Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f31297b9e03e8d938b4572/80

"Arbitri povjerovali MOL-u da je Ježić lagao o mitu Sanaderu"

Večernji list objavio je dijelove presude Arbitražnog suda komisije UN-a od 23. prosinca 2016., po kojoj je Hrvatska izgubila spor s MOL-om oko Ine, iz kojih se vidi da je Sud ključnog svjedoka i dokaznu snimku ocijenio nepouzdanima, a hrvatski sud pristranim.

Večernji list navodi najvažnije dijelove presude koju su 23. prosinca prošle godine donijelo trojica arbitara suda komisije utemeljen prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi. Spor je pokrenut 2014. za mandata Vlade Zorana Milanovića, a Hrvatska je tražila da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju, koji su potpisani za vrijeme premijera Ive Sanadera.

Sud je zaključio kako je "prilično uvjeren da niti jedan sudac ili sud koji vidi ili pročita iskaz (Roberta) Ježića ne bi došao ni do jednog drugog zaključka osim da je Ježić u potpunosti nepouzdan svjedok" te je čak u tablici naveo popis neuvjerljivih dijelova iz Ježićeve verzije događaja koje smatra problematičnima, navodi Večernji list u broju od subote, 11. studenog u tekstu naslovljenom "Arbitri povjerovali MOL-u da je Ježić lagao o mitu Sanaderu".

List prenosi niz pitanja Suda u vezi Ježićeva svjedočenja i o vjerojatnosti njegove uloge u prenošenju mita tadašnjem predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu. Navodi se da je Sud pažljivo analizirao ostale dokaze koje je podnijela Republika Hrvatska kao što su izvadci prometa po bankovnim računima. "Ništa u spisu predmeta ne dovodi Sud do zaključka da je novac kojeg je Ježić primio zapravo mito za dr. Sanadera," prenosi List.

Sud ne smatra pouzdanom niti video snimku iz restorana Marcellino na kojoj se vide za stolom Ivo Sanader i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. Temeljem usporedbe iskaza i vremena zabilježenog na snimci i mišljenja vještaka, "Sud je zaključio da bi bilo pogrešno previše oslanjati se na tu snimku naročito u pogledu datuma i vremena".

"Sud ne može zanemariti sučevu očitu pristranost pri suđenju. Nema potrebe da Sud o tome navede išta više od toga da je, nakon što je Ustavni sud vratio predmet na ponovni postupak, sudac (Ivan) Turudić nastojao ishoditi da on vodi ponovni postupak te je dao dvije izjave za tisak, prvu 29. srpnja 2015., a drugu 2. kolovoza 2015., iz kojih je vrlo jasno da se ne slaže s odlukom Ustavnog suda te da smjera na to da on vodi ponovni postupak", prenosi Večernji list. Jasno je izjavio, navodi se, da ako predsjednik vijeća ostane isti, tj. on, "onda se transkripti o izvođenju već izvedenih dokaza mogu pročitati bez suglasnosti stranaka".

"Nakon što je s najvećom mogućom pažnjom razmotrio sve dokaze i podneske koje je Republika Hrvatska dostavila u vezi s pitanjem mita, a koje je predstavljeno s najvećom mogućom brižljivošću i sveobuhvatnošću, ovaj je Sud došao do pouzdanog zaključka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito dr. Sanaderu. Sukladno navedenom, zahtjev Republike Hrvatske da se FASHA (Prve izmjene i dopune ugovoru o međusobnim odnosima dioničara i GMA  (Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom) proglase ništetnima zbog navodnog mita je neuspio", odlučio je Arbitražni sud.

Nakon objave te odluke, premijer Andrej Plenković poručio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL. Tekst presude do sada nije bio u Hrvatskoj objavljen.

Hrvatska je početkom ove godine zatražila poništenje te odluke UNCITRAL-a, no krajem listopada švicarski Savezni sud odbio je taj zahtjev.

Dio presude Arbitražnog suda objavio je u petak navečer Index.hr, a nakon toga su Klubovi zastupnika Mosta i Živog zida zatražili u Saboru stanke nakon, pri čemu je Tomislav Panenić iz Mosta ustvrdio da je to "državni udar u energetici", a Ivan Pernar iz Živog zida istaknuo da je puno puta na to upozoravao.

Facebook komentari

hr Sat Nov 11 2017 14:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Stiže novi zakon: Obiteljski liječnici moći će raditi do 70.

Domovi zdravlja postat će dijagnostički centri. Obiteljski doktori su zadovoljni prijedlogom, a bolnički nisu.

Nacrt novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti tek kreće u e-savjetovanje, a već je izazvao mnogo podijeljenih mišljenja.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite su uglavnom zadovoljni, a bolnički liječnici i djelatnici hitne ističu mnoge nedostatke. Jedna od novosti je da će obiteljski liječnici moći raditi do navršenih 70 godina te da će moći zaposliti još jednog liječnika u ordinaciji. Predviđen je i sustav nagrađivanja liječnika, ali nije jasno po kojem ključu. - pišu 24sata

- Nacrt predstavlja konačno uređenje primarne zdravstvene zaštite i završetak reforme stare 20 godina. Pacijenti će dobiti kvalitetniju uslugu, a mi ćemo raditi na mnogo bolji način – kaže dr. Ines Balint, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Obiteljski liječnici napokon će dobiti mogućnost izbora žele li biti zaposlenici doma zdravlja ili privatnici, po strogim mjerilima i uz ugovore s osiguravateljem. Imat će mogućnost udruživanja, slobodno raspolagati svojim financijama te ulagati u nova znanja i uređaje.

- To je značajno za pacijente jer će se unutar grupacija moći osigurati usluge zbog kojih se do sada išlo u bolnicu. Primjerice, ako obiteljski liječnik sumnja na žučne kamence, to će se ubuduće moći utvrditi u dva dana, dok bi u bolnici čekao dva ili tri mjeseca na pregled - kaže Balint.

Navodi da bi reorganizacijom domovi zdravlja trebali postati i dijagnostički centri. Tako bi pacijenti mogli brže obaviti pregled i pretrage, a bolnice bi se rasteretile. Tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivan Vukoja rekao je kako je radna skupina ignorirala sve njihove prijedloge.

Navodi da novi zakon neće riješiti goruće probleme zdravstva, poput održivosti bolničkog sustava, stručnog usavršavanja liječnika i reforme hitne medicinske pomoći. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 09:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13d7a4b9e03e77088b456a/80
Foto: Splitski Dnevnik

Zbog radova na splitskoj obilaznici ogromne gužve

Umjesto dvije prometne trake, ide se jednom, a “suženje” je zahvatilo i sve one koji izlaze iz rotora, dakle iz smjera Dugopolja

Hrvatske ceste idućih mjesec dana  rade “na sanaciji prijelaznih naprava na mostovima Mostine i Smokovik”.- piše Splitski Dnevnik

To znači kako će gužve započinjati od Solina, odnosno od Širine, jer privremena regulacija prometa (brzom cestom, odnosno magistralom) u smjeru Splita započinje na križanju kod bivšeg Mercatora. Umjesto dvije prometne trake, ide se jednom, a “suženje” je zahvatilo i sve one koji izlaze iz rotora, dakle iz smjera Dugopolja. 

Valjda kako bi vozačima bilo još teže, nije bilo neke koordinacije između različitih tvrtki koje obavljaju radove pa su ponovno krenula raskapanja kod Eurodausa, odnosno bivšeg Peveca. Tako je zatvorena i ulica Salonitanskih mučenika, a na tom dijelu Putem Mostina promet regulira semafor. Tako se stvaraju gužve i na alternativnom (u odnosu na Jadransku magistralu, odnosno splitsku zaobilaznicu) pravcu za ulazak u Split, u Solinskoj ulici.

Tko se uspio provući “grbavim” puteljkom od Bauhausa na Brda i krene uzbrdo preko Pujanki, podsjetimo – u Krležinoj ulici se grade parkirališta, pripremni radovi traju već koji tjedan pa su parkirani automobili privremeno prognani u jednu prometnu traku Velebitske. - piše Splitski Dnevnik

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 08:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b932b47398a4628b45c0/80

Danas djelomično sunčano, temperature do 17

Vjetar slab do umjeren jugozapadni, a na Jadranu i jugo

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku; najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 13, a na Jadranu 14 i 17 Celzijevih stupnjeva, navodi se u prognozi Državnog hidrometeorološkoga zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za danas.

 Od sredine dana uz više oblaka malo kiše moguće je na širem riječkom području i mjestimice u Goskome kotaru. Ujutro u Lici i Slavoniji ponegdje slab mraz i magla.

Vjetar slab do umjeren jugozapadni, a na Jadranu i jugo. 

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 08:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .