Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

ZAPOČELO TESTIRANJE Ubrzo će biti poznato koliko je hrvatskih građana bilo zaraženo koronavirusom

Serološko testiranje obuhvaća 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) počeo je serološko testiranje koje bi trebalo dati dugoočekivani odgovor o raširenosti koronavirusa u našoj populaciji, odnosno koliki je postotak hrvatskih građana prokužen, javlja Jutarnji list. Serološko testiranje obuhvaća 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo.

- Za sada smo u sklopu validacije testova uz uzorke seruma bolesnika s potvrđenom infekcijom Covid-19 testirali i 120 osoba iz opće populacije te zdravstvenih djelatnika testom ELISA. Na temelju tako malog broja ispitanika, prerano je govoriti o tome kolika je prokuženost populacije. Kao što je najavio ravnatelj HZJZ-a, dr. Krunoslav Capak, ovog će tjedna početi testiranje većeg broja ispitanika, čime će se steći bolji uvid u prokuženost naše populacije, rekla je dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a za Jutarnji list.

- Test ELISA metoda je serološke dijagnostike kojom se u serumu bolesnika dokazuju pojedine klase protutijela, IgM, IgG i IgA. Ovisno o dokazanim protutijelima, možemo reći radi li se o akutnoj ili nedavnoj infekciji, odnosno ranijem kontaktu s virusom. Ako osoba ima protutijela za SARS-CoV-2, znači da je stekla imunitet, no o trajanju imuniteta ne znamo mnogo više jer se radi o novom virusu te je od njegove pojave prošlo premalo vremena da bi se moglo govoriti o dugotrajnosti imuniteta, dodala je dr. Vilibić-Čavlek.

Imunitet

Serološka testiranja provode se i u ostalim zemljama EU, a rezultati iz Češke i Slovenije pokazuju da je u tim zemljama virusom bilo zaraženo između dva i pet posto populacije. U slučaju da se slično pokaže i kod nas, to bi, prema procjenama, značilo da je najviše 125.000 hrvatskih građana prokuženo, što je svakako nedostatno za postizanje kolektivnog imuniteta (imunitet krda), koji je kod Covida-19 između 60 i 70 posto. Odnosno, da bi se koronavirus SARS-CoV-2 prestao širiti u nekoj populaciji, njezina prokuženost mora biti između 60 i 70 posto.

Serološkim testovima mogu se određivati protutijela IgM, IgG i IgA koje naše tijelo razvija tijekom borbe s virusom. - Protutijela IgM prva su koja se javljaju kao odgovor na virusnu infekciju. Obično ih možemo dokazati krajem prvog tjedna od početka bolesti. Njihova je prisutnost u krvi prolazna, što znači da se mogu naći tijekom akutne faze bolesti i neko vrijeme poslije, a zatim nestaju. Stoga nalaz tih protutijela ukazuje na akutnu ili nedavnu infekciju.

Protutijela IgG pojavljuju se ubrzo nakon protutijela IgM, dosežu visoku razinu tijekom akutne bolesti, a nakon preboljenja bolesti njihova razina opada na niže vrijednosti te ostaju prisutna dulje vrijeme i štite od ponovne infekcije. Serološkim je testovima moguće dokazati i protutijela IgA, koja pokazuju sličnu pojavnost kao i IgM - pojasnila je dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku HZJZ-a.

Lažno pozitivni

Serološko testiranje neki su svjetski političari nazvali “game-changingom” što će nam pomoći da se život vrati u normalu otkrivajući tko je sada imun na Covid-19. Deseci biotehnoloških tvrtki i istraživačkih laboratorija požurili su s razvojem testova, a vlade diljem svijeta kupile su milijune takvih setova u nadi da će moći donijeti odluke o vraćanju ljudi na posao. Primjerice, britanska je vlada krajem ožujka naručila 3,5 milijuna seroloških testova od nekoliko kompanija da bi se kasnije otkrile da nijedan od tih testova nije bio dovoljno pouzdan.

- Valjanost serološkog testa njegova je sposobnost da pravilno klasificira rezultate kao pozitivne odnosno negativne. Osjetljivost i specifičnost su mjere valjanosti testa. Osjetljivost testa je postotak pozitivnih rezultata koje on ispravno prepoznaje kao pozitivne, a specifičnost postotak negativnih rezultata koje test ispravno prepoznaje kao negativne, pojasnila je dr. Vilibić-Čavlek. Naglašava da rezultati testa mogu biti i lažno pozitivni, što znači da osobe koje nisu bile u kontaktu s virusom test pogrešno klasificira kao pozitivne, odnosno lažno negativne, odnosno da ljude koji su bili u kontaktu s virusom i razvili protutijela pogrešno klasificira kao negativne.

- Test se smatra visoko pouzdanim kada je vrlo mali postotak lažnih reakcija. Radi dobivanja pouzdanih rezultata, u serološkoj dijagnostici virusnih infekcija, pa tako i Covida-19, početno testiranje provodi se testovima visoke osjetljivosti kako bismo izbjegli lažno negativne rezultate, a potom se potvrdno serološko testiranje provodi testom visoke specifičnosti kako bismo izbjegli lažno pozitivne rezultate, dodala je dr. Vilibić-Čavlek.

Pouzdanost

Zbog mogućih lažno pozitivnih i negativnih rezultata pri uvođenju novih seroloških testova potrebno je prethodno napraviti validaciju tj. provjeriti njihovu valjanost odnosno pouzdanost. 

- Validirali smo različite tzv. brze (imunokromatografske) te ELISA testove, u čijem je odabiru sudjelovala i voditeljica Službe za mikrobiologiju dr. Blaženka Hunjak. Testovi ELISA pokazali su veću osjetljivost i specifičnost u odnosu na brze testove. No, i ELISA testovi mogu pokazati lažno pozitivne rezultate, posebice ako je osoba bila zaražena nekim drugim koronavirusima, poput prehlade. Prema preporukama Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, reaktivne rezultate testa ELISA potrebno je potvrditi složenijim testovima koji se izvode u kulturi stanica, a dokazuju protutijela koja imaju sposobnost neutralizacije virusa.

Ta su protutijela visoko specifična za tip virusa te su pouzdan dokaz da je osoba bila u kontaktu sa SARS-CoV-2 ,rekla je dr. Tabain. 

Međutim, za izvođenje ovakvih testova potrebna je visoka razina biozaštite (BSL-3), zbog čega se oni većinom izvode samo u referentnim laboratorijima. 

- HZJZ ima BSL-3 laboratorij koji se nalazi na Odjelu za dijagnostiku tuberkuloze te, u dogovoru s voditeljicom odjela dr. Ljiljanom Žmak, radimo na uvođenju spomenutih potvrdnih seroloških testova, koji su u završnoj fazi pripreme. Laboratoriji Referentnog centra Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava u HZJZ-u jedini u Hrvatskoj koriste kulture stanica u rutinskoj dijagnostici te stoga jedini mogu raditi potvrdne serološke testove za humanu dijagnostiku, zaključila je Irena Tabain.

hr Mon May 11 2020 08:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5edbf6326f2ab8c75a8b4590/80
Foto: Screenshot

Hrvatske šume demantiraju snimku, tvrde da to nije Jakupčić: Najavili su i tužbu

Dnevnik Nove Tv objavio je ekskluzivnu snimku susreta Josipe Rimac i predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića.
Samo 4 dana prije privođenja, u ponedjeljak 25. svibnja, u 19:43, Krunoslav Jakupčić ušetao je u jedan zagrebački kafić. Nije odmah sjeo za stol, već je nervozno šetao oko stola dvije minute, popravljao košulju i gledao kroz prozor. Točno tri minute poslije, u kafić je ušetala Josipa Rimac

Indikativno, dvije osobe koje će četiri dana poslije biti privedene zbog korupcijske afere, u istom su kafiću, ali nadzorna kamera otkriva da su potom sjeli zajedno za isti stol. Pozdrav implicira da se nisu sreli prvi puta.“, navode.

Hrvatske šume oglasile su se priopćenjem, ali i najavile tužbu.

- Nova TV objavila je lažnu vijest da se g. Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, krajem svibnja susreo s gđom Josipom Rimac. Naime, osoba koja se susreće s Josipom Rimac na snimci objavljenoj u Dnevniku Nove TV 6. lipnja 2020. nije g. Krunoslav Jakupčić. Zadovoljštinu protiv širitelja ove lažne vijesti potražit ćemo na sudu", stoji u priopćenju Hrvatskih šuma.

hr Sat Jun 06 2020 22:02:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eda9e586f2ab8f2588b458a/80
Foto: Facebook

Hloverkina turistička zajednica u minusu: Troškovi marketinga porasli za 542 posto

U izvješću koje je sastavljala sama direktorica piše da su se troškovi marketinga 'povećali za 542 posto'. U kategoriji 'ostali nespomenuti rashodi' krije se dva milijuna kuna
Na Poslovnoj Hrvatskoj vidljivo je da imaju minus od 300.000 kuna za 2017. godinu i minus od 240.000 kuna za 2018., no kako piše 24sata, Hloverka na to nije imala odgovora.

Poslovne knjige kažu da je, u godinama kad su nastajali ovi gubici, povećan broj zaposlenih, ali tek za dvoje ljudi, tako da to sigurno nije razlog. 

Osim toga, od Hloverkina dolaska 2017. godine, povećani su i prihodi Turističke zajednice sa 5,48 na 7,5 milijun kuna koliko iznose u 2019. godini. Istovremeno, dobit je pala, već u prvoj godini njena upravljanja i to za oko 250.000 kuna. 

Ali razmahala se s troškovima. 

Za skoro milijun kuna povećala je rashode u 2019. godini u odnosu na 2018. Odnosno, sa 6,585.831 na 7,500.615 kuna. Podaci su to iz financijskog izvještaja. 

Odakle toliki izdaci? Na što troše? Pročešljali smo stranicu TZ-a. 

Izgleda da su rashodi za službena putovanja porasli duplo - sa 65.000 na 122.400 kuna.  

Davalo se i za stručno usavršavanje radnika; 2018. godine samo 6000 kuna, a 2019. čak 30.000 kuna. Samo na reprezentaciju odlazi po 100.000 kuna godišnje. Kao razlog zašto je ta stavka porasla, u objašnjenjima piše "zbog velikog broja posjeta novinara".

Ostali rashodi iznose dva milijuna kuna. Ne piše o čemu se konkretno radi

Značajno povećanje bilježe naknade osobama koje nisu u radnom odnosu u Turističkoj zajednici - s 498.000 na 718.000. Samo u kategoriji "ostali nespomenuti rashodi" krije se dva milijuna kuna. Ne piše o čemu se konkretno radi. 

Hloverka je povećala i autorske honorare zabavljačima, iako se sama hvalila ukidanjem manifestacija poput ribarskih večeri. 2018. godine bili su 296.000 kuna, a sada su skoro 592.000 kuna. 

Oglašavanje je skočilo s 82.000 na 529.000 kuna. 

U izvješću koje je sastavljala sama direktorica, piše da su se troškovi marketinga "povećani za 542 posto zbog oglašavanja na društvenim mrežama, u tisku, na portalima." Izgleda da se Turistička zajednica Makarske reklamira Makaranima. 

Za službena putovanja, koja su nas možda i najviše ovdje zanimala, nisu navedeni detalji. Na kraju izvještaja potpisala se kao Direktorica Hloverka Novak Srzić, s velikim D.  

U dokumentaciji koju smo pregledali, ima još zanimljivih crtica - vidimo da je 2018. godine za člana nadzornog odbora Turističke zajednice od strane gradonačelnika Makarske Jure Brkana predložen Mate Jujnović, vlasnik tvrtke Promet Makarska, kao i splitskog i makarskog kolodvora. Iz financijskog izvješća vidimo da Turistička zajednica povećava troškove za oslikavanje autobusa. Definitivno voze u bolje sutra, piše 24sata.

hr Sat Jun 06 2020 21:41:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e69e4fd29111c2c758b45f1/80
Foto: Bojan Haron Markičević/Start

Beroš: U eventualni drugi val ušli bi puno pripremljeniji

Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o drugom valu koronavirusa, ali i o predstojećim parlamentarnim izborima.
Puno smo naučili o samom virusu, o načinima liječenja. U eventualni drugi val ušli bi puno pripremljeniji. Međutim, nije izvjesno hoće li virus mutirati. Navodim i dalje oprez i da treba promišljati o svakom koraku. Nastojat ćemo biti krajnje oprezni. Ako bi se dogodio sličan scenarij, dolazi u obzir da zatvaranje ne bi bilo u ovakvom obujmu. Uvijek je potrebno pratiti situaciju", poručio je Vili Beroš za RTL.

- Zdravstveni sustav nije bio u poptunosti zatvoren. Sve ono što se neophodno trebalo raditi, radilo se. Činjenica je da je određeni opseg usluga bio prolongiran. Zdravstveni sustav je zaostao u tranziciji. Ova kriza mi je uzela dosta vremena. Vjerujem da ovi naši rezultati će biti dobar temelj da nas građani nagrade za povjerenje", istaknuo je Beroš.

Nositelj ste HDZ-ove liste u 10. izbornoj jedinici. Na prošlim izborima nositelj liste bio je Damir Krstičević i ostvario jako dobar rezultat.

- Žao mi je što generala Krstičevića nema među nama, ali dat će nam potporu i bit će uz nas. Nije mi osobno važno koliko ću ja osvojiti glasova, nego da moja lista osvoji najviše glasova", poručio je Beroš.

Na istoj listi mna prošlim izborima bio je i Milan Kujundžić, bio je drugi po preferencijskim glasova. Bi li bila dobra poruka da opet bude na listi?

- Izabrat ćemo najbolje ljude, ljude koji će voditi našu politiku i odgovorno voditi Hrvatsku. Nastojat ćemo izabrati ljude koji će biti u stanu i dalje ovako voditi državu", jasno će.

Moguće je da se borite s Ružom Tomašić?

- Bit ćemo orjentirani na naš program. Ne bojim se da će mi oduzeti glasove. Ja sam Dalmatinac... Nadam se da će ljudi prepoznati sve", kazao je Beroš.

Domovinski pokret bi vam mogao uzeti određeni dio birača?

- To je realna mogućnost. No, moramo biti fokusirani na naš izborni program. Vrlo jasno artikulirati da smo sposobni voditi državu i osigurati sigurnost", jasno će ministar.

SDP, pogotovo njihova splitska organizacija vam spočitava Ivana Škaričića...

- Površno ga znam. Ne znam nikakve detaljne elemente u radu. Ono što se dogodilo je nešto što istražuje DORH. Slična događanja su se događala diljem Europe. Ja s njim njisam razgovarao, međutim zdravstvena inspekcija je ispitala elemente postupanja i nije bilo evidentirano poteškoća i problema u obavljanju zdravstvene zaštite", poručio je.

Na pitanje da li tu ne vidi ništa sporno, Beroš je rekao:

- S mog aspekta ne", poručio je ministar.

hr Sat Jun 06 2020 20:27:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e75bc2929111c62908b4572/80
Foto: Pixabay

Što građani misle o mjerama protiv korone i kako žele dočekati drugi val?

Rezultate ekskluzivnog istraživanja o mjerama Nacionalnog stožera civilne zaštite za RTL je od 2. do 5. lipnja na uzorku od 1300 ispitanika provela agencija Promocija plus.

Jesu li mjere bile pretjerane?

Da su mjere Nacionalnog stožera bile pretjerane ili uglavnom pretjerane ocjenjuje petina ispitanika, no gotovo 80 posto smatra ih dobro odmjerenima. Istodobno je zanemarivo malo ispitanika koji kažu da su mjere bile nedovoljne (1,1%). Gledano po biračkom tijelu, HDZ-ovih birači gotovo nemaju zamjerki (89,5% smatra da su bile dobro odmjerene).

Kod oporbenih stranaka i opcija glavna je kritika da su mjere bile pretjerane (među SDP-ovim biračima to je 29,3%, među biračima Domovinskog pokreta 20,9%) iako je i kod njih značajno više onih koji mjere ocjenjuju dobro odmjerenima (među SDP-ovim biračima 67,9%, među biračima Domovinskog pokreta 77,4%).

Odnos zaštite zdravlja i ekonomske štete

S tvrdnjom da je Stožer ostvario pravi odnos između zaštite zdravlja i smanjenja ekonomske štete uglavnom ili potpuno slaže se 62,1 posto ispitanika, a da to nikako ili uglavnom nije slučaj poručuje 30,7 posto ispitanika. Očekivano, gotovo 90 posto HDZ-ovih birača slaže se da je balans bio ispravan.

Među SDP-ovim biračima više je onih koji ne misle da je odnos zdravlja i ekonomije bio dobar (50%), no i među SDP-ovcima je 43 posto onih koji smatraju da jest.

Otvaranje granica

Da su hrvatske granica strancima i turistima otvorene primjereno dominantan je stav među ispitanicima - 65,1 posto. Da se granice otvaraju prebrzo poručuje gotovo četvrtina, a da je dinamika prespora i da se to trebalo i ranije učiniti poručuje manje od 9 posto ispitanika.

U svim regijama vidljiv je dominantan stav o primjerenosti otvaranja granica (između 66,7% i 70,9%), ali najmanje u Zagrebu i okolici (53,6%).

Povjerenje u Stožer

Da nema povjerenja u rad i mjere Stožera poručuje 11,1 posto ispitanika, četvrtina poručuje da ima dosta povjerenja dok je najviše onih koji tom tijelu daju povjerenje - takvih je 62 posto. Za tu su se opciju češće odlučili birači gotovo svih stranaka, pa i oni oporbeni (među biračima HDZ-a to je 89,2%, SDP-a 42,9%, a Domovinskog pokreta 60,9%).

Građani žele blažu verziju mjera

No unatoč tome znakoviti su podaci o očekivanjima ako dođe do drugog vala epidemije jer građani najčešće zazivaju blažu verziju; dakle omogućavanje normalnog života uz obvezne mjere zaštite starijih i rizičnih skupina. Tako misli više od 35 posto ispitanika.

Za kompletnu karantenu, slično kao u prvom valu epidemije je 26,9 posto, a sličan je postotak i onih koji smatraju da bi se trebale odrediti isključivo lokalne karantene ovisno o lokalnim brojkama zaraženih.

Malo je onih koji smatraju da bi se u drugom valu trebao osigurati normalan život bez mjera kao i onih koji tada ne bi aktivirali Nacionalni stožer.

hr Sat Jun 06 2020 20:23:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .