Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01be09b9e03e029e8b462f/80

Od usamljenosti se možete razboljeti

Moderna medicina pomaže sve većem broju ljudi da žive duljim i zdravijim životima nego ikada dosad, ali novija istraživanja pokazuju da novu pošast predstavlja sve prisutnija društvena izolacija koja se smatra jednako štetnom po zdravlje poput, primjerice pušenja ili pretilosti.

Američki znanstvenici upozoravaju na "epidemiju usamljenosti" koja utječe na razvoj brojnih zdravstvenih problema. 

Rezultati studije što su ih nedavno iznijeli članovi Američke udruge psihologa pokazuju da su kod osoba s višestrukim društvenim kontaktima izgledi za iznenadnu smrt niži za čak 50 posto. 

Meta-analiza provedena na 148 studenata iz SAD-a, Europe i Australije pokazala je da društena izolacija, usamljenost i odluka o tomu da živite sami, značajno utječu na preuranjenu smrt, gotovo jednako kao i ostali rizični čimbenici, poput pušenja ili pretilosti. 

"Ova su istraživanja podcijenjena", tvrdi psihologinja sa Sveučilišta Brigham, Julianne Holt-Lunstad, koja je iznijela razultate istraživanja u na sastanku psihologa u Washingtonu. 

"Podaci prikupljeni u okviru više stotina raznih studija provedenih među milijunima sudionika daju nam snažne dokaze o značaju društvenih kontakata za fizičko zdravlje pojedinca."

"Usamljeni ljudi češće puše, češće su pretili i rjeđe vježbaju", dodaje Anne Boeger iz Njemačkog centra za osobe treće životne dobi. Kaže i da se usamljenost povezuje s povećanom opasnošću od razvoja raka dojke i kardiovaskularnim problema. 

Holt-Lunstad tvrdi da je godine 2010. oko 35 posto ljudi starijih od 45 godina bilo kronično usamljeno, a samo deset godina ranije bilo ih je 20 posto. 

Kao razlog za to navodi sve više domaćinstava s po jednim članom, veću stopa razvoda i snažnije fokusiranje na društvene medije nego na stvarne životne kontakte. 

Osoba ne mora biti fizički sama da bi se osjećala usamljeno. Usamljenima se osjeća 43 posto starijih ljudi, iako ih samo 18 posto živi samo. Često i u braku ljudi osjećaju nedostatak smislene interakcije. 

Profesorica psihologije sa Sveučilišta Bochum, Maike Luhmann je optimistična. Nedavno je objavila veliku studiju o usamljenosti koja se temelji na društveno-ekonomskim podacima. 

Luhmannino istraživanje ne dovodi u vezu zdravlje i usamljenost, no pokazuje da na usamljenost nisu predodređene samo određene dobne skupine, premda od nje najčešće pate ljudi treće životne dobi. 

"Promjene u društvu, kao i struktura kontakata nisu nužno negativni. Primjerice, društveni mediji i internetske aplikacije poput Skypea starijim, manje pokretnim osobama mogu pružiti priliku da ostanu u kontaktu s članovima obitelji i prijateljima s kojima mogu komunicirati i češće nego ranije", kaže Luhmann te dodaje da treba prekinuti s predrasudom da su osobe koje imaju vlastitu djecu manje usamljene. 

"Djeca nisu jamstvo za sprečavanje usamljenosti, osobito žive na drugome kraju svijeta", kaže psihologinja. 

Po podacima Njemačkog centra za osobe treće životne dobi osobe koje se osjećaju isključeno ili društveno izolirano imaju više izgleda da se osjećaju usamljeno, a dojmu "nepripadanja nigdje" u moderno doba sve češće pridonosi i sve snažnije izraženo siromaštvo, kaže Luhmann.

Facebook komentari

hr Tue Nov 07 2017 15:11:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0f378bb9e03e51018b45ed/80
Foto: teklic.hr

Zašto je dobro jesti mandarine svaki dan?

U ove jesenske dane, kada započinju sezone prehlada, imunitet je najbolje štiti na što prirodniji način, a voće koje nam u to možemo pripomoći su mandarine
Mandarine su bogate vitaminom C, štite imunitet od prehlada, pomažu u održavanju vitke linije i k tome još su ukusne. U nastavku pročitajte ostale razloge zašto je dobro jesti mandarine svaki dan.

1. Mandarina za vitku liniju

Kao idealna namirnica za jačanje imuniteta i vitku liniju preporučuje se i mandarina koja je sastavom slična naranči: obiluje vitaminima C i A, folnom kiselinom i kalijem, a tu su i vitamini B skupine te kalcij, magnezij, cink, bakar i željezo.

2. Snižava loš kolesterol

Istraživanja su pokazala da koža mandarina sadrži hranjive spojeve koje učinkovito snižavaju “loš kolesterol”, objavljeno je u časopisu Diabetes.

3. Sprečava pretilost

Znanstvenici sa Sveučilišta Western Ontario otkrili su kako hranjiva tvar skrivena u mandarinama sprječava pretilost, nudi zaštitu od dijabetesa tipa 2 i ateroskleroze. Riječ je o bolestima koje su odgovorne za pojavu srčanog, ali i moždanog udara.

4. Idealne za pripremu obroka

Mandarina je namirnica koju možete koristiti i u raznim jelima, pogotovo svježim voćnim salatama. Sok mandarine možete koristiti i u pripremi jela od tjestenine kao i u pripremi kolača. Isto tako, sok mandarine možete koristiti u pripremi jela s piletinom ili ribom. 

5. Može i na kožu

Od mandarina možete napraviti i masku za lice za zdraviji i blistaviji izgled kože. Uzmite 4 kriške madnarine, odstranite sjemenke i izmiksajte u blenderu sa žlicom jogurta i žlicom meda. Nanesite na lice i vrat i ostavite neka djeluje 10 do 20 minuta. Dobro operite lice, a masku možete koristiti dva puta tjedno ako imate masnu kožu te jednom tjedno ako imate suhu i normalnu kožu. 

6. Popravlja raspoloženje

Vjerovali ili ne, mandarine mogu popraviti vaše raspoloženje, tvrde iz Klinike Mayo. Miris mandarine pomaže kod stresa, depresije i tjeskobe. Ako imate loš dan i želite se osjećati opuštenije, pokušajte s mandarinama! 

7. Teže mandarine su bolje

Kod kupnje mandarina birajte one teže jer sadrže više vode i soka. Kako ne bi izgubile vrijedne nutrijente, mandarine držite podalje od direktnog svjetla. Konzumirajte ih svakako unutar sedam dana od dana kupnje., piše ordinacija.hr 

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 20:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0f19c0b9e03e3d028b4568/80

Pljačka o kojoj se priča: Ukraden viski vrijedan 5 milijuna kuna

Iz slavne francuske trgovine "La Maison Du Whisky“ u Parizu ukradena je jedna od najrjeđih boca viskija na svijetu - Karuizawa 1960.

Iz slavne francuske trgovine "La Maison Du Whisky“ u Parizu prije nekoliko dana ukradeno je 69 boca viskija. To ne bi bilo ništa čudno da se među plijenom nije našla i jedna od najrjeđih boca na svijetu – Karuizawa 1960. 

Točnije, kolekcionari tvrde da je ukraden viski pod nadimkom "Vjeverica“ koji potječe iz japanske destilerije Karuizawa koja više nije u pogonu.

Riječ je iznimno rijetkom single malt viskiju s udjelom od 51.8 posto alkohola. Vjeruje se da je preostalo tek 41 boca ovog viskija. 

Trgovina je procijenila da je plijen vrijedan 794.000 američkih dolara odnosno oko 5 milijuna kuna, od čega se samo vrijednost Karuizawa 1960 procijenjuje na 1 i pol milijun kuna., piše punkufer.hr

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 18:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0efc1fb9e03e91018b4594/80
Foto: Screenshot Youtube

Noćno nebo na Braču: Miječna staza i zvijezde (VIDEO)

Video prikazuje prekrasne ljepote otoka Brača nad noćnim nebom
Od 8760 sati u godini, središte naše mliječne staze je najbolje vidljivo tek nekih 100-tinjak sati, pod uvjetom da je vedra noć bez vlage i svjetlosnog zagađenja. U tom kratkom vremenu prešao sam preko 1000 km po noći, po nepoznatom i nepristupačnom terenu, borio se sa neispavanošću i svakavim ˝beštijama˝ kako bi realizirao Izložba "2017: Odiseja Brač"., kaže autor videa Božan Štambuk.

Ovo mu je prvi doticaj s astrofotografijom,a s obzirom na skromnu opremu zadovoljan je kako je ispalo. 

Sigurno će i vas oduševiti! 

Lokaliteti na kojima je video sniman: Zlatni Rat - Bol, Mauzolej Petrinović - Supetar, Kamenolom - Donji Humac, Skulpture kipara Frane Antonijevića - Novo Selo, Crkva sv. Nikole - brdo Kruška kraj Selca, Mirje - Postira, Samostan Blaca - Pustinja Blaca, Koloč - Nerežišća


Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 16:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0ef604b9e03e0c008b4625/80

Slike iz Života ratnika premijerno na RTL-u

Dokumentarni film "Slike iz života ratnika" redatelja Silvija Mirošničenka televizijsku premijeru će imati u subotu 18. studenoga 2017. u 19,40 sati u programu RTL-a u povodu Dana sjećanja na Vukovar.

"Slike iz života ratnika" priča je o ratnom heroju vukovarske obrane, Ivanu Anđeliću – Doktoru i njegovom ratnom putu, film o istinskom heroju Domovinskog rata, koji je preživio ratni pakao Vukovara. Ivan Anđelić vuče obiteljske korijene iz Rame pa je nakon pada Vukovara sa svojim ratnim iskustvom i suborcima krenuo u obranu tog područja. Poput svih velikih heroja, tih, skroman, srce i duša svoje postrojbe, Ivan Anđelić – Doktor postaje zapovjednik obrane te ustrojava brigadu Rama. Polovicom lipnja 1992. godine je teže ranjen te nakon teškog izvlačenja i višesatnog putovanja preko Vran planine, Doktor je prebačen u bolnicu u Splitu. Iako ranjavan više puta, odbijao je otići u zasluženu mirovinu te je nastavio karijeru profesionalnog vojnika, a umirovljen je tek nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i preustroja ratnih postrojbi HV-a.

 U režiji Silvija Mirošničenka početkom godine održana je premijera dokumentarnog filma u MSU-u, koji je bio iste večeri dvaput prikazan zbog velikog interesa gledatelja. U produkciji Udruge za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba i Udruge dr. Ante Starčević–Tovarnik, snimljen u minimalnim produkcijskim uvjetima, na čelu s redateljem Silvijom Mirošničenkom te na poziv Antuna Ivankovića iz Tovarnika, začetnika cijelog projekta, realiziran je ovaj sjajni dokumentarac o velikom, izuzetnom čovjeku i borcu. Film je to koji nam na sugestivan način pokazuje kako hrabrost, plemenitost, odlučnost i ustrajnost čine prave heroje.

 Tijekom snimanja filma, kao dodatni sponzori projekta pridružili su se Ministarstvo hrvatskih branitelja, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Tovarnik



Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .