopedija' ostvarenje vaše kreativnosti i odakle crpite inspiraciju za svakodnevne objave?

Slatkopedija je svakako odraz kreativnosti i to ne samo moje, već i mojih bliskih suradnika. Inspiraciju za svakodnevne objave, baš poput svih ostalih novinara (i onih iz specijaliziranih, ali i onih iz dnevno-političkih medija) crpim iz dinamičnog okruženja u kojem živimo. Svaki dan donosi niz zanimljivih tema i mi se svakoj neobično veselimo.

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 12:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92864f2af47f27108b458f/80
Foto: PIXABAY

Jeste li primijetili veće cijena banana? Evo zašto su poskupjele!

Cijene banana narasle su 46 posto. Kilogram se prodaje za 12 do 14 kuna
Cijene banana na europskom, pa i hrvatskom tržištu najviše su u posljednjem desetljeću. Prema informacijama Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) Ministarstva poljoprivrede, veleprodajne su cijene banana u Hrvatskoj zadnjih nekoliko tjedana rasle i 46% u odnosu na isto razdoblje lanjske godine.

Proteklog tjedna veleprodajna je cijena žutih banana iz Ekvadora na godišnjem nivou bila 26,86% viša, iz Kolumbije 9,61%, pa nije čudno što se kilogram banana u nas u nekim trgovinama prodaje već u prosjeku za 12 do 14 kuna, dok stručnjaci najavljuju da bi im cijene i dalje mogle rasti – sve do 1. svibnja, kada se u pravilu više okrećemo sezonskom voću, piše Večernji.hr

Cavendishu prijeti izumiranje Stipe Vrcan, voditelj prodaje Dodira prirode, drugog našeg najvećeg uvoznika banana po količini nakon Konzuma, kaže kako su visoke cijene uvjetovane nizom elementarnih nepogoda koje su prije mjesec dana poharale područje Srednje Amerike. Honduras, Gvatemalu, Meksiko, Kostariku, Ekvador pogodile su ogromne količine oborina, poplave, niske temperature…, što za posljedicu ima manju proizvodnju na plantažama, ali i kašnjenja na terenu i probleme s logistikom u lukama i na cestama.

S time su se, kako prenose svjetski mediji, poklopila i politička previranja u nekim zemljama, u Hondurasu i štrajkovi radnika Chiquite, da bi čelnici dviju velikih multinacionalki – i Chiquite i Del Montea priznali kako imaju problema s proizvodnjom banana. Za Ekvador se drži kako je u tom sveopćem šoku za europsko tržište dobro i prošao jer je pretrpio najmanje štete od vremenskih nepogoda u regiji. No sada je još veći pritisak dobavljača banana na Ekvador, dok su raspoložive količine razočaravajuće u usporedbi s ranijim godinama, izjavio je za Fresh Fruit Portal Robert Greeve iz nizozemskog Anaco&Greevea.

Stabilnija ponuda očekuje se sredinom ožujka. Iako se na hrvatskom tržištu sporadično mogu naći i skupocjene crvene te neke druge egzotične sorte banana, Hrvatska kao i većina zemalja ‘robuje’ zapravo samo jednoj sorti – cavendish za koju se tvrdi da je klon jedne jedine biljke iz Jugoistočne Azije.

Polovica globalne proizvodnje banana i 99% količine koja se konzumira u razvijenim zemljama sorta je cavendish pa farmeri opravdano strahuju od elementarnih nepogoda i klimatskih promjena koje pogoduju nizu patogena koji bi ih mogli istrijebiti. Vrcan kaže kako je cavendish najbolja, najukusnija i najizdržljivija sorta banana koje oni godišnje u Hrvatsku uvezu u prosjeku 450.000 kartona, što je oko 8,2 milijuna kilograma, dok u ovoj godini uvoz planiraju povećati i na 500 tisuća kartona. Dok Konzumove idu kroz marku Derby, banane Dodira prirode na našem se tržištu prodaju s oznakom Favorita.

Direktno ih uvoze iz Ekvadora, gdje imaju godišnje ugovore s proizvođačima pa Vrcan drži da će se cijene njihove robe u maloprodaji zadržati na najviše 14 kuna. Godišnje po stanovniku pojedemo 12,5 kilograma banana. Prema podacima HGK, lani smo u prvih 10 mjeseci uvezli banana u vrijednosti 38,7 milijuna eura, što je gotovo petina ukupne vrijednosti uvezenog voća u Hrvatsku od 152,6 milijuna eura te 8% više u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Ljeti pada prodaja banana – U asortimanu voća i povrća na hrvatskom tržištu banana ima udjel od čak 10 do 12% – ističe Vrcan.

Neki tvrde kako potražnju za bananama u nas svake godine diktiraju jabuke. Ako su skuplje ili ih nema, uvozimo više banana, no Vrcan tvrdi da to nije točno. Zimi, kad nemamo puno izbora, naravno da se bolje prodaju banane, dok ljeti, kad prispije puno drugog sezonskog voća, njihova prodaja pada, objašnjava on. Američki dobavljač banana Emil Serafino iz Exp Groupa za Fresh Fruit je izjavio kako su cijene banana predugo bile niske tako da će neizvjesnost oko proizvodnje, klimatske promjene i cjenovni šok mnoge prodrmati da shvate njihovu pravu vrijednost.


Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 10:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a841c3f2af47f1c0f8b45db/80
Foto: Pixabay

Tražite sezonski posao?: Zagrebačka pivovara i TIA partner zapošljavaju

Tvrtkama su potrebni pomoćni sezonski radnici na području Dalmacije te povodom toga organizirano je druženje s kandidatima

S obzirom na povećan opseg posla tijekom sezone, od travnja do listopada, Zagrebačka pivovara i njezina tvrtka kći TIA partner zapošljavaju djelatnike na pomoćnim pozicijama. Na području Dalmacije to su sezonska zanimanja vozača, dostavljača i pomoćnih radnika u skladištu i distribuciji i unaprjeđivača prodaje.

U povodu otvaranja novih sezonskih pozicija, organizirano je i druženje s kandidatima u u ponedjeljak, 19. veljače 2018. godine, od 11 do 17 sati u Splitu u hotel Cornaro, Sinjska ulica broj 6.

Zagrebačka pivovara i TIA partner su prve hrvatske kompanije koje na ovaj način nastoje privući potencijalne kandidate. Na samom događanju kandidati će moći dobiti više informacijao vodećoj domaćoj pivarskoj kompaniji i jednom od triju TOP poslodavaca u Hrvatskoji i o njezinoj tvrtki kćeri TIA partner. Još važnije, kandidati će imati priliku predstaviti se i u razgovoru s potencijalnim poslodavcem, podijeliti iskustva koja imaju u traženim sezonskim poslovima. Sve što trebaju jest ponijeti svoj životopis ili ga zajedno s molbom poslati na adresu elektroničke poštekarijera@molsoncoors.com.

Zagrebačka pivovara i TIA partner kao poslodavci kandidatima mogu ponuditi poticajno radno okruženje i pozitivnu radnu atmosferu. Dobra je vijest da se najboljim sezonskim radnicima potencijalno otvara mogućnost trajnog zapošljavanja. Više informacija o pozicijama za koje postoji potreba sezonskog zapošljavanja na području Rijeke, Kvarnera i Istre može se pročitati na www.zagrebackapivovara.hr i www.tia-partner.hr

Facebook komentari

hr Wed Feb 14 2018 12:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/55d1cd65fc7d010c008b45a3/80
Foto: Dalmacija News

Eurostat: U Hrvatskoj pada broj nezaposlenih

Na godišnjoj je razini stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tako smanjena za 2,5 postotnih bodova, a broj nezaposlenih za 47.000., pokazalo je izvješće Eurostata

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u prosincu 2017. ostala je nepromijenjena na mjesečnoj razini, a Hrvatska bilježi daljnji pad i ponovno je izdvojena u skupinu zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u 28-članom EU, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u prosincu se zadržala na 7,3 posto, najnižoj razini od listopada 2008. godine, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. U usporedbi s istim razdobljem godine ranije smanjena je tako za 0,9 postotnih bodova.

I u 19-članoj eurozoni je ostala na mjesečnoj razini nepromijenjena, na 8,7 posto, zadržavši se na najnižim razinama od siječnja 2009. godine, navode u statističkom uredu EU-a. Na godišnjoj razini pala je za postotni bod. 

U Hrvatskoj je u prosincu lani skliznula na 10 posto, s 10,3 posto u prethodnom mjesecu, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Krajem 2017. godine bez posla je bilo 47.000 ljudi manje nego godinu ranije

U prosincu 2017. godine u Hrvatskoj je prema najnovijem izvješću bez posla bilo 179 tisuća građana, šest tisuća manje nego u studenome. Na godišnjoj je razini stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tako smanjena za 2,5 postotnih bodova, a broj nezaposlenih za 47.000., pokazalo je izvješće Eurostata.  

Time se Hrvatska, prema priopćenju europskog statističkog ureda, opet svrstala u skupinu zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, a koju i dalje predvodi Grčka, s padom stope nezaposlenosti za 2,6 postotnih bodova. U nju su još izdvojeni Portugal, s padom stope nezaposlenosti za 2,4 postotna boda, te Španjolska, s padom za 2,1 postotni bod.

Najnižu stopu nezaposlenosti među članicama EU-a i dalje bilježe Češka, s 2,3 posto, te Malta i Njemačka, s po 3,6 posto. Najviše stope i dalje imaju Grčka, s 20,7 posto u listopadu 2017. i Španjolska, sa 16,4 posto.

U Eurostatu procjenjuju da je u prošlogodišnjem prosincu bez posla u EU bio 17,961 milijun građana, od čega 14,137 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini broj nezaposlenih smanjen je u EU za 165 tisuća, a u eurozoni za 134 tisuće.

U usporedbi s prosincem 2016. godine u EU je njihov broj smanjen za 2,066 milijuna a u eurozoni za 1,536 milijuna.

Među mladima nastavljen silazni trend

U 28-članom EU stopa nezaposlenosti među mlađima od 25 godina u prosincu 2017. iznosila je 16,1 posto, nasuprot 18 posto godinu dana ranije. U eurozoni je smanjena na 17,9 posto, s 20,3 posto u prosincu 2016.

Bez posla je u prosincu lani u EU u cjelini bilo 3,654 milijuna mladih u dobi do 25 godina, od čega na eurozonu otpada 2,574 milijuna.

Na godišnjoj je razini broj nezaposlenih u toj dobnoj skupini tako smanjen za 411 tisuća u EU a za 301 tisuću u eurozoni.

Najnižu nezaposlenost među mladima i dalje imaju Češka, sa stopom od 4,9 posto, i Njemačka, sa 6,6 posto. S druge strane, daleko najvišu stopu nezaposlenosti mladih i dalje bilježi Grčka, sa 40,8 posto u listopadu 2017., a slijede Španjolska s 36,8 posto i Italija, s 32,2 posto. 

Hrvatska je u četvrtom tromjesečju 2017. po najnovijem izvješću bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 24,5 posto, uz nezaposlenih 39 tisuća građana u dobi do 25 godina, nasuprot 25,3 posto u prethodna tri mjeseca. U istom razdoblju 2016. godine iznosila je prema podacima iz najnovijeg Eurostatova izvješća 30,4 posto.

Facebook komentari

hr Thu Feb 01 2018 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .